‘MEHANIKA, ANALITICKA — MEHANIKA FLUIDA 67 ‘Hamiltonov princip sada glasi 3 (U+ Ue— Exar =o, (150) ‘odnosno " . sitr-s = asi + +20m0,9)+ Mow/(0.0 Orville) Mota}. ar—=0. 51) Kad se provede variranje podintegralne fankeije, dobit é se J lena) ew sir alssdan]et Qodn(0)+ + Mo3w/(0,t)~ Q,8w(L.t)— Myaw(Lt)}de= 0. (152) Kako je 36’) ranja dobit Ge se Sf etwatorae— 5 {lerw'awy - nakon parcijalnog. integri- (wt yon +feerwrads}ae. 453) Isto tako je i fotw)ax]e tCovom;—f eonarax «5 Prem deface by =O a tenuis 6 po pv Ban ddesne’ strane izraza (153) iRezava, tako ‘da niakon ‘wvrStenja (153) i, 154) w (152) slijedt J Gtcerey +0 absiDomts sf + (EL Moato(00)+ [= ,— (Edw }om(he) + [Mo — BIW"]370,0)4 4 [= M,— Elw"},-18w(Lt)}dt = 0: ass) Kako se 3» mode -odabrati proizvoljno, da bi izraz (155) za svako Sw bio jednak uli, mora bit (ElwY’ + 08 = a(x) 056) D=Elw.o iti am(0,)=0 = Ew" ith (hi) =0 . Mo=(EIW eo ili 3w(0,t)= as) My=(E1i),.4 — ili_aw(ls)=0, Izraz (156) predstavlja diferestcjalnu jcnadzbu fleksiskih vi- bracija Mapa. Icrazi (157) predstavljain rubne uyjete. Otito je dda na svakom kraju Sapa mora biti zadana bilo popreéaa ‘ilo pom, all ne obo taboo sto tho tebe biti zadan moment savijanja M ili kutni pomak w, ali ne oba istodobno, Princip najmanjeg Lagrangeovog djelovanja. Lagrangeovo dje- lovanje A definirano je izrazom A= [2B ede. ass) U principu najmanjeg Lagrangeova djelovanja usporeduie’ se gibanje po.stvamnoj i zaobilazno}.putanji koje se obavja. pri Konstantnoj ukupno} energit Ey + U = const. Kako je enertia onstantna, moraju i poopéene brzine biti onstantne, a jet Su putovi raziiti, mora i interval vremena biti mith. Prema tome, na krajevima putanje Zokrone varijacife poopéenih Koor- dlinata nis jednake nali Umjesto toga wima se da su pune varijacije poopéenth Koordinata na krajevima obiju putana jed- nake nul, i (Agha O i (Agha. #0. 159), Pod svim tim uyjetima taj princip glasi: Puna varijacja La- grangeova djelovanja jednaka je-nuli, tj. =O, 60) Osim obradenih principa mehanike formulitani su j dragi ‘principi, a mogu se formuliratii novi ii veé formulirani poop- Giti na nove Klase sustava. = LIT: R, Dagar, Hiswire deta miéshanqut. Duna, Pars 1950, — 1H. Gadcsn, Cassie mechanics. Addon Wey, Reading 1951. = ‘Sind Vorcasngen ter Hinmelsechant Spiger Ver, Hela 1956 <0. Fenmoatep, Jesiubt po aires neta, Hayiay Mock 190 "CW. Rima, Hanatonas namics. John Wey, New Yor. sek fat Sim, Racomn meat, Zr re ttbenia SR Sibjr roped 198s ante, Tearaka machen Sreutlie w Zagreb, Zagred 1966. — & Lancy, Vasonaprnages ‘ot mechanics. University of Toronto Drea "Toone ser = Dk Wal, “Tacory and problems of Lagrangian dynaien McGraw-iil, New York 136. "HB. Symon, Boensine © anmommascenye mesa. ayn, Moccia 197, D.'Baanae, Teitta meant il, Dinunika. Sveveiee 1B Zaplebu, Zagrés 1918. = BB odponpome, Cem sears Deanna. Bucur arose, Moctba 196, 1. Alfreoié MEHANIKA FLUIDA, zanost o metenitkom pona- Sanju fluids, Prema stanju fuida rasixju se: stata fiuld, koja se bavi zakonime ravnotede i lakova w fuidima u miro” ‘anjy, kinmarika fluid, Koja se bavi zakonima sibanja Mule, i dinamika fluid, koja. se bavi silama koje djluju na fhide, tibanjima koja nastaju djelovanjem tih sila i inteakeljama ize ‘edu tvrth tela i Muida u gbanju, Prema visti fuida raz likuju se dvije osnovne grane mehanike Muida: aerodinamike, ‘manost ravnote i gibanjima stlatvih Nuida (ak, plinoval {e hidrodiamika, zanost 0 ravnoteti i gibanjina nestlagvin Muda (vod, Kapljevina) ‘Avett eat et ivorni ett sae leindedokazu da je vos pease dobaSovek buurvom promlao pakien gee broth Dreblema rchnike fh, fuse pli mac beod te vso¥ Jono 22 Dogon howls, nautogadejom Lanta nai Kool vodené tokove Smvednjavi | edvodnavatl zm, te spetaat poplaeimumio fe srcice ‘rep sbisatorom, Kove eh, prmioo Yoeeniio Lae, pra ‘part <0 tet han etx voy I ak | ei dee ‘mol pads sana tela proporconaan gute: med: Aen i (tre 2 ana ones ent On pon neves 20 wagon stn tla Koje pte pov Yee je wronend vos i ton sablvo aernoy sepmerta of pate Kine Se Ake Sandie (lsjem Ill et) tooo je voden ex beat orgee ats PY Yatra. dvosapna erie. Heron i Alsksandee 501 SD cil ee ci emai ec an peo a ots odeee pare prkansopestopak koja st mule prove: {Etna alin vad hoje pros ker jer. Plone kanes (elt) ano ‘st peeantfom | penjenom slons 2a edrzvane ootants faa tekne oe tome ee “aanje 0 mena Nida Rijn ou prez ak aie dope ail dat art mosis Rian ou dose ial elke vouvotg fistve ftom u prado te pobelja obi broikog trip, ato fe ble samo primjoe grin spozaj eo Jeil wa pot ravi Sl me a ene eo Make Pealona (1s) hoje kompliaotodatje gta mana o hdr 1 Seats ‘et rt ih, Ea fe os ode va ‘Nakon propa imskog Carsva w ktanioj Evert manos je skoro tage godin sognvala i Ca I nazadowin. Gree wo epoznje 9 tchanc {oles borane, a veke te timate hisopradee sapiens Bi wieoe U"arapeors je sien natn azo} Seah oj 1 sapara; svileno Je vodentho Keo t Weta aumento elf novi erg Sutomat,pobaien gu" volovedel aedsj hd Noe od proealazaha ‘Maori vn @onje'u Spano, a asks t, kao apr warieng vente eo, sitar preil 8 Evopa ‘URW ener lobed umes | zaneat Segre ee sa nae ale et he tras pve alih pokuen Leonardo Vine (14501519) ope ‘fol radovina mnoge pojave Mdretatke,drotnamice | hase ea Fine pomtivioprncp akooa Roane «prio fe aero rama {elatvoo pane, pica valova na powtat ved, pan sebodsoy mises aphereerapedels bana erieenom sani, praecage ode oto. ‘in Faring ataranie vows 8 podra odeivensujic td Otero skola on proms.68 MEHANIKA FLUIDA ‘te Wa | imag me eh Neh ajo, ote Blea! cntugane pumpe, kao wiki aagovernik apeimenseiy nmots [truaivana preotove postpke | jee oremene bx trdvnj oo ami Mul a reasane do poise XVII st. ptowo sl radon © meh Sit ‘ama sy se mu poksina « neporedonm prouatans sonee Cues Gale (1564164) tani se hieosatkom. tee asus Set hashes Imai vag évtocs, a proutaajlobodi pad ea alate oe apne aka ghana ela fats bealsom the soto male, Bret ‘onset (bot ponalcattaromets posana Je mon ines no lana is porude a Domenco Gogistn (16521710, toh sale Senvecen alpine mse ‘etama| torsion Kanna i E atematica i kar Simon Stevi (156620 pt odela tas ee {aplesios dt na Gs ram podogs i protimad te. hare ore seis Ha ais od poate ono bl pena se jie plone w pout. Na coh caperineana'v Rese ees Marlowe (1630—iGeH) objavio-ratove 0 catfoest eke T pleas Ade hradejn aa potpno nov nadie soja Muda fre Lona fos hanes ‘ile na Gute ene sje Mebane Muda pak sje moat dali azvat stn oso ehape- Fimenaa' spans, dell enbooe pojnove op | ber ne aol Sir Ze hela alae op pet sine wea i su prcbe navematemdithespornje| ble psmatene cena Si foie IF fa urn tom MV Kee Dee 6 1) Frutti je osove anal pom. Walls (16h6“179) ©. W, Lato, iS ln ict We Pal in 2auoog doris rneveju ata, kaze da'y muvom Mee $B tie pcs eric Navin © abe ane OE rabuss, | primjeno ib sa matematitt ops Nrodoumelik net Newton je uneefojam Oude bao Korinaune pojn ver Se, nalziao ginny Rulispomcu prays hatne phen, pts oper tea idovanis eek viskomint graeaestih ts kee keane deans Potkra) XVI. matamatica Se vee tlio raza doje mogl pst 22 opi anova som ghanja Haida ho Jet prot oa ee NUT Pasta emel moderne beodinamike Kevania brads eS Sage Denil Bemoul (1700-1782) svom dete Hydeodynaen ae oe iibos motos Mekdorum commenar 1730 ll exten modes Birodiamikesmata Leonhard Eater (1907-1789, On je sapane vie age sani radova o rchanich fda i pine) matematke ani. tf pi Protumatio djloane taka u fui Fo be pa, ormeao none odtadie hans fda wieo pojm Lavine rasseioprinciprafa catineaah Btrojea i teaiake tbe Vilo vane dprinonemtemtitem opi ae ne eke auomi tb Rand Galt (OE Joseph Louis Lagrange (1736181)! Franz lows von Gers (1781053, Portas tobe raze pstepa nema arly Ode ids ou ove Macadam ams ee ie twlo mato matmaike de razon te tere, path soa 8 ehredieseae 5 asa ava prakine probleme, vlavnn poreco poe opis, ‘abo use bécelta | hdronanitatror gotovo ve sdeea sae ra ile neovisno jen o drug brani J Putas sve Ronnie eden lume, hidodiamika ste eepaninjy mateatita dissing ‘Tokom XVI i XIX st einen je golem aepeedak w chperinenso} Semi et OG 17) ine tee ge Strain ide (Poo ee; . LG. De ut (1734180) ren popes iruane mas toe se pba a Lapvit, prowtaveo je oypor Wes oa, laumio'je piezomctar ea syerenje taka v Maple, R Watsee Ghee 1837 iat je hiromnarsco elo 2a ttno mene bere aks nee ents (74@—1829 tavo a ofporoasejuna ote wean eee Be Sha mee vc mai ci) tds ane Bera date TEs) cpa Je C75 pt eer ee a ‘rods models LT. Farge (182-1910) proves pera aptage (OD) Bm modela ick ¥ tine’ pestalatomale molerng-hdfeug ore HF. Philips (845~-D12) fonaruno fe pel eronenl (Ha) aes ‘etm tchoike | broja ten mers pose mogul se Spravke eek anit roscedh founda za praéno eure tenth phen Tk Eptelvcin (764 fsasy Ge Bone (781 TAShy FB Blanes Sea, GG. ae Covet (7521843) A. I. GB.'de Sune-Vensat (17886, ASE J Dapult (1804186), 3. AG. eee (1822 Bah, £7 poses Bie fy hen ea a itt ‘Maznigg (1816—1897 dal so na enovi mje pokusa fran 1 2 ihe formule 23 stujanjevode y etrorenia Kisalinn { okkews. Nowe Saloon ieee enriches tak ae ee eh JL. Poweule (199-180) 1 Sh U radar o ofpory tela Loe se pon iplevini C'R. de Coulomb (1736-1806, M. Beauoy (hit NC opel te Teh |W Foe oo pe» enn ora {ela te pokazali da oor sbog uvarajevilows oval oat partes 8 otpor tej 0 ishonostKapirine U dup) plone XIX st potlest serodinamha srativajau veal pv lala lems Oca {hal (184189) bavi se serodimmilon f'padsjos edrion, FW Lanchester (186-1940) posavio Jaa anon pase Kranitanne te ‘gon na seroptlin U XIX a erika hidrdinamika takoder fe meogo napredorle LM. H, Naver (7651880 moder je Euerove ednnddbe phone fale oe Raju w ota | djoranje maetelmnh sity au rad Sasa ML Gzashy (0785-1659) T'S."D. Pouson (1781-840) dab Homtao GO ‘Stokes (1819-1903) ave0 w Neserovejadmabe deamieka vstoenet {aks oe i i een te pn a be sari as a aor ae (842-1912 we je paramere vighozno strane jodnadtbu trbulatnay seat Pe hetero wammeeeat TEES Eh Sete a oth an ed I So irs ta ut eee aent uae ee eek cee sty egies Sept rts alt Sn mt sett Ea Se hee anderen entero fa mh Tec ren Pac ‘Sencha teens oateanh ee oe Seek Rael att eke ees et FIZIKALNE OSNOVE Defiacje, pretpostavke, Kasifkacija i omome fizikalne ye- line. Fluid i tekucinaje'tvar koja se pod djlovanjem saié- ‘nog naprezanja, Koliko god malenog, neprekidno deformia, Iz te definicje slijedizakljuCak, koji sam moze poslutiti Kao de. finicj Nuida, da w fluidu w stanju smirovanja ne mogu poste. jatismitna naprezanja, Smigno naprezanje je tangencjaina Kom. Ponenta povrtnske sie podijeiena s mjemiin brojem povesine, ‘Neprekidna deformacia o kojoj se govoriu defini Nida, po. java je koja s zovestrufane uida. Openito, So je vece sien aprezane, 10 je veéa brzina deformacje. Za raziku od fuids, Exrsto (clastizno) tijelo pod delovanjem smiénog, naprezanja koje ne prelaci odtedenw granicu, deformira se za konatnd vriednos. i prestankom djelovanja naprezanja vraca se u prve- bin obi Postoje prividno évrsta tila koja se neprekidno deformi- :aju poput Muida kad naprezanje premadi odredenu wijednost Za takva tela se kate da su u_plastignom stanju. Plastigno strujanje ne proucava mehanika Nida Djelovanjem taénog naprezanja fluid se stanju mirovanja naéelno ponafa kao i Evsto tele, i svako} promjeni take od govara promjena volumena fuida. Razlika je samo u Kvantta- tivom odnosu tin promjena. Prema velitin’ th promjena Midi se mogu svrstati u dvije kategorije: kapljeviti Nui i Kapljevine i plinoviti uid ik plinovi _Kapljoine neznaino mijenjai volumen promjenom taka i sanjeStene u posud, koju djelomitno ispunjavaju,formizaju slo. bodau povetina na’ granii s okoliinom atmoslerom. Lzbacenc Uw atmosfera w oblika tankog mlaza Kapljevine se raspriu for, rmirajuéisitne kaphice. U vecini problema mehanike fuiga Ka: plievine se mogu smaicati nedtlativima * Plinool su alo stlatvi, i obratno, kad se smanjujé tak Bice se neopranitno, pa zatvoreniw posuda ispnit ce tay ajen Takvo ponatanje tih dviju vista fuida uzrokovano je rela- ‘tino manjim udaljenostima izmedu molekula kapljvina i rela. tivno veéim udaljenostima medu molekulama plinova te pripad- him medumolekularnim silama koje djeluju na’ tim ‘udali. nostima. ' ovom stan sired proven ivlene donde naplse w ‘omoneaom cb + trom na Eons srt les te Doses aig TE a. Sw Marella, rato Dail fone Layee ‘inate. Kae od toms pips we praktenh tog eaavp Tas Seta asp hs broeasjtedie vie or stone u San age (dt se upon a a nin | sah aakon ve base eon il ye ob le la an Jp, formula 09) ze vskorant psp Psa u Homorenom er 4 out ens Svar lt a nce ‘3h sues voto za nee Kosta J aad pce Way {ina jedodtia (OD) vans samo ou orden soar eines oases rans Stlativost ili kompresibitnost fda kvantitativno se izratava u diferencialnom oblieu ee Vasari le eV volumens dimen [Y] = L?, dale [Vy = Pik «dinero (Mee ees a = ®MEHANIKA FLUIDA 69 = Pa, a K volumenski (prostofni) modul clastgnosti s dimenzi- jom [K]=ML~T-2) dakle [K]g = N/m? = Pa. Negativai predznak w izraeu (1) pokazuje dt poztivnom prirast tlaka odgovara stianjenje volumena. Za vodu se modul clastiénosti K mijenja od 2-10? do 3-10? Nim? u Birokom podrufju temperatura i tlakova, Za razli- Gita ula K je 13-10°.-19-10? Nim?. Za iva K = 2,76-10°° Nim, ako da je Ziva pribiizno deset puta manje stlaciva of ‘ode i priblizno desct puta stlativija od like. Reciproéna je vrijednost volumenskog modula castignosti kosfcijent yolumenske sativost fy = 1/K sdimenaijom [f,] = MILT? dakle [Bj]u = m2/N'= 1/Pa, Modul K za plin6ve zavisi od termodinamickog_ procesa stlagivanja. Ako se_stlativanje (kompresja) provodi pri kon- stantnoj temperaturi i uz primjereno odvodenje topline, tada je K = p, So proizazi diferenciranjem jedaadzbe izoterme pV = cont, Ako je stlativanje izentropsko, tada je K = xp, Sto proizlazi iz jecnadabe izemtrope pV" = const, gj je x omjer ~speciitkih toplinskih kapaciteta i ima dimenzivu [x] “Ta razmatranja 0 stlativosti aida odnose se na fluid za tvoren u posudu i izvana Komprimiran. Kad fluid strji, ili se tijelo giba u Muidu, uljeca) sladivost fluida zavisi od omjera brzine strujanja (ii breine gibanja tila) i brene 2vuka u fludu. Taj se omjer 2ove Macho broj, Ma = fe, gdje je » brzina sirujanja fluida ii brzina gibanja djela u ftuidy, a ¢ brzina zvoka, Za Ma <02-~03 utjecaj slcivost je 2anemari, pa se govori 0 nest‘disom sirujania, a 2a-Ma > 03. pojaljue se Stlatino strujanje. U mnogim je praktiGnim primjenama dostig- ruta j premafena brzina 2vuka W plinovima, pa nastajo i mnogi problem’ stlativog strujanja. Tu kapljevinama postoie pojave, kao Sto su firenje podvodne eksploaje, vodeni udar i si, koje spadaju medu probleme stlatvog strujanja, je se tada ttjec) Stlasivosti kapljevina, premda i male, ne moze zanemariti, Kad, medutim, plinovi struje brzinom pet puta manjom od_brzine zvuks, mote se praKticki zanemariti njihova velika stladvost. U mehanici fuida proufavaju se problemi vanjskih mani- festacja fluids, t. pojave se promatraju fenomenoloski, ne ula- zeGi uw fzikalme strakturu materi, $ takva stanovista' uid ppromatra kao neprekidna sredina ii Kontinaum, Koji zadréava hepekidost ian svojstava prelaza i'w infinterimale Volumene, odnosno u granitaom prijelaza i u nulti volomen, 4. u totku. Temeljena na to} pretpostavel, defnicija gustaée fiuida daje se w obliku am @ om adie i€ g gustoca s dimenzijom [o]= ML-, dakle [cls es ‘a V vohimen. Nestlativa tekudina definirana je jednadzbom @ = const, pa definicijski izraz za gustocu prelazi u mV. ‘Takve su prakti¢ki kapljevine, i zato se ne mogu toliko razrije- iti da se ne bi mogla primijenitihipoteza Kontinuuma. Piinovi seu problemima mchanike Nuida opécnito pojevljja kao kontinwum s prostomo i, u opéem slutajy, ¢ vremenski promenlvom gustocom, prema defini 2, w pojedinim to&- Kama i vemenskim treaucima. U takvim je problemima tz pin vezano prostomo i vremenski promjealjve skalarno pole BU: stose om 0% 21) ® Elementarna destica uida, w smislu fenomenolo8kih problema ‘mehanike, definirana je u tom skalarnom pol elementom mase dm = ea. o Tako definirana destica fuida ne smije se zamijeniti s pojmom molekule tvari, Flementama éestica fluida sadréava, naime, to- liko mnogo molckula da statisticki proratun daje pouzdanu i stabilnu srednju viijednost pojedinih fizikalnih svojstava i dina- mitkih velitina. Za raaliku od Kapljevina, pliiovi mogu doti u tako razrije- eno stanje da hipoteza kontinuuma nije vie odrliva. Kad se postavljaju granice odréivosti te hipoteze, bitno je pozmavati kvantitativne odnose v mikrostrukturi war, ‘Svat je tar tet, stains od ign Een, lebala ¢ stom, Plunge stoi ia fo tlitine 10cm a polunjormoleale eae 136:10"¥em pasted °C fu 0132Sbar) sade N= 2687-10 wolelala Uicak an sraccams 10"¥em, Ho je g-pancana attest mere te ek pablo 7 ae & evn ‘vn foundane | sabine ae isos fk Siamse vena fra Sedna je weno lance mesa ¢ = 33-10"? cm, sda a ie Totus imede dra tra we topackom. ghagje 1 =7-10 fet acai tater yrat mae Go ae aoa Seeley SEE Sais Mace Ain ee 92 ib pitts fa ley tft ea miele sig yelcadpes gerd tae pik ume vanities ea aoe a ep cies eee Cereemeee mea eee Sete ty oes tars pil etn Sem ruigeaderaemras antame Wiswmrasersieras marae Hmibtven ainsauies sincrarsome RETees tether cere ae, Kao kriterjprimjenljivostihipoteze kontinuuma najpriklad- niji je omjer slobodne putanje molekula I i karakteristne ufjine Lu pojavi koja se istrazuje nami ©. 2 rove se Kmudsenov bro}. Za Ksoot © n se ponata kao neprekidna sredina ii kontinuom. 'Na temelju hipoteze Kontinuuma fuid je u smislu michanike dfiniran kao neprekidni sustav beskonaénog broja materjalnih, ‘estica, Sume wzete po broju materijalnih Sestica, koje se javjaju 1 pojedinim zakonima mehanike sustava materijalnih Gestca, u ‘mehanicifluida zamjenjuju se integralima po neprekidnoj masi, ‘ediosno po volumenu prostora Koji taj kontiouum zauzima. Stoga se {'u svim izvodima zakona mehanike Mluida polazi od clementa mase definiranog izrazom (4). ‘Hipoteza kontiowuma ima fundamentalno znatenje zbog mo- guénosti upotrebe matematitkog aparata neprekidnih skalarnih, ‘voktorskih i tenzorskih funkeija i primjene difeencijalnog i inte- ‘gralnog raguna pri istrazivanju zakona mehanike fuida Specifiéni volumen je reciprotna vrijednost gustose = o s dimendijom [1] = M-'L%, dakle [J] = m'/kg. Ta se vel Sina upotrebljava u nauei o toplini, dok se u mehanici Maida vie upotrebljava gustoéa, Tako je U mchanie Sida jednadzbu anja sarienog plina uobigajeno pisati u obliku p=eRT, ® je je p tak, 0 gustota, R plinska konstanta s dimenziom ER}- vor 10°! dalle [Rla ~ Jak, a 7 termodinanitka temperatura $ dimenzjom [7] =, dalle [TI = K- Specftna tina vida definiana je iaxazom 9 o ‘edie ey specifgna tedina s dimenaijom (}] =ML~*T~2, dakle [yl = Nim?, G gm tetina s dimenzijom [6] =MLT~*, da- Kle{Glsi = N, a g ubrzanjesile teze s dimenzijom [2] = LT™?, dakle (gq m/s". Buduéi da specifiina tefina zavisi od uubrzanja sile te, u podacima o fluidima daju se obitno nji- hhove gustoée, a ako se navode i podaci o specifino} tedini, tada se oni odnose na standardnu vrijednost ubrzanja sie teZe 7 = 9.80665 mjs?, koja pribligno vlads na razini mora na 4° ‘eografske firine. Relationa gustoéa ili relativna speciitna teZina fluida defini- ana je kao omjer gustoce , ili specifiéne teZine y Muida, i gu-70 - stote go, ii specifiéne tetine 7p standardnog ili referentnog fuida * eoy fad q @o Yo oO 5 dimension [d] = 1. Za kapljevine ee kao standards Ovid ipotrebjava odztatena detllrana voda pri temperaturi 4°C itlaku 1,013 25 bar (1 atm), Qo Omm = 999,972 ‘kg/m?, a za pli- fnove subi zrak pri temperaturi O°C i taku 101325bar: ap = = 1292kgiin*, Hi pri 20°C i istom Waku go = 1204kg/m Sie u fluid, Razike-u kvalitet: Erste tvari i Muda obile Zavaju radititost vloga th qari u tehnitko} primjeat, Fla Ze ne mogu opteretiti ile vedim silama, posebno.smignim i Magni, pa zat 1 ne slide kao matejal za gradnjo stor, Dbjekata | konstrukeja, Za Mud se Sesto upotrebljava i jet ‘mel Koja ena sve Sto. jluje i slut postedno, {j, sredstvo, tredina, posredovanfe i sign, I zaist, t rile ispramo oda Sava vadnost fuida w tehnio} praksi i definira wyjete pod jim se fui razmatra‘v problemima mehanike Muida, Mada Jedino u Kemisko} tehnologi mehanika fuida stu rfavanjo Faloih problema u Kojima fuidi ostaja sami sebi svrhom, Brod, Koji je i tako proizvod mnogih grana zninost i teh- nike, volo je dobar primer vitestuke pojave fui kao medija Pbeeat je ior problema mehanike fuida, Voda je medi) ojem se giba podvodni dio broda i uzrokuje paraztske ile tora gibanje broda, problem Koji teorjpka mehanika. ida oF nie rieSla, Zrak uzvokyje otpor nadvodnog dijela broéa Voda fe itodobno modi posredovanjem koje se ostvarue ps pulzija broda propeferom 8o tjera vodu unazad, ostvarujuci ko- Fontana, jednaka sil otpora Koji ta sta voda pruta Ebanju broda, Brod pliva zabvaljjuei Arhimedove hidosta- Eikom uzgonv. Slobodaa povsSina mors, uzburkana vetrom, ftvara posebne probleme valova i valnih sila na rod, koje trokuje nepozeljna i neugodna gibanja broda, U brode su ait Maiti medi} za popoo strojeva Koji okreéu propel, ‘pr, para ii plinovi v tarbinama, gorivo i pfinov izgaranja __ Motorima. Rad hidraulckih i paewoatskih strojeva i uredaa te transport Kapljvina i plinova kroz cjevovode, = rain po- Prats pojevana kao Ho su otpori provecanj, Kavita, vo- en! udar fi, dali su pamjer mnogostruke prisutaost raz ‘Suh fluida na"brodu i maogih problema povezanih s nihovom praktignom peimjenom. Moze se, dakl, zakljuit: da je uid Fi koji svojom posrednigkom ulogom stvara i korsne i pa: Tike sile na Evsta tila, a odredivane ti sila jedan je od ‘osnovnih zadataka mehanike Muda Sie koje djeluju na Gestice Nuida mogu se svitati w dvje ategorije: masene (ii volumenske) i povrSinske Sie. ‘Mesene ii volumenske sil rasporedene su po prostor i die- Ijunasvaki clement mase Muka. Tes sil javjyu be Bzitkos, ‘Gatira kao rezltat polodaa mase u odredenom polj sile. Ako je AF (6 dimenzjom [(F]=MLT-?, dale, [1FI]s kgmijs? = N) masena sla koja djluje na element mase dm, {ada jeu totki prostora gustoéa masenesiledefiirana izrazom T= Jim, Sam o ay s dimenzijom [| 71] = LT-*, dake (171s. Gierencial matenesile vrijedi raz a3, ili Gum eh a) Kojemu_ je dimenaija: [lPal]=ML~T-*, dake [afl SO N/m? = gins, U masene silespadaju: sla tebe i opéenito ravilacake ile Koje sljede Newtonov zakon svemirskog pri- Flaten, cleKwromagnetse i inercijske silo. MEHANIKA FLUIDA ‘Ako se wz povrdiny Zemlje vede desni pravokutni koordi- natal sustav tako da je os Oz usmjerena_vertikalno uvis, a ravnina Oxy je horizontalna ravnina, tada je gustoca sile tee dana iarazom 3 —ak, a5), ajo je E jedinisni vektor u smjeru osi Oz. Diferencijal sile fede inraien je sa oy ~gdmk = -994Vk. 9) Konzeroatione masene sie jesu sie koje imaju potencijal U, fa njihova je gustoéa definirana gradijentom potencijala j= -aadv, an ‘adie je U_potencijal masene sile s dimenzijom [U] = L°T-?, Sakic [Un = m'hst a grad je veRtorsidiferenjalni operator aa, 2 vadied [ered tim, Nek autor densa potencial masene sie tako da desna strana izraza (17) ima predznak plus, pa je i tare St suprotnog predanska oJ onoga defniranog 82 (17s crease E konerrativna masena si, potencjala Uy = 0% tako da je Jos ak. as) Ine ile wode spr istrabvanjy giana neinershin. oordaatoim sostavima, a sa stanovita gibanja matali ESoicajatai be ao obiéne reaingvanjske masene se, Tako Sestiafa Kose iba jednoiko ubraano linearnom akesera ‘jam a posts raspored masene sil Konstanine gusts S= -a = ~and(a-7), (a9) aie je: = 27 + 9] + 2K radivektor s dimenzijom (171) = 1 Bake [IFiJa = ms potencialom Uy = a7. U.sistaru 86 onltantnom Kutnom brzinom’o, Kojo} je dimenzia 7T dakle [a]q ~ rads(= 1), postoji raspored centr +, 2 J+ 2%, » aimensjom (laradl] = VL, dakte ~eradg? [o] Q figalne masene sile gustose Jes tie je r wdalenost of os, vtaje, a @, jinn vektor 0 — Fer, Kao to okamije icraz (20), intenitet pola centrifugalne masene sie Fhearno raste 8 udiljenosti od osi vn. Poorsinske sil jest site dodira izmedu, Eestica Hida il ize smedu testi Nui i krote stijenke, np. tela, posude ii evi Tdok su masene sile redovito pomtate i zadane, problemi me- hhanike fda odnose s© upravo na odredivanje rasporeda po- veins sila. -ana(-Lore 5 (29) smjeru porasta r, $ potencialom UppMEHANIKA FLUIDA yas U dinamitkoj analzi strujanja fluida iavaja se i razmatra sibanje proizvoljnog volumena fhuida, Koji se sastoji uvijek od fstih testicg, na sl. 1 omaten sa V(), Takav Yolumen je po- ‘mien u prostoru, u toku vremena mijenja mu se oblik i, op- Eenito, mjetni bro}, a zato Sto se sastoji uvijek od ist estica fluida’ zove se individuals, supstanciialn ii materijalni eolumen definiran sa gdV = m = const. Na fluid u individualnom vo- lumenu Y, ograni8enom poveinom §,iivojenom za dinamitsa analiza, prmjenjuje se zatim jednadiba olitine gibanja w ob- Tika priagodenom karaktera fuida kao Kontinuuma i visti sila koje se javijaju u fluidu. Za sustav od n materijalnih tofaka jednadsba koitne gf bana gla 2 dimi) 4 (ec) ope aa (Sma) ae en die je mi Kolin ghana He tea ok s dinenion [imal] =MLT"!, dakle [Imj(ui=kem/s, a FP rezal- cee dain oa Pu cnr tote avin: volimer ida, Kao stay teskonatnog bros meter ttak, feta stan ednade G1) pose dapat pe volmens d ~ cy df. [civire [Sear-£ ican, 0 ‘adie je na clement masc dm w elementu individualnog volumenia Y’ primijenjen zakon o odranju mase, valjan uw klasignoj, nerelativistikoj mehanici Stan) = S(ear)=0. 023) esna strana jeduadzbe (21), prilagodena dinamitkoj analizi Auida u sirujanju, sastoji se od zbroja vanjskih masenih i po- ‘welinskih sila. Rezultanta vanjskih masenih sila, koje djeluju na svaku Gesticu fluida (sl 1), izraZena je integralom diferencijala (12) Fa= J Foav, 3) a rezultanta vanjskih poviSinskih sila ploSnim integralom preko ‘graniéne povrsine $ =f 46, eo te 3 sen pov dees om ia, APs a eS % s dimenzijom [|é[] = ML~*T-?, dakle [a Ja, = Nim? = Pa. ‘Na sl. 1 prikazan je diferencijal povrsinske sile di, = ods 6) ‘kojom éestice fuida iavan razmatranog individualnog volumena djeluju svojim dodirom preko elemenata dS granitne plohe S na fluid unutar individualnog volumena, kojega se dinamicka ‘analiza provodi. Granigna ploha S$ mo%e biti i kruta stijenka, a diferencia 25) predtavjju djelovanje te krute stijenke ‘Ako se obje strane jednadibe (21) zamijene pripadnim izra- zima (22), (23) i 24), dobiva se jedadzba koliéine gibanja dualnog volumena 's obzirom na inercijski koordinatni sustav Gfrere [rare [os on To je osnovna dinamitka jednadsba mehanike fluida, koja je valjana samo za inercijski Koordinatni sustay, ali inage nema ikakvih drugih ogranitenja valjanosti s obzirom na vrste luida ii vete strujanja. 'U mehanici fuida nije dovoljoo poznavat strujanje ditavoga individualaog volumena fluida: Fluid je kao kontinuum nepre- [kin skup materijanih toaka i problem strujanja fuida rijeien J tek kad je odredeno gibanje-svih tofaka tog skupa. Za rje- Favanje takva problema potrebno je postavtijednadzbe gibanja individualnih cesta fuida. Pri tom je potrebno poznavati raspored i unutrainje povrSinske sie u individualnom volument Va ne samo vanjske sile koje djeluju preko granitne povrSine S11 koje ulaze v jednadzbu kolitine gibanja 27). ‘Osnouna svojstna unutrasnjih poorsinskih sila u neprekiinom strujanju fluida. Neprekidna su takva strujanja u Kojima su ka- rakterstike strujanja i stanja fuida unutar volumena V nepre- kkidne funkeije prostornih Koordinata i vremena. (Iednadzba Koligine gibanja (27) ne podlijeze opranienju neprekidnosti strujanja). Oko proizvoljne to&ke M unutar yolumena V (sl. 2) ele~ rmentarni individualai volumen AV omeden je plohom AS. Pro- jivolinim presjekom AS,, Koji prolazi kroz M, volumen AV. razdijeljen jena dva dijela, AV; i AY, omedena plohama AS; 1 853. O&ito je da se totkom M mote poloziti beskona- ‘an bro} presjeka AS,, pa se indeksom n jednoznatno definira otijentacija clementa AS, zadavanjem u totki M vektora nor ‘male fi, Koji je Okomit na AS,. Prema dogovori, s obzicom fa promatrani volumen, vanjska normals je poztivna. Tako je nna sh 2 pozitivna normala s obzirom na volumen AY, & (i) pozitivna $ obzirom na AV>. Preko dodirne povrtine AS, gestice Muida u, volumena AV; djeluju na uid w AY; povriinskom silom G,AS,, i obratno, Nuid u AV; djeluje na ftuid w-A74 silom 67,08, = 64S. Indeksi mi (—n) wz speeifgne povisinske aile @ takoder omakuje orijentaciu po- Yidine AS ha koje) djeluju. § promjenom te orijentacije u isto} oki M, & mijenja smjer i velitin, pa taj skup beskonatnog broja specifnih povrSinskih sila ¢, u jednoj tocki definira stanje naprezanja-u to} toeki A598 24135;) aveay4an AS = 05, +55 #44053) 88, a SL 2 Portnae sie ementarom inidaloom volumens ida Primjenom jednadabe koltine gibanja (27), posebno na A% iV, @ zatim na Gitay volumen AY, sijede izrazi: Boa, + f Baas) 42. a5, 288) do Beane hoats+ [ 24asy+ 25m 086) & er eevee Foav+ | éd(as) (280) Lijeve strane i prvi Shanovi desnih strana w ovim izrazima jest male velitine treéeg reda, 2 ostai su, dlanovi male velitine Grugog reda. Prema tome, ako se jednadibe (28a, bi 6) podijele SAS, istodobno se clementarni volumen AV steze.u totku, fstajuti.sligan sam sebi, 2a. granitne. vrjednosti jednadzbi (Ba, bio, Kad AS, 0, dobivaju se izrazi 0 0+ tim 2 [ #6(as,) +3, 09a) Smas,72 o-04 lag | 089-5 oot) 0-04 tim 1 foaas) (090) abe as; J Buduéi da je Laaesy + {easy 2409. odbivii Q9¢) od abroja (29a) i 298) sliiedi 6, +3 ‘ednosno 60) ‘To je osnovne svojstvo unutragnjih naprezanja w neprekidnom, strujanju fMuida, i ono izrazava treéi Newtonov zakon akcije i reakelje, Matematitki izrazeno, to svojstvo pokazuje da je naprezanje u totki neparna funkeija normale. Ako se (30) uvrsti u feraze (28a, bic), dobiva se zakon jednakosti akcije i reakeije i za masene sile: reav; + fears = Feav. (0a) Da bi se odtedila zavisnost unutrainjeg naprezanja 3, od proizioljaog smjera normale u totki, postavlja se_jednadzba Rolin gibanja elementarnog tetractra Muida s jednim vrhom 1 proizvolinoj totki M (sl. 3). Tri medusobno okomite stranice feiraedra paralelne su sa trima koordinatnim ravninama, a etvrta, kesa stranica, orjentirana je normalom proizvoliiog smjera, im cos(n.a)i + cose, y)} + oos(n,2)k co) Oblik tetraedraizabran je upravo zato da bi se mopla posta- Viti jada protzveljno orjentirana stranica, Pretpostavla se da Utobki M vladaju naprezanjad,, 3, did, na plohama orien tiranim normalama 1, J, k i i da s0 ta naprezanja funkeje prostornih koordinats. Ako sv naprezanja i funkeie vremena, onda se ta razmatranja odnose na odredenitrenutak vremena, " 913, Blemenaraltenedar Sita sprolaveljn orentiranom kosom ‘ranicom ABC = 35, Integral powrtinskin sla, {4S preko itranica leientimog telrelra pribiano ée se kaa Koncetrrani sama eZ win sania (0 ay, as), (ax, das) cae ata nf baxchano)i n(x) dome i w obzir promjene naprezanja kad sc udaljuje od totke M. MEHANIKA ELUIDA Naprezanja se razviju ui Taylorov red vektorskih funkcija ¢, Gp @ i $y 2adréav8i samo linearne Ganove razvoja. Ti sv iarazi toéaii to su dimenzije tetracdra'manje. Na sl. 3 uertanc su { oznaéene dvije konoentrirane povrsinske sile u teiistima T, iT, straniea MBC = AS_, = AS, i ABC = AS,. Na stranici ‘MBC, koja je orijentirana negativnim smjerom osi Ox, w izraza ‘a si primijenjeno je osnovno svojstvo unutraSnjih maprezanja G0) §. 3. = — 6. Istim su postupkom sastavljeni i izrazi za sile na stranicama MAC = AS., = AS, i MAB = AS_, = AS,, ‘Ako je u toéki M gustoéa masenih sila f, a visina letraedra spottena iz M na AS, iznosi Ah, tako da Je volumen tetraedra AV = FAhAS,, tada jednad2ba kolitine gibanja (27) ele. smeatarni individualnitetraedar na sk 3 poprima oblik & 1 ras Fo! (+d Ey anas, = Feyanas,+ (5.4 (32) kao os vidi, mjfavina je mall vlna drugog i tredeg rede (ca $, 0, 7 bs Bes dy iB, pretposanin se da su reda velitine 1). Kad se taj izraz potijeli sa AS, i istodobno se tetraedar steZe u tosku granignim prijelazom ah 0, ostavlja- judi da w tom prijelaza ostajé slitan samom sebi (t. da omijeri AxjAy, Ay/Az i As/Ax ostaju Konstantni tako da normala % ‘staje paraleina samoj sebi), male velitine treteg reda u (32) iRéezavaju, pa se nakon sredenja dobiva 8, = Bcos(n,x) + G,cos(n,y) + Gecos(n2), (3) ‘gdiesu primijenjeni odnosi AS, = 5,cos(n,x), 4S, = A5,c0s(t,9) PAS, = 48,c05(7,2) . Tzraz (33) pokazuje da je naprezanje 3, uw toSki unutar fuida preko proizvoljno orijentirane plohe u'toj totki izrazeno Tinearnom vektorskom funkcijom naprezanja (u to} isto) toSki) @., &, 1, preko ploha orijentiranih smjerovima osi pravokut ‘noga Descartesova koordinatnog sustava. Svaka od vektorskih Komponenala naprezanja d, u taza (33) sastavijena je od tri skalarne komponente bn oglt ty] + tak B= tl top] + tk = tel + ty] + Oak, 64) uu Kojima prvi indeksi i dalje ozaéyju orjentaciju ploha, a rugi indeksi smjerove Komponenata, Tako st dys, yy i Gus hormalna naprezanja. Pozitivna normaina naprezanja jest olaéna naprezanja. Naprezanja oznaéena sa slovom + djeluju w ravni- ‘ama ploha i stoga su to smigna ili tangencijalna naprezanja, Poritivna smigna napfezanja na plohama orijentiranim pozitiv- nim smjerovima koordinatnih osi gledaju u pozitivnim smjero- ‘ima tih osi a pozitimna smigna naprezanja na plohama orijen- ‘rani negativnim smjerovima koordinatni osi pledaju u nega tivnim smjerovima ti esi, Dogovor 0 predznacima naprezanja, ‘npr. za naprezanja na plohama orijentranim pozitivnim i nega tivnim smjerom osi x, Ho je prikazano na sl. 4a i b, slijedi Dive od jednadzbi (34) i osnovnog svojstva (30), Fone cont tom] +t tewek= ~2, © eed tay] ~ tek = Oux(—T) + Tagl—D) + te“. teraz (34) pokazuju da je unutrainje naprezanje u fuidu tenMEHANIKA FLUIDA. ork velitin definirana sa devel skalamih komponenata, od Hons avaka funkejeprestornh Koorinata eventual, rimeta, Skup tit Komponenata 2ove st tenor napreanja T san blk marie gas w-| oe oy 3 9 ‘Tih devet skalarnih funkeija u koordinatnom sustavu Oxy2, ili drugih devet skalarnih funkeija w nekom drugom transfor ‘miranom Koordinatnom sustavu Ox'y'2', uvjek definiraju isto fizikalnu velisina: stanje naprezanja uw fotkama unutar fuida, Si 4 Degovor o predic mitezajs. Na scl so oxctana poaitvan pee Lako se dokate da je tenzor naprezanja (35) simetriéan. Naime, ako se umjesto jednadzbe Kolitine gibanja (32) za ele- ‘mentamni individualni tetraedar fuida (sl. 3) postavijednadzba ‘momenta Koligine glbanja ¢ obzirom na totku M i podijei sa AS,, zanemarivSi male velitine vileg reda, ostaje ATs % Ga = Aig x Gz008(n,x) + AF, x 6,co5(n,y) + + AF, x 3,008(%,2), 66) slo tay, ba) scftes a 4a: an(! atc w sia Lay, 420) f(a Lo), si(tas a6) ata Lays), ema 3, a cai Tear tena ‘B 7, TT Kad ot GO esos BT ee 0 mal inh wad pe dukata te izjednate pripadne komponente lijeve i desne strane, gee at 67 ime se dokazujesimetriénosttenzora naprezanje (35) oko dija- gonsle. den Gy 1 ony, Proma tome je za defsirane stanja aprecanf untae Noida potrebno pornavati est skalarih funk Ge, medvsobno.raditith komponenata tenzora naprezanja. U Seaima (7) uidjtene su jednakost 4 po veltinama i po do- fgovorenim prodenacima tangencijaih naprezanj, pa su fa Steanja v pipadnim parovima usmjerena ii prema, il od ridova elementa fide (5) “Trebaprimijetiti da je simetrénosttenzora naprezanja izve- dena sa Huta) odsutnosti medudjaovanja uautrinjh mome- fata Koitne gibanja i raediobe vanekih masenh i povtsinskih Spregova sla. Kao primjerrazdiobe masenh spegova sila mogu ST's prego! sla oll elu na eval cet Razak - Kompase smjestenog u magnetskom pofu Zemije. U mebanic Toue'raoobe taken spregova sl fk se nedavno namel- ‘ule kao sade? istraivanja. ‘Razijenim matematikim aparatom za opisvanje naprezanja unular fiuida relativao je vrio lagano w to8Ki onutar Muida provafunati proizvljau Komponenta naprezanja a proivolino Enjentirano).ploki w to} toeki. Tako nx plobionjentrano} ftonmalom ft Za Komponenta naprezanja w smjer.jdiniénog, 73 ‘vektora fi (kojerau je ira slitno graden izrazu (31) za ji) do- biva se m= By Ah = 0005 x}05( x) + yxC0slry)Osm.3) + + Fq00s(n2)c08(m.2) + £607,3}005(n) + + o,yc08(n,y)o08(m,y) + tayc0s(n,2)ens(m,y) + + exoos(n.x)oas(mn.2) + 108(,3)e0s(ma) + + 044008(%2)c05(m,2), co) pri ema su primijenjone jednakosti (33) 1 64, Na isto orien- Tiranoj ploh, ako se uzme u obzir i simetriénost tenzora napre- zanja (37, 28 normalno naprezanje dobiva se ieraz m= Gox608%(0,2) + 9 008*(1,) + 5n2608*(2) + $F 225,005(0,3}008(0,3) + 2t,.c08(n,3)c08(%2) + “+ 2ree00s(t,2)008(1,%) ro) S15 Simevifnost tenore napresnja Na lil sx a orovme wertann postvae Tange maprezanja U opéem slutaju povrinskih sila normalna naprezanja u totki mijenjaju se § orijentacijom plohe u toj totki, ali zbroj normalnih naprezanja na tri medusobno okomite plohe u jedno} totki ostaje invarijantan. Naime, ako se u pravokutnom koordi- hnatnom ststavu Oxyz postavi novi Koordinatni sustav Ox'y'2' (akljudujuci i'r 0) i duljne Z, tangencjaina sla imosi Pa te 2rek = ~ (py — pa)r*x,j jednakea je za bilo koji r rach la takova Fp, i Fp, na osnovkama takva zamisjenogcilindra, Taraalika sila tlakova savladava tangeneijanu sila, Prema tome, lakovi py i py ne zavise od Laminamo strujanje u cjevi kruznog presjcka odréava se samo pri niskim brzinama strujanja ili'w malim. promjerima Ciievi, ispravnije formulizano, do krititnog Reynoldeova,broja (%. Dimenzijska analiza, TE, str. 340), Gr de 300, 1) Rew Rey = sie je Re Reynoldsov broj s dimenzijom [Re] = 1, & te sred- 2ja brzina strujanja, Srednja brzinastrujanja je u ovom slugaie 1, pei -smanjenju tlaka @ smyeru ibanja plot dpjix <0, Brena strujanja, Kako. poke, Zzuje iaraz (89), poritivna je peeko Gitave Sirine kanale, a P< ~1 braina strujanja postaje negativna na dijelu kesala <2 ‘epomignu plotu, tj. strujanje je w smjeru suprotnom od smjera gibanja gore piote. Naime, sie. smitnog naprezanja pene Sene od gornje ploge kroz slojeve luda postaju na. odcedeno) ‘udaljenosti manje od sile pozitivnog uzdunog gradients take, do/dx > 0, koja'na destice fuida djeluje u sinjern suprotrens fod smnjera gradijenta, kao Sto pokazuje ia (50). au [tt eiger= ae as ee eee ae 3 SL 1. Coniteove sane iematu dv mje bealimensit prt bang “44 ade ie ih plo. Utne bia pie SH PPUWY) 2 wiedoos $2) P>0 tak pas Peo at Fase 8 anor Za P=1 smitno naprezanje uz gornju plosu jest r= (Goulds)-4=0, pa 2a gibanje gorne plod nije porcbaa sia, za Pi gorjaploea se mora radrzavat lon Serene suprotnon od smjeranpena ganja. Za P= 1 Sicrava Ge vane sle ne don pos. . Kad je U =0, ined plota se uspostalja parabola pro- ft brine : ” F(-22(0 = A] on § protokom preko presjeka jedinitne Sirine okomito na sku strojanja, ti Az = e ~ fear GE (-¥) Cc) i sredajom brzinom strujanjaMEHANIKA FLUIDA 03) U paraboloidnom profila brzine (76) Hagen-Poiseulleova strujanja srednja brzina strajanja je polovica maksimalne brzine dane izrazom (82) Viskoznost plinova i viskosnost kaplievina mijenia se s tem- peraturom. Viskoznost plinova raste § porastom temperature, a viskoznost kapljevina slabi, Tako za subi zrak, s tlakom od 1,01325 bar, dinamitki koeficijent viskoznosti poraste od p= 72-10" * Pas pri 0°C na =2,18-10"* Pas pri 100°C, a ‘a destliram vodu, pri istom taka! padne od t= 1,792-10-2 Pas pri 0°C na = 0282-10-* Pas pri 100°C. Takvo pona- Sanje viskoznosti plinova i kapljevina tumadi se razligitim me hhanizmom podrijetia pojave viskoznosti (unutrasnjeg trenja) u tim dyjema vrstama fuida, Pojuvavgtoznosw pinovima mots se tort nterretiat na oso ‘ite eoriesatbenog pina Sevier pln Je dere’ kno pi Koja Jeénaddba anja ims obi), Ta Jednaédon opanje malrostoraee mance ‘hehe, U ihe a wa a ‘Skopska moletalam srattore war seein pin je thay pli fon se ‘Rows career sie prilteja (nen ee Wate si) aed etal pase moll entra s pojmom mais took i mehanie.U som ‘Shino Sanju tkvana se mage pribeti plement pmol shy emesiaat Binge kao Ho su vod, Eine de Vado fe apomenat da se rae fren mel ely i ep eae Ip, Kge ‘sumo soja riskonont, pomowno ase oa evtetog pin ‘te morn hoor ove aoe ake fraovat (ointments Svrbeon pling, Koi ma odroden! Sito totaal ey, al ev make [slamekibeuo} ter otis Kot lea fdnadibu stan @ 8 deze bau je eojvo vekoznsi) Prema Knsiho eo satonog pliaa mole pon mala wv nepc- ‘nom taotcnom gisnj sa saan velnama | sajerovine tine Use. ranje molsels © stjecku poste, koje fe ztvore pln, proved tak 6) train aoteoog bana wolfe, ‘enapsatl 0 cba 69 Jo eno lia Someta 4310 JAK ned,» M je mola ms fist Shale 0 hotioans 03 2p 9) ‘Te jotnakot pokazje da sreinin ednost kyadeata being aotizoog sani cei tai of tempeste oop: Poane 6 dogo on rolscne do mobo Lins coup tattaog gage melee saree ine, zi ame o¢ tempera, es fom ane Sagar Na = Mim ~ 025-10 ao, opty tan tue yh Bolanners heats = Rg “1308 eR, Su omoretae deine wrens tempertre near) jin, radon oon a ts thie 2 ‘i pokaasje 6 sejn kine enrlepojeiae moka saeieng pia ‘mel? vil exo od temperate 6) ‘Viskoznost plinova, kao i vodljivost topline i difuzija, jedna 4g od pojava (moleklarnog)prijensa (Koltine pbanja, topo: Ske energje 1 _maso) koja se mehanizm procaa. tose astumaeitikincitkom teorjom jodnostemog.modda. sa enog plina. Analiza okriva kvalftimnn zavisost viccozpas plina od temperature i potwrdujenezavisnost od manjh,peo- rnjena dakova, a ne daje Kvantitavne wrednost koje bs Slagale 5 eksporimentima. D. M. Sutherland, uzimajuéi w obzir + intermolekulame sie, Koj su u hipoteztsavfenog pla zanemarene,dabive 2 promjenn viskozmost pina stemperaturom irae 79 HT 140m) io THOR pie je so vrltnost viskoonosti pri temperati. To, 8 $ je onsantna temperatura.-Zesuhi je arak = 108K i we Ho = 1,116-10"* Pas pri Ty = 27315 K (9) postaje 4379 10-6 UO Try + Mg (9) (109 {a} = ase je (a) u Pas, a (T} w K. dinamici plinova za orijentaciske proratune upotrebjava, se jednostavnit raz oblika w= Mo(TITY, (101) gdje © zavisi od T/To, a pribliino se mote uzeti konstantna vrijednost «o — 0,76. \ Zavisnost viskoznosti realnih plinova bd gustoée (tlake), obitno se izrazava empiritkim izrazima oblika int ayo + ang? + ao hago’, adie ie up = fT). Intermotekulane sl, koje su sew knetifkoj tor vskozno- sti savrenog pina mogle zanemari, za viskoznost kapljvina vyeoma su vaéne, a prijenos Koliine gibanj izmedu slojeva tee 4 nematni dio viskomnog otpora u_ Kaplfevinama. Molekule Kapljovina tolko su biiske jadna drugoj dase za svladavanje intermolekularin sit privlaGenja pri povlaSenjo jednoga mole. alamnog sloje preko njegova suyjednog mora potrostizmatna enetgii. U kaplevinema u staju-makroskopekog mirovanja tolekule povremeno imaju dovolin topinske energie da vla- daju batijeru potencialne energie poli sileprvlagenjaizmegu molekula i da skose iz svog polozaja u stsjdni ravnotern polo, pri emu su svi smjerovt skoka jednako vjeojatn ne Postojtsrujanj w bilo Kojenamjeru. Ako se na slo molekula {nekoj ravmint primijenitangencijatna sila, mchaniékim radom nnamolelaletoplinska energja potebna za pomicanje molekula & smjeru tangenejlne sie je smanjena, a 2a pomicanje w st protnom smjeru je poveéada. Prema tom pojednostaynjenom todelu, a rigoroznijateorja ne postoj vskomost kapljevina Poles od intermolekularnih silat moguenost toplinskih uk. fuacia, potpomognutih tangencijainom silon! koja proizodi strujnjau fom smjru, Stogs se vskomnost kapjvina smanjue ako se temperatura poveéava (upravo suprotno od plingva) 1 povetavas povecanjem taka, jer se molekle ij Biz jtna Pas, B= SILOK 1 C= “19K, pa ie -sexp(_S106 (a) = 1792-10 10 ana), (108) adje je {a} u Pasa {T} u KD Opéa zavisnost viskoznosti od tlaka ima oblik 1 = wocxpLalp ~ py)] uz T = Ta = const, ‘adje Koefcjent a (u 1/Pa) zavisi od viste kapljevine PovrSinska napetost.Slobodina povrina kaplievina kao raz~ dielna ili dodima povrsina dviju ralitith sredina, npr. granica vode i araka, Zive i zraka, itd, ponaia se u odredenim pri kama na, poseban natin, o Gemu svjedoée mnogi jednostavni eksperimenti, Kad se u tankom sloju sapunice razapetom unu- (105)80 MEHANIKA FLUIDA tar Ziéanog okvira,u kojem pliva zatvorena peta niti (sl. 122), Lunsti sloj sapunice unutar petle, pelia zauzme oblik savriene rutnice (sl. 12b), tj. oblik koji od svih.geometrijkih likova ‘ma najmanji opseg. Ta teZnja prema minimumu razdjelne po- vrsine dviju sredina pokazuj, se nastojanjem keplje w zraku (st. 12c) ili mjehuriéa plina uw Kapljvini (npr. mjehuriéi CO, soda vodi) da zauzmu oblik kugle, koja od svih geometrijskih tijela ima za zadani volumen najmanje oploije, Male kaplice ive ujedinjuju se u veliku kaplju, kojoj je povrsina manje od zbroja:povrSina manjih Kaplice, U tim povrsinskim pojavama sudjeluju samo-molekule koje se nalaze u razdjelno} povrin Kapljevina, Buduéi da s povecanjem dimenzija prostora, Koj zauzimlje kaplievina, bro} povrlinskih: molekul’ postaje vrlo ‘malen u usporedbi s brojem molekula u osnovnom volUmient, to povrsinski uéinci za vee mase postaju zanemarivi. Tako se U vosim masama teZnji kaplievine da zaueme sferni oblik Kaplje suprotstavija sila teze, dok je u malenim kapljicama to figovans slab J aoy je obi na. strom Io tao, ‘nema masenih uéinaka proporcionalnih s volumenom, npr. u bestedinskom stanju, proizvoljna slobodna masa kapljevine zauzima u plinu sferni oblik. SO a ’ Si 12. Ur pojans powsnike sapcos) Molekule razdjeine (slobodne) povs¥ine okrwZene su samo s Jedne strane istovrsnim molekulama, dok su s druge strane ‘okruzene molekulama onoga drugog fuida s Kojim st u dodira preko te povrSine. Zbog toga je energija molekula v poljinter- ‘molckularnih sila u povrSinskom sloju razigta od energije mo- Jekula u unutrainjo} osnovnoj masi Muida, w kojoj su molekule ‘okruzene sa svih strana istoyrsnim molekulama. Raziika izmegu ‘energie svih molekula obj sredina w blizini razdjeine povrdine i energije koju bi te moleknle imale, kad bi se nalazile w unt. trafnjosti, naziva se poorSinskom energijom. Povezano 3 tom do- datnom energijom razdjelne povrline u sustava se javljaju takve lunutrainje sile koje nastoje dovesti sustay n stanje minimalne energie, tj. takve sile koje nastoje Ko vise umanjiti rezdjelna ovrbini, to potvrduju i eksperimenti prikazani na sh 12. Bu- duéi da intermolekulame sile vrio naglo slabe $ udaljenostima iamedu molekula, povtSinska esergia je prakticki konoentrirana 1 vilo tankom jednomolekulamom sioju razdjeine povrsine. Otito je da je povrSinska energija Ey proporcionalna broja molekula’u povrsinskom sloju, prema tome i mjernom broju slobodne povriine S, Es=o8, (105) ‘die je Es povrtinska energija s dimenzijom [Eq] = ML?T~ dakle [Es)s = 'kem?/s*=Nm = J, ¢ koefcjent povrbinske napetosti's dimenzijom [o] = MT", dalle [ols = kgs? = ‘N/m = J/m?, a S mjemni broj razdjelne (dobodne) povrsine. Koeficijent ¢ zavisi od vrste dodimnih fluida i njihova stanja. To je pozitivna velitina, jer bi u protivnom siugaju razdjelna povrlina tetila neogranigenom poveéanju, tj. doditni Muidi bi ‘© medusobno pomijetal. ‘Ako se unutar okvira, prikazanog na sl. 13, kojemu je tap AB pomitan u smjeru x, razapne tanki sloj ‘kapljevine (npr, sapunice) 2a odtZavanje tog sloja u okvira potrebno je prilo. vanjsku silu F. Ta je sila u ravnotedi sa silama Kojima rub sloja fluida djeluje u suprotnom smjeru na #tap AB, u teénji da, smanji razdjelnu povrtinu. Ako se djelovanjem sile F stap AB pomakne za dx u smjeru x, ime slobodna povisina na obje strane sloja priraste za dS = 2Idx, izyréenim radom dW= Fax poveéa se prema (106) povrsinska energiia 22 ds = odS = 6 2Idx. Ladjednagenjem izvrienog rada s prira- stom energie dobiva se 2. (won) Faitor 2 prisutan je bog duiju strana slobodne powtinesloja seat lot Uo a a robo on jn Strane slobodae povitne, pod Hoje je masa Muda, aestaje faktor 2 sez clement le GF a Cement ds tune Kone rail povetine dujaedina mode optenio psa dF = ods oy S definijom koeijenta potinskenapetostc prema iarans (405) kao povninske energie na jolinicu povting az (108) Aocvoljva definnaju o kao sile nt jini line eubne kor ture randjlne portine 1 thse razmatranja zaljutuje dase povttinsk. slo saad dvaj rea Muda ponata kao napela membrana, reo fjeg rubs djluju unutratnje se tangencijalne na ree Sina powsinu u snjru unuane normale na rubnu Kontura Pourinska se napetont ipak bio razlikue od clastiéne nape ‘ost, npr: gumene membrane, po tome io pe, poretanj i smanjenju Slobodne povrtine zadreava ist vejednost, dak se elasttna napetost jena Uistom sms promjenom povtine Tntenatet unas sl iertden a. jedinicn tale Kontute jednak je Koefejentu potliake napZtosto. Zbog toge pre Sutnostrazljeninstobodnih povrdina izmeda Nude uvodi po. sebnu kateporju pojava koje so azivaja.kapilrnm pojacina, "Kojima je ueinak povtinske napeoa fundamental. Od th Pojavaramotit & se kut dodita i skok taka preko 2a Entene slobodne povrtine SL 13. Powtinka nape: tea anton oy . Wine raapete ute ok ‘ea SL 14 Rubol ku se doen 9 Neka su urdu neke Konture w dodiru tri razite tvari kruto tijelo, kapljevina i plin, oznateni indeksima 1, 213 na slicd 14, gdje je sa O omateno presjeciste konture s'ravninom slike. Uzdu dodime konture ucrtane su tri unutrafne sile povr Finske napetosti, od Kojih je svaka usmjerena tangencijalno na odimu povrSinu pripadnin dviju sredina u smjeru unutradnje normal, Treo Joi clin, msl jena pe padnim koeficijentima povrSinske napetosti 3 (Kruto, Gijelo— ‘kapljcvina), 625 (kapljevina—plin) i os (kruto tijelo—plin) Kut 9 iamiadu poveline Kapljevine i ravne sljenke krutog tila zove se rubni kut ili kut dodira, Velitina tog kuta odreduje se uuyjetom mehanitke ravnoteze, koja ne dozvoljava da postoji komponenta rezultante tih triju sla uzdus stijenke krutog tijela (komponenti ti sila okomito na stijenku suprotstavja se sti Jenka), tako da mora biti 013 = a12°~ 4230589 = 0, (109) ia Cega sled 039 = (110)MEHANIKA FLUIDA 81 Ako je povrtinska napetost izmedia plina i stijenke krutog tijela veéa nego izmedu kaplivine i krutog tijla, tj, ako je Bra > 01, tada je cosd > 0 a kut dodira je oftar (al. 14a io). U'tom siugaju kate se da kaplevina kvasi krutu povrSiny, a povrdina da f dafa, AKO fe Gr < du tad fe kt doa fap Gl [4b i'd), pa se Kate da kaplievina ne kvasi povrsinu, a povrdina da je hidrofobna. Primjer prve kombinacije je dodir ode i Gistog stakla (9 =0), a druge dodir Zive i Gstog stakla (9 = 150%) te vode i parafina (9 = 105"), sve u araku Kao tre ‘mediju "AKO od tri razlitite tvari u dodiru ni jedna nije kruta, npr. kapljajedne kapljevine (3) na povrSini druge kapljevine (1), obje vu dodira s plinom (2), sl 15, tada se kutovi dodira 3, i 93, dreduju iz uyjeta ravnoteze pisanog u vektorskom obliku. Bart B1y + 83s =0. (uy ‘Taj uvjet pokazuje da svaka pojedina od apsolutnih vtijed- rnosti yektora gis, gis i 024 ne smije biti veéa od zbroje osta- Tih dvju, niti manja od ajthove razlike. Ako to nije zadovo- Tjeno, ravmoteza se ne moze uspostaviti Tako je u kombinacijt tje, voda i zrak povrSinska napetost vode protiv zraka oi 10728 N/m mnogo veéa od zbroja povrsinskih napetost! ula protiv zraka ¢35 = 0,0330Nim i ulja protiv ‘vode ys = 10182 N/m. Kao posliedica takva odnosa, povrSinska nape- tost 13 voda—zrak razvladi uljau kaplu na vodi, tako dit se tlje na vodi ratiri u vrlo tanki povrSinski sloj reda velgine 10°® mm, Tanji se slojevi ne formiraju veé se raspadaju, time se pokazije da je debljina sloja reda velitine promjera mole- rule, 2. monomolekularni slo ar brs @ [Pos P= Rehm 8.16 Sho ka pike ine ane power Za zakrivijenu slobodnu povrtinu, Koja dijli dva fiuida (a) i @), povilinska napetost uarokuje diskontinuitet ii skok tlaka pri peolam kroz povrtinu, Na sl, 162i c izrezan je iz zaksivijene slobodne povriine element plohe omeden lukovima ds; i ds, Te vm, 6 Pretpostavija se da je w promatranoj toski ploba. dvostruko zakrivljena sglavnim polumjerima zakrivljenosti Ry i Rs Koji so prema dogovora pocitivni kad su sredilta zakrivijenostiC i C3, tha strani fluida (a) u Kojem viada Uak py. U skladu stim dogovorom, na sl. 16c koja pokazuje sedlastu plohe, polumjer je zakrivijenosti Ry negativan jer se Cp nalazi na strani fluida {@) u Kojem viada tlak py, Pri procaéanu skoka taka Ap = Po ~ Pi, Postavia se jednadzba ravnoteze svih sila, koja wz 5,2 Ryda, ds = Rada, i sin(dn,/2)~ de,/2, sin(das/2) ‘s di/2, za smijer djelovanja takova prema sl. 166 poprima obiik ds: dss ~ Payday + pds ds + Dade Set + 2ods, ee =O. (112) Odatle sifedt 4p 14 Po 1a Gite U jrams (113) polumjeri sa zakrivijenosti R povitivni kad su prinada sredita zkriljenost naSiani na Kojo] vada thk pi "Na kugling} je povrbint Ry = Ry — R, pa jeu fuidy unutar sfere kapie ii sfrae Supine Wak ma Sp = 2o/R vedi od taka tv okolisvom Maida Za fuplj Kus itovesnm vanskim i unutraSnjim Mido (opr. balon od sapunice)skok Uaka preko opne iz vanjskog tiutceiniprostor iosl Mp = 4o/R. Ta) ira, kao jira (113), pokazuje da se skok tlaka poveeava sa smanjenjem polumjera Kugle. Siogs, ako se dva balona od sapunice medusobno spoje ‘evticom, tada ce manjibalon kroz tu cjevticu napuhavati vei Balon dok ga potpuno ne nestane. Ta je pojava potpano su prota pooh rau mapa med Span ey ‘Ako je slobodna povrtina dio kruzne cilindréne plohe, na kojoj je Ry = R, a Ry =o, skok taka jest p= o/R “Za ravau je razdjelou plobu R, = Ry = 2, pa preko takve plobe ne postoji skok taka, . ap = 0. STATIKA FLUIDA Statika Muda prouéava fluid w stanju mirovanja, U sté- titkom fiuidu nema tangencijalnih naprezanja ni gibanja festica, Sto omoguyje i pojednostavnjuje matematitko opisivanje i ana- lia pojava, pa je stoga statika fluida najegzaktniji dio meha- nike fivida, Osnovni je zadatak statike Nuida da odredi raspored. fhormalnih taénih naprezanja unutar fluids. U praktitnoj pri- meni to omogucyje proraéun sila Koje djeluju na elemente Konstrukelja okrazenih Muidom w stanju mirovanja. U statiku fluida ulejuéeni su obiéno i problemi fluida u relativnom miro- vvanju, kad neme relativnog pomaka Sestica jednih prema dru- ima, ves se Citay fluid giba poput Krutog tijela. edoadiba rarnotete i Pacalov zakon,Jednadbe favnotede fhuida u mirovanju, iztaz (59), mode se pisati u obliku sradp= eh ay ili w Komponentama:pravokutnoga koordinatnog sustavs (114) Poot i se jednadibe ranotete (IA) skalamo 8 d= dss dy} + deh dobiva se xa za diferent taka pe tom pomala © pistons dpm olde fy +f 114) ‘Ako ne postoje masene sil, j= 0, npt. fui w bestedinskom sash ada ep, pa jak in toskana hapjvae srl St afc Fooata kao Paco kom dave82 se sijetima: w fluidu u mirooanju tak se Sir jednoliko w svim smnjerouima. Isto vrijedi i za uid u mirovanju u kojem veé po. stoji odredeni raspored tlaks p(x,y,2). Tada se konstanta tak fo nametnut fluidu izvana ratiri po fluid na sve strane jednako, ‘ne mijenjajuci gradijent postojese randiobe poxy,2) jer je ‘BradLp(x,y,2)+ po] = eradp(x,y,2) aus) Polje masenih sila 7, y,2) mora zadovoljavati odcedeni uvjet da bi u tom polju fluid ‘bio u statgkoj ravnoteti, Ako se, aime, jednadzba ravnotete (114) pide wu obliku (6) 1 i rolF = stad ead + rotgradp = 1 sed xgndpm endl x ef (ry adie e pimljenjenidentitet rot grad = 0, skalarno mnotene tog izxaca sa 7’ daje froif=0. 1s) To je potrcban uyjet a pole masenh sta xy,2) da bi w ajemu Bila moguca statitka ravmoteza fui Tati te mega dtediti dva skalarna pola ‘Uska p(x.) i guntose alert) ‘ntar Muida koja de zadovolt jedneddbu rerouted (id) U geometsisko}interpretaci vet 118) pokunaje da se vektorsko pole masene sile f° mote poozitt aunty povsina koje ortogonaino probadaj snice tog vektomkog palin Ope ito, ako je u neko vektonko pole = try) pasate ee, louith povisine Fisy.2.C)=0 kroz koje ontgonalng pokes ‘vektorske ksvulje pola dada se to pole mote ara u oblica adie se za |al/arad F| wvela skalarna fnkeja A¢ey,2), sb 17 ‘Ako se nad tim izrazom provede operacia rotora rota gradd x grad + ArotgradF = = add x grad, (1199) 1 skalarno pomnofi taj izraz sa J, Koji je kolinearan s grad F, shijedi a@-rotd=0, (1196) ‘So je po obliku i sadr2aju identitno uyjetu (118). U vektorskom polju masene sile j vektorske su krivulje silnie, Vektonsa ‘eva - ota 3) S17, Geomenia ntertaia Foun20)-0 ‘Ako je tekuéina nestlativa i homogena, ti, ¢ = const, tada ‘operaciia rotora nad jednadzbom ravnotede (Ii) daje wvjet: rotf=0, (za 9 = const}, to pokazuje da masene sile moraju {mati potencijal U = U(x, y,2), tako da je mrad U, (120) Prema tome, homogena nestlatva tekucina mote biti u statikoj Taynotedi saimo u potencijalnom (konzervatimnom) polju vany skih masenih sila a Ne eR MEHANIKA FLUIDA pei uvet za masene se (18). je adovoen poten fait pojem maven sits cblika (130) take as ea Sita tivog Mas (@ cont) u sant uote cases el msc la rmote mogul ade rctte grad p = —ggradU. Ako se porno ta edo skalaro ‘im prittom radeon of, T dibrencalnom Ske dp= av. Prcko eksipotenane lke at polanie dae ate tae Po const,odneane cy) proizvoljno usmjere- dobiva se jednadzbe raynoteze (21a) const. i dU =0, a (12a) 0, a ega slijedi da je i (W). (122) Te iraza (12a) sled de je dp/AU = ~¢, pa je i e=atth (1224) PovrSine konstantnog tlaka zovu se izobare, a povrfine kon stantne gustose jzostere. Razmatranja kojima se doslo do iztaza (122) i (22a) pokazuju da se pri statickej ravnotel fluids (kapfevina i plinova) u potencijalnom polju masenih sila ekvi potencijalne plohe poklapaju s izobarama i izosterama, Granica dvaju fuida koji se ne mijefaju, npr. granica vode i zraka, predtavlja povrSinu prekida gustoge, na Kojo se gustoga skokomice mijenja od vrijednosti 2; na vrijednost gs. Ako se anemare ufinel povrsinske napetosti, lako se dokaie da ie preko takve granice tlak neprekiden SL 16 Neprekidoost aks peko prance dja "ide top se "ai Na si 18 tote so razmsiriti raynoteza clementa dra ‘ida w obikucilindra koje nt i2vodnice okomite na nore ca Sa presjck AS visine Mh, | Oy su malene Ako su 21 ip, tlakovi w Duidima gustoge 0; i gs, jednadzba ravnctes 24 smjer normale na'S plas (014, AS + 05 AY = (1 ~ 93), sje je f, normalna komponenta masee sie, za Koju se pret< Postavija da je nepekidna. Ako se pode ta jednskost 58 25 Tistodobno stefe-clement u totkt na gran, leat Pi = Pa (122b) Te te neprekinosti taka i neprekidnosti potencjla U doe biva soda izaz(121a) na poveintprekida gustoca of ex aa oy mote biti zadovojen samo sa dU = dp = 0. Odale se saluting da seu tekuGini wo stanju mirovanja povrsin prckida eustone Poklapa s ekvipotencjlnom plohom U'= coast. Ofte je da va deivaciiatlaka pei prolaza kuz granicu ima skok of vtjednostidp/4U = —9y, na strani okrenutoj pret Mid 1, na vejednest dpf4U =~, na strani prema fd 2. Ravnoteiafhida w plj sile tee, Sila tee je masena kon- zevativn’ sila s potencaiom Ug =az, (123) ‘tie je Koondinata'z usmyerena vertikalio wis, Komponente sie fe u horizontalno; mini ieeavaju, pa je fom ~WiglOx=0, f= ~2Uig/dy =0, 4 vertikalna je komponenta (1234) VeMEHANIKA FLUIDA fea -Wy/az= 9. (1230) Uz potencijal dan izrazom (123) i na temelju razmatranja koja su dovela do (122) i'(123) vrijedi i ° p=peh o=cteh (124) ‘dje se pretpostavlja da je unutar raspona’koordinate z zane- mariva promjena ubrzanja sile tee g. Iz jednadzbe stanja koja ppoveruje tak, gustocu i temperaturu Muida, f(,e,7) = 0, slijedi da je i temperatura ve (124) Prema tome, za horizontalne ekvipotencijaine plohe sileteze sonst tu statikom fluidu su i fzabare p = const | izostere ‘const. takoder horizontaine plohe ‘Iz diferencijainog oblika jednadzbe raynotede (1218) i poten- isla (123) dobiva se oe Bs -00 <0, 25) Sto pokazuje da tak pada s visinom. Integracija jednadzbe (125) daje ple) = pele = 20) — fogd. (125) Integral na_desnoj strani je tezina stupea fuida visine (¢—29) s jedinignom povrsinom osnoviee, i'ta tezina dovodi do raalike tlakova na visinama z i 2 ‘Hirostatika Ravnoteda nestlativog fuida u poljusile fete. Za homogeni nestlagivi fluid gusto¢a je konstantna, pa wz konstantnu gravi- taciju g jednakost (126) daje, nakon Sto se rijesi integral na desnoj strani, lz) = pole » 20) ~ eg(2 — 20) ‘Ako se za proizvoljnu poéetnu visi zo, na Kojoj vada tak Po, stavi 29 = 0, dobiva se 2akon promjene hidrostatitkog taka W bestlativom uidu ple) = Pe — 92. azn ili supstituciiom h= ~z, gdje je h dubina mjerena od 2= 0, (0) = Po +egh. (27a) Primjedije so da tlak linearno pada s visinom (127), odnosno Finearno raste s dubinom (1278), Iz praktignih se razloga = ‘obiéno stavlja na horizontalau slobodnu povréinu, preko koje, kao razdjeine povrtine kapljevine i plina, iada konstantni tla Po. Za otvorene spremnike, bazene ili mora to je atmosferski (Gl. 19). Formule (137) ili (1274) osnova Su svi hidro- statikih proraguna u tehnitkoj primjeni. ZEEE Si ps aris St. 9, Linearaa pomjenahidostatithog taka a omopeno} msde} tkadiat te 83 Linearnizkon promjene hidrostatitkog tlaka (127) pri- Kladno je prikazati u obliku Pas a ‘u kojemu svi Sanovi predstavijaju visine: p/(eg) je visina tlaka {6 dimenajom (nlegll = 1. dakle plegly =" stupca tuida fusioce oj Uj. visa stoped tekuine na jem gornjem Kraju Sade nul dak, a u negovo) osnovc tak p= je rometriska it geodeska vsina; C= pofog) je Konstan visina tak pp ta nultoj visi 20 ‘Zbroj visine tlaka i geometrijske visine p/(og) + z Zove se plezometia ising, pa se osnovaa jednadbahrdrostatke (28) fof iret rijtimna: u neslatvom fuidu U micovanju piezo- metritka visina p/(gg) +z ostaje konstantna u svim totkama. {Taj akon zo%no je prikazan a sl. 20, gdje je zatvorenom spremniku djelovanjm sile Fa sap nametnt tak nestiativom flade gustoGeg U totkama 1,21 3 tlakovs so meen visinom stupea stop Muda upezometrin, i staklenim ceva Ko- jim je donji kraj otvoren, a gorit zatvoren i pod potpunimn akdmom, tko da je iznad rane Muida u plesometru tak m0 Rendjelna povrdioa keplevine lina ii kaphevine | druge [oplevine v piccometra zove se menskus(polumiese), 2508 speciénog oblika te povrine wzrokovanog povisinskom nape {osu Zakon rasporeda hidrostatitkog taka (128) iustiran je nt 20 Konstantnim visinskim polozaem menisksa U piezo mmetima, (28) SL 20, Hideo’ tk w sedative} homoge ‘studi Istom slikom moze se ilustrirati i Pascalov zakon. Za tla- ove unutar spremnika zbog djelovanja sile F na stap vrijedi (129) 4 20 P= cons. eg a9 ‘Ako oe sla F povota za AF, tak w_pojdinim tobkama fuida porst. Nekt wv proizvajnim tofkama 12 teu toEki 3 ta) privst taka bude Spy, 4px 1 dpy- Tada ponovno, mora biti zadovalena jednadzba’hirostatke (128), t Pat Abs, 5, Pot Ms 7 const, to v2-(129) odmah daje 8p = 8P2 = Apo = bp Budugi da je izbor tofaka bio proizveljan, zakjutuje se da se tlak nametnut ievana Sri jednako u sve toBke Muida, Sto je sadriaj Pascalova zakona. Tnstumenti za mjerenetlaka Kojima je jedan kr pilugen ‘na mjemo mjesto 0 fluidy, a drugi otvoren prema atmosteri, Injere razlike iamedu apsolutnog taka p i atmoserskog tlaka ‘okelice py Ta se rata Pu=P—P=eh (130) ove manometarsi lak, Ako je ta ralika yeéa od nue, w Hud ‘ada pretlak (py > 0} & ako je manja od nule,vlada podlak Gu <0) lz defnicje manometarskog tlaka (130) ofte su dvi Eijnice: da je manometarski Uak atmosterskog taka jednak84 5 aul, yy = 0,1 se x anomearkog aka dobiaapecutnl Une Piiajeen sore taka P= Put Pe (309) Piezometar na sl. 20, koji je jednio krajem prikijuéen na fev stijenku spremnika na visini tobke 1, a drogi mu je otvoren prema atmosfei, mjeri_svojim otkionom (stupcem) mano- rmetarski taku todki_t py = py — Py Tada je 10 pretlak Pui > 0, ili izrazeno visinama k= py/loa) ~ pled) > 0. 'U sustavima otvorenim prema atmosteri, atmosfersk tlak se prenosi u sve totke fluida j taj.tlak okrizuje Gitay sustay Stoga je éesto prikladnije raditi s manometarskim tlakom da se iabjegne u rabunu nepotrebno pojaviivane jedne konstantne veléine Princip. spojenth posuda, koji kas da slobodne_povttine homogene Kapljevine, otvorene prema istom taku, lee u isto} hhorizontalnoj.ravnini u_svim spojenim posudama (l. 21a), tumadi se horizontalnoiéu izobars u gravitaciskom pobu Zeme Jje, To otto nije siuéaj kad se u jednom kraku na fivid gus- to6e @, nadolie drugi Nuid-gustose ay (s 210), pa dolazi do razlike w visinama razina. (Na sl 216, na dubinama fig w esiom i hw hijevom krakb, koje Jee a iso} horizontal, vlada ist tlak py = o:gh: =@2gh, odakle se za odnostih dubina dobiva hy = haba/es, Ba je U2 02 ) 2} oschnim refenjima hidrostatskih manometara ostvaryj se il praktitnija otitanj ili se poveéava osjelljvost manometara Tako se na manometru s Eaikom (Sl. 25), 8 malin adnosom povelina Ay/ds <1, mjerenje svodi na ofitanje visine samo Jednog kraja stoped, jet se spustanje razine mjernog fuida a Zaiki mote zanemarit ii se to spustanje moze uzeti u obzit jednostavaim Korekciskim Ganom. 0+ eohs —2g(hy +D + hy) + e,0(ty—ha) +ag{he +2) = ps 25. Hidroiashi manometer = Sto je manja vrijednost’ odnosa razlike tlakova. prema ositanju’skale manometra, Ap/hys, 8 to je dui mjeeni stupac fuida za S10 manju raziku takova, to je manometar osjetivil To poveéanje osjtlivosti ostvaryje se razititim resenjima mmikromanometara. Na sl. 26 prikazan je mikromanometar $ pr: Honjenom myjernom cije pod kutom & prema horizontai, Bu dduéi da se razlika tlakova imjeri samo vertikalnim otklonom stupea mjernog fluida u kosoj ciev, tjvisinom fy, na sl. 26, SL 25, Mitromanomear & dew pebonjenom roma herent 85 to vriedi da se za istu razliku tlakova, tj hy = const, smanje- jem Kuta a istodobno produzava kosi stupa mjernog fluida, oanaéen sa | na sl. 26, koji se pri mjerenju ofitava. Dakle, to je ri istoj visi hy Quljina stupea Iveta, to Ge ofitanje biti tobnije Ako seredom primijene jednadba manometra, Koja. (1 — Pallog) = hy + hy trigonometriski odaos hy = Isin nadiba kontinuiteta, Koja i2ra@ava odrianje mase fuida = ne hy cite w= 2) as o{ Lorre _( yl leo DI) ‘Tim izrazom odreduje se kut « priklona cijevi prema hori zontali za unaprijed zadanu ili traZenu osjelivost (py ~ pt Nor. ako se rezbika taka od 0001 bar = 100 Pa eli rjeit dufinos = 230mm Kosog stupea vode ¢ = 1000 kg/m, Kut Pritlona je a = P4352" Diferencijalni mikromarometars dea lida Koji se ne mije- Sajn a imaje podjednake gustoée, npr. vodom razrijedeni al cohol gustoce 830 kg/m, obojen anlinskor bojom, i kerozin fusto6e 150 kgm’, Kojine otapa aniinsku boju, prikazan je na SI, 27. Tetim fuidom ese gustoce @3 ispuni: se donji dio cies do razine O00. Na oba se kraja nadolje lakSi Bid gustoce gy tako da ispuni ostatakUscjevi i obje éatke do Fazine 71. Mjerna myesta w Kojima se meri razika takova Pe i oy prikljuse so u C iD, te plin il Kaplevina gustoce @, Spun prostor inal azine 11. koje lak py w C nto vei od tlaka p, u D, meniskusi 1-1 i 00 pomiga se kako je prika- Zano na a. 37, Ako je A, povrlina popretnog prescka eatke, fo povetina presjeka U-cjevi ada je 2bog Kontiniteta mase Aida radika ‘visine famed razine I-11 menskusa: AP = c Ao a 48 oq jednadzba’ manometea daje 4, Pai ai Ay Buduéi da su maleni i odnos povrsina Ay/A, i radika ‘gostoéa mjernih fuida (g5~ 3) instrament je vilo osjthiv, pa za male radlike tlakova ima Veliki otklon Si. 28 Pokasva klipe thane w ‘aeons os prac hideosetskog, 1.1, Diesen mitromanometar Site tence haji se Bunoce Sogo ne alo Princip rada hidrostatskih manometara mode se iskoristit i ‘za mjerenje kolgine ili razine fuida u rezervoaru. Jedan takay ‘oredaj prikazan je na sl. 28 Sa t—t oznatena je razina Zive u Uccijevi kad je prikljagna eijev prazma. Kad je prikljuéna’ ev puna, odredi se jednadsbom manometra udaljenost ly od razine tt do oznake nulte koliine fuida u rezervoaru i uda- Ijenost ly do ozake odredene volumenske kolitine V tekuéine86 MEHANIKA FLUIDA ho 2eo-e + gdje je dubina Muida u rezervoaru H(V) 1 rezervoaru. Tako je uz oznake na sl 28 ly 1p = LHW) + 200—e funkcija volumena ¥. Oblik te funkeije zavisi od geometric rezervoara; npr. za tezervoar u obliku pravokutnog parelele- pipeda H(V) v & Zp tiie 90 Li B doljoaé firna rezervoara. Barometar je hidrostatski manometar Kojim se mjeri apso- lutni atmosferskitlak (sl. 29). Otvoreni donji kraj cijevi uronjen je u mjemi Muid kojemu je slobodsa povrsina ilozena atmos. Ferskom tlaku. Tz drugoga zatvorenog kraja isisan je Zak, pa se uid u cjevi podigne, a iznad meniskusa vlada tlak zasiéenia ppara mjernog fluida p,. Jednadzba manometra za stmosferski Mak p,, prema sl. 29, daje P= Goa +P, (9 i, irate visiom stupca miernog Sida hy hh any Px visina taka’ zasifenja para mjernog fluida adie je hy aie je = 1.28 Princip ada bao Sari iraza (133) i (1336) pokazaje da je 22 merenje atmo- sferskog taka barometrom potrebno poznavati | tlk zsicenja ‘para (ii, to je isto, tlk isparioanja) mnjernog Muida pri tem- peraturi okolice koja okruzuje barometar. Za vodu i Ziva daft su u tabl, 2 tlakovi zasiéenja para za temperature od 0 do 40°C, Kao ito pokazaju podaciu tablici, voda bi zbog relativno visokih tlakova isparivanja josjetnih promyjenatlaka isparivania 4 normalnom podrugju temperatura -okalice bila nezahvalan ‘mjerni mediju barometru, jer bi uz ofitanja visine vodenog stupea (koji bi i tako zbog male gustote vode bio neprakti¢no Visok, iznad 10 metara bilo potrebno uvest Korekske faktore zavisne od temperature okolice. U tom smisa, prema podacima iz tab. 2, iva je idealan mjerni fluid w barometru, jer je njen tak isparivanja zanemarivo malen, p, ~ 0, pa se iaraz (1334) rmoge pojednostavniti u Pam coho, (1336) 4 2bog velike gustose Zive visina mijernog stupea izmosi samo ko 760 milimetara. [Na sl. 30 prikazani su odnosi apsolutaih j manometarskih takova i velit dogovorom pritvacenoga standardnog atmos: ferskog tlaka, Koji adgovara visini Zvina stupca. od 760 mm, pri temperaturi 0°C, gustoei Hive 13 595,{ kg/m’ i standardng} sravitagyi 9,806 65 my TLAK ZASICENIA VODENIH 1 ZIVINIEE PARA m *c Pa © a » an » aa so On Ey 3395 Irae ‘oxalgoo | ime 1am HERE pst dab ‘a alt (4Go% atom) | Apoluns nat S130 Odes spsluinihj manomtarkihdakove Zivin bidrostatski manonietar upotrebljava se za mjerenje takova do 3 bara. Za mjerenje visih tlakova upotrebljavaju se ‘metaini manometr, i to membranski tip za tlakove do 25 bara, 8 cijemni tip do 10000 bara. Redovno se u metalnim mano: ‘metrima membrana ili ci deformiraju pod optereéenjem raz- like mjerenog taka i okolitnog atmosferskog tlaka, Kojima st izlogene njihove dvie strane, ita se delormacija susiavom 2up- anika i poluga pretvara u pomak kazalike, ispod koje je bro}. anik graduiran t pripadnim jedinicama, Tlak mjeren’takvim ‘franometrom jest pretlak ili podtlak koji vlada na visini ost azalike, i ako ta 0s nije na istoj visini kao totka w ojoj se 4 izmjerti tla, jednadzbom manometsa se ispravlja otitanje ‘manometra za razliku u tim visinama, Vodeéi raéuna o gustoti fluida w prikljwénoj cijevi. Aneroidni (suhi) Barometar radi na slitnom principu i pokazuje razliku tlaka izmedu atmosfere i 2rakoprazne (evakuirane) kuti ii ojevi, mjereé tako apsolutni atmosferski lak Kapilarna elevacija 1 depresija, U_cijevima hidrostatskih ‘manometara promjera veéeg od 15 mm kapilarni uéine! su zane- marivi. Medutim, u cijevima manjih promera kapilarni uéinc, vet prema velitini kuta dodira 9, udube ili izboge meniskus ‘na granici dvaju uida, i preko tako zakrivijenog meniskusa ppovrSinska napetost dovodi do diskontinuiteta tlaka, sto u2ro- ‘kuje kapilarnu clevaciu ili depresiu (el. 31a b). Kad je promjer cijevi malen, meniskus poprima oblik dijela Kugline plohe, 20 koju je, prema sl. 31, polumjer R= + pa je R>O za 9 < mid, aR <0 za 9 > m2. Pri prjelaz od totke 1 do todke 2, jedne na drugu stranu sfernog meniskusa, nastaje zbog Povriinske napetosti, prema izraz (113), skok tlaka ‘131, Kaplan eleva (japan depresMEHANIKA FLUIDA 20 _docoss pi pr=o= Oe ii piano obla privasta cost ap=ni-ni= 225 (134 {Ako ae ide od to8ke 0, adje viada tak py, kroz Mluid gustoée @; do totke 1 na gornjoj strani meniskuss, zatim kroz sfernu plohu meniskusa do totke 2, pa se kroz fuid gustoée ¢ ponovno ode do toéke 0, jednadzbe manometra, wz povitivan Z pretua fgore i primjenom izraza (134), glasi dacos p= 0392 ~ S097 = Pu «ovate se dobiva 4ocos8 zm fot 03 ade-e f) Za 9 < WP, bit.Ge Z=Z,>0, i tada dolazi do pojave kapilarne elevaije (sl. 31a},"a kad je 9>/2, onda je Z=Za<0, pa dolazi do kapilamne depresije (Sl, 316), Kombi- nacija ‘voda—zrak (¢ = 0,0728 Nim) w dist stakleno} kapilari (=O) promjera tum daje kapilarma clevaciju oko 30m, Do kapilame clevacije i depresije dolazi i izmedu dviju biiskih ravnih ploha:uronjenih u kaplevinu. ‘Tada meniskus poprima oblik diela krudnecilinrigne plohe, preko koje nastaje prirast tlaka Ap = p2— pi = ~o/R = ~2060s9/6, pa je kapi- fara elevacija i depresia dana izrazom __2ac0sd 950-0)" adje je 5 mali razmak izmedu ravnii ploha. Sila laka na pove8ine. Zakon promjene hidrostati¢kog tlaka prema izrazima (127) ili (1274) moze se pisati Po—092= Po +egh, (136) gdje je po konstantan tlak na slobodno) povrSini. Taj je zakon fosnova 2a proratun siletlaka koji djeluje na ravne i zakrivljene Kkrute stijenke razligitih konstrukcia uronjenih u nestlagvi fluid 1u mirovanju. Zadatak se svodi na odredivanje rezultantne sile taka i njena momenta Si. 22S tka nn ports sronen} w sath esa ad Na element povrsine dS zakriviene krute stijenke povrSine 'S (32), djeluje elementarna sila take dF = —npds, 43) ‘jeje vanjska normala na povrsinu S, smomentom s obzirom za ishodiste did = —7 x fipds, ‘adie je 7 radijvektor elementa dS. ‘Budaéi da se u opéem slutaju radi o prostornom sustavu clementarnih sila dF, njihovo vektorsko zbrajanje (integriranje) (137a) = 87 po povrsini $ ne mora dovesti do jedne rezultantne sile, Kako je poznato iz statike, da bi prostorni sustay sila dF imao jedau rezultanta 5 imps, (138) moment tog susava sl B= ~[rxnpss (1389) ‘mora biti okomit na F, so se izradava u obliky FeM=0. (138b) Kad uyjet (1380) nije zadovoljen, prostorni sustav sila AF svodi se u proizvoljinoj tovki na silu F danu izrazom (138) i spreg sila momenta M danog izrazom (138s). Redovno se svi zadaci proracuna siletlaka Koja djeluje na crue stienke mogu rielitivektorskim integralima (138) i (138a), 10 u telinitko} prakst za pojedine slutajeve razvijeni su iz tih izraza rutinski postupei proraéuna, Sila laka na ravne povrsine. Na ravnoj povrsini normala 1 jest Konstantan vektor 1 po veligini i po smjeru, a elementarne Sle taka, definirane izrazom (137), predstavijaju sustav para: Jelnih sila kojema se djelovanje uvijek mode syesti na djclovanje jedne rezutante u odredenoj toeki, njenom hvatistu. Izraz (138), ‘a cezaltanta sile tlaka na ravnu krutu povrsinu A koja je orijentirana vanjskom normalpm 7, daje B= -n[paa (139) 5 bvatitem u totki Cy odredeno} radivektorom Fey, koji Gefinira vektorska jednadzba Te, x Fm ~[Fpda x (139) temeljona na izzazu (1380). 'U praktignoj realizacii th proratuna prikladno je razdvojtt oraéune sile Fy konstantnog tlaka py i sile Fy, promjenljivor idrostaickog taka Ph= — 097 = 09h. (140) [Ako se uvtsti Konstantni tlak py uw izraz (139), dobiva se Fo=—poAit, (ay ‘8 wvrHtenjem w izraz (139) dobiva se ey, x Po = ~pol Pda x = — puted x tha Fe x Foy (I4la) ste Je Ye radjektor teiBta C povttine A. Badudl da Mo, iF lede w istoj ravnini, izraz (141a) pokazuje da je ° cate) Prema tome, sili Fp Konstantnog taka a ravau povrdinu jednaka je umnotku taka i mjemog broja. povssine 4 djeluje ‘okomito na povrSiny u njenu teéigtn, Uz proratan sile Fy hidrostatitkog tlaka py nacrtana je na sl. 33 ravna povrSina "A uronjena u staticki uid gustoce § pogledom w smjert njene ravnine i priklonjena pod kutom 3 [prema horizontal. U to} je projekeii kroz ravninu polozena os, 04, koja je ishodiste O postavijeno w slobodhnj poorsini. 1 totke (0 prema o&ima promatrata gleda os Ox. Naistoj je sliciravnina ‘Oxy zarotirana 2a Kut 1/2 0 ravninu slike, tako da se ravna povsina A vidi w svojoj punoj veltini, Dubina uronjaja h tofaka povitine A i.njene koordinate y, kao Sto se vidi iz slike, stoje u odnosu k= ysing, pa se za element sile dF, dobiva izraz df= —pyndA = —NeghdA=—Regysinddd, (142) siie je 4A horizontalni element povifine A na kojem vlada Konstantan tak. Integracija elemenata dF, deje By= —Hagsind {yd =~ nogsind yeA= ~ HeghcA, Tey, =e (143) ii88 MEHANIKA FLUIDA A (43a) adie je pic = e9sin9 ye = eghe hidrostatick tak w t8tu powr- Sine A. U izrazu (143) interacija se staigkin. momenata ele- rmenata dA s obzirom na os Ox zamijenilastatikim momentom povtline 4, §. f yd4=yeA, a to i jest definijski izraz za udaljenast ye tetita C povrtine A od osi Ox. ‘Ako se moment clementarih sila dF, s obzirom na os (0x pie u apsolutnoj vijednost, jer su sile dF, paralelne,tada ‘weed izraz M= [ydF, = [yeosind yd = egsinS an - Pro A, (1440) adie je Tas na 08 Ox. Izrazen rezultantnom silom F,, taj moment glasi ‘y7dA moment tromosti povrline A s sbzirom M= eq °Fo= Yep 098in8¥eA, (144) adie je veg, udaljenost hvatista Cp sile Fy od osi Ox Trjednatenje izraza (1448) i (1448) daje (45) Totka Cp, joS se naziva i tefittem hidrostatigkog taka. Tzzaz (145) paazuje da je udaljenost testa hidrostatigkog taka ‘od slobodne povrline dana omjerom momenta tromost | sta- titkog momenta povitine A s obzirom na os koja lei u slo: bodnoj povrkini, Primjenom Steinerova stavka Ing = WA + Teg adje je Jey moment tromosti povrtine A s obzirom na os CE Jeroz tediste povr8ine 4 paraleinu s osi Ox (@. 33), iar (145) poprima alternativni oblik Ie yet SG koji pokazuje da se tetistehidrostatitkog taka nalazi na uda- I enosti 42 ispod tezista povesine Wenosti 7 ipod testa povsine A x (1450) SL 33, Sia bideosathog daka i vate se Mrotatithog inka tne) port Tz momentnejednadzbe sila s obsrom na os Oy, tante Fy | elementarin sla dF, na elementime dy je jedan prikazan na si. 3): oor cy, Fa= Xeq,“@0sin 8 yeA 98in eyed + Tey) xogsindydA adj je za centrifugalni moment tromosti‘T,, primijenjen Stei- Retov stavak [ny = ¥cJeA + Tyg’ dobiva 52 Za udaljenost %o,. tedista hidrostatikog tlaka od’ osi Oy izraz o (146) ‘Moment tromost Ig, je uvijek poztivna velitna, pa je prema ‘nxazu (1450) tebiste hidrosttiSkog tlaka Cr, uvijek ispod tetiSta Povisine C, dok centrfugalni moment tromosti Ty, veé prema oblikn povtSine, moze biti pozitivan ili negativan, pa izraz (146) pokazuje da tediste hidrostatitkog tlaka Cp, moze biti s jedne ili s druge strane osi Cy poloiene kroz ‘eti8te povsfine C paralelno s os! Oy: 1 jaraza (143) vidi se da je sila F, hidrostatitkog tlaka p, 1a ravnw poveSinu uronjenu w statitkt Muid i priklonjenu pod proizvoljnim kutom prema horizontal po veligini jednaka tezini Gilindritnog stupca fluida kojemu je ostoviea mjerni broj ravne ‘povrSine, a visina uronjaj testa povrsine ispod slobodne pov:- Sine Muida, ili, Sto je prema izrazu (143a) isto, da je jednaka lummoSku hidrostatitkog taka u tezitu povrine i mjernog broja povrtine. Ta sila djelule okomito na ravnu poveSinu u tetiste hidrostatitkog tlaka Cr, kojemn su koordinate dane izrazima (145a) i (146). Pri djelovanju ukupnog tlaka p = py + egh sili FW Cp, dodaje se paralelna sila Fy u teMtu ravne povrsine C. Na horizontalnu ravau povrvinu, 9->0, uronjenu w nestla- ive tekuiny, djeluje Konstantni hidrostatiGkitlak i sila se odre- he, (130) ‘ne i u totkama iznad stvarne slobodne povrtine, jer u ajima vlada konstantni tlak pp (sl 35). Isto tako je ‘otito dase Jarazom (147) ispeavno Fatuna sila daka samo na povrsinama Koje su ispod stvarne slobodne povrsine potpuno uronjene u nestlativi fui. ivan sabes povtion ware sobs porting SL 38 Siodene stare slobodne povine Konstantoog dake py mkv Slobodav powtnn Konsantooy Waka % Svodenje stvarne slobodne povrdine konstantnog,tltka pp ‘na fiktivnu slobodau povréinu nultog konstaninog tlaka daje Teraze p= —e9Z = 09H, as) ade je Zear~mill (15a) Pe, (asiby ea valjane 2a Z< 2 ili H> hy. (iste) Prikazani izvod odredivanja sile tlaka na ravnu povrsina uronjenu u nestlativi staticki Muid daje potrebne clemente 2a snalagenje pri rjefavanju i slo¥enijih zadataka, Tako se za sila btcaog take aos sou oe 38 nce a dl se ois sna ‘) a za udaljenost hyvatista sile F, od slobodne povetine ho Fencd=enhealt f(t Ie Yep, Ve 7 Fa To[, _ 20 aly R{-8) * f hee Stobodoa potion a SL 36 Proraun le Hirota ska na aves Kao Sto se vidi, z= razvijeni proragunski postupak treba poznavati geometrijske karakterstike povrSina, {. polozaj, te- iste | momenata tromosti povrSina, o Kojima se podaci nalaze tu matemati¢him i tehnigkim prirucnicima. Osim tog rutinskog postupka, za rjeSavanje takvih zadataka sludi i direktna inte- racija izraza (139) i (1399) ‘Hidostaski ili Arhimedoy wzgon. Djelovanje taka na zatvo- renu powrsinu tijela koje je uronjeno w_ statigki homogeni {uid takoder se uvijek svodi na samo jednu rezultantnu sil, koja se mode jednostavno proratunati izrazom (138). Buduei da je povrsina § zatvorena i da je na temelju izraza (127) gradip(el] = erad(ey~eg2)=—egk, (152) Sto inate sljedi i izravno iz jednadzbe ravnoteze (59) u poly sile tebe of = —e9k = gradp, (152a) primjenom pouéka Gauss-Ostrogradskoga (46b) na izraz (138) dobiva se B= +Japds = (133) Jernapav @ ak av edie je o gustota fluids, a V volumen tijela, Dobiveni rezaltat Fo=eavk (13a) pokazuje da je sila tlaka na tijelo uronjeno uw fluid jodnaka {edini uida istisnutog tim tijeom i usmjerena vertikaino uvis, G1. 37). Sila Fy naziva se hidrostaskim ili Arkimedovim uzgonom. Pri odredivanju hyatista hidrostatskog uzgona_primjenjuje se poutak statike o jednakosti momenta rezultante i zbroja momenata komposenata, t in xo fr x apas. (asa) Desna strana te jednakosti moze se poutkom Gauss-Ostro- sradskoga (46d) transformirati na sljededi nagin: = [Fx pas rotip)a (gradp x ¥ + proti)aV=90 ~ JP (eal V= 09) 740 k= ogV¥e, x b= re. * 0GVE = Fo, x Fy (154) adje su redom primijenjeni: a) svojsvo vektorskog umnotka Bx b=—bx 4, B) razvoj iz vektorske analize rot(/d)= = eradf x a+ frota, ¢) kinjenica da je 17 = 0, d) izraz (152), ©) poutak statike [PdV = 7,¥, gdje je Fo, radijvektor tetite Cy volumena V i f)izraz (1530). UveStenjem (154a} u (134) slijedi da je Fryx Pe (351 Jednakost (155) pokazuje da pravac djelovanja hidrostatskog lwzgona prolazi kroz tezi8te volumena fuida istisnutog elon: ‘odnosno kroz teziste volumena tijela (1.37), rex By SL 37, Hidrosashiwzgon. @ Atbinedov wpa, ‘tagon ma pane’ dv Dae lzvod ii sadriaj izxaza za hidrostatski uzgon (153) i aje- ovo hvatifte.(155) pokaznju sljedece: @) Konstantni tak py ne proizvodi rezultirajugu situ na zalvorenu povrsinu, Taj je tlak ispao. iz razmatranja vee u fzruz (152), kad se natao ispod operatora gradijenta, iGezava operirajuéi nad konstaniom, Do tog rezullata dolss! sei izravnom integracijom elementarnih sila tlaka py po Zatvo. reno} povrsini $ = Jp9ds = ~p nds. Jer se primjenom poutka Gauss-Ostrogradskoga (46b) pokazuje da vaijedi [#08 = Ji-108 = feradtav 0. (156 4) Horizontaine se komponente sile taka na tijelo medu- sobno.ponistavaj, ©) Uzgon na tielo uronjeno w statiski uid nastaje i a ‘kapljevinama i'w plinovima, koji se pri manjim priratima vie sina mogu smatrati uidima konstantne gustoces hidrostaakan zakonom promjene tlaka. Dalja sudbina takva tla avis od ajegove tetne G i polozala tezista njegove mase Cy Pri G > My tielo tone, pi G-< Fy dize se prema gore, a pri G= Fy lait Ako se tetiste mase Cy i tetite uzgona G ne nalaze fe ito] Yertikal, uz spomenula ponafanja tela favit ce se i 3 sla na tel, Kot Ge Ueto makretati do poledaja koje oba ttita hala na isto} vertkal ‘Tijclom istsnuti id zove se isimina, pa se gover! o te- istsmine, koja je isto St i hidrostatski uzgon, i'6 valumena istisine. MEHANIKA FLUIDA Deh nh gpm hoon. zon, inde ‘gait an atin acai ape, ae ‘eon pie eo Poe ang dg peste, pics na prod hontai Pe gona moze se jednostavno rastumatitiprincipom solide i err fo pane ssa maar ee GS oh ns da seg ance nat wre kof ook eon Ue cess st sehen Gl Memoria ivi Oe asa & ao era pay To fe Seana tes petavns at la chy Baise dota a ooh gogo, Foe et ees Jet lil "ootdue mu ede" Sele ems as Ft kee tte matory Pa eS Moe cuts mu nfek avai i Cnet aiken pot 6 tne pe amr, ine er soa et Kole fe sto en a0 pee ‘Sli eno i oi lies rn ida | ene Si sie ropes ed ado ane es ai ten ice a sie pola fe het ogo Yl koje nalazi na granici dvaju fluida razlitite gustoge 9, i a, (sl. 37b) dednak 2broju 1g ¥, + 029%, edje su ¥, i Vs dijalovi volumena ‘ijela uronjeni wu ta dva fuida Obiéno se tezi8ta volumena VE i linen i) asl tn tion ‘ne peal Ho ae hoe ease wt ee, rent in een i te roca Semear mrpirarsiarea cing som fade felts sean a dna neti © See Seen tee ed aah Coarcnaatesua conta et tan ea Aa, SiAar tits 'SL.3.Arcometaruronenw die Kap ra ‘Sh gusto Ataka na zakrivljem porrtin. Djslovanje tlaka na dije- Jove zakrivjenih (nezatvorenih) krutih.poviSina uronjenih u fluid (s1. 32) odreduje se izrazima (138) 1 (138), 4 uvjetom ‘prema izrazu (1386) provjerava se da li se to djelovanje svodi samo pa jednu rezoltantu ili-na sustay sile i momenta, U praktitnom postupisa proratuna odreduju se dvije horizontalne Komponente sile tlaka F, i F, i yertikalna kompoitenta F. Ako se pravci djfovanja svi triju komponenata sijeku u Jed. Nj totki, sustav se moze svesti na samo jednu recultanty Mote biti i da se djefovanje taka na poviSiu svodi samo na spreg sil, pa ée tada sve tri komponente biti jednake nul Radi jednostavnijeg proraéuna pojedinib komponenata injc hhovit: hvatista, u kategoriju zakrivijenih kroth povrsina gestoMEHANIKA FLUIDA cst se mogu Svstati i povrine slofene od dijelova ravnih powina fecliith orijentacja,premda se slo tlaka na takve diglove Thoge proracunati 1"¥ee opisanim postupkom. Na sh 39a prkazana je zakrivijena povrina S uronjena u neslaivi uid gustoGe 0, npr. kad ispupéenje v ugha nekos arena Ako se iraz (38)'za vektor sil aka na zakrivjenu povrtinu redom skalarno pomnoti sa i,j i R, dobivaju se iarai Ta komponente sle Yaka na povrsiny 5: TF = Jpcosinxds=—Jpds, (1570) ~ {psoste. yds (157) = [pcos(n.2)45=~[ pds, (STE je su: ‘ascos(n.x) asta) Scos(r,y) (ste) aSc0s(n,2), (s79 Sp S, i Sy jes projekcije povrSine 5 na koordinatne rav- nine Oz, O2x i Oxy (h 398), Hb 6 S139 Sil aks pa rakes poring Element dS povrdine S, koi je pozitivna veigina, orijentiran jeu prostoru notmalom f, 1 prema njenom smjeru elementi GF, dF, i dF, Komponenata sile taka dobivaju predznake prema sliedeso} shemi: x(n) costa) dS. ar, wns}. BO, ds,} 30, ahs (158) x(n) costnay)} 5, ar, U praktiénom proraéuns komponenita Fz, Fy i Fe site tlaka a zakrivijem povetinu prikladno je razdvojiti proraéun Komponenata Fon, Foy i For sile konstaninog tlaka ps od pro- ratuna komponenata Fy Fyy i Fy sile hidrostatickog tlaka py=agh Ako se u izraze (157), (157) i (15Te) wvrsti Kon- Slantni tlak py, dobivaju se komponente Foo" ~PoSe (1590) Foy = —PoSp (1596) Foe = —PoSe (159¢) ‘HWvatista th Komponenata nalaze seu teitmia C (398) Gi C, ravnih projekcia §, (. 296) 5, 1 S,, HO se lako dokaze izvodom signim onome kojim je dobiven izraz (141b). Predanaci Komponenata sle Konstansog taka zavise od on Jentacije povetine S, odnosno od predznaka njenih projekcija prema shemi danoj jzrazima (158). Iz sheme predznaka (158) Wii se da pri projiciranju povrsine $ na koordinatne ravnine Jijcloi pojedinih projekeija mogu se djelomitno ponitti, a ako Je povrlina zatvorena, mogu se projekcile i potpuno ponitit, Komponente sile F hidrostaitkog tlaka py = egh ma 2a- iesivjemt povisina odrede se pomoén izraza (1578), (157) i (is%) Tsu izzazi za sve tri komponente slifnog oblika, ali bog verlikalnog smjera djlovania eravitacje g pithova prak- titna primjena razlikuje se pri odredivanju horizontalnih kom- ponesata Fy, i Fy, od one pri odredivanju. vertikalne kom- ponente Fi. ‘Bnduei'de su projekcije 8, 1S, ravne vertikalne povrSine, izcaai (1574) i (1576) pokazujo dase proragun horizontalnih, Komponenata sile hidrostatikog tlaka na zakrivljenu povrSimu veo na vee opisani postupak odredivanja tih Komponenata na Tavaw uronjenu povrsiny pomocu formula (143), (1439), (1452) F(ld6) a iustrita ga slika 33 uz Se w/2, Te formule primi- jenjene na proraéun komponenata x i y sile F,,hidrostati¢kog Maka py na zakrivjjena povrsiny S daju sljedete: Fux Fr =P Sx= ~e9Kc Se (160) eghc,Sy ast) 5 hvatitima u tedittima hidrostatitkog tlaka Cp, (@l 390) 1 Cray 8 Koordinatama = Pie Sy hey, whe (1622) (162) 162) (1628) Kao Sto pokazuju iarazi (160) i (16), smjesovi ditovania komponenata Fy, i Fy, odredeni su predznacima projekelja Ss 15, koji se dobivaja iz sheme izraza (158). T daly je vajano Ye spomenuto dase dijdov projekcifa povrSine $ mogu me Gusobno ponigtavati, "Ga vertkalns Komponenty sile hidrosttitkog taka Fy, iaraa (1570) daje Fre= — JrndS, = ~ 09 S45, (163) Ey Fu= Fook, (1634) adje e V= J hldS,| volumen fuida izmedu zakrivijene povrsine $i slobodne povrsine fuida. Tnraz (1632) pokazuje da je vertikalna komponenta sile Fae hhideostatckog tlaka py jednaka teZini fuida iznad povrsine S. (Ofito je da Fug prolazi kroz: tette mase fluida, sto se pri homogenom nestlaéivom fuidy poklapa s tezistem volumena, jer kroz tu totku prolazi i sila tedine. Za nehomogeni fluid fea ¢ mora. se ostaviti ispod znake “integrala v izrazs {163}, Predznak vertikalne. Komponente Fy, w izraza (1632) Cavisi od orientacije povrsine S. Ako povikina,gleda prema fore (. 40a), Komponenta je aegativns, . ima’ smjer prema {Golje a ako povrsina gleda prema dole (cl. 40b), komponenta je pozitivna, &usmjerena je prema gore. U primjeru prikaza- hhom na a. 40b, premda se iznad povrsine $ moze nalaziti dio fneke korstrukeije a ne fluid, oito je da za proragun vertikalne Komponente sile hidrostatitkog tlaks treba odrediti tedinu fu fda koji bi ispunio vertikalni prostor izmedu S$ i slobodne povrSine ‘Na dieu, zakriviene.povekine $ na kojoj se poniftava ‘jena borizontalna_projeksija, poniStava se i pripadna hori- Zontalna Komponenta sile hidrostatickog tlaka, Radog je ome Sto je hidrostatiki lak konstantan’ ‘na horizontalt na92 kKojoj se ponigtavaia elementi horizontalnih projekeija povrsine. Isto Je.tako i pri proratunu vertikalne komponente sile zbog Konstantnog tlaka py Na dijelu povrdine $ na kojem se vertikalna projekcija S, pourine poniStava raalitite su dubine tofaka iu tim totkama Mladaju raziiiti hidrostatski akovi. Na takvu dijelu povrdine dolazi samo: do djelomitnog, a ne potpunoga ponistavanja vertikalne komponente Fy, sile hidrostatitkog tlaka py. To je ‘lustrirano na sl. 40c i 4," gdje je prikazano odredivanje ver- tikalne Komponente sile ‘hidrostati¢kog.tlaka na zakrivijen povlau $ elindritnog ispuptenja ANB, ito abatenogiavan spremnika (3. 40c) i uvuenog.unutar’ spremnika (sk 40d), ispunjenog nestlativim fuidom gustoce g. U oba primjera, prema iarazu (163a), od dviju vertikalnih komponenata Fam eas = jea(04B BN NM MOL Fan +0902 = +, eg(04 ANNM MO)L ostaje Fue= peal - V9 ade se gornji predznaci odnose na sl. 40c, a donji na sl 40d, ‘SL. 40, Odedivenepradonaka verte Komponen hido- sintitkeg taka | ilomiteo poniavnje Ye Lomponete Pustupak kojim se odreduju komponente sile tlaka na zakrivijene povrSine moze se primijentti i za proratun sile aka na povrSine slozene od ravnih. dijelova. Na sl. 41a prikazana je brana u obliku drvene grede kvadratitnog presjeke, ‘kojaje sljeva isdozena hidrostatigkors taku, Nal. 41} prikazana Je konstrukcija kvadratiéna oblika, imutra ialogena djelovanju tlaka, kaplievine gustode g. U oba primjera umjesto da se odreduje postupkom proratuna 2a ravne poviline na svakoj ravnoj povrSini sila hidrostatiskog taka Koja ne nju djelyje SL 4h Odeesivinie Komponenata se bidrouatishog dake on Tavjone sata dove ovine ee MEHANIKA FLUIDA okomito, jednostavaije je.na cilu povefiny izlozenu hidro- statigkom tlaku primijeniti postupak odredivanja sie hidro- statigkog tlaka na zaktivljene povrsine, Tako se pri proraéunu horizontalnih komponenata moze raditi s projekeijama cijelih, ppovrSina, a pri_proraéunu vertikalne komponente s tezinama fluida iznad pojedinih dijelova povrsine. Tako je utinjeno pri redavanju zadataka prikazanih na sl 4a i b, edje su upisani jznosi pojedinih komponerata sil hidrostatikog tlaka dobiveni pomocu izraza Fem — Pye Se= ~ 00h Se (164 Fy 4,5) —00hc S, (165) aie 50 hc, i hc, vsine tela C, i Cy, a S, i S, projekeje povrSine S'na ravnine Oyz i Oxz. U tenho} pra: prikasantposopel se a adedase al Koj p= sximajeunstratae napieana u dmentnn tonsa steams osu IW Gjent at tom se ur rena reanava piajnj nae ate | Evstose Toko aareznjaa tien donega potas dite ponds pitarane ‘a ab, preatmiy aly Fy tad je Posada one hao ma aie a ale 2, < Fa, kad Je osnda svoj doom peloton ma poe Pitt SL #2 Napeernjew sjen Sev ena wow rte ak. Na sh 42 prikazn, je dio ci dine 1, oll fe hten ie podutee ‘devovede, U wetainjorll cj ada konanian petak gy Sie Watoeg Bupreaja F = ody ejenkama cher sewn ek slow pes Ida Fy pup 2K, koje Sele an poavice wade rasjlenay. ten Sila Fy eared te bio Rojan od ira (59) I dase FF. Siva fem Mano maperan o 8 sion cht cc) 2s veie civ, oor koje seal mesa uid, mote biti ptrebao dk se nia bidonaekop taka prorat arian (16) 1 (6), Tako se dolats da je'w sien! fone bighme Wk w Kojo} vada rele fog, Nath napezage Staticka stabilnost tijela.. Neki je sustav stabilan ako pri pomaku iz ravnoteznog polotaja w njemu nastajn takve sile G=mo=F, ‘14% Stabinos tS poipono won w ahi AgMEHANIKA FLUIDA da ga vraéaju_u prvobitni ravnotezni polozaj, Ta definicija sufi za postavljanje kriterja stabilnost tijela potpuno uronjenih uu satitki uid i tijela Koja plivaju na slobodnoj_ povrsini -Kapljevine. ‘Na sl 43a prikazan je popretni presjek podmornice potpuno turonjene wu yodi. Da bi podmornica bila w uspravnom ravno- teinom polozajy, potrebno je da su sila tedine podmomice G=mg i sila hidrostatskog uzgona .F, = ogV_ miedusobno Jednake i da su hvatista tih sila (C,, hvatigte tedine v teZitu ‘mase podmornice i Cy hvatiste u2gona u teditu volumena podmomice) na istoj vertikali. AKo se podmornica pomakne fz ravnoteinog. polozaja, dobivsi botni nagib za kut @ (sl. 43b), i ako pri tom ne dode do pomaka masa na podmornici tako’ da teste sustava Cy ostane na istom mjestu, na pod: moricu djeluje spreg sila M=F,GC,sing = Fra= Ga (sn) koji podmomicu veaéa natrag u prvobitai,uspravni ravnotedni polozaj. Prema tome, podmornica je stabilna. Kad bi se tetiste sustava Cy nalavlo izad testa jstisnine Cy, na podmomicu w nagnutom polozaju djelovao bi spreg sila, Koji bi dalje, povecavao njen nagib i prevrauo je, pa, prema tome,’ podmornica ne bi bila stabilna Drugi je’ primjer tijela potpuno uronjena u statitki fuid zraéni balon (sl. 43c id). 1 za zratni balon se lako dokaie Ga je stabilan kad je este istisnine Cy, iznad teFSta sustava Cy Tzneseni primjeri pokazuju da je 28 statigku stabilnosttijela potpuno wronjena uw fluid prijeko potrebno da se tebiste fstisnine nalazi iznad teva sustava 6 loom S144 Sabino trode, ‘Taj uvjet stabilnosti nije potreban za tijela koja plivaju slobodnom povrSinom kapljevine, Nast. 44a prikazan je popresni presick povrdinskog broda u uspravnom ravnoteznom polozaju, ‘ana sl 44b u nagnutom polozaju, kad je brod izveden iz raynotede. Kao Sto se vidi, teyiste mase broda Cy. u uspravn polotaju nalazi se iznad fedigta istisnine C,,, Koje je u teéistu ‘Yolumena podvodnog dijela brodskog trupa. U nagnutom po- Tozaju broda (sl, 44) promijenio se.oblik podvodnog volumena broda, Koji stvara hidrostatski uzgon, i zbog te se promjene oblike te2ite istisnine premjestilo iz todke Cy u totku Cy, ‘Velitina podvodnog volumena nije se promijenia, jer je masa broda s kojom je uzgon u ravnotesi ostala ista, Uzgon F, nagnutog broda, djelujuéi kroz totku Cy sijeée simetralu broda u totki M, koja se zove metacentrom. Ako je meta centar M ianad teaiita sustava Cq, kao Sto je prikazano na sl 44b, w sustavu nastaje spreg sila M=F\MG,sing = eg VMCqsing, (168) koji vraéa brod w prvobitni uspravni ravnoteini polozsj, pa je sustay stabilan Da se metacentar naiao ispod tetifta sustava, na brod bi 1 nagnutom polozaju djelovao spreg sila koji bi poveéavao njegov nagib, pa brod ne bi bio stabilan. Tz tog primjera moze se zakljutiti i opéenito: da bi tijelo koje pliva slobodnom povréinom bilo stabilno, njegovo teste ‘mase moze biti i iznad teZi8ta istisnine, ali metacentar mora biti iznad tetista mase (fj. teifta sustava). Udaljenost metacentra od teita sustava MCy naziva se rmeracentarskom visinom, pa é plovilo biti stabilno ako je njegova metacentarska visina pozitivna, tj. ako je 93 MCy, ~ GCyi > 0. (169) Za male se nagibe plovila metacentarska’visina moze jed- nostavno proraéunati, Naime, pri nagibu broda na jednom boku broda iz vode izroni volumen AV u obliku uaiuinog ina, a istodobno na drugom boku takdav volumen uroni vodu (sl. 45a). Za male nagibe broda gti su klinovi simetrigni obsirom na waduanu simetralu Ox vodne linije VL (sl. 450), Smatrajuéi izronjeni klin kao negativan (igubljen)uzgon, turonjeni kao pozitivan (dobiven) wzgon, djelovanje uzgona Fy =og¥ nagnutog broda u teZistu istisnine Cy, identiCki je jetnako 2broju djelovanja uzgona F, = ogV u teditu istisnine Cy: i uzgona klinova egAV u njibovim tezistima Cy iC, (6450) Zbog toga i_momenti tih.dvaju identiskih ststava sila s obzirom na proizoljnu tofku moraju biti medusobno jednaki. Tako moment s obzirom na totku Cy, daje eaVe= ca AVb, a7) adie je i c=MCysing, (1700), 4 b je horizontalna udsljenost izmedu tezista klinova C, i C, Vad ni 9.45, Metacetasta visa boda Budi da je desna strana u izraza (110) fsti spreg sila, veligna kojeg ostaje ista za bilo koju to&ku, momenti clemenata uzgona Klinova ggd(4V) mogu se umjesto s obzitom na uz~ 0. a7) Taj se Kriterij odnosi na posetnu stabilnost, tj u blizini uspravnog polofaja broda, i negativna vrijednost MCy ne znati da se plovilo mora prevmnuti, jer se stabilnost moze pojaviti pri nekom veéem kutu nagibe, Za te vete nagibe i2raz (172) vise. nije valian. Za plovilo oblika ‘prizme, kojem je ‘oda linija pravokutnik, iraz (171) je valjan i za veée kulove nagiba 9. U srazmatranjima stabilnosti plovila koja su dovela do izraza (172) pretpostavlieno je da su mase na plovilu nepomigne, 1, da se polofaj tea8ta sustava Cy pri nagibu ne mijenja Ako se s nagibom broda pomaknt i neke mase na\ brodu, Pomaknut ée se i tebite sustava Cy Za taj pomak telbta Sustava C, trebao bi se ispravitiiraz {172) Tako se 8 nagibom plovila koje prevozi kapjcvin sa slobodnom povtSinom pomice 4 teaitte te kaplevite: mase, jer se njena slobodna povrsina nastoji odréati u svom horizdntalnom ravmoteznom polo! Dakle, uz pomicanje tetitaistisnine Cy i teilte se sustava Gy pri_nagiby plovila takoder pomige, | tou istom ‘mjeru Kio i Cy, pa se stabilnost smanjuje. Zbog toga. se kaplievine Keoje se prevoze, npr. nafs, smyestaju na broduu poscbne spremnike, odijeliene medusobno uadunim pregradams, da. bi se slobodna povrSina kapljevitogterta randjlla na vie manjih ijlova i time pomicanje kapljvina bilo fo manje (v- Brod, stabilnost, TE 2, str. 179 Moze se pokazati da se pri malim nagibima' metacentarska visina smanjuje za iznos oyies(@V) 2a Ssvaki spremnik, gdje je gy gustoéa kaplievine koja se prevozi, ‘xg moment tromosti slobodne povitine oko uaduene osi kroz ‘Hjeno te2ite, @ gustoéa vode u Kojo} pliva brod, a Volumen istisnine broda. Kao jednstaan primjerproratena ebm isa koje iva sabodnor ovrinan odrdi Ge ve atblont pane homogtne Kock susete gr toe lke na kapevntgunoee M0) Abo se tacoma wagon 8 Zeki obiva se d je gaz Rocke ele. Vrazom (172) ores metacentarska (20 z-§) ‘ko ea ira injenat + melo, dobiva se kvadctna jedndita za ‘odor pute eues™ , SL. 46 Stabitosthomnogene hocke ako se dokate da je meacentarks vis MC, pot, domes ‘Kocka je stabilna za odnose gustosa. ‘ 0<% dubinom vode od Im w zraku ostvario s visinom od 816m stupea zraka Konstantne gustoce ¢, U usporedbi sa fivom taj se odnos penje na 11100. Medutim, pri promatranju pojava u atmosferi odnosi se potpuno mijenjaju. Zraéni balon ispuajen plinom, lakim od 2raka, lebdi uw zraku podréavan istim hidrostatskim ili Athimedo- vim uzgonom 9,9 koji se javlja i w kapljevinama. (U vodi bi 2a isti taj volumen uzgon bio 816 puta vedi) Iti takay ‘uzgon dide.u dimnjaku tople plinove izgaranja Koji su lakSi ‘od okoliine atmosfere. Statika fluida posebno je va2na za razmatranje ravnoteze velikih masa plinova, kao Sto je plinoviti sferni omotat: Zem- Ije nazvan atmosferom. Ravnoteia stlativog fluids u gravitaciskom polju Zemlje ‘opisana je diferencijalnom jednadzbom (125). U toj se jednadsbi 5 visinom 2 sve mijenja: p, @ i g. Za intepracyu jednadzbe (125) potrebno je poznavati promjenu gustoée zraka ¢ = o[p(2), kkoju opisuju termodinamigki odnosi uz neminovno uvodenje i termodinamigke ili apsolutne temperature T kao bitne’ vari able ial 4g se do visine od pri blizno 32 km smanji za 1% od vrijednosti na Zemljinoj pov i obigno se njena promjena s visinom zanemaruje. Za totnije proraéune wiodi se u meteoralogiji i aeronautic! geopotenci- jalna visina Z definirana izrazom a7) ‘adie je 2 goometsjska visina, go = 9.80665 m/s? standardna ednost gravitacje na Zemlino} powrini na 45° geogralske ining, « 2) vrijednost gravitacje na vsini = Dobro pribliznje za geopotenijaln visi jest raz z= 19018(—2_~ 344-10 4) (173) re *Re adie je_@ gcograftka firina uw stupnjevima ii radjanima, Ro~ 63701" 10'm polumyer Zemle na fini @ = 45 a 21 F jeu visi’ metima. Buduéi da je 2) < go otto dae Z- go. Fluid se zajedno sa spremnikem jedno- liko ubreano giba w horizontalnom smjeru akceleracijom Sila uzgona dana je izrazom (190), a na masu kugle djeluje inerojalna sila ma = — goaV i sila tetine —mgk =~ aoghV, & Fi Fam — ool + 9l)% sy koja djeluje u suprotnom smjeru od sile uzgona, tako da-je sila w iti na koju je prigvetdena kugla FaR+ Fam o-aoll+ Ov. (19ta) Kao ito je prikazano na sl. 48b, sile F, Fy i F stoje okomito na izobats Na a.,49 pitazan je skeceromear o8 principe regards daka Aida joie ubreanom ‘taj. Pomocn rast GAS) obs fe ret ated onl aii Je my =~ py tan manors Ato fe ment Oa fy 8 dulce eedajo = 1m, romets es pale el = DOP) S10, Akedleomasr na prncipa respreda ‘ka fui Koj ae sb jedoch ubreano ao glia Rotacia fuida oko vertikalne osi. Drugi slutaj relativnog ‘mirovanja fluida jest okretanje itavog fluida oko vertikalne si konstantnom kutnom brzinom-«. Pri takvu gibanju Nuida kao krutog ticla na svaku Eesticu fluida djeluje masena sila Zemljine gravtaciie i inerijalna céntrifugalna sila definirana iarazom (2), pa je rezultantno polje vanjske masene.sile dano Fala tha= - ok +0*re, 093) tue je, u neierjlnom koordinatnom sustava Oye (sl. 50) kot zajedno s Nuidom rotira oko ost Oyz korstantnom brat nom o,7 = V+» clindarska koordinaa (to nije apsolutna vijednost radivekiors, koja je o2nabena se |F, & = eosSi + +sin97 jediniéni vektor u smjeru porasta koordinate r, a 9 lindarsks Koordinata, went! cot ele ~ 2) S30. Raspored tak nest Sud ki tao ein rota Konsantnos ‘too bainom oko vertsine on U pravokutnim Koordinatama izraz (193) ima oblik . Fa - ak + o*xt + oy (938) zzaz (193) ill (1932) uvr8ten ui jednadzu raynotede (114) daje jednadzbu ravnoteze Muida koji u Zemaljinw gravitacijskom pol jednoliko rotira oko vertikalne osi sradp = ¢o*ré, — agk = ga%si + em*yj—egk. (194) Jednadba (194) skalarno pomngtena = praizvalinim pri- rasiom radijvetora oF = dré,+ dek= dyi + dyj + del daje 4p = eutrdr ~ ggde = ga*xdx + gut ydy—egdz. (195) Za nestlatvi uid 9 = const, integraciom tog dlferencijala dobiva se izraz za raspored tlaka unutar fuida Pt) 1 Pot ewr(r? —r2)— eagle}, (196) il Plsy8)= 4 ea"? — 28 + y*— ¥)~eale 2), (1968)MEHANIKA. FLUIDA adje je po konstanta integracije, zadani tlak u to&ki (Fo,20) Po = Plt = rou? = 20) = POX = XoxY = oF = 2), (1966) Ako je tak zadan u. nekoj todki na osi rotacije (ro = 0,20) iarazi (196) i (196e) prelaze u 1 lr.) = pot seat? — agle — 28) 97) Plsnad= pot four? + y")—eale 2) (978) Tarari (197) i (1978) pokazuju da tlak w nestlativor fuidu ko fitav rtira Konstattnom Kutnom brzinom oko vertikalne ost rate s kvadraiom udaljenosti od osi rotacije i inearno raste 8 dubinom h= ~2 (30) ‘Ako. se urste na ljevo steanv izraza (197) ii (1978) onstantne veijednost takova Pony dobivaja se izrazi za izobare Bere adie je za nestlaivi Muid konstanta C, koja odgovara izobari P= Peony Gefinirana sa Fg FATS, 198) 1 A fpr =0,2=0)— Cm GG lole = 02 = 0 Ps 1 a [ple 0.y=0.2=0)~ penal” (4988) o' Iz iztaza (198) i (1982) za izobaru Koja odgovara taku > (0 = OE = 20) = Poot WE cat 6 a gg = B= 0) ~ ple = G2 = 2] = 292m dobiva se izraz 2a rotacijski paraboloid am yet) (0986) koji je prikezan nash. 51 ednad2ba izobare (198) pokazwje da su izobare w fidy 440 ota Konstantnom kutnom brainom oko vetikalne os, ovine kongruentnih rotacjkih paraboloida kojlh © 0s oklapa s osi rotacia. + a ° $1, Geomerista soja slobodoe porting Sc rtmos parable prota fda ionsanom ketnom com Tzrazom (198) odreden ji oblik slobodne povesine kaplevine koja otira kao kruto tielo i oblik razdicine povetine dviju Kapljevira koje se ne mijsaju. Ite poviSine maja oblik ro- taciskog paraboloida, a da bi se odzedile, mora se primijeniti i jednadaba Kontinuiteta. Tz geometiskihsvojstava rotacskog paraboloida prikazanog nas Sia proidaci da je volumen ‘jegave Supline V jednak vanjskom volumemt ispod njegove povisine Vi LR Yaa 5nR'H. (1992) 99 ‘Ako rotadijski paraboloid slobodne povrline presijeca dno posude, volumeni V; iV; (@. S1b) takoder su. medusobno Jednaki i iznose 1 nah, Reet tom x(R3—RDH. (1996) Zoog kvadratitnog zakona promjene tka (197), pti prora- Gunu sile tlaka na povriine uronjene u fluid koji ttav jed- noliko rotira ne mogu se primijeniti jednostavni postupei raz- vijeni za proratun sile linearnoga hidrostatickog tlaka, Zato je tada potrebno sloditi prikladan izraz za diferenijal sile aka i zatim ga u komponentama integrirati po zadanoj povrSin. te S152 Rota Mids Yao Hewtog tela = {Naa 52 pikaano je akolto primera prises razieih irra 2a ops esinivog fda jello oar oko verhale ox ft kale u ht) eindéo) peaua! L329) 0 taj miko ‘anja tno iy ‘Kes powudnaedno + tapjnnem rol, Honwastoom Yitnonbraaam to oko weteise ox slbodna ‘porsina Kao" povtan omtantog take poprisn pra rans (198) Ob otectshog petal 2 Hin 0 ‘sw + mje od doa pose, ‘Na eo pomnde ares die gaa = Bia “SR (22m) Prema joindabi Homtinatetn, mast fide w sanju mioranla eR* =e ‘lta us pod Stace ple Spon boda pring ‘i primienivt odor (20) eed Fay = tS we Fi Lees eR Tain + FR ~ Hs ed zapotne inlijevane Muda preko ral rosie i povlian ahaa goo pooude es pea Bi "Ate er Ee hc papel dom le mat sjesina horgonaog | tahosa vertialaog dla, okrctagjem cer id ‘mote pos do preven vaie H. Kutt brane koje oagovara visi Hl, rea iran (198) Fanos VGH R enn) [Naa S2e priaan je oli lobe powtinegorva w ervare vse (ngs. avons setomooia bt moloraeg Eanca) hoje se iba branom po contalno) tring tag polomera R. Kat magia 3 oboane pore ‘rsa boreal adden je Fatom tangente a flesh parebolld (1980) ade je rimieen odnoe o =f100 bog malt dimen rexevora prema pcmer pataie Rj se peoblen | smote svstati 8 pbane Sivas fds Romstaniom enpelnom eee neue a cm) ii tabu gibenv, proms irs (18), magib abode povetine prema orizontat ines f= aaa y Bo je jodnako inex (202 ‘Me orsonalr pblopte A—A clioditne powade (S24) dee, dak fovea ida Priam lama (197) 1 (130 om pedlopac 6 Unite ‘rane die peak Pl-n on sje sila pretaks na pobopse Fy= [to -n2er (any fe sanemaren odbitak se preakapreko male powsaecetcew edt fokiopen mae ‘Vidi ve a je a F, edna tei fitivog Bice wAeuanom cindiom ‘prose poluijes A” kaj e's done sane omen raminom pollops, Pperie rotaistin parabélowom p~ py com. Veh tog perablotn 1 fo Oy dabodno) porn w devia megra vision ha robs posors Jest at R29) 520) ia SL 58 Tabometar na princinu ran pore data e fide kot ria Kon [Na a. $3 prikazan je thometar mene troja okra jedi vesmera Tabor fad og pie torte dig, foi kok Shay inca pokane null kad weds) mij lalo se dokate de Ianedu Kotne Eraine Skrtanj er spustanja Kaze h posto dos on eve ow sie fe € hai esd fom io 39) cu [fatal my par 4 imensijom (C} = 1 4-+,dakte [CJgy ms, ako da je uz [gy =m, simenjon (C3 eae (Clam te Mg =m, 2, evi we Boe %, a8 ‘Ako spremnik koji sotia zajedng s neslaivim duidom istodobno i slobodno pada (ii senalazi uy besteZinskom stanj), Gjclovania gravitacjske masene sile —9f i inerejalne masene sile a= + gk medusobno se poniktavaju, pa je raspored taka wid, prema fzraza (197), dan sa 1 Pl) = po +e0"F?, 09 adie je po Konstantan tlak uzdut osi rotaci. 'U paljatlaka definiranog izrazom (208) izobare su povrSine kruznihcilindara Koaksijalnih s ost vetnje. Pri tom je orjen- MEHANIKA FLUIDA tacija ost rotacie potpuno proizvoljna i nije potrebno da je vertikelna. Ako je spremaik djelomigno ispunjen kapljevinom, slobodna povrSina éetakoder primi oblik koaksijalnog cilindra S40). 4 ph po a o SL. 54 Rota vesnvog Mus oko Koes os. o iasbare a nslatia ‘vide kof riba Foo trta slo v Sesetnkon sa blobare‘v esl {itu iy op voi w pavacstom pol Situacija se, medutim, bitno mijénja pri rotacitnestlativog fluida oko kose osi u sravitaciskom pol (sl. $46). Lako je ee gibati prema gore i prema os! vrinje te ce jsplivatl ne slo- Bodnu povrting (st. $8c). Obratno, ako je en < ge Ssica ce padati prema dlje i udaljavat & se od os vie ‘Na tom nagelu djeluju. cenrifigalni separator. Tako u centrifugama 2a proiavodnyu.aslace, 2rncaformiranog meslaca speck su lakSa od okoliine vodenast srutke, a iplivavaju dobodna porsina 1 skapjgy se 0 bial om cen Pa rotacif manjih masa slativog Muida mote se. zane rariti utjeca)_gravtaci, pa diferencjal taka (195) popsima oobi dp = oa rar. (2088) Za intograciu tog i2raza pottebno je pomavati odnos tlaks F gustose, koji zavisi od termodinamickog. procesa. Za savekeniplin, Koji sliedi zakon jednadzbe stanja (8), i ‘za izotermigki proces odnos gustoée i taka dan je izrazom P RE (09) adje je To Konstantna temperatura plina Ako se uvrsti taj fodnos w diferencijal tlaka (208), dobiva se nakon integracje pooo( or adie Je po tak na os} rotaje Buide, To} proms gard promjens gustoee @ oer 55-7): 2») Sligno se dokaze da je 2a opéeniti politropski proces Pole’ pina w jednoliko} rotacij pl ee pie’ KINEMATIKA FLUIDA, Kinematika fuida opisuje gibanje fuida u vremenu i prostory, ‘Ako se pode od hipoteze 0 fuidu kao kontinuumu ili nep- tekidnoj_sredini, omoguéen je i takav opis koji vremenski i prostorno_promjenliivim skalarnim, vektorskim i tenzorskim pljima odjednom zahvaéa i glovito ponaSanje fuida i pona- Eanje pojedinil njegovih Cestica, Kinematika fuida ne wlazi w tuzroke gibanja, zato 0 razmatranjima i opisima ne uzima u ‘bzir sile. Ona klasifcia strjanja prema njihovim osobitostima i razvija fiikalno-matematiéki aparat za njihovo opisivanj. Premda je tim aparatom i sama u stanju generiratirazlitite rmodele strujanja, potpuna iskoristivost kinematike fluida reali- zira se njenom vlogom i primjenom u dinamici Nuida, Prostor j srijeme u Newionovo} mehanici. Prostor je skup to¥aka'kojih je polozaj odreden Koordinatama. U Euklidovu se prostora sve toéke mogu zadati Koordinatama samo jedaog Karteziskog koordinatnog sustava. U takvu prostoru je udale nost izmedu dviju togaka Plsy,yin2i) | Olea22) dana fore * reVea—uP FOP FGA) (210a) a kvadeat udaljenosti dviju biskih tofaka i? = da? + dy? + do" (2106) Prostorvezan uz ravnina dvodimenzjhi je Euklidov prostor. Prostor vezan uz serau povilinu nije Eukiidoy prostor, ai u neposrednom ool to&ke na sfrnoj povrsint moze’ poi Kertenjshi koordinatni sustav, pa se 1 takav prostor ‘moze svarati Buklidovim. ‘Newtonovi zakoai_gibanja formulirani su uw Euklidown prostoru Ti zakoni imajenajednostavnijoblik w inerjelnim Eistavima, Takoih sustava je beskonano mnogo i u svima st Svojsva. prostora i vremena jednaka i jednak su svi zakoni rehanike Ta. eksperimentalno provjereda Enjenica sadria je Galijeth nagela relationost. ‘Newtonova mehanika takoder je temeljena na apsolutnost vremena, Naime, ako se jedan Koordinatnisustay Ow kojema neka totka ima radivektor ? giba tanslatorno i pravocrtno ronstntnom brzinon lp reatimo prema drugom koordinatnom sustava u Kojemt ta ita totka ima radijvekior 7, tada je tok vemena w tim dvama sustavima jednak, 0 net eis) a radijektori F, 1 F povezani su Galilejevom transformaciom FeP Mot +7 ant) aie je Tu radvektorishodita O v sustava 0, u poéetnom ‘remenskom trenutki t= 0 “ednakost (2114) je pretpostavka_apsolutnesti vremena valjana je za brzine gibanja koje su mnogo manje od brzine Yielost Kao Sto je pomato, u teorif relativnost ta. pret fostavka nije valjana. U sosavima.povezanim. Galiljovom {fansformacijom (2116) zakoni Newtonove mehanike su identic- nog oblika Strujanje Guida odreduje s s obzirom na odredeni koor nati sostay, Premda 1 mchaniei Nida vagnu primjenu imaju faaistt Krivoerin’ Koordinatnt sustav, u ovom su lanka teoretski izvodi formuliren ili w ops vektorskom obliu, pezavisnom od odredenoga koordinatnog sustava, ii u pravo- teutnome Kartedskom (Descartesovu) sustara Oxy. Ovom se Susavu, os jednostavnosti ne pidaj nikakve droge predaosti, pa Ge dal | formule Kojima se pojedine formulacije mogu prikazati 1 opéim ortogonainim ksvocrtnim koordinatama Aina ‘Méhanika fuida se mnogo oslanja na diferonijlni i inte- sali raéun. Stopa se pretpostavja da su funkeje Kojeopisuju {bane fide konakne f eprekidne da imaju Konaéne parcjalne Serivace po svojim argumentima, Gibanja fluids podvrgnuta tim ogranitenima nazivaja se neprekidnim gianna, U takeu fibanje Muida relativna braina dvija susjednih Sestca bit 62 trek beskonaéno malena, pa é i dul njhove spojnice ostati uvijk istog reda Yelitin.102 Origami hsivcrne hoeiaate Poot) tothe Nw prostore odvten 4 cadeliorom 1 padees fz shod 0. U Ratetikin: keoebnatame reals yfesk ein) § pelo} totke Mu prostors potpuso je odrten jetem trv ravaioa xDeont, y neon e= cond Za olredvane paotaja tothe u promore moga poh raniitedeuge ype od po tn pore, sarin ih tae oph sete odes a Svak take) powsat doce se toy po koje mone preperane Ps oie rojo (@nands)odrede polta) tothe Aaya) Sens Powina (a 36a « Ako se wojama beara (Qu) i ' posto, td one morse BA rate coast, gy=cone, gy = ba ey 2) opi plots ih tata Tonkin cusntns ey am aden, (2140) a= aden Se aleudua, © ya rlentn2d, any Fe Hanensh Kor svaku totku prostor pela samo po jae Laci pone cd ake oft povrine (215) Projeate ax Loorinant poring ‘akedje Soon iu, ake da J npe kriij ype Pore fa povrine q Uziu2 sake koordisatne hve. sijeje ee sage ont ocr hoje aj nany to koordinntos heel arkoordinatns ‘era S156, Ontopoau ivr hoodia Ey fea eee i me ttn ry te San Ghat me ad es sa Po rlatea) ee) Pri araitoom prisazs,kojin sedi pari deivace adjnehora + po Atordnatama gua sth advektora tase po odovere) oord Sat} Wav | sgs = mode pan # Zena, Wty om tt a ee an ty MEHANIKA FLUIDA sles, pimjenom (212i fon (2148, 23 Laméove (G, Lams Koefeae Ty May divas ta weoledV GTP GT- well VET): am woolisl- Vel + GY «Gy nen vst orm inti es ave oe eee ce) amy Direc radijvektra (214), pinjenom iraza (219, poprina w ko crim Koordatama hie % rm Hdect, + Masa es + Myeass ein Za ea od karershinKoordnata, dren krivostsRoordinata tandgy sam go ss ne moro wake took pect hoe waaay csin'ted vet drenias posse HG Yad sommes Lamagovim kocficijentima, 4, re a BH) = Adan M.=tday de tdyy ein) or = VATS HET HA, cay Elzmenara rivera ptslelepped Hoga zatvaraja hoordintne povtine a. 501 el m y= const 4, +, const y= const. gs + dys ~ cons 8) y= const. ga dy, ~ const lms Za bridoveTokove (217), tho da aa je mje bro vlumens (= by y= Hy Had 845 218) ‘Taj je volumen omeden cemeatin Loordintih powna 45, = 4iyde,= Hats, 45, = 4a,d5, = ytd, cars) 5, = sd, = Hae Za inatarae pojdih serena opertora w bivortaim toons tama poss ce fara Hoje e ako Soka 2) ems, em (em Analitiko opisivanje strujanja fuida Eulerov opis strujanja fuida polazi od geometrijskih totaka prostora i prati mehanitka i termodinamitka zbivanja i uzinke 1 pojedino} to&ki dok kroz nju prolaze raziite éestice Muida. ‘Takav je pristup kinematic! luida prikladniji za vecinu: prak- tignih primjena nego Lagrangeov pristup, koji postavlja pravila, individualizacije pojedinih tofaka fuida kao neprekidne sredine,MEHANIKA FLUIDA 4 Bitave histori pojodinih Sstica ida interesantan je samo ‘onaj njen dio kad Festice prolaze odredenim toEkama prostora, npr. totkama brodske oplate, to&kama povrSine krila,tofkama povrSine i prostora sapnice i sl, Eulerove su variable Koordinate fotaka prostora F(x,y.2) i veijeme t, pa je gibanje Nuida opisano skalarnim, vektorskim i tenzorskim paljima, npr. P= Peayz0) (P20), ex obayzt) dm ateyz0) ny T= Teeyat) Tes Tay.20. Te funkcije daju sliedede podatke: {a} Ako, su funkejjama (221) koordinate totke ,y.7 fiksne, one daju vremensku promjenu tlaks, gustoge, temperature, braine, akeeleracije i tenzota naprezanja t to} to&ki za vrijeme dok u tu to&ku ulaze i iz nje islaze raditte testice Ouida. (6) Pri fiksnom veemena ¢ funkeije (221) daju_prostorni raspored mehanitkih i termodinamigkih veligina povezinih s fibanjem uida u tom vremenskom trenutku. (6) Pri promjenijivim koordinatama x, y, 2 i promjenljivon ‘vremenu ¢ funkeije (221) daju prostorno vreménski zakon pro: rmjene karakteristcnih fizikalnih veligina pri strujanju Ouida Individualna vremenska derivacija D/Dr. Ako je F neka fi zikalna skalarna, vektorska ili tenzorska velitina, npr. gustoca ili brzina, koja je svojstvo Gestice fluida w gibanju i Koja se opéenito mijenja s gibanjem Gestice, onda se ta velitina moze prikazati Eulerovim opisom F = FOO Fey. 2) Brzina promjene velitine F u Gestici fluida-naziva se indi tidualnom oremenskom derivacijom, koja prema G. G. Stokesu ima i posebau oznaku DF /Di ‘Kad je veligina F opisana Eulerovim varijablama w obliku (222), pri. proraunu individualne vremenske derivacije treba brzini vremenske promjene veliine F u neko} sto) tooki prostora dodati | breinu njene promjene s pomakom Sestice u rostoru, tj. prema deficit je eso eee ras : DF_aF Beret ee U pravokutnim karteziskim Koordinatama ta derivacja ima oblik DF a, OF, OF, aF Dena ae tg ae ‘Ako je F skalarna velitina, izraz (223) mote se pisati u obliku 3) ey) DF oF Deg tO AAP, (ea F salar, —— (225) Individualna vremenska derivaeija (223) zove se i supstan- ijalna, materijalna ili puna derivacja velitine F po vremenu, derivaciia Koja sijedi fluid, Operator D a pete (226) naziva se operatorom individualne oremenske derivacie.‘Upo- tebljavaju se i druge oznake za taj operator, kao Sto su: 9/91, Djét i dja, Dilue operator D/Dt na radivektor dobiva se : xis yf +28, 103 De _ (ae tom m F(Z) vpn O4 ne hoe tiie ints.) nate Eat tok prosory, fo uz a » cs rs prea T+ 0, + 0,1 an to je ofit, jer indvidualna vremenska derivacij (i derivacija ojashjed iid) radveKtora? daje brain promjen radivektora estice Nuida, 0 je po definicibrzina eestice U izraza za individualau vremenskw derivaciu (223) prvi dan ua desn strani dF/2¢ predstavia brainy promene vei ine Fu zadano) Evsto) todki prosora M(x,y.2), pa se zato naziva lana si mjesnom cremenskom dervacjom. U izrazu (223) drugi tan deane strane (0-'V)F dae branu. promjene Yelisine Fs promjenom polozaja testice U prostory, 1 naziva $e Komieionom ft prjenosnom eramenskom derioacijom. Operator D/DE we ortagonaltinkrierinin.koordinatama Primjenom izaza (219) 7a operator Vu ortogonalnim krivo- csthim Koordinatama operator D/D (226) dabiva oblik D_a,/ma a.m 4)\ Dea * an (228) edie ie 12 vats + vse 29) brzina strujanja izva’sna komponentama u smjerovima ortogo- ralph Krivoertnih koordinata, Kad operator (228) djeluje na vektorsku veliginu izrazenu komponentama, mora se voditi raéona da su jedinigai vektori 4, 2, €, U prostora promjenljvi, pa pri parcislnim deriva. Cljzma po ai, dz, ds treba primijeniti izraze (2208), (220b) i (206). Stacionarno i nestacionamno strujanje ida i, akceleracija Eestice, Ako u svakoj Evrstoj toEki prostora kojim struji fuid sve fizikalne veltine ne zavise od vremena, strujanje se maziva Stacionarnin. ‘Ako je F neka fizikalna skalarna, vektorska ill tenzorska selina, tada se u Eulerovim varijablama stacionarnost strujanja incaiava funkeijom oblika F = Foxy.) (230) ‘To dalje znadi da je lokalna derivacija velitine F jednaka ar a pa je individualna vremenska derivacija DF Di U stacionarmom strujanju fl je fankeiiom 6, 0, 6. OF. (232) la vektorsko palje brzine dano Ta, 33) fodnosnd Komponentama brine sg anych 8 = f6%2) 4) w= ney Pri nestacionarnom.strujanju fluida sve fizikalne velitine opisene Eulerovim varjablama eksplicitno zavise i od vremena, FH Foasath, 35) paie sr ato 236)104 i prorasunt U strjanj opisanom Eulerovim varjblama pei prorat akeelracje Gesice treba na_polje brine nexacione7noe Steojanja primijeniti operator indivialne vemenst® (226) pase dobiva Di ea oe Pes oye, wn iH Komponente akceleracije ue) De Des “Dr U izxazn ‘37 prvi Gan desne rane dat Jest okalne ily mjesnaakesleracija, a drugh je lan (6°) Kometne ii prjenosna akceerecia,Pripadne komponente th lavo se prepornaju na desnim stranama ixaza 23) ‘Pi stacionarnom strujanju ne posto Tokalna akesteracs, pa ostaje 38) (239) j-V)t_primijene orom Yi pravila skog, produkta, a=@-¥)t ‘Ako se na konvektivy akceleraciy_( pravila vektorske analize za operacije s opera Yektorske algebre za. razvo} trostrukog vektot obi ve alo prikiadan serez 5 6 1 xa= y= 9(404) 0x00 = gad(4y!) x00 (40) sailge)—rxe ‘Time i izraz (237) 2a akceleraciju destice prelazi ¥ (2a) 2 a 1 y2)_ gx rots. an Sa ead 5%) Prema inboru koordinatnog,sstaa 0 gar strane, isto strojanje mote. seu jednom sutsva, Pot, fio netacionano, a nekom drugo kao sacinarn®, Tako Jesnpesstrjanevode oko motornogEsnca kos sg Kona Eeck'irsnom ty nestaconarno scbzrom:na sei LO ‘innng usta O12, koi jetaat van Uz Kop ( aistaronarnin ‘pale brine B= Ct Toisto strjanjezapromatrata ner sustara Oye, Eyrsto veranom wz Eamee, Stacioaroin paljem brane kojem se proubava 0) 1 kordisatnom raionarno je 58 43) 0. x pone sulosrn0 SI $1. Nenaionino sae uid w sate Os sah ‘nuda Osye Koj 2 sjeduo 4 Earcem gba KO MEHANIKA FLUIDA Inereijali sustavi Opexys2, i Oxy vezani su medusobno Galilejevom transformacijom (2116). Za promatraéa u sustavt O,x,y,21 voda w beskonatnosti ituje Bi. Bie = 0, 2 prema promatragu u sustavu Oxyz voda jz beskonagnostinailazi paralelnim strujanjem konstantne bezine Be = ~ fy Bududi da se lokalna akceleracija 06/21 u sustavu Oxy 424 ‘odreduje pri Konstantnom F,, diferencjal izraza (2L1b) u vee- rmenskom intervalu dr glasi (aP), = —de, 244) Sto je prikazano i grafitki na sl. $7b, pa veijedi jednakost 2%, = lily I), as) a sie su operator V i braina strujanja Fu sustavy Oxy ‘Aedeete tesce 4 oragonn beoaiin tordatene, Dye ope Opole kit Ce tian atson (9, dose ane Eero Selce (need wan Hae, Blnaransne ee Pr) apni to ao wf lon ronoine peomenise © rivecrtnin koodinatams: prinjenom ta (308 Esme alih doovaje aa Hemponoce 2, ey ey akowerace © Sj {Sekonda sled rel este, 2 Hien" Buh oy With aes Woah awit 2180, 2%, eo Hs Hadas ean HL amy, on 28s, tats Os oot THA Ges Watt, Bn | Thy ayy HoH ts a ina kes isi eh amy, sy 2p ak atts | es at THs Bs," lls O05 Tals ay * Hts Gas ‘Trajektorje,strunice | kivalje obiljeenh Sestica. Trajekto- vija ili putanja neke éestice fluida jest krivulja koju éestice ‘Muida svojim gibanjem opisuie u prostoru. Prema to} defini element Iuka d? tajektorije jednak je raver. (248) ‘Ako je strujanje Muida opisano Fulerovim varijablama, tada se raspolaze prostorno-vremenski promjenljvim poljem brzine strujanja, Neka je F radijvektor totke na putanyi, tada je prema (248) a enor) 49) diferencisna jednadtha trajektorjetetice w pola brine. ‘Sinica it Freuja tok jest krivula na Koja se tangenta usvako}njenoj tou zadanom trenutku fp poklapa sa smjerom Sektora brane. u to} tek. Strujnice su vektorske krivule Yektoskog poja brane, siéno kao sto su slice vektorske {iva vestorskog pola sle Prema to efncft element fuk Srujate df u svako) je njenoj toeKi uw danom trent koi nearan vektorom brane @ dF =B(Fto)da, (250) J je a atari pomotni premeter Koj se na rake stu Bid 2 tote satan dierenclom neke fink i= 16.4 est) ‘Taj parametar zavisi od pomotne dutinske’ koordinate 5 ‘uadu2 strujice i od same strujnice 5 Taraz. (250) vodi do diferencijalne jednadabe strujnice ar . qa eeo (252) _koja se razbija na sustav obiénih diferencia jednadzbiMEHANIKA FLUIDA ax ey ae Fe etensth Gy xwet GF (<,ystte)- (253) 1 Evlerovim varijablama x, y, it poznato je poe brzine kao funkeja od 7 i f, pa se odredivanje strujnice Koja pro- Tae kroz totku fy svodi na riefenje Cauchyjeva problema 2 stay diferencijalnih jednadei (253) s poéeinim vrijednostima Xloensi=% Yleemn Io Heng 2 O54) U opéem slutaju nestacionarnog strujanja,strujnice i tajek- tovje sf bitno razigite krivulje. Obitel steyjnica pri taku stra- janjo daje tremutnu Kompletnu slikw strujanja s ta se ska s svenom mijenja. Trajektorija je geometrijski zapis historje ibanja Eestice, pa se ta krivalja, oblkuje u toku vremena. ‘Prikazom pebliéne konstrokcijestrujnice i trajektorije nesta cionatnog strijanja fuida, kroz koji se giba kru2ni valjak kon- Slentaom brzinom ip, ilustrirana je na sl. $8 raaiika izmedu tir duu keivulja. Za’ strujnica i trajektoru 7 Konstruk- tija zapodinje a zajednitko} todki Mig = Mig i u zajednitko ijeme t= 0 kad je srediste valjka C ispod te toéke, Priblisnost Ventrukeje je u tome da se umjesto s diferencijlom taka trajektorije (248) i strujnice (250) radi s malim, ali Konaénim privastima, Pri konstrukeiji trajektorije ti su prirast fy = BM st), a pri konstrukeiji strujnice Fy = UM rte) OA, 256) ‘je je za prostornu zavisnost polja brzine umiesto F uveden foznaka todke M. 255) Feary Fees pas a Si St Pribidna Kooscphe tasktone 5 suujpice nestasonaroe sje ‘inna Ov ati pomac (255) i 25 eu po pin tetas jexterge,pdnonne strate. Sto su pomaci mang, tou pribli- reer ako se abogjednostavmost ijednace priest wie weave rt pomoenog parametra OA, tada ce se | prut ped; Tne conte trjcktosie, May poklopti $ prvom priblizoom todkom strujnice Mar, fy = Mg May = tie At = fy = MiyMay ng bh, . (257) jer sui brzie og i my w potetno} tobki w poBeine wife Ieduscbno jednake: Ty = Mis. ty =V(Migst =O). (258) Dale od totke Mar = Mar potiia se sadikovati toske ceaektone od totaka strjoice Name, preméa su prblzne {dee Moy {Muy identiéne, wrjeme za. rajektoriu fe tlc anjablaspa u O6kd Map ima vijednost ¢= Aa 2 strjpicn Jerdjeme Konstantan pavametar 0 My osaje nepromienieno sD Zhog toga se bea Kojom se Konstruira aledeta pib- Tiina totka tajeldorje raha po velfia i smjera od brane za Konstrakej sledeée priblizne to8ke strujie: AA) + Bay = DMaast = 0) (259) 105 Zato sui priblitne totke May i Mag saalifte ‘MagMyy = Bay At + MayMig = tay (260) “To udaljavanje tofaka trajektoie i strujnice dae se pove- ava jer se 2b0g realtitih totaka i vremena poveéavajy razlke wu br2inama Thy = WMay.t = 209), By = BM syst =O) ‘Tako se postupak priblizne konstrukeije nastavlja, a trajek: torja 7 strujnica 7 dobivaju se upisivanjem krivulje w Pri padni_poligon (sl. 58). ‘Odio fe da svakom prirasty vremena At pri Konstrukeiji trajektorje odgovara i odredeni pomak Hot sreditta valjka Tako se Sesticn, za Koju. je na slici priblizno konstruirana Traicktoria, nalazla uw fotki A kad se valk malszio besko, fratno daleko wlijevo, i kroz vrijeme od t-+—co do ‘estica je peeSla put ADM, (ertkano oznaten na sli} U tom ium vremenu valjak je proiao put od lijeve beskonatnosti Up polotaja prikazanog ne slic. Za vrijeme od t= 0 do t-+c0 ta je ista testica prevaila put y-DB i zavetila svoje putovanje 1 idk: B, dok je valiak 2a to isto vrijeme otisuo od polotnja Dakazanog na ale u desnu beskonatnost Primjetuje se da je Eestica pri tom dotivjela i jedan konatan pomak AB udesno. Taj se pomak moze teortski proraGunati i fiikalno rastumatit sce je tako ocito da se strujaica , uertana na sic, odnos! samo na prikazani polodaj valjka, Ta se strujnica, a 1 Gitava shika strujnica, premjeSta zajedno s valikom, tako da se tr austava Opes koji miruje slika strujanja svaki trentak mr jeaia, ta 50 alka pomie udesno brzinom Ho NRolinearnost elementa strujnice d? i vektora braine oi svako} njeno} tofki move se izrazti i diferencijaInom jed- est) ‘alton arxano ey apa w bis dette tak |e dy a[=0 0) ¥ razvijena po pevom retku daje sustav diferencijalnih jednad2bi strujnice ay _ fst : 2) = fx, y.to a vbanat) AOI yan 0264 BT opiate Niihovo rjeSavanje ponovno vodi do sjelenja Cauchyjeva problema kao i pi rjtavanju sustava jednadabi (253), Kad su Rankeie fi, ifs vilo sloZene, rjeSavanje sustava jednad2bi (264) S, aumerigkim metodama, npr. Runge-Kuttinom me Strajnice see mogu presijecai osim u osobitim tofkama, piu todkzastoja gj je bina jednaka null. Name, u tock Presijecanja strujnice treba bi Seatica fuida imati dvje brzine, Pipgenciaino na. dvje grane Koje idaze iz presjectta, to je fizikalno bez, smisla. “Trajektorie se mog presjecati, to znati da je ita eestca fhuida dva puta u dva raziita vremenska trenutka prosla kroz itu totku. "Kriufja obiljefenth Bestia je kxivlja koja w dani vremen- ski henuak spaja sve Gestics Sto su tokom vremena prosle He atu totka, prostora, Ta je krivalja usko povezana s EXsperimentalnoin tchnikom vizualizaie strajanja TKaivule obljezenih gestica razlikuju se u opéem nestacio- narnom strojanju i od trajektorija i od strujnica, Tr atacionarnom strujanju, kad je polje brzine = D(F), sve su te Krivulje iste 1 pri posebnom testacionarnom strujanju, w Kojom s© u Do- |jeingj to8ki mijenja samo apsolutna vrijednost brzine, ali ne106 i njen smjer, takoder su trajektonj, strujice i keivulje obile- ‘enih Bestia iste krivulje. Takvo je polje braine dano izrazom =F. (265) adje je f skalarna’funkcija prostora i vremena, ao, vektor ska funkcija samo prostora, Kao Sto slacionarnost i nestacionarnost strujanjazavisi od izbora koordinatnog sustava, tako i izgled, tok i analitéki ‘opis trajektorija, strujnica i Krivulja obiljedenih Sestica zavisi (od koordinatnog sustava u kojem se istrafuje strujane. iaualizacia strujanja Muida, Trajektorij, strujnice‘ krivulje obiljezerih Cestica osnovne su krivulje koje prufaju opsu sliku strujanja luida pri teoriiskom i eksperimentalnom proutavanju U mehanici fuida tesko se moze precijeniti vaznost proma- ‘anja stvarnog strujanja uida i informacija dobivenih iz takve slike. Moguénosti takva promatranja posioje’i zovu se zajed= nigkim imenom tehnika vizualizacje strujanja. Eksperimentom $e nastoji ili provjeriti teorijski pretkazani model strujanja ili otkriti stvarni model strujanja u situacijama koje se uopée ne ‘mogu zahvatiti teorijskim razmatranjima. Premda se vintalizacijom strujanja rijetko mote dobiti i ‘dovolino toéna kvantitativna informacija, fa je tehaika u ekspe- rimentalnoj mehanici Nuida velo popularna. Njome se u ekspe Timentu odreduju alike trajektorija, strujnica 1 krivulja obilje- eni Sestica u polju strujanja. Kao temelj interpretacije tak- vih slika sluze definicje th krivulja i natin na koji se mogu analititk? odredit Strujanje kapljevina moze se vizvalzirati ubacivanjem boi, rjchurica ili stranih évrstih Gestica na izabrana mjesta toka Tako se, npr, pri vilo niskim brzinama strujanjavode ceksperimentalnom tunel strujanje moze vizuslizirati vodikovim Ijehurigima Sto th generira vrlo lanka razapeta Bica Koja kao hegativna clektroda u istosmjernom strujnom kruga provodi lektrolizu vode. Struja vode odnosi sa sobom mjehuriée sa Bice te raalititim kombinacijama mjestimigne izolacije Zice sporadignog ili periodickog uldjutivanja struje w strujai krug mogu se ostvariti i snimiti razlgte slike strujanja (sl, 59). Za brzine strujanja vode do 0:3 mys tom se tehnikom mogu dobiti 0, adnosno rev ninskim ponorom ako je Q 0 q 4 4 ‘1,63 Tipor sigulauh otaku pas cavinhog staan. ivor (poor) 418 dirt eau Evorme tthe, ¢ lke ‘avon 4? Bla malate Wee eos Je sete, ponor (vor) | wog WM} Loki were tase fe lad MEHANIKA FLUIDA. Kad se komponente brzine (269) uvrste w jednadzbin (266), Korjeni karakteristine jednadzbe (268) jesu 2 = 12 = 1, a Siruy nice su dane izrazom y= Cx, gdje je C Konstanta, Velisina Q je kapacitetizvora (poriora}, s dimerzijom (O1= LTE! =L27-!, dakle [0s Strujnice prikazane na sl. 63b pripadaju strujanju dipola, {i, Kombinacifi ponora na osi x s lieve strane ishodista i izvorg Sdesne strane, dovedenih u samo ishodite graniénim prijelazom Jim Q-h= const, em) vale aie je h udaljenost ponora i ivora od ishodita Singlarnost oda pr stung iver ponrs) i dipla sasioi se i u tome Sto u ajemn brzina poste beskonates 4) Ako su korjeni realn | suproinog predinak, Kor ge gular totku prolaze dvi srujnice. Takase singular tock ove sedlasta tocka, Neposredan okols toeake At B (al G30) Posieduje singulamost sedasth totaka, Pri srujaniy Buide lakve totke su tocke zastoja uw Kojima je braioa rues Jednaka nul 2) Ako su korijeni tsto imapinarn, to8ka okruzena zatvorenim strjnicama ( lara todka zove rede Strunice prikazane na sl. 68d defnirane su poem brine 7 sap en adje je C konstanta s dimenzijom [C] = L?T~!, dakie [Cla = =mifs Takvo se strujane naziva erlogom 1 harm Difereniiina jednadeba sirajnice (266) ima bli (ae & oy 4 njevina je karakieristitna jednadsba (268) Pain, onda je singularna 634), Takva se sin 5 Cae : en) 8 korijenima: 4y =i, 23 = —i. Riesenje diferencijaine jednadsbe (272) daje jednadzbu stryjica 3 + y! = const, 73) Sto predstavija jedngdbu kruznica koncentrinih s ishodisiem (sl. 630), U ishodistu je breina strujanja beskonatna, 4) Ako su korijeni Konjugirano kompleksni, strujnice. su krivulfe sto bezbro} puta spiralno okruzuju singularnu tot (sl. 630), Takva singularna todka ima naziv erie ii folus Strujnice prikazane na slci pripadaju Kombinacjistejanja dfiniranih pojima brzine (269) 1 (271), tj. Kombinaciji stujanja ravninskog izvora (ponora) i vrtloga. Za takvu. Kombinacitt sirujanja w kojem je polje brzine dano zbrojem komponenats (269) i 271) diferencjalna jednadzba strujnice (267) ima oblik ay ay dk" Ox—3nCy wy U polarnim koordinstama rjesenje je te jednadbe r=cxein(529), ers) a su strunice logaritamske zavojnice. Na sl. 63¢ prikazan je vrtlog u kombinaciji s ponorom (Q = 0). nom strujanju postoje takoder singulame totke, 1 nagelu slignih tipova kao w ravninskom strujanja Strajan povrtina i strujna cijer. Ako se u odredeni yre- ‘menski trenutak t poljem strujanja polodi proizvolina krivulja Ci kroz svaku njenu to&ku povute strujnica, dobiva se povr, Sina kojoj u svakoj togki_vektor brzine leti'w tangencjalno} ‘avnini (sl. 64a). Tako dobivena poviSina naziva se strujnony povrSinom ili povrSinom toka. Ona se mode odtediti samo ako keivulja C nije strujnica. Srujna povr¥ina je vektorska povrSina vektorskog polja brzine strujanja. Prema njenoj defini tito 4€ da kroz strujiiu povrtin nema protjecanja: Buide, ‘Ako je-u trenutku t= fg jednadzba strujue povetineMEHANIKA FLUIDA 109 Fs y.200)=0, a) tada je preko te povesine : ben=0, en adie je ad F lerad |" ey normala na povrdinu #. Uvjet (277) u pravokutnom koordinatnom sustavu ima oblik OF OF OF 4S 4 ting tes 9) RjeSenje te linearne parcijane diferencijalne jednaddbe jest funkcija # koja opisuje stujnu povr¥inu. To rjeSenje je obitlj karakteristika jednad2be (279), tj. obitej strujnica dabivenih iz sustava obignih diferencijalnih jednadzbi (264) koje se moga Pisati u obliku dvostruke jednakosti dx_dy_ de Cauchyjev problem za jednadabu (279) ima smisln ako kei= vlja C nije karakteristika, §. ako krivulja C nije strujica 280) SL 64 Defi sae poviie is Icivaljm €,bseoa tev poate Prema tome odredivanje strujne povrine * pokazuje me- ‘odu kojom se rjeSavanje parcjalne diferencijaine jednadzbe ob: lika (279) svodi na integrianje sustava obicnih diferenijalnih jednadzbi (v. Diferencijaine jednadthe, parcijaine, TE 3, st. 273). Strujna povréina pologena zatvorenom krivuljom C jest strujna cijen ili eljeo ‘oka (sl. 64b). Za i2vode osnovnih, pow %aka dinamike fluida vazno je svojstvo strujne eievi da preko nena strujnog plaita ne proijete uid, nego Sitava masa fuida koja ude na ulaz strujne cijevi mora iziéi na njenu idlaza. Za primjenu tog svojstva strujne cijevi poFeline je mati kada se u vektorsko polje brzine mogu poloZiti i takve povrsine koje Stryjnice normalno probadajy. Izvod ilustrran sl. 17 daje uvjet (119b) za postojanje takvih povrtina u proizvolinom prostorno romjenljivom vektorskom polju d, pa taj uyjet primijenjen na vektorsko polje brzine 8 glasi Brot =0. sty Iz tog uyjeta se zakljutuje da vektor brzine # mora biti ‘okomit na vektor rotd da bi se u vektorsko polje braine strujanja luida mogle polotiti povrsine ortogonalno probadane stryjnicama. Kad. je rot#=0, otito je uvjet (281) takoder ‘zadovoljen. Takvo se strujanje’naziva becurdlognim ili potenci- Jalna strujanjem. ‘Urjet (281) uvijek je zadovalien pri ravninskom strajanj, Jet je rotor brzine okomit na ravninu strujanja. Naime, ako Je, npr, strujanje uw ravnini Oxy, tada je 0, Oty (& ona B-r000 (oc 95) -(S a) Pri tzv, zavojnom strujanu vektori brzine 7 i rotora braine jesu kolinearni: 0x rot = 0, pa je U-rot8 = |0||rotD] +0, i jet (281) nije zadovoljen, te seu takvo polje.ne mogu polodti povrsine ortogonalne ma strujnice. Primjer takva polja (284) Lako s¢ dokaze da je u tom polju rotd= [Ako je zatvorena krivulja C infinitezimalna, AC, na njoj onstruirana strujna poviSina zove se elementarna struina cjev G1. 640). Kroz clementarnu strujnu cjev uvijek se moze posta- vii normalni ravni presjek O44, 1). okomit na vektor brzine, (Osim te prednost,u izvodima poutaka dinamike fuida clemen- tarna strujna cjev ima i sledeéa svojstva: preko njena plasta, nema istjecanjafluida, a zbog male veliine normalnog presjeka ‘AA fiikalne velitine kao Sto su tlak p, gusto¢a o, temperatura T i brzina v mogu se smatrati konstantnims, Analiza gibanja Xestice fuida Komponente gibanja festice fuida i tenzor brzine deformacije. Deformabilnost fluida daje polju brane strujanja fluida osobi- tosti kojih nema u polju braine gibanja krutog ticle. Te ce se radike bole istaknuti ako se. paralelno razmotri gibanje estice Muida 1 gibanje testice krutog.tijela SL 65, Cosica apsduino beat [Neka seu prostoru, opsanom koordinatnim sistavom Oxy, iba cestica krutog tela, odnosno CesticaMuida, Unutar Sestice Heabrana je u vremenskom trenutku £-toéka Mo(%o, 90) Kao pol (a 65). Takoder je uautar Sestice u istom wremenskom {renutku tlzabrana proiavoljna totka Me, 9.2) bliska palu Me. Relativi radjvektor MoM, omaéen sag, most B=MMar—m= Gens, 2850) tako da je radjvektor totke M 7 FarotG=(eot+ Sit (ot mi +o+Ok. (2856) Relativne koordinate &n,¢ paralelne sus koordinatama soys8, pa vejede identtet ala aa 2 iw ty xT (285e) Ako je brzina pola My u trenutku ¢ %p = Wot) = Boxe, Yoszoith, (286a) tada je brzina bliske totke M T= V(M,t) = Oo + 0,1)= Whxo + yo + Mz0 + Cth (2866) Pripada li Gestica prikazaria na sl 65 apsolutmo krutom tijel, tada se polje brzine njena gibanja sastoji od brzine