Mobilni alat za izradu 3D prikaza artifakata prilikom arheoloških iskopavanja

Autor: Admir Agić

Tešanj 2017.

arheološkoj lokaciji, snimiti predmet za naknadnu

Uvod
Korištenje fotografija u arheologiji počelo je već u
devetnaestom stoljeću fotografisanjem manuskripta i
gravura, a već pedesetih godina devetnaestog stoljeća
počinje se značajnije koristiti zbog činjenice da
omogućuje istraživanje ili pronalazak dokaza i bez
posjete arheološkoj lokaciji1.
analizu bez direktnog kontakta.
Fotografska tehnika koja se naziva 360° fotografska
produkcija, sastoji se od procesa uzastopnog
fotografisanja i rotacije nepokretnog predmeta po
jednoj ili više osa za jednu potpunu revoluciju uz
pomoć specijalizirane opreme. To je fotografska
tehnika kojom se uzima niz pojedinačnih fotografija
predmeta, a predmet se rotira oko svoje ose (ili više
osa) za jednu potpunu revoluciju. Ovako dobijena
fotografija naziva se 360° fotografija. Ukoliko se
rotacija vrši na više osa onda se fotografija naziva više-
redna 360° fotografija. Povećanjem broja fotografija
poboljšati će se glatkoća rotacije same završne 360°
fotografije. U komercijalne svrhe, 20 do 30 fotografija
po rotaciji je zajednički standard, ali se broj fotografija
po rotaciji povećava napredovanjem tehnologije. Za
potrebe arheoloških istraživanja arheolog treba sam
definisati potrebni kvalitet ali je uvijek bolje praviti
kvalitetnije fotografije čija se kvaliteta kasnije može
smanjiti.

Oprema
Minimalna oprema potrebna za funkcioniranje alata se
SLIKA – Jedna od prvih fotografija arheološke lokacije – sastoji od fotoaparata sa stalkom, rasvjete, rotacionog
Vrata Khorsabada koju je napravio M. Trachand 1852.
stola, pozadine i uređaja za virtualizaciju sa potrebnom
godine2
aplikacijom. Fotoaparat, kao i rasvjeta, zavise
uglavnom od potreba rezolucije, kvaliteta slika i 3D
Pošto arheolozi zapravo sistematski nepovratno
prezentacije. Izbor fotoaparata uglavnom zavisi od
mijenjaju arheološku lokaciju, fotografisanje je
potreba i resursa sa kojima arheolog raspolaže, ali
omogućavalo očuvanje izgleda početnog stanja ali i
generalno nisu potrebni skupi fotoaparati.
svake faze iskopavanja. Zatim, pregled statigrafskog
presjeka, položaj artifakata kako su pronađeni, itd.
Fotografisanje je omogućilo i istaživanje arheoloških
lokacija koje su fizički bile nedostupne arheolozima,
kao npr. podvodne lokacije, prostorije u piramidama i
sl3. Tokom arheološkog istraživanja arheolozi
pronalaze predmete koji im pomažu u definisanju
arheološke lokacije. Važna faza arheološkog SLIKA – Prikaz osnovne potrebne opreme
istraživanja je i analiza pronađenih predmeta -
artifakata. Često se desi da pri analizi dođe do Rotacioni stol omogućava rotaciju predmeta oko svoje
kontaminacije artifakta ili čak i do njegovog uništenja. ose. Postoje različite vrste rotacionih stolova koji se
Ovaj alat omogućava da se predmet nakon čišćenja mogu koristiti u zavisnosti od potreba projekta. Izgled
snimi i da se zabilježe sve njegove površine putem nekih od mogućih izvedbi rotacionog stola prikazane
fotografisanja, kako bi se omogućila dalja analiza tih su na sljedećoj slici.
fotografija a ne samog predmeta. Alat je mobilnog
karaktera pa je moguće i na licu mjesta, na samoj

1 3
Peter G. Dorrell (1994.) Michael Peres i drugi (2017.)
2
Peter G. Dorrell (1994.)

SLIKA – Primjer rotacionog stola za fotografisanje
Kao uređaji za virtualizaciju uglavnom se koriste
računari, laptopi, tableti ali i pametni telefoni.
Aplikacija omogućuje pomjeranje 360° fotografije u
realnom vremenu i omogućuje 3D prikaz predmeta.
Predmet je moguće rotirati i približavati/udaljavati. U
zavisnosti od potreba, 360° fotografija može biti
snimljena u razne formate. Za pozadinu je najbolje
koristiti papir ili platno sa centimetarskom mrežom,
zavisno od predmeta.
Metodologija
Proces izrade 360° fotografije sastoji se od nekoliko
faza. Prva faza je priprema i postavljanje opreme.
Najprije se postavi okretni stol i pozadina. Nakon toga
se postavlja rasvjeta, ukoliko je ona potrebna. Sljedeći
korak je montaža fotoaparata i postavljanje predmeta,
nakon čega se vrši dodatno podešavanje fotoaparata.
Nakon testnog fotografisanja vrši se fotografisanje uz
rotiranje predmeta pomoću rotacionog stola. Nakon
završenog fotografisanja, fotografije se snimaju na
uređaj za virtualizaciju za dalju obradu po potrebi i
prikazu pomoću aplikacije.
SLIKA – Jednostavni prikaz korištenja tehnike uz pomoć
opisane opreme
Primjer korištenja tehnologije:
Virtualna postavka muzeja u Tešnju
Projekat se sastoji od tri osnovne faze. Prva faza je
fotografisanje eksponata sa posebnom kamerom i
uređajem za rotiranje. Druga faza je izrada aplikacije za
prikazivanje i upravljanje virtualnom postavkom muzej
a, te treća faza - izrada i postavljanje 3D modela
eksponata na virtualnu postavku. Projekat se sastoji od
izrade aplikacije za prikaz 3D modela, sastavljenih od
slika i kreiranja 3D modela eksponata. Nakon toga svi
3D modeli bi bili postavljeni na oficijalnu web stranicu
muzeja u okviru virtualne postavke muzeja.
- Izbor postavke/eksponata
- Fotografisanje eksponata sa posebnom
kamerom
- Obrada/priprema fotografija u grafičkoj
aplikaciji
- Izrada 3D modela eksponata
- Izrada aplikacije za prikaz 3D modelima
- Izrada virtualne postavke na web stranici
tešanjskog muzeja
Najveći rizik je izbor opreme i uslova za fotografisanje
jer kvalitet fotografija utiče na kvalitet 3D modela ali i
same virtualne postavke. Aplikacija je u potpunosti
razvijena korištenjem open source aplikacija: Joomla
CMS-a (http://joomla.org) i JLex aplikacije za 3D prikaz
(https://www.jlexart.com/documentation/jlex-360).
Link: http://muzejtesanj.org/virtualna-postavka.html
 SLIKA – 3D prikaz nožića na web portalu muzeja u Tešnju
Link: http://muzejtesanj.org/virtualna-postavka/11-virtualni-muzej-dk2/273-nozic.html

Literatura i izvori
Wikipedija: 360 product photography (2017.)

Peter G. Dorrell: Photography in Archaeology and

Conservation (1994.)

Matthew L. Vincent i drugi: Heritage and Archaeology in

the Digital Age (2017.)

Thomas E. Levy i Ian W. N. Jones: Cyber-Archaeology and

Grand Narratives (2018.)

Michael Peres i drugi: Laboratory Imaging & Photography:

Best Practices for Photomicrography & More (2017.)

Michael R. Peres : The Focal Encyclopedia of Photography

Ross Parry: Museums in a Digital Age (2010.)

Joseph Padfield i drugi: Polynomial texture mapping: A

new tool for examining the surface of paintings (2004.)