Kako je nastala „Silikonska dolina“?

Arhitekti informacione ere – Hewlett i

Packard

Plaketa ispred oronule dvospratne kuće u ulici Addison St. 367 u kalifornijskom gradiću Palo Alto
označava prašnjavu malu garažu iza kuće kao „mjesto rođenja Silikonske doline“. Međutim, ovo
mjesto gdje su Dave Packard i Bill Hewlett otvorili prvu prodavnicu davne 1938. godine znači i mnogo
više. To je mjesto rođenja sasvim novog pristupa menadžmentu, alternativa sa američke zapadne
obale tradicionalnoj hijerarhijskoj strukturi korporacija. Šezdeset i pet godina kasnije, metode ove
dvojice preduzetnika Hewlett i Packarda i dalje predstavljaju dominantni DNK za tehnološke
kompanije i osnovni je razlog nadmoći Sjedinjenih Američkih država u informacionoj eri.

Ovo partnerstvo je počelo na Stanford University kad su se njih dvojica sreli kao studenti na fakultetu.
Packard, tvrdoglava atletska zvijezda iz siromašnog grada Pueblo u Coloradu, imao je autoritativno
držanje koje je odgovaralo njegovoj pojavi (visina 195cm). Hewlett, čiji je tehnički genij bio
nepoznanica profesorima zbog nikad dijagnosticirane disleksije, volio je izvoditi svakakve podvale i
zbijati neslane šale po studentskom domu. Iako potpuno različitog temperamenta, brzo su otkrili
zajedničku strast prema kampovanju i ribolovu, ali i pretvaranju inžinjerske teorije u inovativne
praktične proizvode.

Rezultat njihovog poznanstva je jedna od najutjecajnijih kompanija dvadesetog stoljeća. Kompanija

Hewlett – Packard Co. (bacili novčić da odluče čije će ime biti prvo u nazivu kompanije) proizvela je
niz naprednih elektronskih uređaja i alata koji su bili ključni za razvoj radara, kompjutera i drugih
elektronskih pomagala. Međutim, njihova najveća inovacija je bila menadžerske, a ne tehničke
prirode. Već od prvih dana u spomenutoj garaži počeli su izgrađivati korporativnu kulturu koja će
privlačiti tehničare koji slično razmišljaju. Odbacili su rigidnu korporativnu strategiju američke istočne
obale uvodeći decentraliziran sistem upravljanja danas poznat kao „HP-ov način“. U suštini, ideja ove
dvojice genija je bila iskorištavanje intelektualnog potencijala zaposlenih kao osnovnog resursa
kompanije.

Da bi svoju ideju proveli u djelo, dvojica mladih preduzetnika su uveli mnogo novih, inovativnih i
pionirskih praksi. Već od 1942. godine daju visoke bonuse svojim zaposlenim kada bi kompanija
povećala produktivnost. Ova praksa je evoluirala u jednu od prvih politika distribucije profita svim
zaposlenim (profit – sharing plan). Izlaskom na berzu 1957. godine, Hewlett i Packard daju jedan dio
dionica svim zaposlenim. Kasnije, kompanija HP postaje jedna od prvih koje će uvesti pomoć za
školovanje, fleksibilno radno vrijeme i job – sharing (dvije osobe dijele jedno radno mjesto).

Čak su i kancelarije u Hewlett – Packard Co. bile nesvakidašnje. Da bi ohrabrili slobodnu razmjenu
ideja, zaposleni su radili u otvorenim separeima. Ormarići sa zalihama su uvijek bili otvoreni. Poznat
je slučaj kad je Hewlett prepilao bravu na jednom ormariću i ostavio poruku: „HP ima povjerenja u
svoje zaposlene“.

Politika Hewlett i Packard-a je bila čvrsta i progresivna. Do svoje smrti, 1996. godine, Packard je bio
neustrašivo oličenje korporativnog poštenja. Bio je poznat po tome što bi odletio u neku udaljenu
filijalu kompanije da bi bučno otpustio menadžera koji je narušio etički kodeks i korporativnu kulturu
kompanije. Ni jedan ni drugi nisu oklijevali da prekinu započeti projekt ili posao ako isti nije
ostvarivao profitne ciljeve. Rezultat ovakvog menadžmenta: Hewlett – Packard Co. je pedeset godina
rastao gotovo 20% godišnje bez gubitaka.
Danas, ovakvo ponašanje, preuzeto od dvojice pionira predstavlja svojevrstan standard u poslovanju.
Hewlett, koji je umro 2001. godine, i Packard su očekivali od uposlenika da izdvoje svoje vrijeme za
pomoć zajednici. Oni sami su dali više od 95% svog bogatstva u dobrotvorne svrhe.

„Moj otac, i gospodin Packard su se osjećali kao da su taj novac zaradili pukim
slučajem“, kaže Hewlett-ov sin Walter.

Dvojica vizionara i preduzetnika su tako promjenili korporativnu Ameriku i živote radnika u cijelom
svijetu.

Hewlett i Packard, osnivači Silikonske doline, uspjeli su odvojiti tehnologiju od hijararhije.

Preuzeto, prevedeno i prilagođeno od:

Peter Burrows, BusinessWeek, 29.03.2004. godine