Professional Documents
Culture Documents
ENDODONCIJA Skripta
ENDODONCIJA Skripta
Endodontska terapija
(Petrović)
- Pravilna Dg
- Adekvatna indikacija
- Izbor metode Th
Indikacije:
- Izolovan zub – suvo radno polje
- Pristup kanalima
- Moguće obeskličenje – oralna higijena
- Adherentno punjenje – opturacija
- Očuvan potporni aparat
- Zdrav pacijent
Lokalne kontraindikacije:
- Nemogućnost koronarne reknostrukcije
- Kratki kanali
- Terminalni stadijum parodontopatije
Opšte kontraindikacije:
- Motivisanost pacijenta
- Starost – suženi kanali, često se jedva naziru
- Trudnoća – 1.trimestar, može odložena endodontska Th
- Rizičan pacijent – priprema pacijenata rizične grupe (dijabetes, KV-bolesti – angina, endokardit,
hipertenzija)
Izbor metode:
- Vitalni i mortalni zahvati kod zapaljenskih stanja pulpe
- Th inficiranog kanala (Th hr.apeksnog parodontita)
Protokol:
- Ukolniti uzrok
- Očistiti sadržaj
Protokol:
1. Ukloniti uzrok
2. Očistiti sadržaj i parakanalni sloj
3. Ispuniti obrađen kanal
I faza
Priprema:
- UZK
- Higijena
- Sterilni instrumenti na dohvat ruke
1|Page
II faza
Priprema zuba:
- Ukloniti karijes
- Nema štednje zubne supstance (nesmetani pristup kanalu korena)
Osnovna 3 zahteva:
1. Pristup kavumu
2. Uklanjanje pulpe
3. Adekvatna opturacija
Protokol rada:
- Trepanacija
- Ispitivanje inicijalne prohodnosti instrumenta
- Odontometrija – merenje radnog prostora
- Preparacija kanala – instrumentacija
- Irigacija – čišćenje
- Medikacija
- Opturacija
- Kontrolni pregled – evalucaija uspeha Th
Morfologija zuba
(Petrović)
Gornji očnjak
- Masivna krunica
- Najduži koren i kanal u vilici
- Često se endodontski leči i nosač je fiksnih radova
- Kavum pulpe širi VO
2|Page
- Prist.kavitet – ovalan na palatinalnoj površini u srednjoj 1/3
- Ako postoji nagib korena distalno, kavitet se širi ka mezijalno
Donji očnjak
- Endodontski se često leči, protetski nosač
- Masivan koren
- 1 kanal; u 15-18% slučajeva postoje 2 kanala pri lemu mogu da se razdvajaju i ponovo sustiču (1
foramen), a u 4-5% slučajeva se završavaju kao 2 foramena (V-O)
- Prist.kavitet – palatinalno
- Kavum širi nešto VO
- Može biti čak dva korena (V-O) – bifurkacija najčešće u srednjoj 1/3
Gornji premolari
- 1 krunica
- 2 korena – gracilna, V-P
- Kavum – ima dno, 2 ulaza u kanale ili zajednički ulazi u obliku broja 8
- Kanali gracilni
- Prvi:
2 kanala (70%)
Trep.otvor – ovalan, proširen u VO smeru
- Drugi:
1 koren, 1 kanal, proširen u VO smeru (50%)
1 koren, 3 kanala V-O (30%)
Trep.otvor – ovalan, pomeren ka bukalno i širi u VO smeru
- Apeksna delta – prvi 5%, drugi 1%
Donji premolari
- Prvi:
o Lingvalna povijenost krunice
o Trep.otvor na okluzalnoj površini, ekstendiran bukalno
o 1 koren, 1 kanal
o Širi VO
- Drugi:
o 1 koren (2) (3)
o Trep.otvor – ekstendiran bukalni, ali lingvalni nagib nije tako izražen, ali obratiti pažnju
na molarizaciju
3|Page
Prvi gornji molar
- 1 palatinalni i 2 bukalna korena
- BM zakrivljen ka distalno
- 3 kanala
- Trep.otvor – oblika trapeza
- Pomeren mezijalno i palatinalno
- 2 kanala u BM korenu
- Ulaz u BM kanale:
1-2mm palatinalno u odnosu na prvi
U obliku trougla
Ili u pravoj liniji
- Dno komore pulpe
- Raspored kanala prvog gornjeg molara:
Linija koja spaja BM i P kanala – na 1/3 te linije je drugi BM kanal ili 1-2mm palatinalno
od prvog BM kanala
Donji molari
- Masivna krunica
- Distalni kanal je voluminozan i lako pristupačan
- Prvi:
o 2 korena i 3 kanala (2 mezijalna)
o Distalni koren – 2 kanala
o Trep.otvor – četvorougao pomeren mezijalno
o BM kanal je ispod BM kvržice
o BL kanal je u središtu pristupnog kaviteta
- Drugi, treći:
o 3 kanala – 1 distalni, 2 mezijalna
o Treći može imati 2 ili 1 masivan koren sa velikim kanalom
- Problem – povijenost mezijalnog korena
4|Page
- Adekvatno oblikovanje
- Kompletno punjenje (opturacija)
Osnovni instrumenti:
- Stomatološko ogledalo
- Endodontska sonda (radni deo na oba kraja)
- Veći ekskavator
- Pinceta
- Šestica i nabijač amalgama (privremeni ispuni)
- Milimetarski lenjir (endo-blok)
Gates-Glidden svrdla
- Tanak vrat + radni deo sa „pilot“ vrhom
- Dizajnirano tako da, ako pukne, pukne dalje od radnog dela
- Nerđajući čelik – 6 veličina dijametra, 0.5-0.1mm
- Različite dužine – standardna (32mm), kraća (24mm), produžena (36mm)
Način rada:
- Manji broj obrtaja
- Za proširivanje koronarnog dela kanala
- Revizija punjenja – uklanjanje gutaperke u koronarnom delu
5|Page
Za uklanjanje mekog sadržaja:
- Nerv-ekstirpator
Vrste instrumenata:
- Nerv-ekstirpatori – uklanjanje tkiva pulpe iz širokih kanala i uložaka od vate
- Proširivači – uvrnuta konična žica – oštri sečivni delovi duž spirale
- Način primene – (polu)zavrtanje i akcija povlačenja upolje
- Nominalno – trouglasti na preseku, manje veličine kvadratne
Turpije:
- Različiti tipovi turpija – nerđajući čelik
- Pokreti turpijanja sa ili bez imalo rotacije
- Uobičajeni tipovi turpija:
o K turpija
o K flex turpija
o Flexo turpija
o Hedstrem turpija
K turpija:
- Kerr kompanija
6|Page
- Sličan način proizvodnje proširivača
- Uvrtanjem trouglaste ili kvadratne žice
- Razlika – gušće spirale
- Moguć rad – proširivanje kanala (kao proširivači) ili pokreti napred-nazad
K flex turpija:
- Proizvedena u nameri poboljšanja dizajna K turpija
- Romboidnog oblika na poprečnom preseku
- Konfiguracija omogućava veću fleksibilnost i rezervoar za dentinski debris
- Nedostatak – brzo gubi efikasnost sečenja
Flexo turpije:
- Dentsply Maillefer
- Proizvedene na isti način kao K turpije – ali od fleksibilnije legure
- Legura – veća efikasnost sečenja i otpornost na frakture
- Vrh neaktivan
- Trouglast presek
- Navoji oštriji, više prostora za debris
Hedstrem turpije:
- Čelična uvrnuta oštrica, ovalna na preseku – podignute sečivne ivice
- Koničan efekat – intersekcijske kupe
- Oštar i fleksibilan instrument
- Ipak, zbog dizajna veća mogućnost frakturiranja
- Najefektivniji pokreti povlačenja upolje
- Pogodne za uklanjanje zaglavljenih instrumenata, gutaperke i srebrnih kočića
Ni-Ti turpije:
- Neaktivan vrh
- Ne mogu se lako saviti
- Efikasnost sečenja zavisi od oblika na preseku
- Manja efikasnost u odnosu na čelične turpije
- Imaju tendenciju da manje ispravljaju krive kanale u odnosu na čelične turpije
- Formiraju više centričnu, koničnu i prihvatljiviju preparaciju kanala
Ručne GT turpije:
- GT – „gretaer taper“
- Ni-Ti legura
- 4 turpije (0.12-0.06)
- Kruškaste drške
7|Page
- Svaka za posebnu zonu kanala
- Npr. 0.12 za ulaze u kanale
- 0.06 za apikalnu trećinu uskih i krivih kanala
- Cilj – manje instrumenata pri obradi kanala
- Način rada – „navijanje sata“ i obrnuto
- Izbegava se „step back“ tehnika
Rotirajući sistemi:
- ProFile (Dentsply Maillefer, Switzerland)
- GT Rotary (Dentsply Maillefer)
- Quantec (Analytic Endodontics, USA)
- Lightspeed (Lightspeed Techn., USA)
- Hero 642 (Micro-Mega, France)
- K3 ( Kerr Europe, UK)
- ProTaper (Dentsply Maillefer)
Irigacija kanala:
8|Page
- Ispiranje debris
- Rastvaranje ostataka pulpe
- Poboljšanje efikasnosti instrumentacije
Ciljevi endod.preparacije:
- Centralni fokus:
1. Eliminacija bakterija i njihovih produkata iz kanalnog sistema
2. Eliminacija nekrotične pulpe i tkivnog debrisa
3. Eliminacija inflamirane pulpe
4. Eliminacija zdrave pulpe – elektivni tretman
Preoperativna razmatranja:
- Status potpornog aparata zuba
- Mogućnost restauracije krune
- Radiološka evaluacija zuba:
o Adekvatna tehnika snimanja – paralelna tehnika
o Dodatni RTG snimci – OPT, nagrizni
o Obavezna vidljivost najmanje 2mm periradikularnih struktura
o Dodatne projekcije – pod uglom 15-20˚ u odnosu na originalnu ekspoziciju
Dobijeni podaci:
- Konfiguracija zuba i odnos sa okolnim strukturama
- Broj korenova, dužina i odnos sa krunom
- Prethodna stanja i tretmani
- Rezultujuća reakcija pulpe – dimenzije komore, pulpne kalcifikacije
9|Page
Dodatna klin.razmatranja:
- Zub zahteva koronarno produživanje klin.krune
- Parodontalna hirurgija
- Preduslov za adekvatnu rekonstrukciju zubne krune – zdrav dentin najmanje 1mm iznad
gingivalne ivice (1-2mm od dna sulkusa)
- Dentalna margina – 3mm iznad alv.kosti
Pristupni kavitet:
- Svrha – neometan prilaz pulpnom prostoru i apik.foramenu zuba
- Čuvanje kruničnog zubnog tkiva ne sme biti važnije od adekvatnog dizajna pristupnog kaviteta
- Značajna radiografija u proceni odnosa komore I spoljašnje anatomije zuba
- Adekvatan pristup – manje problema i grešaka
- Potpuno ukloniti krov komore pulpe
- Varijacije u dimenzijama pulp.komore
- Pažljiva analiza RTG snimaka
- Mogući depoziti kalcifikacija u komori i sistemu kanala
Ulazi u kanale
- Anatomija zuba
- Nema tehnoloških pomagala koja nadoknađuju nepoznavanje detalja
10 | P a g e
- Ekstremno kalcifikovani kanali – boje
- Mogu sadržati tkiva pulpe
- Ultrazvučni instrumenti
- Velika opreznost pri radu – visok rizik od perforacije kanala
- Pravac sa svrdlima proveriti RTG-om
- Proširivanje ulaza pre instrumentacije – olakšava instrumentaciju i irigaciju
Uklanjanje razm.sloja:
- Beneficije za kanalno punjenje
- Bolja opturacija termoplast.gutaperkom
- Najbolje uklanjanje – NaOCl + final.ispiranje sa 17.5% EDTA (pasta za lubrifikaciju
instrumentacije)
- Helirajući efekat - ograničen
Ciljevi:
- Lociranje svih kanala
11 | P a g e
- Nesmetan pravolinijski pristup instrumentima do apeksne 1/3 kanala ili prve krivine
- Uklanjanje krova komore i celokupne komore pulpe
- Očuvanje zubne strukture
Osnovni principi:
- Preporučeni oblik prist.kaviteta – rtg prikaz komore i kanalnog prostora
- Obezbeđuje adekvatan oblik i lokalizaciju i pravolinijski pristup do apeksne 1/3 kanala ili prve
krivine
- Ukloniti zubnu strukturu koja ometa čišćenje i oblikovanje kanala
- Projekcija un.površine zuba na spoljašnju
- Forma se menja sa starošću
- Kod prednjih zuba sa mezijalnim i distalnim rogovima pristup je trouglast
- Kod starijih, sa kalcifikacijama u komori, zbog odsustva rogova, pristup je ovalan
Morfologija kanala:
- Analiza preoperativnog RTGa
- Proceni dubine trep.otvora (od sredine oralne površine prednjih zuba i okluzalne površine
bočnih zuba do krova komore)
- Izbor svrdla
- Odgovarajuće osvetljenje (nasadni instrumenti sa svetlom, lupa, mikroskop)
- Detekcija kanalnih ulaza – oštrom endod.sondom (uklanjanje kalcifikacija)
- Detekcija i ispitivanje prohodnosti kanala tankom turpijom od nerđajućeg čelika (ili pathfinder)
- U prisustvu irigansa
- Paziti da se tkivo ne potisne apikalno da se ne bi postigla blokada
- Uklanjanje ispuna poboljšava vidljivost, omogućava detekciju neuočenih kanala, karijesa ili
krunične frakture
- Lociranje jednog kanala može služiti kao referentna tačka za lociranje drugih kanala
- Velike koronarne restauracije, krunice, rotirani zubi – gubitak koronarnih obeležja
- Gubitak orijentacije – nepravilna identifikacija kanala i traženje u pogrešnom pravcu može
dovesti do uklanjanja zubne strukture, perforacije ili neidentifikacije nekog od kanala
12 | P a g e
Lokacija kanala:
- Poznavanje anatomije i morfologije pulpe
- RTG – paralelni ili iskošeni
- Oštra endod.sonda
- Čelična svrdla sa dugim vratom
- Ultrazvuk
- Prebojavanje rastvorima boje
- Irigacija
- Prosvetljavanje
- Lupa, mikroskop
Gornji očnjak
- 1 kanal, 1 koren
- Rogovi pulpe su odsudni, pa je prist.kavitet jajastog oblika
- U sr.1/3 palat.površine
- Kod atricije pulpa deluje kao da je pomerena više incizalno
- Na poprečnom preseku, pulpa je šira V-O
Gornji premolari
- Prist.kavitet sličan za prvi i drugi premolar
- Centralno na krunici, jajast oblik, širi V-O
- Mezijalni konkavitet u predelu gleđno-cementne granice – rizično mesto za lateralnu perforaciju
- Ako su prisutna 2 kanala ulazi se nalaze ispod vrha bukalne i oralne kvržice, na jednakoj
udaljenosti od centra
- Na popr.preseku – bubrežast oblik
- U retkim slučajevima tri kanala – trouglast pristup
Gornji molari
- Prvi i drugi sličan prist.kavitet
- Trouglast oblik sa bazom vestibularnu, vrhom palatinalno, u mezijalnom ½ zuba
- Crista transversa se ostavlja
- Sp.referentne tačke – za lokaciju kanala
- Otvor BM kanala – malo distalnije od vrha BM kvržice
- BD kanal – distalno i malo palatinalno u odnosu na glavni BM kanal, u linije bukalne fissure
- Palat.kanal je najveći malo distalno od vrha PM kvržice
13 | P a g e
- BM koren je širok u B-P pravcu, pa često sadrži još jedan kanal (BM2), 1-3mm palatinalno u
odnosu na BM1 i malo mezijalnije u odnosu na liniju koja spaja BM1 i palat.kanal; kanal se iz
komore pruža prvo mezijalno, a zatim prema apeksu (krivina) – ukloniti deo koronarnog dentina
Donji sekutići
- Uski u M-D pravcu, a široki V-O
- 1 kanal ovalnog oblika, ili 2 kanala – vestibularni je prav i lakše dostupan
- Prist.kavitet – trouglast kod mladih, ovalan kod starijih, u srednjoj 1/3 ling.površine
- Inic.pristup svrdlom pod normalnim uglom u odnosu na ling.površinu do dubine 2-3mm, zatim
svrdlo okrenuti u pravcu aksijalne ose korena
- U slučaju atricije – pristup više ka incizalnoj ivici
Donji očnjaci
- 1 ili 2 korena
- Koren širi u B-O pravcu i može sadržati dva kanala
- Pristup ovalan u srednjoj 1/3 ling.površine
- Na ling.površini tražiti prist.kaviteta tražiti drugi kanal
- Kod atricije, pristup incizalnije
Donji premolari
- 1, 2 ili 3 korena
- Često kompleksna konfiguracija kanala – duboko račvanje
- Komora i ulaz u kanal – bukalno
- Prist.kavitet ovalnog oblika u B-O pravcu:
o Bukalno od centralne fisure – 1.premolar
o Centralno – 2.premolar
Donji molari
- Slične konfiguracije sa suptilnim razlikama
- 2 kanala u mez.korenu, retko tri i 1 kanal u dist.korenu (ili 2)
- Na popr.preseku kanali često bubrežastog oblika sa konkavitetom u smeru bifurkacije
- Koronarne referentne tačke za lokaciju ulaza u kanale – diktirane pozicijom krunice na korenu i
lingv.nagibu krunice u zubnom luku
- Otvor BM kanala – nešto distalnije od vrha BM kvržice
- Otvor LM kanala – u predelu centr.fisure, nešto distalnije od BM kanala
- Otvor dist.kanala – u predelu preseka buk, ling. i centr.fisure
- Kada je prisutan BD kanal – bukalno od glavno distalnog kanala i nešto mezijalnije
- Molar može imati i posebni drugi dist.koren
- Prist.kavitet – trapeznog ili kvadratnog oblika u BM delu krunice
- Cervikalni dentin koji natkrivljuje ulaze u BM i LM kanale se uklanja – pravolinijski pristup do
prve krivine ili apeksnog dela kanala
14 | P a g e
Gubitak radne dužine
Apeksna transportacija, perforacija, stepenik
- Preterano uklanjanje zubne strukture
Ireverzibilno, ne može se korigovati
Slabljenje zuba, fraktura krunice
Ne uklanjati marginalne grebene
Perforacija – lateralno ili u predelu furkacije
Odontometrija
- Delikatan endod.postupak
- Uslovljava uspeh i ishod endod.Th
- Dužina kanala na kojoj se vrši biomehanička preparacija i obturacija
- To je dužina od referentne površine u kruničnom do cementno-dentinske granice (CDG) u
apeksnom delu
Procedura:
1. Utvrđivanje Dg
2. Formiranje prist.kaviteta
3. Detekcija ulaza u kanale
4. Određivanje inic.prohodnosti kanala
5. Preparacija prve 2/3 kanala – omogućava pravolinijski ulazak instrumenta za odontometrijski
postupak
6. Ekstirpacija kanalnog sadržaja
7. Odontometrija
15 | P a g e
Loša odontometrija:
- Nedovoljna kanalna instrumentacija
- Prebacivanje instrumenta, a kasnije i sredstva za definitivno punjenje kanala
Odontometrijske metode:
1. TAKTILNO-SENZORNA:
- Najstariji način
- Senzacija pacijenta + osećaj terapeuta
- Mane:
o Ako zaostane pulpa – prevremena bolna reakcija
o Parodontiti – reakcija u periapeksu smanjena – prebacivanje
- Oslonac pri radu:
o Dg radiogram – gruba orijentacija o dužini senke zuba
o Taktilni osećaj lekara – otpor unutar kanala – apeksna konstrukcija – potiskivanje
instrumenta dublje do pojave bola – vratiti za 1mm
o Senzorni osećaj pacijenta
o Metod nije dovoljno precizan
- Neg.karakteristike:
o Deformacija prim.radiograma
o Taktilni osećaj – individualan
Mladi široki otvor
Resorpcija u predelu vrha korena
Kod starih apozicija cementa – obliteracija
Senzorna reakcija moguća samo kod nekropulpotomije bez anestezije
- Dobre osobine:
o Najjednostavniji postupak
o Ne zahteva dodatne uređaje
o Smanjen rizik od bakterijske kontaminacije
o Obavlja se u kratkom vremenu
- Uspešnost metode: ako je periodoncijum očuvan, metoda je uspešnija
2. RADIOMETRIJSKA ODONTOMETRIJSKA :
- Rendgen slika podleže zakonima centralne konusne projekcije – nema realnih dimenzija
snimljenog objekta
- Dvodimenzionalna predstava trodimenzionalnog objekta
- Aktuelna radiografska metoda – RD
- Do radiografskog apeksa – prebacivanje pasta u periapeks
- Veći broj kanala se otvara na rastojanju većem od 1mm od vrha korena
- Prosečna CDG – 0.5mm
- Beverdirgerova metoda:
Priprema radnog polja
16 | P a g e
Prim.radiogram – šestarom i lenjirom izmeriti radnu dužinu
Dobijena vrednost se umanji za 1mm (moguće radiografsko izduženje)
Preneti dužinu na kanalni instrument sa jahačem, uneti u kanal – jahač oslonjen na
orijentacionu ravan
RTG snimak – izmeri se rastojanje između senke vrha instrumenta i vrha korena
Rastojanje se doda na prethodnu dužinu – klinička pozicija apeksnog otvora
Od dobijene vrednosti se oduzme 1mm – preparacija se završava na fiziološkom suženju
Određena dužina se prenese na proširivač – obrada kanala korena
17 | P a g e
Bolja prezentacija slike
Uvećanje pojedinih segmenata – apeksne 1/3
Eliminisana hemijska obrada snimka
Snimak se čuva u memoriji računara
o Neg.osobine:
Debljina senzora – prikaz manjeg obima tkiva
Smanjena adaptabilnost prema intraoralnom pozicioniranju
Manja oštrina slike
Preciznost u određivanju radne dužine identična kao kod retroalveolarnog
Koristi kanalne instrumente veličine br.15
o Procena anatomskih detalja:
Apeksnog foramena
Angulacije zuba
Položaja RTG snimka
Držača filma
Dužine cevi snopa
Horizontalne-vertikalne pozicije cevi distorzije konusa
Anatomske strukture zuba
Vreme ekspozicije
Razvijanje filma
Dvodimenzionalni prikaz trodimenzionalnih struktura
Superpozicija anatomskih struktura
Procesi u predelu vrha korena
Gornji zubi 14, 15, 24, 25:
Tubus postavljen mezijalno – bukalni koren distalniji
Tubus postavljen distalno – bukalni koren mezijalno
Da bi se izbeglo superponiranje tubus se pomera mezijalno-distalno
RTG određivanja radne dužine palatinalnog korena gornjeg molara:
Superpozicija sa maksilarnim sinusom i zigomatičnim lukom
Bukalna krivina apeksne 1/3 korena
3. ELEKTROODONTOMETRIJSKA
- Prednosti:
Spoznaja strukture unutar kanala – konstrikcija
Smanjuje broj izlaganja rtg zracima
Jednostavna
Zahteva manje vremena za rad
Mehanizam merenja
Vrednost električnog otpora između vrha kanalnog instrumenta u kontaktu sa
periodontalnom membranom i elektrode na oralnoj mukozi je identična
- 4.generacija:
Mehanizam merenja – bazira se na odnosu impedance dve frekvence
18 | P a g e
Raypex 4:
o Kada se uključi – smajl
o Instrument u blizini apeksne 1/3 – šema apeksne 1/3 – od jednog milimetra
podeljenog na deset delova
o Potiskivanje instrumenta – očitavanje vizuelno i numerički
o Nula – apeksni otvor
o Potiskivanje instrumenta u periapeks – svetlosni i zvučni alarm
Apex lokator:
o Meri se termogeni i kapacitativni otpor
o Dobijene vrednosti se porede sa vrednostima iz baze podataka
o Signal se preko digitalno-analognog konventera pretvara u struju – signal strujni
se pročišćava i koristi za određivanje rastojanja od apeksnog otvora
o Model strujnog kola – paralelna veza termogenog otpora i kondenzatora
- Ostale uloge:
Određuju perforacije
Veličinu perforacije
Frakturu
Resorpciju korena
- Na preciznost merenja utiče:
Amalgam i stari ispuni, stara krunica – ometa preciznost
Suvišnu vlažnost eliminisati
Suženja i kalcifikacije u kanalu – dentinski čep, kalcifikacije, ostatak starog punjenja
Lateralni kanalići većeg promera – smanjena preciznost
Promer apeksnog otvora – ako je veći od 2mm – papirni poeni
Kod zuba sa nezavršenim rastom korena i ramifikacija – pokazuje kraću dužinu – koristiti
papirni apoen
- Kontraindikovano kod pacijenata sa pejsmejkerom
4. POMOĆU PAPIRNOG POENA
- Omogućeno – primena instrumenata pojačanog koniciteta
- Mehanizam:
o Ako se poen unese na dužinu manju od 1mm – ostaće suv
o Ako dođe u kontakt sa tkivnom tečnošću – postaje vlažan ili krvav – pozicija apeksnog
otvora
Ciljevi preparacije:
- Uklanjanje svog tkiva, bakterija i njihovih produkata iz kan.sistema
- Oblikovanje kan.sistema da bi se omogućila njegova opturacija
19 | P a g e
- Obturacija kan.sistema praćena odg.kruničnom restauracijom
- Preparisani kanal treba da zadrži svoj originalan oblik, bez ispravljanja krivina i transportacije
- Preparacija se završava u predelu apikalnog suženja
- kanalna preparacija treba konično da se sužava od krunice prema apeksu
Preoperativna priprema:
- Postavljanje Dg
- Plan Th – parodontalno stanje, mogućnost restauracije zuba
- Rtg procenjivanje zuba
- Krunične nadogradnje i produžene kl.krune (parod.hirurgija i termokauterizacija)
- Ivica dentina treba da bude bar 1mm iznad ging.ivice
Rtg analiza:
- Oblik zuba
- Odnos sa susednim strukturama
- Broj i dužina korenova
- Odnos korenova i krunice
- Detalji o prethodnim zubnim oboljenjima i lečenjima
- Suženje pulpne komore i kanala
- Prisustvo kalcifikacija
Preparacija kl.krunice
- Uklanjanje karioznih masa
- Uklanjanje prethodnog ispuna
- Izolacija zuba koferdam gumom
Prist.kavitet
- Kompletan defribman pulpne komore
- Vizualizacija pulpne komore
- Nesmetano postavljanje instrumenata u korenske kanale
- Očuvanje zubnog tkiva
20 | P a g e
Određivanje radne dužine:
- Rtg odontometrija
- Elektronski apeks lokatori
Irigansi:
- NaOCl (0.5-5.25%)
- Hlorheksidin
- EDTA (17%)
Izbor irigansa:
- Efikasno delovanje
- Antiseptičko delovanje
- Biokompatibilnost
Irigacija kanala:
- Hidrogen 3%
- Natrijum hipohlorit 1-5.25%
- Hlor-heksidin glukonat 2%
- EDTA
- Alkohol 95% za sušenje kanala
Lubrifikatori:
- Sredstva koja podmazuju instrumente
21 | P a g e
- EDTA + lubrifikator – Glyde
Granica preparacije
- Idealni apeksni foramen postoji kod manje od 50% zuba
- Instrumentaciju ograničiti na unutrašnjost kanalnog sistema (orijentaciono do nivoa cementno-
dentinske granice)
- Vitalni zubi: 2-3mm od Rtg apeksa
- Inficirani zubi: 0-2mm od Rtg apeksa
Oblik preparacije
- Istorijski – tehnike preparacije koje su se fokusirale na postizanje okrugle apikalne preparacije sa
minimalnom koničnošću od apeksa do koronarnog dela kanala
- Savremeni koncept – uzima u obzir bolje razumevanje anatomije kan.sistema – veća koničnost
Komponente preparacije:
- Način pokretanja turpije (vrsta pokreta)
- Redosled u tehnici preparacije
- Dizajn instrumenata
Klasična preparacija
- Počinje sa 15
- Apeksna matrica 20-25
- Dobija se cilindričan oblik kanala
- Kod zuba sa pravim kanalima i očuvanim fiziološkim suženjem
22 | P a g e
- Formiranje divergentnih zidova pulpne komore
- Formiranje konične preparacije sa najužim delom apikalno
Step-back tehnika
- Zamenila je klasičnu tehniku preparacije (bez odg.koničnosti)
- Smanjuje se transportacija instrumenta u apikalnom delu, formiranje stepenika i apikalna
perforacija
- Nedostaci – apikalna destruzija debrisa, apikalni blok, devijacija kanala, skraćenje radne dužine
23 | P a g e
Balanced force – tehnika umerene sile:
- Instrumenti sa zatupljenim vrhom – K-file, što održava centralnu poziciju instrumenta i sprečava
via falsa
- Pokreti uvrtanja
- Prvo se rotira za 1/3 kruga
- Zatim se promeni smer za 2/3 i izvlači
- Apeksni deo se proširi do 25, 30
- Master point snimak pre definitivne opturacije
- Definitivna opturacija metodom hladne lateralne kondenzacije
Opturacija kanala
(Larisa)
Cilj: 3-dimenzionalno zatvaranje kanala u cilju prevencije komplikacije – parodontitisa ili zaustavljanja
procesa u periradik.strukturama
Materijali: gutaperka, polimerni materijali
Ciljevi:
- Prevencija širenja preostalih mikroba u okol.strukture
- Pečaćenje pulp.komore i kanala prevencija mikropukotine i posledica
- Prevencija perkolacije periradik.eksudata i eventualnih mikroba kroz apik.foramen ili lat.kanale
Materijali – Izbor:
- Gutaperka
- „senler“ pasta
- Razl.tehnike
Anatomija:
- Kompleksnost + patol.depoziti dentina glavni uticaj na tehniku opturacije
Prist.kavitet i preparacija:
- Uklanjanje mikroba + oblikovanje kanala
- Čišćenje + irigacija preparacija (širenje) korektan dizajn
24 | P a g e
Tehnike preparacije:
- Preparacija sa apik.matricom na DCG („apical stop“) fiziol.apikalna kaustrikcija metod
izbora lat.kondenzacija gutaperke
- Preparacija kontinuiranog konusa najmanji dijametar foramen apicale različite metode
opturacije gutaperkom
Kriterijumi:
- Tradicionalno: ne u istoj seansi sa obradom odložena preparacija prodor mikroba i toksina
duž međusloja zub-ispun
- Većina medikamenata (sem CaOH) limitirano delovanje
- Savremeno efikasnost preparacije
Gutaperka:
- Gutt – 19-22%
- ZnO – 59-75%
- Razl.voskovi
Prednosti gutaperke:
- Inertnost
- Dimenz.stabilnost
- Nije alergogena
- AB dejstvo
- Ne prebojava dentin
- RTG kontrasna
- Kompatibilna
- Omekšava na plamenu
- Rastvara se u org.rastvaračima
- Mogućnost uklanjanja po potrebi
Opturacija:
- Veliki broj tehnika
- Nove ne znači i bolje
- 3 glavne tehnike:
1. Hladna gutaperka
2. Toplotom omekšana gutaperka
3. Gutaperka tretirana rastvaračima
Hladna gutaperka:
- Razl.primena
- Lat.kondenzacija:
Postaviti primarnu gutaperka-poen (master point) do kranje tačke preparacije
25 | P a g e
Insercija dodatnog gutaperka-poena
Ne preporučuje se kada ne postoji apex.matrica
Primena kompaktera/lat.kondenzatora – 1mm kraće od RD
Unosi se ručno u obrnutom smeru, s desna na levo
Uspešni:
o Konusni kanala sa apex.matricom
o Odgovarajući glavni gutaperka-poen
o Različite dimenzije kompaktera
o Izbor dodatnog gutaperka-poena
o Adekvatna pasta za opturaciju („senler“)
Glavni gutaperka-poen – veličina
turpija u finalnoj preparaciji apex.matrice
puna RD kanala
ne prolazi kroz foramen
tesno prileže na kraju preparacije, ne može se lako vratiti nazad
Radiografija u endodonciji
(Larisa)
1. OPT
2. Retroalveolarni
3. Nagrizni
- Pomoćno Dg sredstvo
- Definisanje Dg – anatomija korena, prostora z.pulpe i okol.struktura
- Identifikacija patol.nalaza – pulparni, periapikalni, parodontološki ili druge košt.lezije
- Anatomija korena – konfiguracije, zakrivljenost, međusobni odnos kanala, lokalizacija kanala
- Karakterizacija fiziol.struktura – razlikovanje od patol.nalaza
Radiografija – protokol:
- Dg RTG – 1 snimak
- Ugao – tehnika paralelnog snimanja
- Prednosti:
26 | P a g e
Smanjena distorzija, povećana jasnoća
Reproducibilnost olakšana – značajno pri procesu praćenja zaceljenja lezije
Spec.situacije – izuzetno dugi koreni, uzak svod palatuma, anomalije maksile – veći
stepen neuspeha
Kontrolna radiografija:
- Kontr.pregledi – višemesečni i godišnji
- Neuspeh endo.Th – bez simptoma – značaj kontr.RTG
- Identifikacija novonastalih patol.procesa – asimptomatski
- Evaluacija zaceljenja – nalaz fiziol.struktura
27 | P a g e