Vrste i svojstva karata

Z.Šimić
 Kartografski prikazi
• jesu karte i kartama srodni prikazi
• Karta je crtež u ravnini tlocrta diskretnih
objekata odnosno crtež u ravnini
kontinuiranih objekata svedenih na
vrijednosne točke, linije i površine
 Kartama srodni prikazi
• Kartama srodni dvodimenzionalni
prikazi su crteži stvarnog izgleda objekta
nastali primjenom paralelne ili centralne
projekcije
• To su: profili, panorame, blok dijagrami i dr.
• Kartama srodni trodimenzionalni prikazi
su crteži izvedeni na trodimenzionalnom
modelu
• To su: reljefi i globusi
 Kartama srodni prikazi
Uzdužni profil
 Kartama srodni prikazi
Poprečni profili
Kartama srodni prikazi
Panorama
 Karta
• Postoje brojne definicije karte
• Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno
deformiran i objašnjen kartografski prikaz
površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili
nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata
povezanih s tim objektima. (Borčić i dr. 1977)
• Geografska karta je matematički obrađen,
generaliziran prikaz u ravnini položaja, stanja i
ovisnosti različitih prirodnih i društvenih
pojava na površini Zemlje, izabranih u skladu
namjenom karte. ( Sališčev 1982.)
 Karta
• Karta je kodirana slika geografske stvarnosti
koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva,
nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a
upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi
od prvorazredne važnosti. (ICA95)

• Karta je iz mjerila proizišao i geometrijski

određen strukturirani model prostornih odnosa.
 Karta
• Riječ karta ima više značenja:
• plan (nacrt)
• mapa (jedini naziv za kartu do 15.st.)
• zemljopisna karta ili zemljovid (Hrvatska i Slovenija)
• geografska karta
• Plan je kartografski prikaz u najkrupnijem
mjerilu koji služi u različite svrhe
• katastarski plan, slojni plan
• plan grada
• lučki plan
Katastarski plan
Slojni plan
 Vrste karata
• Osnovna (temeljna) podjela geografskih karata je
na topografske i tematske.
• Na topografskim kartama svi topografski objekti
imaju jednaku važnost.
• Na tematskim kartama jedan od topografskih
objekata posebno je istaknut.
• Osim osnovne podjele karte se razvrstavaju na:
• osnovne tj, izvorne
• izvedene
• i temeljne karte
Tematska karta
Tematska
karta
 Vrste karata
• Osnovna topografska i tematska karta
nastaje kao rezultat neposredne geodetske
izmjere topografskih objekata, odnosno
opažanja, mjerenja ili prikupljanja podataka o
tematskim objektima

• One su izvorne karte za izradu izvedenih

karata.
 Vrste karata
• Izvedene karte nastaju:
• grafičkom preradom i generalizacijom izvornih
karata
• ili preradom izvornih podataka u više ili nove
kategorije

• Temeljna karta je pojednostavljena topografska

karta koja služi za izradu tematskih karata.
Temeljna karta
 Vrste karata
• Primjenom digitalne tehnologije u kartografiji
pojavilo se mnogo kartografskih proizvoda koji
izlaze izvan uobičajenih okvira karte kao
trajnog produkta na papiru.
• npr. slike na zaslonima monitora, digitalni
modeli reljefa …
• Postoje realne i virtualne karte.
 Vrste karata
• Razlike između realnih i virtualnih karata su
vidljivost i opipljivost.
• Konvencionalni kartografski proizvodi (npr.
listovi karata, atlasi, gobusi) koji imaju čvrstu,
opipljivu realnost i izravno su vidljivi kao
kartografske slike, nazivaju se realnim
kartama.
• Ostali kartografski proizvodi kojima nedostaje
jedna ili obje karateristike nazivaju se
virtualnim kartama.
 Vrste karata

• Realna karta – vidljiva i opipljiva:

• konvencionalni list karte
• globus
• ortofoto karta
• iscrtana karta
• računalni izlaz na mikro-film
• blok-dijagram
• reljefna karta
 Vrste karata
• Virtualna karta – vidljiva ali nije opipljiv
• slika na zaslonu monitora,
• kognitivna karta (dvodimenzionalna slika)
• digitalni model terena
 Svojstva karata
• Karta je medij za pohranu i prijenos informacija

• Na njoj se mogu na najbolji način istodobno:

• prikazati prostorni odnosi objekata
• izvesti mjerenja položaja, duljina, površina objekata
• stvoriti predodžba o prostoru na temelju znakovnog
modela
 Svojstva karata
• Svojstva karte su:
• prostornost
• mjerljivost
• modelnost
• točnost
• cjelovitost
• estetičnost
 Prostornost
• Kartografskom projekcijom ili načinom
preslikavanja osigurava se jednoznačna
određenost položaja, oblika i veličine
pojedinog prostornog objekta.
• Poznato je da zakrivljenu površinu zemlje nije
moguće preslikati u ravninu bez deformacija
• Zato je karta deformiran prikaz.
 Mjerljivost
• Mjerilo karte omogućava mjerenja na karti.
• Mjerilo karte je:
• odnos elemenata duljine luka u projekciji prema
podudarnoj duljini na elipsoidu (ili kugli)
• odnos duljina na karti prema odgovarajućim
duljinama u prirodi
• Mjerilo za duljine:
• Duljina na karti : duljina u prirodi = 1: faktor umanjenosti
d: D = 1:u
• D = d ×u → d = D/u
 Mjerljivost
• Mjerilo može biti iskazano:
• brojčano (1:10 000)
• grafički
• opisno (1 cm na karti odgovara 100 m u prirodi)

• Mjerila karata:
• do 1:10 000 → najkrupnija
• od 1:10 000 do 1:100 000 → krupna
• od 1:100 000 do 1:1 000 000 →srednja
• od 1:1 000 000 do 1:20 000 000 →sitna
• ostala → najsitnija
 Modelnost
• Karta je pojednostavljen prikaz prostora ili
znakovni model, pa razlikujemo:
• tlocrtno vjerodostojan prikaz
• tlocrtno sličan prikaz
• položajno vjerodostojan prikaz
• prostorno vjerodostojan prikaz
 Modelnost
• Tlocrtno vjerodostojan prikaz
• Ostvaruje se samo na kartama najkrupnijeg mjerila
tj. planovima
• Površinski diskretni objekti preslikavaju se
graničnim linijama svojih tlocrta, a kontinuirani
objekti izolinijama
• Tlocrtno sličan prikaz
• Ostvaruje se na kartama krupnog mjerila, gdje su
sačuvani tipični oblici obrisa objekata, samo su
izvedena neophodna pojednostavljenja diskretnih
objekata
 Modelnost

• Položajno vjerodostojan prikaz

• Ostvaruje se na kartama srednjeg, sitnog i
najsitnijeg mjerila
• Samo su najveći objekti prikazani tlocrtno
• Ostali objekti prikazani su signaturama, a
sredina signature točno definira položaj
objekta
 Modelnost
• Prostorno vjerodostojan prikaz
• Nastaje kad se mora izvesti:
• znatno pojednostavljenje prikaza ( shematski
prikaz prometnih mreža – topogram)
• i kad se objekt ne prikazuje u svom položaju,
već je sveden na odnosnu površinu (površinski
kartogrami)
topogram

kartogram
 Točnost i cjelovitost karte
• Korisnici vjeruju da je karta značenjski točna tj.
posjeduje mjerilom uvjetovanu geometrijsku točnost i
cjelovitost

• Značenjska točnost je uspostavljeno suglasje između

značenja objekta na karti iskazanog određenim
kartografskim znakom i stvarnog značenja objekta
• Geometrijska točnost je uspostavljena podudarnost
položaja neke točke određene s karti i stvarnog položaja
te točke u prostoru, koja ne smije prijeći određenu
vrijednost i ovisi o geodetskoj osnovi, točnosti izmjere,
točnosti projekcije, točnosti kartiranja, crtanja i
umnožavanja
 Točnost i cjelovitost karte
• Cjelovitost (ili potpunost) karte znači da ona
sadrži sve objekte koji se u danom mjerilu
mogu i moraju prikazati.
• Stalnim promjenama na objektima, do kojih
dolazi zbog ljudske djelatnosti i prirodnih
utjecaja, karta gubi na cjelovitosti.
• Održavanje karte je stalna aktualizacija
sadržaja karte.
 Estetičnost karte
• Estetske komponente koje povećavaju
uporabnu vrijednost karte su:
• usklađen vanjski i unutarnji sadržaj karte
• lijepo oblikovan čitljiv crtež
• harmoničnost boja
• usklađeno pismo itd.
• Stare karte – umjetnička dijela jer su grafičke
tvorevine visoke vrijednosti