Internet - Sloboda Bez Granica

Media plan institut je u saradnji sa medijskim programom za jugoisto~nu
Evropu Fondacije Konrad Adenauer, izveo projekat “Internet - Sloboda

bez granica?”. Cilj projekta je bio da se kroz rezultate monitoringa i analize
uticajnijih web portala stimuli{e medijski profesionalizam i javnost koja
koristi internet kako bi se aktivno po{tovali i profesionalni (novinarski) i
eti~ki postulati komunikacije putem interneta.
INTERNET – SLOBODA BEZ GRANICA?
Novembar 2010.
Izdava~: Media plan institut, Sarajevo

mediaplan@mediaplan.ba
www.mediaplan.ba
Urednik: Radenko Udovi~i}

udovicic.r@mediaplan.ba
Lektura: Branka Radevi}
Prevod na engleski: Kanita Halilovi}
Jezik izdanja: bosanski, srpski, hrvatski

(prema izboru autora), engleski
Korice i prelom: Mirza Latifovi}
[tampa: CPU Sarajevo
Tira`: 500 primjeraka
2
INTERNET - SLOBODA
BEZ GRANICA?
Sarajevo, novembar 2010.
3
INTERNET
- SLOBODA BEZ GRANICA?
4
Uvod
Uvod
DEPROFESIONALIZA CIJA
KOMUNIKA CIJE
Radenko Udovi~i}
Informati~ke tehnologije mijenjaju na~in ìvota pojedinaca i zajednice. In-

ternet je postao najdemokrati~nije sredstvo komunikacije i ima neslu}ene
mogu}nosti razvoja. Internet portali i web stranice tradicionalnih javnih
medija ({tampe, radija i televizije) sve vi{e zaokupljaju pa`nju ljudi. Trend
kori{tenja interneta u Bosni i Hercegovini raste. Portali vi{e nisu samo
prenosioci ve} objavljenih informacija novinskih agencija i klasi~nih medija,
ve} sve vi{e i u BiH postaju ekskluzivan izvor informacija.
Su{tinski, novi mediji prvenstveno podrazumijevaju nove kanale komuniciranja.

Svaki put kad stare medije po~nemo koristiti na nov na~in, dobijamo nove
medije. Ovaj naziv ~esto koristi popularno novinarstvo koje novim medijima
naziva internet, mre`ne stranice, kompjutere i kompjuterske igrice, te razli~ite
varijante konzola (PS2 i 3, Nintendo), CD-ROM-ove, DVD-jeve itd. Zajedni~ka
tehni~ka karakteristika nabrojanih sistema i proizvoda je da su zasnovani na
digitalnim podacima (data basic), odnosno kodiranim, ljudskom oku i
uhu ~esto potpuno nejasnim pojavama, koji digitalnim pretvaranjem
postiù izuzetnu vizuelnost i auditivnost. Osnovna jedinica digitalne
informacije je bit, mada je ve} sada jasno da }e u budu}nosti kompjuteri
raditi na bazi kvantuma1, koji }e omogu}iti vi{estruko brè operacije.
1
Kontrolisan skok jednog elektrona u atomu sa njegove putanje na drugu.
5
INTERNET
Zajedni~ki dru{tveni element je to {to novi mediji omogu}avaju interaktiv-

nost. Naime, za njihovo funkcionisanje, nekada kao nu`nost, a nekada kao
mogu}nost, potrebno je participirati ljudskim potencijalima i sposobnostima.
Sadràj novih medija je osnova njihove vjerodostojnosti. Njihova inter-

aktivnost predstavlja promjenu od jednosmjerne komunikacije tradicio-
nalnih medija ka difuznoj komunikaciji u kojoj svaki ~ovjek i ma{ina
predstavljaju istovremeno emitere i prijemnike. To itekako uti~e i na sadràj,
odnosno njegovu vjerodostojnost i percepciju. Mogu}nost nekon-
trolisanog postavljanja sadràja na internet bez posebnog filtriranja
moralnih, profesionalnih i nau~nih izraàvanja nas mora dràti na oprezu
prilikom njegovog kori{tenja. Naàlost, nikada ne}emo biti toliko obrazovani
i stru~ni da valjano procjenjujemo sve sa ~ime se susretnemo. Klju~ni je
problem, ako internet gledamo kao medij, da je proizvodnja i raspodjela
informacija na njemu deprofesionalizovana.
Media plan institut je stoga, u saradnji sa medijskim programom za jugo-

isto~nu Evropu Fondacije Konrad Adenauer, izveo projekat “Internet -
Sloboda bez granica?”. Cilj projekta je bio da se kroz rezultate monito-
ringa i analize uticajnijih web portala stimuli{e medijski profesionalizam i
javnost koja koristi internet kako bi se aktivno po{tovali i profesionalni
(novinarski) i eti~ki postulati komunikacije putem interneta.
Internet, dakle, nudi razne mogu}nosti objavljivanja i izraàvanja, ne samo

novinarima i javnim djelatnicima ve} i onima koji to do sada nisu imali
priliku ~initi – obi~nim ljudima. Forumi na web portalima postali su
tako|er vrlo popularni i predstavljaju nezamjenjivo mjesto za razmjenu
informacija, diskusiju, postavljanje raznovrsnih upita, ali i komentarisanje
/izno{enje vlastitog mi{ljenja o najrazli~itijim doga|ajima i pojavama u
dru{tvu. Me|utim, na zna~ajnom broju stranica, upravo zbog ~injenice da
nije jasno definisana regulacija sadràja na internetu, forumi su ~esto
poligon za izno{enje veoma o{trih nacionalisti~kih stavova uz kori{tenje
jezika mr`nje. Dakle, ne~ega {to u medijima u BiH, barem u izravnom
obliku, vi{e toliko nema.
Veliku popularnost doìvio je jo{ jedan oblik komuniciranja i javnog

pisanja – blog. Blogovi su postali otvoreni sistem za izno{enje ~injenica,
6
Uvod
izraàvanje mi{ljenja i stavova i javne polemike. Sve je vi{e (poznatih)

li~nosti koje se odlu~uju podijeliti svoja razmi{ljanja sa ostatkom svijeta
putem kreiranja vlastitog bloga.
Kako to izgleda kada pero u svoje ruke uzmu gra|ani, obi~ni ljudi, razli~itih
stavova, razli~itih namjera; postoji li uop{te, u nedostatku bilo kakvih
ograni~enja, barem minimalna kultura dijaloga u javnom prostoru; o
~emu se sve pi{e i koliko tako objavljene informacije (koje nisu pro{le
novinarske i uredni~ke kontrole) mogu uticati na formiranje javnog mnijenja?
Stoga je analiza pet bh. portala te po dva iz Srbije i Hrvatske zasnovana
na uzorku kontroverznih dru{tveno-politi~kih tema, tj. tema oko kojih ne
postoji politi~ka ili etni~ka saglasnost, a koje su objavljene na naslovnim
stranama analiziranih portala u odre|enom vremenskom periodu
pra}enja (po sedam dana iz juna, jula i avgusta 2010.). Pomno smo pratili
komentare ~italaca na ove tekstove.
Stranice koje slijede donose analizu posmatranih web portala, preporuke

za bolju komunikaciju internet medija i njihovih korisnika zasnovanu na
rezultatima analize i iskustvima eksperata Media plan instituta na polju
profesionalne komunikacije (novinarstva i odnosa sa javnostima), intervju
sa Dunjom Mijatovi}, predstavnicom OSCE-a za slobodu medija na temu
slobode izraàvanja na webu, kao i izvje{taj sa konferencije odràne u
Sarajevu “Internet - Sloboda bez granica”, na kojoj su u~e{}e uzeli brojni
urednici web portala iz BiH i predstavnici regulacione i samoregulacione
agencije iz BiH.
Publikacija pred vama pokazuje aktuelni trenutak vrlo va`ne medijske

transformacije u BiH, u kojem internet kao medij broj dva u BiH, odmah
iza ubjedljivo najpopularnije televizije, uzima primat nad tradicionalnim
medijima ili ulazi u digitalnu konvergenciju sa njima.
2
U anketnom istraìvanju iz 2009. godine kao najpopularniji medij televiziju je
ozna~ilo 79% ispitanih, slijedi internet sa 11%, radio sa 7% i novine 4%. (“Uticaj
vjerodostojnosti na informativne, mnijenjske i edukativne fukcije medija”,
Radenko Udovi~i}, 2010.)
7
INTERNET
8
Monitoring/analiza portala
Monitoring/analiza por tala
DOMETI I UTICAJ INTERNETA

U BOSNI I HERCEGOVINI U
KONTEKSTU [IRENJA JEZIKA
MR@NJE I DUHA NETOLER ANCIJE
Du{an Babi}
Uv odne napomene
Internetu se, kao novom i revolucionarnom izumu, najvi{e pripisivala

demokrati~nost kao ne{to inherentno, dok su negativne strane predstavljale,
u savremenom àrgonu, kolateralnu {tetu. Da li je ba{ tako? Naravno da nije.
Internetu ponajbolje odgovara sintagma masovni medij, i to u njenom

doslovnom zna~enju. Sve relevantne procjene govore kako danas 40 odsto
svjetske populacije ima pristup internetu. Nema pouzdanih podataka
koliko ljudi koristi internet a jo{ manje – koji su stvarni dometi i uticaji
novog medija.
Najnoviji podaci Pew Research Center (www.pewcenter.org) pokazuju

kako se 40 odsto informacija pribavlja posredstvom interneta a 35 odsto
putem tradicionalnih medija.
Pojavom interneta likovali su zagovornici apsolutne slobode izraàvanja.

To su obja{njavali dihotomijom globalni medij / lokalna regulativa. Tvrdili
9
INTERNET
su, naime, kako je prakti~ki neizvodljivo regulisati internet. Taj trijumfalizam

je splasnuo nakon slu~aja s francuskim ogrankom Yahooa iz 2000.
godine, kad je sudskom odlukom, nakon sna`nog pritiska javnosti, ukinuto
reklamiranje nacisti~kih simbola. Odluka francuskog suda predstavljala je
ugaoni kamen, nakon ~ega je bilo kristalno jasno kako internet ne moè
ostati neregulisan medij. Ve}ina medijskih eksperata sloìla se s
polaznom tezom – ono {to je nelegalno u tradicionalnim medijima,
nu`no mora biti nelegalno i u komunikaciji u cyberspaceu, ili, u op{tepri-
hva}enom àrgonu, online. Ova teza je izvedena iz polazne premise –
bitna je poruka, a ne medij koji je posreduje (Message Maters, not the
Medium) – kako glasi engleska ina~ica. Me|utim, jo{ nema ni pribli`ne
saglasnosti o tome kako regulisati internet. Ovo otvoreno planetarno
neslaganje nije predmet ovog monitoringa, te na bazi istog sa~injene
analize, ali ga se nu`no mora doticati.
Metodologija
Fokus monitoringa i analize su web stranice, odnosno, u kolokvijalnom

àrgonu, portali u Bosni i Hercegovini. Imaju}i u vidu tijesnu isprepletenost
sa neposrednim susjedstvom u svim aspektima ìvota, a napose upotrebu
jednog jezika, bez obzira kako ga imenovali, kao i politi~ki kontekst
posebnih veza BiH sa Srbijom i Hrvatskom, gdje se sna`no manifestuje
princip spojenih posuda, predmet monitoringa i analize su i po dva portala
iz susjednih dràva.
Nakon bri`ljivog propitivanja, posebno imaju}i u vidu posje}enost portala

te njihovu ure|iva~ku afilijaciju, reprezentativnim uzorcima smatrali smo
pet portala u BiH:
z Dnevni avaz (www.avaz.ba)

z Sarajevo-x (www.sarajevo-x.com)
z Poskok (www.poskok.info)
z Bo{njaci (www.bosnjaci.net)
z Frontal (www.frontal.rs)
10
Iz Srbije su obra|eni portali Ve~ernje novosti i B-92, iz Hrvatske Index.hr

i 24 sata. Nu`no je napomenuti kako ve}ina dnevnih i periodi~nih glasila
ima svoja online izdanja, ali za potrebe ovog monitoringa, ali i zbog speci-
fi~nog profila publikacija i njihove reprezentativnosti u dijelu javnosti
kojoj su okrenuti, izbor je pao na Dnevni avaz iz Sarajeva i Ve~ernje
novosti iz Beograda.
Kako je teì{te ipak bilo na forumima, odnosno komentarima na komentare

autora ili redakcija portala, te{ko je bilo slijediti tematske oblasti u
uobi~ajenoj ùrnalisti~koj podjeli, u kontekstu formi vijest, izvje{taj,
komentar, intervju i ostalo. Jo{ teè je bilo iskristalisati teme – politika,
dru{tvo, ekonomija, kultura, estrada, sport itd. Kako je na ovim prostorima
sve politika, njen upliv je bio neizbjeàn, odnosno dominantan, te posebno
smje{ten u kontekst sna`nih etni~kih i vjerskih raskola. Stoga je osnova
uzorkovanja analiziranog sadràja bila: kontroverzne dru{tveno-politi~ke
teme, tj. teme oko kojih ne postoji politi~ka ili etni~ka (dràvna) saglasnost,
a da su objavljene na naslovnim stranama analiziranih portala u odre|enom
vremenskom periodu pra}enja.
Uz sve spektakularne mogu}nosti koje nudi, u smislu promicanja duha

tolerancije i ukupnog prosperiteta ~ovje~anstva, internet je, naàlost, po
neposrednom dejstvu, izvjesno, ne po motivu, postao istovremeno i plat-
forma {irenja jezika mr`nje i netolerancije. Te svakako lo{e strane imaju
snaàn odjek i na ovim prostorima. Neposredan cilj ovog projekta je
upravo da pronikne u razmjere i domete interneta u kontekstu {irenja
jezika mr`nje i duha netolerancije. Jednom kroki analizom sadràja
posredovanih internetom nastojali smo, uz ukazivanje na njegove lo{e
strane, apostrofirati i one pozitivne.
Statisti~ki smo se fokusirali na komentare posmatranih sadràja (tekstova)

na internetu. Posmatrali smo ih kroz varijable koje slijede.
Vrsta komentara:
- reakcije koje se odnose na sam tekst
- reakcije koje se odnose na druge komentare (reakcije).
11
INTERNET
Uklon komentara:
- reakcije koje sadrè jezik mr`nje
- ne sadrè jezik mr`nje, ali generi{u netoleranciju isklju~ivim ili
netolerantnim stavovima
- komentari koji su u duhu argumentovane rasprave.
Potpis komentara:
- komentar potpisan vlastitim imenom i prezimenom
- potpisan nadimkom
- beletristi~ki ili simboli~ki potpis.
Kroz kvalitativnu analizu nastojali smo istovremeno sugerisati saèt pregled

stanja online novinarstva kod nas, ako se uop{te moè razgovarati u
takvom teorijskom kategorijalnom aparatu, imaju}i u vidu ~injenicu kako
je ovaj vid komunikacije u BiH i na ovim prostorima {ire, jo{ uvijek u
za~etku. Tako|e, poku{ali smo povu}i paralele izme|u online i tradicionalnih
medija, razlika u porukama, politi~kih afiniteta, te o aspektu interakcije i
sinergije i srodnih odnosa i dejstava u sloènim kanalima komunikacija.
Monitoring je obuhvatio juni, juli i avgust 2010. godine, sa okvirnim

vremenskim rasponom od sedam dana, mada su aktuelni doga|aji iziskivali
pra}enje i izvan, ali i ispod zadatog vremenskog okvira, uz napomenu
kako nije bilo nu`no pratiti sedmodnevna doga|anja u kontinuitetu.
12
JUNI
Dnevni avaz
(http://www.avaz.ba)
U izdanju od 30. juna u ìì je bio teroristi~ki napad na policijsku stanicu

u Bugojnu. U naslovu udarnog teksta se kaè kako je napad bio “osveta
za Rustempa{i}a3 i ostale”, a kao izvor se pozivaju na Tuìla{tvo BiH.
Na dan posjete online izdanju Avaza (30.6.) registrovano je 16 komentara

u kojima se zdu{no osu|uje teroristi~ki ~in, ali se istovremeno okrivljuje
aktuelna vlast za ne~injenje, uz poruku javnosti, kako se vlast mijenja
jedino na izborima. Ovaj politi~ki uklon je indikativan, uz saznanje kako
je vlasnik Avaz kompanije nedavno osnovao i politi~ku stranku na ~ijem
je ~elu, {to sugeri{e eventualnu selektivnost administratora ovog portala
u izboru poruka, odnosno komentara.
Naredna tema istog izdanja Avaza je bila potvrda prvostepene presude

Ha{kog tribunala Rasimu Deli}u,4 {to je bilo propra}eno sa 10 pro et contra
komentara, od kojih je jedan, potpisan imenom i prezimenom, predstavljao
paradigmu jezika mr`nje i netolerancije:
„êtnici smrde vlahalukom, bijelim lukom, rakijom, zlotvori i zlo~inci, poklali
nejake, kukavice, stipse, nikada nisu imali muda da ratuju sa mudàhidima
nego su ginuli ko rasada po Ozrenu, naduvali smo vas ko konje ...“
Svi su komentari potpisani. Naravno, nije pouzdano da li su imena i

prezimena autenti~na. Nije bilo nadimaka, ali je bilo pseudonima u formi
beletristi~kog ili simboli~kog potpisa.
3
Rijad Rustempa{i} je radikalni islamski aktivista iz Bugojna optuèn za kriminalna
djela. Teroristi~ki napad u Bugojnu 2010. godine, u kojem je ubijen jedan policajac
a vi{e ranjeno, pripisuje se vehabijskoj grupi koja se htjela osvetiti zbog njegovog
hap{enja.
4
General Rasim Deli} je bio komandant Armije BiH tokom rata od 1993-1995
godine.
13
INTERNET
Forum 27.6. je traìo odgovor na temu „Problem br. 1 muslimana u BiH“.

Inicijator teme, predstavljen kao „Osmanlija“, naveo je {est uzroka
„muslimanskih nevolja“, gdje je na prvom mjestu „nezgodan kom{iluk“,
zatim „neznanje“, „slabo jedinstvo bo{nja~kog korpusa“, “nepoznavanje i
nepo{tivanje islama” i sl.
Moderator Foruma, predstavljen kao „Sanjanka“, poru~uje „Osmanliji“

da defini{e „nezgodan kom{iluk“ a ovaj poku{ava dopuniti: „... Okruènje
bosanskih muslimana, Srbija, Hrvatska, udaljenost od islamskog svijeta“.
U~esnik u Forumu, predstavljen kao „paukov prijatelj“ (28.6.) citira

nepoznatog autora:
„... Na|i se u sebi da bi bio na|en u prostoru“, dodaju}i: „Samosvijest

Bo{njaka je taj No. 1, ali mi uzroke uvijek vidimo u drugima i sve dok ne
priznamo vlastitu slabost, kom{ije }e biti krive.“
Nije isklju~eno da su ovi redovi zapravo ispis jednog od kom{ija... Ova

opaska zapravo predstavlja krucijalno mjesto autenti~nosti i kredibilnos-
ti poruka posredovanih internetom. Ovaj aspekt je prakti~no nepoznat u
tradicionalnim medijima, {tampi na prvom mjestu, gdje se kroz pisma
~italaca mogu objaviti stavovi potpisani inicijalima, uz obaveznu naznaku
kako su ime i prezime poznati redakciji.
Sarajevo-x
(http://www.sarajevo-x.com)
Ovaj portal, predstavljen kao najposje}eniji u BiH, posebno njeguje

kolumne i komentare.
Upe~atljiv je tekst objavljen 25.6. uz nadnaslov “Nisu svi isti” a naslovljen

“Glasnost do posljednjeg daha”, autorice Melihe Kameri}, knjièvnice.
Ovo je nadahnuto sro~en pledoaje za nu`nost izlaska na glasanje, uz

izraènu nadu kako }emo jednog dana ipak dobiti vlast kakvu
zasluùjemo.
Indikativno je kako na dan posjete ovom portalu (30.6.) nije bilo reakcija,
komentara, opaski i sl. na ovu kolumnu.
14
Forum je u fokus stavio teroristi~ki akt u Bugojnu 27.6. Do 30.6. registrovane

su 1.293 poruke.
[arolika je lepeza osuda teroristi~kog napada u Bugojnu, uz prete`no

ukazivanje na glavne krivce – SDA i Islamsku zajednicu BiH, a navode se
i novi politi~ki poeni za Dodika…
“Ministar mucavac predstavlja paradigmu nekompetentne vlasti, ~ime se

dolazi do ’Kvake 22’”, duhovito primje}uje u~esnik Foruma, potpisan kao
“Ri|obrki”.
Frontal
(http://www.frontal.rs)
U sekciji “Analize” postavljen je tekst naslovljen “Suverenost samo dekoracija”

(9.6.), autor Dragi{a Spremo. Potpis pod fotografijom visokog predstavnika:
„BiH ima formalni, ali ne i stvarni suverenitet“ predstavlja parafrazu pre-
davanja doktora Rajka Kuzmanovi}a na fakultetu „Sinergija“ u Bijeljini o
temi „Ustavne pozicije Republike Srpske i BiH“, {to je posluìlo kao
predloàk ovom tekstu. Poenta je na unitaristi~kim tendencijama
predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajdì}a, koji “vlastite
stavove promovi{e kao stajali{ta dràve BiH”.
Prispjela su tri konstruktivna komentara, od kojih se posebno izdvaja

detalj: „... Dok svi ne prihvatimo realnost odnosa na ovom prostoru,
sukobi i }eranija su nam prirodno stanje stvari...“, u potpisu „1978“.
Bo{njaci
(http://www.bosnjaci.net)
Predstavljen je kao web magazin sa posebnim fokusom na „domovinu

Bo{njaka Republiku Bosnu i Hercegovinu (podvukao autor analize), kao
i drevni Sandàk, Kosovo i sve druge prostore na kojima stolje}ima ìve
15
INTERNET
dobri Bo{njani“. Svojim likovno-grafi~kim rje{enjem na naslovnici ovaj

portal jasno pozicionira ulogu islama.
Upotreba naziva BiH (podvu~en), otvoreno sugeri{e nepriznavanje dejtonske

konstitucije BiH, {to jasno indicira ure|iva~ku platformu i koncepciju ovog
magazina.
Mada je sjedi{te ovog portala u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, njegovo

kadrovsko ekipiranje i tematska odre|enost opravdavaju uvr{tavanje u
bh. portale.
Redakcija upozorava ~itaoce kako }e brisati komentare koji vrije|aju ili

sadràvaju jezik mr`nje, ali i komentare koji negiraju agresiju i genocid
nad Bo{njacima. Me|utim, u redakcijskom vokabularu tako|e se pribje-
gava etiketiranju i jeziku netolerancije. Ilustracije radi, u bilje{ci od 30.6.
Sredoje Novi}, ministar civilnih poslova (srpski kadar) Savjeta ministara
BiH, okvalifikovan je kao „mogu}i deklarisani fa{ista“, jer je odobrio grant
u visini od 10.000 KM „za rad usta{ke organizacije Croatia Libertas iz
Mostara“. Rije~ je o nevladinoj organizaciji sa sjedi{tem u Tuzli (lider Leo
Plo~kini}), ~ija politi~ka platforma otvoreno zagovara tre}i hrvatski
entitet, ali se nikako ne moè okarakterisati kao usta{ka ili prousta{ka.
Vijest novinske agencije FENA (28.6.) u kojoj je prenesena izjava zastupnika

u Parlamentu BiH ([efika Dàferovi}a), kako dràva mora odgovoriti na
napad u Bugojnu, imala je tri komentara (30.6.), od kojih se izdvaja jedan
koji krivicu prebacuje na „medije na{ih (ne)prijatelja i kom{ija Srba i
Hrvata, koji su puni napisa o Bo{njacima kao teroristi~kom narodu“.
Indikativno je kako nije bilo replike na ovako sro~enu izjavu.
Tekstovi uvr{teni u „Kolumne“ u monitorisanom periodu nemaju osobinu

tipi~nu za ovaj novinarski ànr – o{tro seciranje aktuelnih zbivanja – ve} su
prije filozofski traktati ili meditacije na doga|anja u skora{njoj pro{losti.
Ipak se izdvaja tekst naslovljen „Demokratija kanadske ergele“ autorice
Milade Medini}-Kazazi} (25.6.), neposredno inspirisan izjavom kanadskog
premijera Harpera, koji je uloìo veto u kanadskom parlamentu na rezoluciju
o Srebrenici. Tekst je proèt nagla{eno li~nom i oporom notom, a u redakcij-
skoj opremi poruka je dopunjena karikaturom nepoznatog autora sa
ispisom: „Harper u slu`bi troprsta{ko-genocidne politike“.
16
Do 30.6. postavljena su samo tri komentara. U prvom, potpisanom kao

„Kahfopija“ (pisan ekavicom), sarkasti~nim tonom se konstatuje: „Za njih
su svi ti Balkanci ista rulja“. Drugi komentar potpisan „AidaldaAida“, vi{e
se bavi samitom G20 i protestima u Torontu, dok tre}i („huso75000“),
zahvaljuje autorici na „nivou obrade kanadske ’demokratije’“.
Poskok
(http://www.poskok.info)
U monitorisanom periodu najupe~atljivija je bila kolumna naslovljena

„@eljko Kom{i} – Princ of Bosnistan“ (24.6.), preuzeta od Crovata i
posavski-obzor.info. Uvodni pasus podsje}a na Ustavom zagarantovani
ravnopravan status Hrvata u BiH, koji su, me|utim, fakti~ki ponièni,
preglasani i marginalizovani. Podsje}a se na ~uvenu Tolstojevu opasku o
varanju i sramu onoga koji to radi, ali ako se varanje ponavlja, onda sram
treba da bude prevarenog. U slu~aju Kom{i} – „Sram nas bilo!“, decidan je
kolumnista, uz opasku kako ovaj slu~aj predstavlja paradigmu sarajevskih
prljavih politi~kih igara.
Prispjelo je ukupno 66 komentara, od ~ega je devet replika na komentare.

Najupe~atljivija su dva: „... Idite tamo sa kim ste vezali barjake ’91. Va{e
cvije}e vas voli. Ionako pola Hrvatske su muslimani ...“ . U potpisu „Popay“.
A drugi: „@eljko je nekada bio polu-Hrvat. Sada se u cijelosti potur~io i
vi{e nije @eljko, nego Sejdo ...“, {to je jasna aluzija na Sejdu Bajramovi}a, u
biv{oj dràvi instalisanog od strane srpskog rukovodstva da zastupa Albance.
U potpisu „Zasi-de Za: ...“
Nije uo~en eklatantan primjer jezika mr`nje. Netolerancije – da. Ve}ina

komentara sadrì politi~ke àoke na ra~un hrvatske politike u BiH, generalno
posmatrano. Svi su komentari, kao i reakcije na komentare, potpisani
nadimkom.
17
INTERNET
B-92
(http://www.b92.net)
U okviru ve} kultne emisije Pe{~anik, pa`nju je privukla tema „Anatomija

jednog morala“, po obja{njenju voditeljice Svetlane Vukovi}, neposredno
inspirisana istoimenim naslovom knjiìce Milovana \ilasa, koja je pred-
stavljala uvod u njegov sukob sa KPJ. Gosti su bili @arko Kora}, u emisiji
predstavljen kao psiholog, Vojin Dimitrijevi}, Beogradski centar za ljudska
prava, i Sr|a Popovi}, advokat.
Povod za emisiju je bilo skora{nje hap{enje Kalini}a i Simovi}a (dio klana

Ulemeka Legije5). Centralno pitanje je bilo politi~ko ubistvo Zorana
\in|i}a, te sistematsko ometanje istrage tog ubistva.
Po Kora}u, Pe{~anik po~inje da li~i na pokret o~ajnika, ne{to nalik na

„pokret bezga}nika u Francuskoj revoluciji“, s tom razlikom {to Pe{~anik
okuplja i animira intelektualce, dodaju}i jedan intrigantan detalj:
„Obojica novih svetaca Srpske pravoslavne crkve, Nikolaj Velimirovi} i
Justin Popovi}, antievropejci su, to ne moè biti slu~ajno.“ Izre~ena kon-
statacija je u kontekstu dileme – Kosovo ili EU?
Na sli~nom fonu Vojin Dimitrijevi} varira sintagmu „po{teni Albanac“,6 ali

nikako da se izusti „po{teni Srbin“, dodaju}i kako razlika izme|u dobra i
zla nije razlika u mi{ljenju. Otuda kao paradoks imamo upotrebu atributa
„antifa{ista“, pri ~emu bi njegov ideolo{ki oponent zapravo bio – fa{ista!
Veoma je indikativno {to nije bilo komentara na ovu emisiju! Da li je u

pitanju zasi}enost politi~kim temama ovovremene Srbije, odnosno njene
javnosti?
5
Milorad Ulemek Legija, biv{i komandant srbijanskih specijalaca, jedan je od
glavnih organizatora ubistava vi{e visokih srpskih politi~ara kao i premijera
Srbije Zorana \in|i}a 2003. godine.
6
Izraz “po{teni” u ovom smislu je peòrativan i predstavlja osobu koja je prihvatljiva
ideolo{kom sklopu druge etni~ke pripadnosti. Vlast Slobodana Milo{evi}a je
“po{tenim Albancima” nazivala one koji su podràvali reìm u Beogradu.
18
Ve~ernje novosti
(http://www.novosti.rs)
„Gde smo ono stali? E da smo znali ...“, naslov je kolumne Voje @aneti}a
(26.6.), date u formi 30-ak intrigantnih teza, sa po~etnom „Da smo
shvatili da je Tito umro i da ne}e vaskrsnuti“..., „Da smo videli da je pao
Berlinski zid“..., „Da smo manje verovali TV dnevnicima“..., „Da smo znali
da }e kad zavr{e sa Bosnom po~eti Kosovo“, ...“Da smo spre~ili strana~ku
feudalizaciju dràve“..., „Da smo priznali da nije za sve Milo{evi} kriv“...,
„Da smo se odlu~ili za Evropu kad je bilo vreme, a ne kad je bilo prekasno“...,
„Da smo manje gledali ’Farmu’, ’Velikog brata’ i ’Svadbu za 24 sata’“...
Pristigla su samo dva komentara. Prvi potpisan nadimkom („Marinero“),

„Da smo sa~uvali Antu Markovi}a... i Tudjeg-Mana poslali na Brione na
doìvotno letovanje...“
Drugi komentar je potpisan imenom i prezimenom (Jovan Ili}), i priznaje

– „Mi smo krivi!“.
Index
(http://www.index.hr)
„Spa{avanje multietni~kog pape Ivana Pavla II“, naslov je teksta (24.6.) sa

ispu{tenim imenom autora, mada se kroz komentare razaznaje da je rije~
o autorici. Tekst po~inje na karakteristi~an na~in:
„Kao {to je godinama poreme}eno i sve drugo, u Bosni i Hercegovini odavno

je poreme}en i smisao za red veli~ine... Svaka nova poslovna zgrada mora biti
mondenija i luksuznija od dosad izgra|enih... Vjerski objekti su zato kategorija
izvan svih kategorija... Tornjevi na crkvama i dàmijama odavno ve} ne svijetle
vjeru i ljubav... Na{i zvonici i minareti zbog svoje gorostasne bahatosti
mijenjaju putanje zra~nog prometa u ovom dijelu Balkana...
... Fitilji na koje se u ovom buretu baruta provjereno najbolje palimo – rat
i vjera, jo{ su jednom ostvarili cilj politi~kih elita... U najnoviju
humoresku najtragi~nijeg podneblja na kugli zemaljskoj uvu~en je i
19
INTERNET
pokojni Papa osobno... Ideja da se podigne spomenik Papi u Sarajevu

digla je na noge ’unitaristi~ke antifa{iste iz tolerantne metropole’, koji su
zaprijetili ru{enjem spomenika. Koji dan poslije se ’zdu{no klalo po
virtuelnom prostoru’...”
Prispio je 61 komentar, od ~ega su pribli`no jedna tre}ina bile replike na

komentare. Svi su potpisani nadimkom. Na ovom portalu nije se „zdu{no
klalo“, ali je bilo rijetkih opaski, posebno na ra~un Dodika, u kontekstu
njegove inicijative da se spomenik Papi podigne u Banjaluci. Ve}ina
komentatora se sloìla kako je to jeftino prikupljanje politi~kih poena uo~i
narednih op{tih izbora u BiH, uz napomenu kako je to ipak svojevrstan
autogol, u svjetlu negativne percepcije Vatikana kod velike ve}ine Srba.
JULI
Sarajevo-x
Kolumna „Pod istim krovom“ (nadnaslov), „O ostavljenosti“ (naslov), te

„Od velikih simboli~kih ~inova najmanje koristi uvijek imaju oni zbog
kojih se sve, zapravo, i radi“ (podnaslov). Autor Ahmed Buri}, objavljeno
9.7.2010.
Tekst je neposredno inspirisan Mundijalom u Ju`noj Africi, ali sadràva

refleksije na Srebrenicu uo~i 15. godi{njice od stravi~nog zlo~ina. U
fokusu je nièrazredni fudbalski klub „Guber“, kao ilustracija mogu}eg
skladnog suìvota u ovom kutku Bosne.
I ovaj portal upozorava na uzdràvanje od jezika mr`nje, uz diskreciono

pravo brisanja neprikladnih komentara.
Na dan posjete ovom portalu (14.7.) registrovano je 25 komentara, koje je

prakti~no nemogu}e tematski razvrstati jer istovremeno sadràvaju elemente
politike, dru{tva, (ne)kulture, skandala, tra~a i sl.
20
Evo karakteristi~nog fragmenta komentara potpisanog „Buric glavom...“:

„I s Marsa se vidi da si Bo{njak... Jer Srbo-Kroatima nije do zacjeljenja
bosanske rane, nego im je stalo da iz nje lipti {to vi{e krvi iz koje }e oni
napajati svoja duboka i crna ~etni~ko-usta{ka `drijela zakamuflirana
socijaldemokratijom iz Banjaluke i proUropskim usta{stvom.“
„... Samo je neko glup kao Bo{njo mogao o~ekivati minutu {utnje u finalu svjet-
skog prvenstva zbog Srebrenice“, konstatuje potpisnik „salihamidì}“, mada
autor kolumne nigdje ne spominje minut {utnje za stradale u Srebrenici.
Uprkos upozorenju redakcije portala, pu{tena je i ostala do bola vulgarna

psovka data spacionirano: „Jebala vas Srebrenica“. Postavljeno 10.7. a
potpisano „hala k’o ku}a“. Indikativno je kako je registrovana samo jedna
anemi~na reakcija na ovu brutalnu psovku.
Povodom susreta Silajdì}a i Gani}a u naslovu teksta stajalo je: „Srbija

mora platiti za sve {to nam je uni{tila“ (postavljeno 28.7.).
[arolika je lepeza pristiglih komentara, kao “Sada }e srbadija da po~ne

davati svoje primitivne komentare” (“Antrax”), “A svi kojima je krivo zbog
ovakvog raspleta mogu komotno da uzmu jedno 3 metra oja~anog {trika
i oka~e se o {ljivu” (“Bonaparte”), “… Bosna je na ovakve sinove ~ekala
stolje}ima i ko ~eka taj do~eka!” (“Patriot”), “Na slici jo{ samo minder fali”
(“SSSS”), {to je jasna aluzija na fotos uz tekst – Gani} u Silajdì}evom
kabinetu.
Naàlost, bilo je i komentara koji doslovno lede krv u ìlama, kao

“Prodajem zemlju u Srebrenici. Bez kostiju 20.000 KM po dulumu, sa kostima
50.000 KM po dulumu”. U potpisu “pipo”. U najkra}em – morbidno!
Ima komentara koji predstavljaju „dno dna” od vulgarnosti i prostakluka.

âk i ispod onog {to nazivamo uli~no-jalija{ki govor. Otuda se s pravom
ukazuje na potrebu isu{ivanja internetsko-forumske baru{tine.
Mada se redakcija portala ogra|uje od neprimjerenog vokabulara, uz

pravo brisanja spornih sadràja, unesena je i dodatna ograda, kako “zbog
velikog broja komentara nisu du`ni obrisati sve komentare koji kr{e pravila”.
Ne treba ni isticati kako je rije~ o neuvjerljivoj ogradi koja otvara prostor
blanko {irenja jezika mr`nje i duha netolerancije.
21
INTERNET
Frontal
“Cure u dàmiju, ne u kafanu!”, predstavljeno kao analiza bomba{kog

napada na policijsku stanicu u Bugojnu, objavljeno 14.7.
U nastavku teksta se postavlja pitanje: “Da li se tragedija mogla sprije~iti,

uz prethodna saznanja kako su osumnji~eni za teroristi~ki ~in nasrtali
noèm na djevojke?“
Nepotpisan tekst u uvodu poja{njava su{tinu tekfir-ideologije, koja zagovara

dràvu po normama {erijata.
U zadnjem odjeljku analize naslovljene „Ko je slijede}i?”, upozorava se na

curenje informacija iz vrha bezbjednosnih struktura u Sarajevu, na
osnovu ~ega su islamisti upozoravani na planirane akcije snaga bezbjednosti.
Prispjeli komentari su odmjereni, bez ù~i, etiketiranja i sl.
“[ta }e nama Hag?“, „Tema nedjelje“ (21.7.), autor Sr|an Puhalo, sa polaznom
premisom – da li treba pro}i 100 godina da bi se istraìlo {ta se desilo prije
15 i 20 godina?
Na dan posjete portalu (23.7.) prispjelo je {est odmjerenih komentara, sa

akcentom na zalaganje da se doga|aji iz relativno bliske pro{losti nu`no
moraju posmatrati u {irem politi~kom i sociokulturnom kontekstu.
Informacija o navodnom planu Catherine Ashton, visoke predstavnice EU za

spoljnu politiku, o preuzimanju vode}e uloge u BiH nakon oktobarskih
izbora, u cilju disciplinovanja „tvrdokornih Srba koji se protive dràvi BiH
i blokiraju politi~ke reforme“ (Daily Telegraph), uo~ljiv je upe~atljiv
komentar, potpisan „mislim.dakle.postojim“ (28.7.): “Razija Mujanovi} je
Pepeljuga za ovog groba... Facijalne ekspresije ove nazovimo ène su tako
autenti~no rugobne da se s pravom pitam je li ona plod nekog incesta, ili
mo`da zoofilije?? Oprostite mi na ovako pogrdnim rije~ima, ali politika
~iji je ona zastupnik me dovodi u situaciju da se branim podlo, kao {to
sam podlo i napadan sve ove decenije!...“
22
Ili, komentar potpisan „magnaterra“ (29.7.): „Ovo se lijepo zakuhalo. Od

E{tonove do polarizacije nacional(isti~kih) interesa... înjenica je da je
Mile u~inio dosta za RS, ali jo{ vi{e za sebe i da je RS obukao kao prsluk!
I zato mu puca prsluk {ta (o)pozicija pri~a...“
Fragment ovog komentara, od pedesetak prispjelih, zapravo sublimi{e

su{tinu izre~enog. Osim uvredljivih opaski na ra~un C. Ashton, svi ostali
komentari su nagla{eno korektni, sa obiljem ispravnih politi~kih opservacija
o temi unutar srpskog sporenja, u kontekstu aktuelnog stanja u RS-u.
Poskok
„PO[TENO Islamska zajednica traì uspostavu dvojezi~nosti na FTV ili

uspostavu posebnog kanala na bosanskom“ (21.7.)
Vijest se poziva na Ve~ernji list, po kojem je reis Ceri} proteklog vikenda

na otvaranju dàmije u Ilija{u ocijenio neprihvatljivim da Bo{njaci na javnom
RTV-servisu moraju slu{ati „jezik koji ne razumiju“. Ceri}eva aluzija je bila na
upotrebu „rujan“ umjesto „septembar“.
Ovo je po prvi put da se najve}i autoritet u Islamskoj zajednici BiH

otvoreno zaloìo za formiranje posebnog javnog kanala na bosanskom
jeziku. Bo{nja~ke stranke su do sada energi~no odbacivale takvu
mogu}nost. Salmir Kaplan, glasnogovornik SDA, podsjetio je kako je
Mula-Mustafa Ba{eskija prije 200 godina koristio izraz „rujan“ kao rije~ iz
bosanskog jezika.
Ve}ina prispjelih komenatara (18) osporava samo postojanje sintagme

„bosanski jezik“, dok su oni maliciozniji sugerisali sintagmu „bo{nja~ki
jezik“. Dominantan je stav u~esnika u raspravi kako je rije~ o hrvatskom
ili srpskom jeziku.
Vijest o najavi vehabija da na Vla{i}u organizuju sportske igre propra}ena

je sa 15 doista otrovnih komentara (21.7.).
23
INTERNET
„Sigurno su mislili igrati trule kobile“ („jaca..jadre“), ili „Ovi }e izvesti

Bo{njake na pravi put“ („Maxo ...“), ili „ûj sportske igre, u brzom pranju
dubeta, pokrovitelj Silajdì} i Bakir“ („sport“), ili „... Ska~ite po Vla{i}u i
dozivajte Muhameda droljavog“, tako|e potpisano „sport“. Jedan komentar
posebno plijeni pa`nju: „Vehabije su Usta{ka bra}a. Za Dom ...“, u potpisu
„kupres“.
Prenesena je i iskri~ava kolumna naslovljena „RUJAN VI[E NIJE BUJAN“

sa autorovog bloga (Rajko Vasi}, 20.7.), „... A onda je neko na onom
komunisti~kom efteveu, tu nedavno, uzo~as, pomenuo rujan ...“. U nastavku
je data saèta geneza ovog kalendarskog izraza: „... Rujan je staroslavensko
zlo, koje ne vodi, dakle, porijeklo sa istoka i nije rije~ koja obiljeàva krv
sa sablje nego obojenje prirode u predjesenje, kad sve ruji...“
Prispjela su 73 komentara podr{ke autoru kolumne, koji ina~e ~e{}e gostuje

na ovom portalu, ~iji je oficijelni slogan „Za dru{tvenu dekontaminaciju“.
U ìì je bila kolumna „Hrvati za, Rant protiv“ (31.7.) autora Joze ]osi}a.
„Mnogo se govori o federalizaciji BiH. Na svaki izneseni argument pro-

tivnici traè jo{... Problem nije u argumentima, nego u isklju~ivosti onih
koji ih dodatno traè. Situaciju obja{njava ~injenica da protivnici federalizacije
i entitetizacije uglavnom prebivaju u Sarajevu. Podlo je to {to se potpisuju
kao Posavci i bosanski Hrvati... Vo|eni zdravom logikom dolazimo do
ovog zaklju~ka, ali naàlost svi tu logiku ne posjeduju! Gospodin Dean
Rant (lider posavskih Hrvata, opaska autora analize), protivnik je ideje o
hrvatskoj teritorijalnoj jedinici, a zalaè se za??? Zapravo, ni sam ne zna za
{to se zalaè, ali bitno je da se protivi.“
Autor kolumne zaklju~uje kako je „tre}a federalna jedinica jedini put ka

ravnopravnosti Hrvata u BiH“.
Ve}ina komentatora je skepti~na u vezi s idejom tre}eg entiteta. U komenta-

rima nije bilo jezika mr`nje, ve} prete`no àoke kao eho me|uetni~kih ani-
moziteta.
7
Poznati bo{nja~ki intelektualac i knjièvnik
24
Bo{njaci
Kroz monitoring postaje uo~ljivo kako je ovaj portal dominantno sandà~ki8

profilisan.
Prvog jula je objavljena kolumna naslovljena „Krst i muftija“, autor Ferid

Fetko [anti}, neposredno inspirisana fotomontaòm objavljenom u
beogradskom listu Blic, na kojoj je sandà~ki muftija Zukorli} prikazan u
pravoslavnoj odori i sa krstom na glavi. Redakcija Blica se u me|uvremenu
izvinila za ovaj blasfemi~an ~in, ali autor kolumne insistira na poruci
re~ene fotomontaè: „Ta poruka je kratka, jednostavna, direktna i glasi:
“bit }ete posrbljeni. Bit }ete pokr{teni... bit }ete pocrnogor~eni,
pohrva}eni... bit }ete pretvoreni u Bijele Cigane’“, dato masnim slogom.
Autor daje saètu genezu sintagme „Bijeli Cigani“, koja seè u vrijeme
osamostaljenja Srbije, kad su se muslimani, da bi sa~uvali imetak, morali
pokrstiti ili izjasniti kao Cigani, u narodu kasnije nazvani „Bijeli Cigani“,
kako bi se razlikovali od autenti~nih „crnih Cigana“.
Autor priznaje teìnu izne{enih kvalifikacija, u namjeri da se Bo{njaci

dozovu pameti.
Indikativan je slaba{an eho ove kolumne. Do 14.7. postavljena su svega

tri anemi~na komentara umjerene podr{ke tekstu.
Vijest agencije MINA (15.7.) o susretu reisa Ceri}a i Ejupa Gani}a u

Londonu izda{no je komentarisana. Jedan komentar se posebno izdvaja:
„Ako padne Akademik prof. dr. Gani}, na{ najugledniji gra|anin BiH,
nijednom funkcioneru Britanije i Srbije niko vi{e ne}e mo}i garantovati
slobodu u BiH i nikada vi{e ne}e biti poèljni da do|u u na{u dràvu!!!
Svi MI koji volimo BiH, svi smo mi GANI], svi smo BiH. Svi smo MI ponosni
na djelo i ime Ejupa Gani}a koji je obeleìo (dat ekavicom) vrijeme u
kojem ìvimo!!!” komentar je potpisan sa „trend“.
8
Sandàk je regija podijeljena izme|u Srbije i Crne Gore u kojoj ve}inski ìve
Bo{njaci (Muslimani)
25
INTERNET
Najavljena crkvena zvona i moleban na dan objavljivanja odluke Me|una-

rodnog suda pravde, do~ekana je s cinizmom. Evo jednog tipi~nog ko-
mentara: „He, he, he, politi~ka molitva SPC. [to duè ~ovjek ìvi vi{e ~uda
sazna.“ U potpisu „Elifa“, 21.7.
„Novi poraz velikosrpske politike“, autor Semir \uli} (28.7.).
„... Osloba|aju}a presuda samo potvr|uje ono {to su svi patrioti, sam
gospodin Gani} i njegova porodica, kao i ~itav demokratski svijet znali jo{
onog dana kada je g. Gani} postao `rtva srbijanskog pravosu|a u slu`bi
velikosrpske ideologije, poku{aj revizije istorijskih fakata, negiranja genocida
i zacrtanog izjedna~avanja `rtve i agresora.“
Uo~ljivo je kako autor u~estalo koristi sintagmu „osloba|aju}a presuda“,

{to predstavlja ~istu manipulaciju. Britanski sud se, naime, samo odredio
prema traènom izru~enju Gani}a Srbiji, uz obrazloènje kako tamo ne bi
imao fer su|enje, a nije se uop{te upu{tao u eventualnu krivicu ili nevinost
Ejupa Gani}a. No, ovakav ugao izvje{tavanja su imali i drugi mediji u
Sarajevu.
Na dan posjete ovom portalu (31.7.) nije postavljen nijedan komentar na

gornji tekst.
Dnevni avaz
Zanimljiva je bila kolumna „Nikab“ autora Seada Numanovi}a, glavnog i

odgovornog urednika Dnevnog avaza (26.7.).
Evo upe~atljivih dijelova teksta: “BiH se, o~ito, nalazi u stanju u kome su
bile ili jesu zemlje koje su preìvjele teroristi~ke napade. To stanje karak-
terizira nesigurnost, koja se manifestira agresivno{}u, netrpeljivosti i
podozrivosti prema svima koji su iole ’sumnjivi’… Da li je na{ odnos
prema ènama… fer?… Treba li nam u BiH danas nikab? Kratko i jasno –
DA!… Naravno, stvari nisu tako jednostavne. Treba razlu~iti do koje granice
moja sloboda ugroàva slobodu drugog i ko je taj ko je meritoran da
povu~e liniju slobode…”
26
Na dan posjete ovom portalu, odnosno online izdanju Dnevnog avaza

(30.7.), bila su postavljena 34 komentara.
Debatu je inicirala Aida [abi}, te u prvoj replici istakla da, ako je ne~ije pravo
da nosi nikab, njeno je pravo da kritikuje, odnosno iznosi mi{ljenje o tome.
“Musliman ne moè kritikovati Allahov propis jer time sam sebe deklari{e
nevjernikom …” (“mmmm bbbbb” ), na {ta [abi}ka apostrofira problem
interpretacije, uz podsje}anje na razli~ite izjave predstavnika uleme, koji
u jednoj varijanti pokrivanje ène smatraju obavezom (farz) a u drugoj
tvrde suprotno, uz napomenu kako pitanje interpretacije nije tipi~no
samo u islamu ve} i u ostalim monoteisti~kim religijama.
Ve~ernje novosti
“Pomirenje pre svega”, naslov je uvodnog teksta potpisanog inicijalima

(D.M.) koji po~inje konstatacijom kako }e pomirenje u regionu biti u
samom vrhu politi~kih agendi dvojice predsjednika. Tekst je objavljen
19.7. u povodu posjete predsjednika Hrvatske Ive Josipovi}a Beogradu.
Narednog dana registrovano je 14 komentara, od kojih je u samo dva

pozdravljena posjeta hrvatskog predsjednika Srbiji, dok je u ostalim
komentarima prisutna negativna percepcija tog doga|aja.
Nije uo~en jezik mr`nje ali ima uronjenosti u pro{lost, uz podsje}anja na

genocide koji su Srbi iskusili u 20. vijeku.
Ukratko, u pristiglim komentarima nije bilo vulgarnosti niti jezika mr`nje

i netolerancije. Tu i tamo duhovitih opaski, àoka i sl.
“Uz Srbiju smo i kad gre{i” je naslov intervjua Dubravka Vujanovi}a sa

Miloradom Dodikom (27.7.).
Apostrofiran je Dodikov stav, izba~en u podnaslov: “… Srbija mora da se

osvesti, Kosovo je izgubljeno. Vreme je da se podelom poku{a izvu}i deo
pokrajine”.
27
INTERNET
Komentari{u}i stanje u BiH, Dodik je, izme|u ostalog, konstatovao kako

je “Bosna mentalno podeljena zemlja. Bosna je jedna velika gre{ka
Zapada”, na {to je novinar replicirao: “To Zapad nikad ne}e priznati, a vas
}e i dalje smatrati ru{iteljem?“
Prispjelo je 37 komentara pro et contra, ali bez zapaljive retorike, vulgar-

nosti ili jezika mr`nje.
B-92
Forum „Politika i dru{tvo“, uprili~en povodom fizi~kog napada na novinara

Teofila Pan~i}a, sadràvao je osudu tog ~ina, uz izraèno àljenje {to se
ne{to tako u Srbiji uop{te doga|a. Ipak, jedan komentar, potpisan sa
„strani pla}enik“ (25.7.), unekoliko odudara: „Ne znam da li je autobus
navijao, ali statistika govori da je bar dvoje putnika moralo snimiti ceo
doga|aj mobilnim telefonom... Ne moè{ o~ekivati za{titu od dràve koja
je doti~ne motka{e odgajala, a vrlo mogu}e i poslala na zadatak.“
Nu`no je naglasiti kako B-92 proìvljava stanovitu krizu koja se najprije ogleda
u odlivu kadrova i to pravih profesionalnih perjanica. Kultne emisije „Pe{-
~anik“ i „Insajder“, spletom jo{ uvijek do kraja nerazja{njenih razloga, stag-
niraju, {to se negativno reflektuje na ukupnu poziciju ove medijske ku}e.
Index
Po nekim kredibilnim procjenama, INDEX.HR se smatra najautoritativnijim

i najposje}enijim portalom, ne samo u Hrvatskoj nego i u neposrednom
susjedstvu. Posebno je popularan IndexForum, ~iji moto glasi: „100%
tolerancije za razli~itost, 0% tolerancije za vrije|anje. Svi komentari su
odmjereni i duhoviti. Uo~ljivo je u~e{}e iz Srbije, barem sude}i po ekavici.
Sa izraènim simpatijama su prokomentarisani osvrti na posjetu pred-
sjednika Josipovi}a Srbiji, a posebno tekst naslovljen: „Ivi s prijateljstvom,
Boris“, potpisan inicijalima F.M. a objavljen 19.7.
28
24 sata
(http://www.24sata.hr)
Ovo je nagla{eno informativni portal, ali tako|e njeguje diskusije. U pravilu

se kandiduju politi~ki osjetljive teme kao „Je li vrijeme da B. Tadi} posjeti
Vukovar?“, postavljena 19.7. a na dan posjete web stranici (20.7.) pristigla
su 23 komentara.
„Rat jo{ uvijek traje samo drugim sredstvima!“, zaklju~uje svoju misao
jedan u~esnik u diskusiji, koji posjetu Josipovi}a Srbiji defini{e kao
„{urovanje bezbo`nika i ~etnika“.
Indikativno je kako me|usobne animozitete naro~ito iskazuju oni koji jo{

nisu bili ro|eni u vrijeme opsade Vukovara.
Ima i komentara sasvim suprotne inspiracije. Naro~ito je ilustrativan

primjer kafi}a u Borovom Naselju, gdje su Hrvati i Srbi i ostali zajedno
bodrili Srbiju na nedavnom Mundijalu u Ju`noj Africi! Doista, zvu~i gotovo
nestvarno. Ili se, mo`da, pretjerano robuje stereotipu o dominaciji inter-
netsko-forumske baru{tine...
AVGUST
Dnevni avaz
U ìì je kolumna naslovjena „Beograd gubitnik u Londonu“ (2.8.), autor

Nihad Krupi}.
Me|unaslov u formi uvoda glasi: „Motivacija srbijanskih vlasti u ovom

procesu je izme|u ostalog vezana za pridavanje va`nosti njenoj trenutnoj
ulozi ’stabilnog’ partnera Zapada i impresioniranje pogotovo ameri~kih
vlasti novoj politi~koj klimi u Srbiji koja bi joj trebala donijeti posebno
ako ne i vode}e mjesto u konsolidovanju prilika na Balkanu“.
29
INTERNET
Autor najprije konstatuje kako su vlasti u Beogradu doìvjele „dva nokauta

u samo deset dana razmaka“, ciljaju}i na savjetodavno mi{ljenje
Me|unarodnog suda pravde u Hagu o legitimnosti progla{enja kosovske
nezavisnosti, te odbijanje suda u Londonu da se Gani} izru~i Srbiji.
Autor je {okiran izjavom Milorada Bara{ina, glavnog tuìoca Suda BiH,

kako Gani} nije oslobo|en optu`be za zlo~in u Dobrovolja~koj, nego
samo izru~enja Srbiji. Autor je tako|e saglasan sa stavom dijela bo{nja~kih
politi~kih lidera, kao i dijela bo{nja~ke javnosti i dijela bo{nja~kih medija,
po kojem odluka londonskog suda istovremeno potvr|uje karakter rata u
BiH, kao ~ina agresije izvr{ene nad BiH.
Nadalje, isplata ratne {tete bi kona~no podigla moral „ve} kompletno

razo~aranog i maltene o~ajnog bo{nja~kog korpusa“.
Da ova kolumna sadrì i odre|enu dozu antisrpstva, zorno ilustruje slijede}a

re~enica: “Kako svi Nijemci nisu mogli biti SS-ovci ili gestapovci, tako ni
svi Srbi nisu ~etnici, ali odgovornost moraju snositi svi (podvukao autor
analize), zbog samog procenta zalu|ene srpske mase od gazimestanskog
mitinga do danas.”?!
Na dan posjete online izdanju Avaza (3.8.) pristiglo je {est komentara. Tri
komentara su od jednog autora (Nedàd Selmanovi}), koji uglavnom
lamentira nad nestankom Jugoslavije. Me|utim, zanimljiv je komentar
potpisan „astarea“, gdje doslovno stoji: „Hajde ti, Indijanac, prvi {utiraj,
kad si ve} iznio toliko nebuloza.“
Autor kolumne, naime, na jednom mjestu trenutnu politi~ku situaciju

opisuje kao nogometnu utakmicu, u kojoj je lopta na samoj crti srbijanskog
gola, te je neko iz bh. politi~ke ekipe treba samo gurnuti preko gol linije...
“Izbori i bh. Dijaspora“ (11.8.), autorica Mirela Kukan
„Srpski i hrvatski predstavnici vlasti promjenu na~ina registracije bira~a

izvan BiH ne dozvoljavaju jer se boje bo{nja~kih glasova, ali {ta ~ini
bo{nja~ka politika“, stoji u podnaslovu teksta.
30
„... Cifra od 36.474 njih koji }e na ovogodi{njim op}im izborima u BiH

imati pravo glasa vi{e je nego porazna u odnosu na podatak da izvan
svoje zemlje ìvi 1,2 miliona bh. dràvljana“, uz podsje}anje kako je u
dijaspori „ubjedljivo najvi{e Bo{njaka, kojima srpski i hrvatski predstavnici
vlasti ne dozvoljavaju pasivni sistem registracije“.
Na kraju teksta o{trica kritike je i na resornim ministrima, koji „gle

slu~ajnosti, dolaze ba{ iz Stranke za BiH, koja ve} godinama probi u{i
pri~om o svojoj dràvotvornosti“.
Od 18 prispjelih komentara, od kojih je ~ak pet od jednog autora („e-

davud“), krivicu uglavnom pripisuju bo{nja~koj strani, kako politi~arima,
tako i bo{nja~koj dijaspori.
Nije uo~en neprimjeren jezik u komentarima, ali slutimo selektivan pristup

administratora online izdanja Avaza u izboru, odnosno brisanju
nepoèljnih komentara, a u kontekstu tjeranja vode na mlin novoformirane
politi~ke stranke na ~ijem ~elu je vlasnik Avaza.
„Vildanov{tina kao fenomen“ (tre}i dio), autor Ugo Vlaisavljevi} (12.8.)
Tre}i nastavak, kao i prethodna dva, izvorno su objavljeni u politi~kom

magazinu Global, izdanje Avaz kompanije, ali najavljeni i dostupni na
online izdanju Dnevnog avaza. Ugo Vlaisavljevi} je ina~e redovan kolumnista
Globala.
„Kako su, dakle, predstavljena trojica kandidata: jedan je izvrstan, drugi

nekakav nikakav, a tre}i kao lupe` i nitkov! Ovdje se kandidati nisu pred-
stavljali, nego im se sudilo.“ (Podnaslov teksta)
Nu`no je ovdje dati saètu genezu atributa „vildanov{tina“. Izvedena je,

naime, iz kovanice „avazov{tina“, koja se pripisuje Ivanu Lovrenovi}u
(2003.), kao paradigmi lo{eg novinarstva: „politikanstvo, neprofesionalnost
i sklonost ka javnom lin~u“.
Tre}i nastavak eseja je neposredno inspirisan tematom u subotnjem

dodatku Oslobo|enja Pogledi, autorice Vildane Selimbegovi}, glavne
urednice lista. Najavljena su tri kandidata:
31
INTERNET
Haris Silajdì}, Bakir Izetbegovi} i Fahrudin Radon~i}. Iscrpni intervjui su

vo|eni sa dvojicom (iscrpniji sa prvim, uz uvjerljivije spinovanje u redak-
cijskoj opremi), dok se tre}em kandidatu doista samo sudilo, „jer on, po
njenom uvjerenju, zasluùje }eliju a ne kabinet!“ (Vlaisavljevi}).
Rije~ je o dubokom medijskom i politi~kom sukobu izme|u Dnevnog

avaza, koji je donedavno predstavljao svebo{nja~ki front, a danas politi~ku
liniju njegovog osniva~a Fahrudina Radon~i}a, i gra|anskih medija iz
Sarajeva, uglavnom lijevo orijentisanih. Ovi mediji ~esto u dokazivanju
svojih stavova i uvjerenja vrlo agresivno, katkad i neprofesionalno,
napadaju politi~ke neistomi{ljenike. Izraz “avazov{tina” su ovi mediji
koristili kao paradigmu neprofesionalizma, a Vlaisavljevi}, koji ina~e
poti~e iz gra|ansko-liberalnog ambijenta, ovakvu vrstu politi~kog diskursa
naziva “vildanov{tinom”.
Indikativno je, me|utim, kako je u dvije nedjelje od objavljivanja tre}eg

nastavka eseja registrovan samo jedan komentar, anemi~an i nemu{t, {to
upravo poja~ava na{u naprijed izre~enu slutnju o mogu}em, na ne~iji
mig, selektivno-arbitrarnom postupku administratora Avazovog online
izdanja. Ili je, mo`da, izraèna apstinencija u komentarisanju zapravo
rezultat slaba{nog javnog mnijenja? Da podsjetimo na podatak kako je
oko 40 odsto ovda{nje populacije funkcionalno nepismeno! Znaju ~itati,
ali ne znaju – {ta zapravo ~itaju. Vlaisavljevi}ev esej svakako ne predstavlja
popularno {tivo.
Kako god, ovaj aspekt medijsko-komunikolo{ke fenomenologije iziskuje

iscrpnije istraìvanje.
Sarajevo-x
U fokusu je koncert Zdravka ôli}a9 na Ko{evu. Uvodni tekst i videozapis

su propra}eni sa ~ak 243 komentara!
9
Zdravko ôli} je najpopularniji pop pjeva~ biv{e Jugoslavije porijeklom iz
Sarajeva. Neposredno pred rat je oti{ao u Beograd, gdje i danas ìvi i radi. Na
koncertu u Sarajevu, koji je povod tekstu, bilo je 60.000 posjetilaca.
32
Na dan posjete portalu, 3.8., i{~itali smo poruke pro et contra. Uprkos
neuvjerljivoj redakcijskoj ogradi kako se svi sadràji ne mogu izbrisati,
registrovali smo i naredni, kao paradigmu jezika mr`nje:
„Eto vam va{i Srbi kolja~i, kad ni{ta niste nau~ili od ratova i njihovih klanja
po Bosni i Hercegovini. Sad ne}e biti Srebrenica nego Sarajevo cilj klanja
~etni~kog. Eto vam va{i Srbi, pa neka vas tako kolju svaki rat“, u potpisu
“@sarajlija”, 1.8.
Saètu reakciju na gornji ispis dao je komentator potpisan „Dr“ (1.8.):
„Svaki olo{ ima pristup internetu. @ivio zdrav i otvoren um!“
Bilo je obilje komentara u odbranu Zdravka ôli}a, uz podsje}anje kako je

u Beograd oti{ao prije rata, kako se nikada nije ljubio tri puta, niti govorio
ekavicom...
Bilo je poruka ~u|enja razmjerama izraène me|uetni~ke mr`nje...
Poskok
„HRVATI KAO MAJMUNI U KUTIJI: Kako su Srbi izgubili ’Krajinu’ a dobili

RS“ - naslov nepotpisane kolumne postavljene 3.8.
„... U BiH svi ga{enje HRHB10 pripisuju upravo Tu|manu a veliki dio
neosvije{tenih Hrvata u BiH, {to je tragi~no, nju smatra sramotnim
dijelom svoje povijesti.“
Odbijanje Plana Z-4, {to bi fakti~ki predstavljalo dràvu u dràvi, proko-

mentarisano je lucidno i duhovito: „Da se nekad i svemir uroti da ljudska
glupost osujeti svaku nepravdu potvrdilo se kad je ovakav plan odbio
Mile Marti} u @enevi!!“
10
Hrvatska republikaHerceg Bosna (HR HB) je teritorijalna cjelina koja je u BiH
funkcionisala tokom rata. Stvaranjem Federacije BiH 1994. godine ujedinjene su
teritorije koje su kontrolisale hrvatske i bo{nja~ke vojne snage.
33
INTERNET
Na kraju je sve za~injeno eksperimentom s majmunima koji poku{avaju

do}i do banana obje{enih na stropu, ali svaki put budu osuje}eni zalijevanjem
ledenom vodom. Eksperiment s majmunima, kao politi~ka metafora
pona{anja Hrvata, preuzet je od zagreba~kog portala Obzor.
Na dan 4.8. registrovano je 26 komentara. Evo karakteristi~nih:
„Paradoksalno, ali krivousti je Z-4 prihvatio. No blentavi Mile nas je spasio.

Najva`nije je imati budalu u neprijateljskim redovima, koja je ve}a budala
od tvoje budale...“, u potpisu „ja: ...“.
Postavljen je i jedan poduì dopis (u potpisu Franjo Komarica). Bez obzira

na autenti~nost ovog ispisa, u smislu da li je rije~ o banjalu~kom biskupu
Komarici, svakako je za pozdraviti konstruktivan na~in koji sugeri{e
popravljanje pozicije Hrvata u RS.
„Kolumnista valjda o majmunima pri~a iz prve ruke jer o~ito ìvi u mak-
simirskom vrtu“, u potpisu „pero kvrìca: ...“
Nije bilo izljeva etni~ki motivisane netrpeljivosti, a niti one kao rezultat
sporenja unutar jednog nacionalnog korpusa. U ovom slu~aju konkretno
Hrvata. Sve se uglavnom iscrpljivalo na duhovitim opaskama i àokama,
{to ina~e karakteri{e internetsko-forumsku komunikaciju, koja je uo~ljivo
leèrnija i opu{tenija od polemika unutar tradicionalnih medija.
Burne su bile reakcije na prisustvo @eljka Kom{i}a na ovogodi{njoj 205.

sinjskoj alci, posebno na apsolutnu nelegitimnost da Kom{i} prisustvuje
kao tobo`nji predstavnik bh. Hrvata.
Evo samo dvije karakteristi~ne poruke:
„Zbog ta{tine i pohlepe hrvatskih politi~ara u BiH opet }e nam poturice

izabrati Kom{u“, u potpisu „kukavi~ije jaje“.
Poruka „RID Jo Brki“, data krupnim slovima glasi: „@eljko, poselami nam
Stipu na toj svinjskoj halci!“
„POLEMIKA IZ BH DANA: LUÎ]EV ODGOVOR IVANU LOVRENOVI]U“
34
Portal Poskok prenosi (6.8.) integralno tekst Ive Lu~i}a u Danima.
Nu`no je prethodno dati saètu genezu ove polemike. Naime, nakon dvo-
godi{nje pauze pojavio se 14. broj mostarskog magazina Status, ~iju su
pripremu pratile brojne kontroverze oko kandidovane teme, parafrazirano
– u traganju za paradigmom hrvatske politike u BiH.
Ivan Lovrenovi}, po{to je saznao imena autora za priloge u Statusu,

odbio je napisati svoj tekst, a iscrpno obrazloènje je objavio u Danima,
gdje se posebno okomio na Ivu Lu~i}a. U tako|e iscrpnom odgovoru,
Lu~i} mu ne ostaje duàn. Evo samo karakteristi~nih fragmenata:
„... Njegova slika Bosne prijeko je potrebna iluzionistima koji poku{avaju

reintegrirati ’ove prostore’, ujediniti ’na{e narode i obra~unati se s ’njihovim
nacionalizmima’... Hrvatska politika u BiH ne prihva}a njegove ideje i ne
smatra ga svojim, kao {to ni on politi~ko hrvatstvo po svemu sude}i ne
doìvljava dijelom svog identiteta... Lovrenovi} tvrdi da ne razumijem
’bosanstvo kao duboku povijesno-identitetsku strukturu bez koje je neza-
mislivo bilo kakvo ozbiljno povijesno i politi~ko utemeljenje hrvatstva u
Bosni i Hercegovini’, te konstatira da je ta ’dubina i identitetska poliva-
lentnost koja iz nje proizlazi crvena krpa svim lu~i}ima’, odnosno svima
koji zastupaju op}e hrvatske nacionalne interese ...“
Na dan posjete ovom portalu (6.8.) prispjelo je ukupno 17 komentara

uglavnom prolu~i}evskih. Jedan komentar („|ivo“), priznaje Lovrenovi}u
stil i erudiciju, ali nagla{ava kako je „mentalno i intelektualno oblikovan
i sazrio u jednoumlju... sve ostalo je samo glumatanje zbog korice kruha
u sarajevskoj ~ar{iji, u kojoj }e uvijek morati dokazivati svoju navodnu
antihrvatsku integralisti~ku poziciju...“
Na sli~nom fonu je i komentar koji Lovrenovi}a etiketira „bo{nja~kim

pobo~nikom... sav je utonuo u bo{nja~ki ’multikulti’”.
Samo jedan komentar predstavlja eklatantan primjer jezika mr`nje i duha

netolerancije:
„E za{to ovog Lovrenovi}a ne digo{e u zrak umjesto onog Leutara?!“, u

potpisu „mostarac888“.
35
INTERNET
„KONTRAUDAR ÔVI]EVA POTR^KA“ (11.8.): tekst doktora Slave Kuki}a,

integralno prenesen sa portala Depo.ba, rezultirao je sa 37 komentara, od
kojih ve}ina izraàva sna`nu antipatiju prema autoru kolumne. Slijede
fragmenti karakteristi~nih komentara.
„Ipak vas je panika jamila jer napisati deset komentara u mjesec dana pro-
tiv ôvi}a govori ne{to... Uostalom, sto posto sam siguran da }ete biti
sudski procesuirani za raskid ugovora za osiguranje s Hercegovina osigu-
ranjem i sklapanje ugovora s Eurohercom. Zbog toga ste HT Mostar
o{tetili za 1,2 milijuna maraka. A za to se dru{kane ide u Zenicu...“, u potpisu
„MR: KUKAC“.
„Da ponovimo, ’Republika Hrvatska je izvr{ila agresiju na Bosnu i

Hercegovinu’, Ve~ernjak, travanj 2002. godine“, u potpisu „Slavko bez Mirka“.
„Moj drug Slavo, nekada borac za ideale a danas bo{nja~ki gubernator i

namjesnik za Hercegovinu, dveri o po{tenju i moralu... [ta kaè drug
Zlaja, kad opet mora kolumna izi}?…“, u potpisu „drug“.
„... Nemojte braniti gospodina Prli}a, spremite svoju odbranu“, u potpisu

„besjeda“.
Osim politi~kih àoka, nije bilo jezika mr`nje u objavljenim komentarima.

Ina~e, oficijelan moto, „Portal za dru{tvenu dekontaminaciju“, jasno sug-
eri{e politi~ku afilijaciju, u smislu otklona od retrogradnih ideologija i
pokreta. Nije bez zna~aja ni reklamiranje portala sli~ne politi~ke opcije –
Depo.ba ili Buka, online magazin za online mislioce.
Uz komentare, ovaj portal redovno postavlja upozorenje kako }e skidati

tekstove koji vrije|aju i etiketiraju.
Frontal
„KVANTNA POLITIKA“, naslov je kolumne Sr|ana Puhala (1.8.), uz pod-

naslov: „Kako pojam kvantne politike moè objasniti vladavinu SNSD?“
„... Da bismo objasnili sada{nju vladavinu SNSD-a moramo da upotrebimo

jednu novu sintagmu, a to je kvantna politika... Kvantna fizika i mehanika
36
dozvoljavaju da se atomi, molekuli i na{ premijer mogu istovremeno nalaziti

na dva mjesta...“
Evo dva karakteristi~na komentara, od nekoliko prispjelih na dan posjete

ovom portalu (4.8.):
„Manji je problem {to DODIK ru{i princip kvantne fizike. Ve}i je problem
{to krade i ar~i ono {to su generacije stvarale i navodno pravi ono za {to
su ginule hiljade boraca VRS i nedu`nih civila, dok je on stvarao RONHIL“,
u potpisu „Milashin“ (2.8.).
„Ne nasjedajte na provokacije Puhala. Sve doskora se kleo u SNSD i

Dodika a sad ga kudi. Mora da je ostao bez obe}anog honorara. Mile ga
nategao pa se sad sjetio da mu se suprotstavi, jadan on, ili je u pitanju
opet njihova navlaku{a?“, u potpisu „lugar“ (2.8.).
Upravo ova dva komentara ilustruju odnos prema SNSD-u i Dodiku, odnosno
percepciju politi~kih opcija i aktuelnih zbivanja u RS-u, posredovanih ovim
portalom. Uo~ljiva je spin poruka: „Prvi ro|endan Frontala! Jedini }irili}ni
portal zapadno od Drine!“
„VASI]: IVANI] I ÂVI] SU STRANI IGRAÎ“ (4.8.). U formi uvoda, uz

krupnu fotografiju Rajka Vasi}a, izvr{nog sekretara SNSD-a, izvu~ena je
njegova izjava, kako su predsjednici PDP-a Mladen Ivani} i DP-a Dragan
âvi}, zapravo „favoriti me|unarodnih zakulisnih faktora“, {to navodno
potvr|uje i Rafi Gregorijan u svom opro{tajnom intervjuu RTRS-u.
U nastavku nepotpisanog teksta se kaè kako je taj intervju otkrio kako se

manipuli{e opozicijom u RS-u, uz naglasak da je SDS iskori{ten samo kao
glasa~ki potencijal koji treba da obavi posao za Ivani}a i njegovo mjesto
u Predsjedni{tvu BiH.
Na kraju teksta se apostrofira Vasi}ev stav da }e se nakon otkrivanja karata

„struktura i ~lanstvo u SDS-u vjerovatno zapitati za{to gube vrijeme sa
dvojcem Ivani}-âvi}“.
37
INTERNET
Evo karakteristi~nih fragmenata iz prispjelih komentara istog dana po

objavljivanju teksta.
„Sje}a li se jo{ neko [piri}evih rije~i ’Milokrad Dodik’. Ili grije{im ili da
ne vjerujem svojim o~ima jer sam gledao [piru kad to izgovara“, u pot-
pisu „mlato“.
„... Svaki glas za PDP i DP je isto {to i izdaja Republike Srpske, molim
Boga da kona~no SDS sjedne na zelenu granu i zavlada zajedno sa SNSD-om
pa da pocrkaju izdajnici, sledbenici grobarove politike, la`ni radikali,
crvena kopilad i sva ostala gamad“, u potpisu „Mla|an Dinki}“.
„... Vasi} je sam priznao da je u ratu bio snajperista – cijeli rat. U cijelom
svijetu je poznato da takvi vojnici postaju psihijatrijski slu~ajevi, {to je ve}
slu~aj sa Vasi}em, samo nema ko da pa{~e zatvori, pa ga ne treba ozbiljno
ni shvatiti“, u potpisu „lugar“.
„... Ako su stranci doveli ove, a ka`njavali one, kako to da su sada oni koji
su ka`njavani strani pla}enici, a ovi {to su ih stranci doveli patriote?
Potrudite se da ne mijenjate teze i zadrìte neku liniju razuma jer ovdje
jo{ nije razum rekao laku no}, a kad }e, ne znamo“, u potpisu „kosta“.
„... Jednom }e iza}i na vidjelo koliko su Amerikanci uloìli para od 2002.

do 2008. preko NDI u Dodika i njegovu stranku. Od cifre }e se zavrtjeti
glava.“ U potpisu „mika-hakkinen“.
Prispjeli komentari su isklju~ivo u znaku unutarsrpskih sporenja, povre-

meno zapaljivi, sa elementima vrije|anja („crvena kopilad i sva ostala
gamad“). îni se kao da je preovla|uju}i stav, barem na ovom portalu,
kako je jezik mr`nje i duh netolerancije unutar jednog etni~kog ili
nacionalnog korpusa manje zlo od raspirivanja me|uetni~ke mr`nje.
Naàlost, u kontekstu balkanskih tragi~nih trvenja i sporenja, uronjenosti
u pro{lost i vi{ka istorije, mitomanije, duha revandikacije i srodnih
dru{tvenih patologija, gornja opaska o manjem zlu kao da pije vode...
38
Bo{njaci
„POLITI^KI SMISAO DODIKOVIH IZJAVA O SECESIJI REPUBLIKE

SRPSKE“, autor Fikret Muslimovi} (9.8.)
U formi uvoda stoji: „Dodikove izjave o secesiji RS predstavljaju poziv za

ilegalnim naoruàvanjem“. U daljnjoj elaboraciji ove teze Dodikove izjave
o secesiji zapravo predstavljaju uzrok ilegalnog naoruàvanja. Ta „trka u
naoruànju predstavlja prijetnju BiH i regionu Balkana, {to moè eskalirati
sve vrste organiziranog kriminala i korupcije, pa i terorizma...“
Autor konstatuje kako secesije nema bez ratnih sukoba, iz ~ega zaklju~uje
kako je srpska strana spremna i na tu varijantu, dodaju}i „Prema tome,
pri~om o secesiji, najdirektnije se otvaraju pitanja rata i mira“, dok u
zaklju~ku teksta kaè: “… U posljednjim Dodikovim izjavama ima dovoljno
opravdanja da se on, u interesu mira i sprje~avanja krvoproli}a, li{i svake
mogu}nosti bavljenja politikom.”
Na dan posjete ovom portalu (11.8.), pristigla su svega ~etiri komentara,

u kojima se odreda izraàva sumnja u kredibilitet autora teksta, u kontekstu
njegove pro{losti kao visokorangiranog obavje{tajnog oficira u biv{oj JNA
koji je tek 1993. do{ao u BiH.
Index
„OLUJA: 15 GODINA OD HRVATSKOG RU[ENJA VELIKE SRBIJE“, autor

Zvonko Ala~ (3.8.)
„IZVEDBA i posljedice akcije nisu bile bezgre{ne, ali Oluja je jedan od

najbitnijih doga|aja i najve}a vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti“, stoji u
formi uvoda, sa karakteristi~nim me|unaslovom: „Najve}a pobjeda nad
kojom je velika sjena“.
Ovaj prigodan tekst je na dan posjete portalu (4.8.) izazvao 412 komentara.
Bez obzira {to INDEXFORUM non-stop upozorava na izba~en moto o tole-
39
INTERNET
ranciji za razli~itosti, ~esto se sklizne na teren vulgarnog, pa i uvredljivog

jezika. Da li je to refleks opu{tenosti koja poslovi~no vlada u internetsko-
forumskoj komunikaciji, ili je to ipak refleks na{ih dubokih me|uetni~kih
raskola? Kako god, u replikama sa hrvatske strane ima natruha i rasizma
kao “zahvalite Turcima {to ste tako crni i garavi”!
Ima prijetnji i sa velikosrpskih pozicija, u stilu Be}kovi}eve11 pjesme

“]era}emo se jo{”. Ili, poteè se ~ak i natpis u formi krilatice/prokletnice
postavljen na pro~elju crkve u Magdeburgu: „Sa~uvaj nas boè kuge i
Hrvata“, inspirisan toboè sadisti~kim bi}em Hrvata koji su do{li ~ak do
Njema~ke tokom Tridesetogodi{njeg vjerskog rata, kad su navodno
iskazali ne~uvenu surovost i varvarizam. Ili, podsje}anje istog autora,
o~ito istori~ara, kako je najve}e zlo~ine na Ceru tokom Prvog svjetskog
rata po~inila Vraìja divizija u sastavu Austro-Ugarske vojske, prete`no
“Hrvati i Muhamedanci… Sve to prije Jasenovca i ostalih strati{ta Srba,
tokom usta{ke strahovlade.”
„SRBE NA VRBE: [TO SE SLAVI OLUJOM, POBJEDA ILI OSVETA?“, pi{e

Tomislav Klau{ki (5.8.)
„Igrala se negdje dvadeseta minuta kad se s maksimirskih tribina zaorila

’Moja domovina’. Onako zanosna, pomopozna i ve} ljigava, vratila je nar-
odu uspomene na one dane ponosa i slave. I taman kad je zate~eni
komentator HTV krenuo hvaliti Bad Blue Boyse u isti mah s tribina je
krenuo onaj dobro poznati urlik: ’Srbe na vrbe! Ubij, ubij, ubij Srbina!’
To je folklor. Red ljubavi prema domovini, red mr`nje prema Srbima. To

je i slika Oluje: obja{njenje kako se radilo o legitimnoj oslobodila~koj
operaciji, pomije{ana s optu`bama za ratni zlo~in ~iji akteri trenutno
o~ekuju presudu pred ha{kim tribunalom...
... Ono {to je godinama optere}ivalo odnose dviju zemalja, sada je postala
formalnost koju se obavlja svakog kolovoza. I dok je jasno da se hrvatska
vlast, pod utjecajem Bruxellesa i Washingtona, pomirila s time da Srbija i
11
Matija Be}kovi}, poznati srpski pjesnik. U BiH i Hrvatskoj se smatra velikim srp-
skim nacionalistom.
40
dalje Oluju smatra zlo~inom, mnogo je va`nije pitanje je li se istodobno

pomirila s time da hrvatski gra|ani pre{u}uju ili odobravaju zlo~ina~ki
aspekt Oluje?
“Pobjeda je osveta” (me|unaslov)
Naàlost, sino}nje skandiranje na Maksimiru potvr|uje kako se u

hrvatskom dru{tvu jo{ uvijek pobjeda u Domovinskom ratu poistovje}uje
s osvetom nad Srbima. Dobar dio Hrvata raduje se osloba|anju zemlje
gotovo u jednakoj mjeri kao i ~injenici da je njome iz Hrvatske istjerano
250 tisu}a Srba. Oni vole Hrvatsku koliko i mrze Srbe. Onda je sasvim
logi~no da sladunjavu ’Moju domovinu’ prati gromovit pokli~ ’Ubij Srbina!’
… Ho}emo li se ikada radi nas samih obra~unati s duhovima iz Oluje?“
Ova kolumna je dijelom ili integralno prenesena, ili upe~atljivi pasusi citirani,
u brojnim printanim i elektronskim medijima, kako u Hrvatskoj, tako i u
susjednim zemljama, {to potvr|uje zna~aj portala INDEX.HR.
Na dan posjete ovom portalu (6.8.) prispjelo je ~ak 437 komentara, u

{irokom rasponu – od osporavanja do odobravanja.
Evo karakteristi~nih:
„Klau{ki o~ito proìvljava vrlo te{ke trenutke mentalne rastrojenosti“, u

potpisu „kfskjkhajkhal“.
„@alosno je kako na portalu sa HR domenom novinar moè napisati da je

Moja domovina ljigava... Klau{ki, srami se, ta pjesma ne vrije|a nikoga,
za{to bi bila ljigava?“, u potpisu „PeraDjetli}“.
„... Ne postoji OLUJA, ne postoji nikakva herojska borba hrvatskih oruànih

snaga, to je sramotno protjerivanje 250.000 ljudi sa svojih vjekovnih
ognji{ta, uz par sporadi~nih otpora pojedinih grupica srpske RASFORMI-
RANE vojske...“, u potpisu „77swelfer“.
41
INTERNET
„... Tomislave, mr`nja prema Srbima je mr`nja jo{ od Kraljevine SHS i nije
od ju~er, a za tu mr`nju su najmanje krivi Hrvati, ve} oni koji su htjeli vladati
Hrvatima...“, u potpisu „dubravko64“.
Ukratko, eksplicitan jezik mr`nje nije registrovan.
„UZ SANADERA I KRISTA PROTIV KOMUNISTA“ (12.8.), pi{e: Tomislav

Klau{ki
„Razvoj doga|aja bio je vrlo znakovit. U trenutku dok je Ivo Sanader s

obitelji slijetao u Los Angeles, a ljubavnica njegova prijatelja aterirala u
Remetinec, glavni urednik Glasa koncila potpalio je loma~u za sve one
’komuniste’ koji su nakon Sanadera ’preuzeli potpunu kontrolu nad
najja~om hrvatskom strankom.’“ Ovo je uvodni pasus teksta.
„[ta bi crkva bez komunista?“, glasi jedan od me|unaslova.
„... U svemu tome ’komunisti’ tako dobro zvu~e. Tako zlokobno, podmuklo,
sebi~no, anacionalno. Kao nekad ’ìdovi’ u nacisti~koj Njema~koj. Ili
’teroristi’ u Bushovoj Americi. Ve} na njihov spomen spu{taju se rolete i
glasa za HDZ.“
Zaklju~ni pasus, uz me|unaslov: „Crkva rijetko na strani `rtve“, glasi:
„HDZ je ve} po~eo prati usta Tu|manom, atmosfera se zagrijava u

âvoglavama, pravovjerna desnica prijeti okupljanjem, vele~asni Sudac
pjeva na festivalima, Anti Gotovini se sprema do~ek u Pako{tanima, a
Mikleni} (Ivan Mikleni}, glavni urednik Glasa koncila, opaska autora
analize) otvara sezonu lova na komuniste. Pravi na~in da se zaboravi na
onoga koji je ovih dana sletio u Los Angeles. Umjesto u Remetinec.“
Slijedi dio karakteristi~nih komentara, datih integralno ili u fragmentima.
„... Mladi PROLETERI dolaze i to u cijelom svijetu! Crkvi je odzvonilo!“, u

potpisu „barufniopticaj“.
„@ivjeli komunisti... {ta bi crkva bez njih...“, u potpisu „kokica-rikica“.
„Klerofa{isti~ka organizacija poput crkve bi trebala biti osu|ena od svih

progresivnih snaga u svijetu. Pod znakom krià i od ruke svete inkvizicije
42
je umrlo vi{e ljudi od kukastog krià i zvijezde petokrake zajedno. Sa

svakog krià doslovno kapa krv Krista, koji je na njemu umro i milijarde
`rtava izopa~ene organizacije... Paradigma, da su u nas za sve krivi komunisti
i Srbi je vi{e nego otrcana... Naàlost takvih je u Hrvatskoj dovoljno, da
njihova stranka pobijedi na izborima. Dakako, ne bi to mogli bez servisiranja
na{ih dragih du{ebri`nika koji koriste tisu}ljetna iskustva – kako upravljati
glupim stadom ovaca i druge stoke sitni zubi.“ U potpisu „binarni-vitez“.
„Sve stoji, samo ne znam gdje da prona|emo te progresivne snage“, u

potpisu „borges“.
„... Da se njih pita, vratili bi se u srednji vijek, ponovo spaljivali vje{tice i

uveli inkviziciju“, u potpisu „Pero-Batina“.
„Ovo je kao neki pamfleti} INDEXA protiv Crkve? Nisu ba{ ma{toviti,
pro~itao sam i bolje ateisti~ke tekstove. Ovaj je pun mr`nje, bez duhovitosti“,
u potpisu „teutina7“.
„Ne laprdaj hermafrodit“, u potpisu „olinko“, kao reakcija na gornju

opasku.
„Vidim da se ateistima pjene usta od mr`nje prema Crkvi. Vjerovatno im

smeta {to je Crkva stolje}ima branila hrvatski identitet“, u potpisu „teutina7“.
„I ne{to Hrvata spalila na loma~ama“, u potpisu „boliber“.
„Tekstopiscu Tomici bilo bi bolje da se malo okupa, mo`da uspije isprati

ateisti~ki smrad sa sebe“, u potpisu „teutina7“.
„Moralo bi se crkvi zapjeniti usta na sam spomen imena kretena Mikleni}a.

Da nekaj takvog hoda po zemlji i jo{ ima priliku ure|ivati jedan list (iako
to bio i smije{an glas pedofila, pardon, koncila)“, u potpisu „demofil“.
„Bilo bi dovoljno pro~itati sporni tekst u glasu pedofila i vrije|anje je jedina

metoda koja se name}e sama od sebe“, u potpisu „olinko“.
„Klau{ki, tko sponzorira ove antikatoli~ke, bogohulne i antihrvatske ~lanke?

Za ~iji ra~un svoj otrov prosipa{ po Crkvi, vjernicima i Hrvatskoj?“, pot-
pisano znakovito sa „StandartenfuhrerV“.
43
INTERNET
„A i ti ima{ sponzora? Ili si ti turbohrvat na narodnoj sisi?“, u potpisu „bollbr“.
„Mikleni} op}i s pingvinima u anus“, u potpisu, tako|e znakovito,

„TvojSlatkiHitler“.
Ovom vulgarnom opaskom polemika je skliznula do dna uvredljivog jezika.

Da li radi tog detalja, ili ne, na dan posjete ovom portalu (13.8.), stajalo
je upozorenje: „Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i
Index.hr. ne moè se smatrati odgovornim za izre~eno. Zabranjeno je
vrije|anje, psovanje i klevetanje. Upisi sa takvim sadràjem bit }e izbrisani,
a njihovi autori prijavljeni nadle`nim slu`bama.“
24 sata
(http://www.24sata.hr)
U ìì: „VELIKI SPECIJAL O OPERACIJI OLUJA – 15 GODINA PONOSA“,

postavljen 3.8. Evo upe~atljivih komentara na uvodni tekst:
“Traktorijada 95! Mi Hrvati!!!”, u potpisu “makiii”.
„Naàlost, sve se manje veselim obljetnici Oluje... 15 godina je pro{lo a mi

tonemo sve dublje... Ovo {to nam rade je gore od Oluje... Ovo je tsunami...
ve}i smo neprijatelji sami sebi od bilo kod drugog...“, u potpisu „barkun“.
„[ta se palite. Sirotinja uvijek strada ili sa jedne ili sa druge strane. Ne vidim
nikakvog razloga za ponos istjerati iz svojih ku}a nevine seljake, radnike,
po{tene ljude, ène, djecu, ma ko da su...“, u potpisu „nemam pojma“.
„Ve} odavno se vi{e ne osje}am kao branitelj... i ustvari vi{e i nemam neke
posebne emocije vezane uz taj rat – kao da nisam bio u njemu. Vi{e
osje}am to razdoblje u mom ìvotu kao neku rupu koju nastojim svih
ovih godina jednostavno ’presko~iti’ i zaboraviti. Eto, to su ovi politi~ari
uspjeli napraviti. Sve su zagadili...“, u potpisu „puzzo“.
„Isti k...c kad smo se za k...c borili“, u potpisu „agent-007“.
„Dràva koja je nastala na genocidu zauvijek }e biti prokleta“, u potpisu

„drug Tito“.
44
U~esnik u diskusiji, potpisan „crveni boò“, parafrazirano, navodi podatke

o 138.000 pripadnika hrvatskih snaga, prema 31.000 Srba, a vojne `rtve na
obje strane ne prelaze jedan odsto ukupnih vojnih efektiva na frontu. „O
kakvoj je onda vojnoj akciji rije~?“
Ovaj odnos prema Oluji, barem prema ovom portalu, veoma je indikativan.
Te{ko je na~initi gradaciju na crti pozitivno-negativno. Jednostavno, apatija
je op{te mjesto u~esnika u diskusiji.
U rubrici „Najkomentiraniji sadràji u 7 dana“ (9.8.) izdvojen je tekst

naslovljen „Ovi su ljudi na koncertu isticali usta{ko znakovlje“, postavljen
6.8., autora Hrvoslava Pavi}a.
U formi uvoda je istaknuto: „Unato~ o~ekivanju rekordnog broja pos-

jetitelja na ovogodi{njoj proslavi Dana domovinske zahvalnosti u
âvoglavama, nije se osje}ala gu`va kao prija{njih godina...“, uz
napomenu kako je Policijska uprava {ibensko-kninska broj prisutnih
procijenila na oko 60.000.
Prispjeli komentari su prete`no bili prothompsonovski12, ali bez eksplicitnih

opaski u smislu otvorene afirmacije usta{tva i sl.
B-92
Na naslovnici portala od 4.8. dominira vijest o parastosu `rtvama Oluje.
„OLUJA RAZDVAJA BEOGRAD I ZAGREB“ bio je naslov, a „Oluja ponovo

zao{trila odnose Srbije i Hrvatske“ podnaslov prigodnog teksta.
„Posle o~iglednog otopljenja srpsko-hrvatskih odnosa koje je kulminaciju

dostiglo posetom hrvatskog predsednika Ive Josipovi}a Beogradu, dve
12
Marko Perkovi} Thompson, popularni hrvatski pjeva~, koji kroz svoje pjesme potencira
hrvatski ponos i pobjede iz zadnjeg rata. Iako tvrdi da nije prousta{ki (nacisti~ki)
nastrojen, na njegovim koncertima ima dosta {ovinisti~kih i usta{kih ispada.
45
INTERNET
dràve su jedna prema drugoj ponovo po~ele da upu}uju otrovne strelice“,

glasi uvodni pasus teksta.
„Sa obeleàvanjem Oluje poklopio se zahtev Ha{kog tuìla{tva o kaznama

za navodne krivce za ovu akciju. To je bilo dovoljno za burnu reakciju
hrvatske javnosti, koja je na isti na~in reagovala i na izjavu predsednika
Tadi}a da se u akciji Oluja dogodio zlo~in koji se ne sme zaboraviti.
... O~igledno da je ve} petnaestu godinu zaredom Oluja oduvala protoko-

larne osmehe, {etnje ruku pod ruku i zajedni~ke ru~kove i ve~ere dràvnika
Srbije i Hrvatske.“
Od 58 prispjelih komentara pro et contra, dva sublimi{u suprotna mi{ljenja

o ovim dramati~nim doga|ajima iz bliske nam pro{losti.
„... Zlo~ince treba kazniti, ali je i dalje opravdanost akcije neupitna. Srbi
iz RSK su jednostavno dràli Hrvatsku u nezavidnom poloàju... Srbi su s
podru~ja takozvane RSK protjerivali nesrpsko stanovni{tvo, po~inili
masovne zlo~ine i odbijali priznati Hrvatsku kao svoju dràvu!...“ Ovo je
fragment teksta, potpisan „hrvat-ri“ (5.8.), autora koji se predstavlja kao
srpski izbjeglica ’91-’92.
„... Hrvatska vlast je ~inila sve kako bi se Srbi s razlogom pobunili a onda
ih optuìla za pobunu. Srbi su jednostavno nasjeli na hrvatsku propagandu.
Sve je to odavno smi{ljeno u kuhinjama u Zagrebu i centrima usta{ke
emigracije po svijetu.“ U potpisu „Bez cenzure“, 4.8.
U obilju o{tro su~eljenih stavova i pogleda nema eksplicitnog izraàvanja

netrpeljivosti etni~ki inspirisane niti uvredljivih kvalifikacija koje se mogu
podvesti pod jezik mr`nje.
Ana Radmilovi}, blogerka, postavila je intrigantnu temu: „Za{to desni~arske

organizacije?“ (9.8.). Fokus je na klincima, uz konstataciju da je „problem
{to dve tre}ine u Srbiji misli ono {to ti klinci govore“. Ostalo je nejasno
kako je do{la do takvog saznanja.
U nastavku podsje}a na sve izraèniju nostalgiju prema biv{im reìmima u

isto~noj Evropi, pa konstatuje: „... Ti klinci vi{e ne}e biti klinci, bi}e veterani
46
u politi~kom ìvotu Srbije... a Srbija je poistovetila levicu sa lopovlukom i

gubitkom suvereniteta... a jeres je zabava kad nema druge zabave, a druge
zabave nema jer je narod ovde sve siroma{niji, i to zaboravljaju oni koji
zabranjuju.“
Izdvojili smo samo fragment karakteristi~nog komentara od ukupno 274

prispjela na dan posjete sajtu (10.8.):
„... One ’dve tre}ine’ je marksizam otpisivao kao ’malogra|an{tinu’. Otpi-

sivao, ali ne i otpisao. Ona je otpisala njega. Ona je nosilac i supstrat idejnog
kruga devedesete. Svi se se}amo:
z svi su protiv nas

z mi smo `rtve nepravde
z kradu nam narod
z jezik
z zemlju
z pismo
z Ko? masoni, komunisti, hrvati, vatikan, amerikanci, marsovci...
Danas? Isto. Posle 20 godina ’slave’ i ’uspeha’ vratili smo se na start, da

okrenemo jo{ jedan krug... I {ta drugo da uradi gnevni mladi ~ovek kad
popije tri piva nego da uzme {tanglu. Danas nemamo tenkove, ali sre}om
tu su pri ruci ’doma}i izdajnici’ a za njih je dovoljna i {tangla...“, u potpisu
„Goran2“.
Bilo je obilje zanimljivih komentara, politi~ki o{tro su~eljenih, zapravo

nepomirljivih, ali korektno sro~enih, bez etiketiranja i uvreda.
Ve~ernje novosti
Online izdanje ovog tira`nog dnevnog lista u Srbiji na veoma skroman

na~in je obiljeìlo Oluju, kao i parastos `rtvama ove akcije.
Na dan posjete sajtu (5.8.) pristigla su samo dva komentara u formi pitanja
i odgovora.
47
INTERNET
Pitanje iz Prijedora: „[ta mislite, ~ija je politika dovela do toga da ova

kolona sa traktorima napusti svoje domove?“
Uslijedio je lakonski i sarkasti~an odgovor: „Ne znamo, ~ekamo da nam ti

kaè{.“
I pitanje i odgovor sublimi{u mi{ljenja dva unutarsrpska tabora. Pitanje

predstavlja jasnu aluziju na katastrofalnu politiku Slobodana Milo{evi}a.
Autor odgovora se vjerovatno sa time intimno slaè, ali je taj odgovor
dominantno rezultat ra{irenih frustracija unutar zna~ajnog dijela srpskog
korpusa zbog izgubljenih ratova...
„Evropa nas je ritnula sa koloseka!“, naslov je razgovora novinara Milana

Babovi}a sa Emirom Kusturicom (7.8.).
„Reditelj Emir Kusturica: ~inili smo sve {to su traìli od nas, a oni su nas
izbacili. Nisam za neutralnost, pa i Rusi èle da budu Zapad. Me|unarodni
sud je u~inio zlodelo“, izba~eno je u podnaslov.
Na pitanje za{to na koncertima pjeva Radovanu Karadì}u odgovara:
„... Pesma o nekom ko se sa promenjenim identitetom {eta po Beogradu

je ~aplinovski eksces zanimljiv meni kao umetniku, a nikako podràvanje
ratnog zlo~ina {to mi podme}u {kripavi politi~ari...“
„U Sarajevo ni na kafu“, naslov je antrfilea, sa zaklju~nom re~enicom:

„... Tajna je samo u tome {to sam ja verovao da Sarajevo ne sme da u|e u
rat po svaku cenu.“
Od 78 prispjelih komentara (10.8.), izdvojili smo tri karakteristi~na:
„Najve}i umjetnik sa ovih prostora = najgori ~ovjek sa ovih prostora”, u

potpisu “pekar”.
“… Te{ko je brojati do 8.000, a to je samo dio pobijenih nesrba u BiH …”,

u potpisu “Suad.K”.
“Te{ko je brojati do million!!!… Tu cifru Srbi broje evo ve} 80 godina!!”,

u potpisu “gogsy”.
48
Prvi izdvojen komentar zapravo sublimi{e {iroko rasprostranjen stav velikog

broja Bo{njaka o Emiru Kusturici kao njihovom otpadniku, u kontekstu
saznanja kako je rije~ o umjetniku svjetskog zna~aja.
Drugi komentar predstavlja paradigmu zamjene teza, {to je ra{irena zanimacija

na ovim prostorima, a nije nipo{to tipi~na za samo jednu etni~ku zajednicu.
Tre}i izdvojen komentar je u skladu sa tako|e ra{irenom matricom – a {ta
ste vi nama radili…
Me|u prispjelim komentarima nije bilo jezika mr`nje. Izljeva latentne

nepodno{ljivosti je bilo u izobilju.
49
INTERNET
Statisti~ki prik az
Vrsta k omentara
50
51
INTERNET
52
53
INTERNET
Uklon k omentara
54
55
INTERNET
56
57
INTERNET
Potpis k omentatora
58
59
INTERNET
60
61
INTERNET
Apstrakt i zaklju~ci
¾ Media plan institut je napravio monitoring i analizu sadràja web

portala /medija sa ciljem da se ustanove glavni trendovi na~ina
komentarisanja objavljenih sadràja ili, bolje re~eno, diskusije na
internetu. Monitoring je obuhvatio juni, juli i avgust 2010. godine,
sa okvirnim vremenskim rasponom od sedam dana u mjesecu.
Imaju}i u vidu posebno posje}enost portala, te njihovu ure|iva~ku
afilijaciju, smatrali smo kao reprezentativne uzorke pet portala u
BiH: Dnevni avaz, Sarajevo X, Poskok, Bo{njaci.net, Frontal.rs. Iz
Srbije su obra|eni Ve~ernje novosti i B-92, te iz Hrvatske Index.hr i
24 sata. Osnova uzorkovanja analiziranog sadràja je bila: kontro-
verzne dru{tveno-politi~ke teme, tj. teme oko kojih ne postoji
dru{tvena, politi~ka ili etni~ka (dràvna) saglasnost, a da su objavljene
na naslovnim stranama analiziranih portala u odre|enom vremenskom
periodu pra}enja.
¾ Limitiraju}i faktor istraìvanja je ~injenica kako ni globalno, ni

regionalno, niti lokalno, nema saglasnosti oko definicije sintagme
„jezik mr`nje“. U na{oj ustanovljenoj metodolo{koj gradaciji, jezik
netolerancije fungira kao podvrsta jezika mr`nje. Argumentovanu ili
konstruktivnu kritiku, posredovanu internetom, fiksirali smo kao
suprotan pol jeziku mr`nje i {irenju duha netolerancije. Me|utim,
veliki broj komentara na internetu semanti~ki ne zadovoljava teo-
retske kriterije argumentovane kritike, no svaki komentar koji je
izraàvao stav, bez generisanja netolerancije, podvo|en je pod ovu
kategoriju.
¾ Sumaran pregled komentara i replika jasno govori kako eklatantni

primjeri jezika mr`nje (ne{to izraèniji je broj prinjera jezika netole-
rancije), nisu kod nas masovna pojava, suprotno tvrdnji koja se
~esto moè ~uti u medijskim krugovima. Rasprostranjen je vulgaran
jezik, uglavnom li{en politi~kih konotacija, u smislu sukobljavanja
62
etni~ki, nacionalno ili vjerski inspirisanih, ve} je prete`no dat u

formi vrije|anja li~nosti, kao rezultat ukupno niske kulture u~esnika
u ovoj vrsti komunikacije.
¾ Gledano statisti~ki, ve}inom dominiraju komentari koji su u duhu

vi{e-manje argumentovane rasprave – u zavisnosti od medija, od 52
do 90 odsto. Slijede komentari koji generi{u netoleranciju, po medijima
od 9 do 48 odsto. Odre|eno procentualno istupanje je samo kod
bosnjaci.net, kod kojeg je najve}i broj ovakvih komentara. Rije~ je o
siteu koji je su{tinski nacionalno (etni~ki) profilisan i bira teme koje
su u sna`noj vezi sa krvavim zbivanjima u ratu u BiH i stradanjem
Bo{njaka. Me|utim, na ovom mediju nije zabiljeèn nijedan komentar
koji sadrì jezik mr`nje. Ina~e, {to se ti~e komentara sa jezikom
mr`nje, vrlo su rijetki i kre}u se svega oko jedan odsto, odnosno
frekvencijski samo nekolicina, i to samo kod dijela posmatranih
medija. O~igledno je da postoji uredni~ka (administratorska) djelatnost
koja filtritra ove komentare.
¾ Komentari (rasprave) se u ogromnoj mjeri odnose na tematiku

samih tekstova, odnosno na stavove drugih sudionika u raspravi u
vezi sa tematikom teksta. U procentima, takvi komentari nose, u
zavisnosti od medija, 65 do 96 odsto od ukupnog broja. Ostatak pripada
komentarima koji se ne ti~u tematike ve} raznih digresija i tematike
koja nije u vezi sa temom.
¾ Komentari su naj~e{}e potpisani nadimkom (od 66 do 92 odsto). Pod

to smo podvodili kako skra}enice od imena (Fudo, Sale, Goga...),
tako i razne opisne karakteristike (ùti, orao, zmija...). Internet komu-
nikacija ~esto rabi i razne simboli~ke i beletristi~ke potpise (XYZ,
Orlovi rano lete, Zelim da umrem...), koje je registrovao i ovaj monitor-
ing. U ve}ini medija takav broj potpisanih komentara se kre}e od 17 do
20 odsto. Ne{to ve}i broj, gotovo 30 odsto je na 24sata.hr, dok na
bosnjaci.net uop{te nije bilo takvih potpisa. Slijede komentari pot-
pisani samo imenom, dok je komentara potpisanih i imenom i prezi-
menom zanemariv broj. Ovdje leì jedna od osnovnih razlika u odno-
su na tzv. tradicionalne medije, gdje se komentar ili reagovanje
objavljuje samo ako je potpisano punim imenom i prezimenom. Novi
63
INTERNET
mediji imaju interaktivnost zasnovanu na gotovo potpunoj anonim-

nosti13.
¾ Tekstovi koji na relativno jednostavan na~in obra|uju teme, poseb-

no one koje su u svakodnevnom i medijskom i me|upersonalnom
ìvotu veoma prisutne, plijene neuporedivo ve}u pa`nju u odnosu
na razli~ite tzv. intelektualne diskurse autora. (Naprimjer, vi{e su
komentarisani teroristi~ki napad u Bugojnu, koncert Zdravka ôli}a
u Sarajevu, godi{njica vojne akcije Oluja...)
¾ Gledano pojedina~no po medijima, procentualne razlike po svim

kategorijama su veoma sli~ne, {to nam pokazuje da smo do{li do
indikativnih, ali empirijski zasnovanih saznanja u vezi sa varijablama
koje smo posmatrali.
Kontrover ze o kojima treba jo{ razgovarati
Tokom vijekova se iskristalisao stav kako je tehnika u pravilu brà od percepcije

njenih dometa i uticaja. Ovdje prvenstveno mislimo na medije masovnih
komunikacija. U tom kontekstu je naro~ito kaskala medijska regulativa i
legislativa.
Internet posebno potvr|uje ovaj stav. Zbog njegove navodno inherentne

demokrati~nosti, ~esto se opisuje kao globalna virtuelna agora. Klasi~ni
kanali komunikacija imaju svoju javnost. Slijede}i taj stav, logi~no je govoriti
i o internet javnosti.
Nema pouzdanih niti recentnih istraìvanja o dometima i uticaju internet

javnosti u BiH. U tom smislu i ovaj monitoring, te na bazi istog sa~injena
kroki analiza, unekoliko predstavljaju pionirski poku{aj barem markiranja
osnovnih pravaca dometa i uticaja interneta u BiH. U fokusu je jezik
mr`nje posredovan internetom.
13
Autor i lektor svjesno su u citiranim komentarima ostavljali i krupnije
pravopisne pogre{ke, kao {to je pisanje nadimaka, imena ili odrednica o pripad-
nosti narodima, malim slovom; napomena lektora
64
Prethodno je nu`no podsjetiti kako na globalnom planu nema saglasnosti

oko definicije sintagme “jezik mr`nje”. Ilustracije radi, ono {to je u Evropi
zabranjeno, e.g., negiranje holokausta, ili propagiranje nacizma i fa{izma, u
Americi je dozvoljeno po slovu i duhu Prvog amandmana na Ustav SAD-a.
S druge strane, u Evropi je bilo poku{aja apsolutizovanja slobode izraàvanja

putem interneta. Sre}om, preovladao je stav kako nema slobode izraàvanja
bez odgovornosti. Svaka apsolutizacija slobode izraàvanja na internetu, u
zavr{nici }e zna~iti – kraj interneta!
Ukratko, ono {to je nelegalno u tradicionalnim medijima, nu`no mora

biti nelegalno i na internetu.
Nas u ovom trenutku zanima odgovor na pitanje – koji }e oblik javnosti

imati ve}i uticaj? Javnost tradicionalnih kanala komunikacije ili internet
javnost?
Najnoviji podatak kako gotovo 40 odsto ukupne bh. populacije ima pristup
internetu moè impresionirati ali nam taj podatak malo govori o inten-
zitetu komunikacija putem interneta, a gotovo nimalo o dometu i uticaju
tog medija.
“Ko se ope~e pu{e i na hladno”, glasi drevna izreka, ovdje citirana u kontekstu
uloge medija u raspirivanju sukoba i ratova na ovim prostorima s po~etka
devedesetih godina pro{log vijeka. Da li {irenje jezika mr`nje i duha
netolerancije putem interneta moè predstavljati latentnu opasnost za
obnavljanje sukoba na ovim prostorima? Precizan odgovor je nemogu}e
dati. Sve ostaje u sferi naga|anja i {pekulacija.
Obavljeni monitoring govori o prisutnosti jezika mr`nje, bez obzira na

kontroverze u definisanju same sintagme takvog nepo}udnog jezika. Da
li je takav vid komunikacije ra{iren u BiH i njenom neposrednom susjedstvu?
Ra{iren jeste, ali nije masovna pojava. Moè li predstavljati utjehu podatak
kako su frapantni izljevi mr`nje u Americi gotovo masovna pojava u
komunikaciji u cyberspaceu? Izvjesno – da! S druge strane, za nas moè
biti onespokojavaju}e saznanje kako je jezik mr`nje i duh netolerancije u
Americi jo{ uvijek dominantno inspirisan nesaglasno{}u oko karaktera
Ameri~kog gra|anskog rata! Dakle, doga|aja od prije skoro vijek i po?!
65
INTERNET
Ako se ima u vidu podatak kako se sporovi u Americi produàvaju mada

su iznjedreni unutar jednog naroda, istina divergentnih etni~kih korijena,
{ta da o~ekujemo mi, duboko u{an~eni u etni~ke torove?
Ovim nu`no dolazimo na osjetljiv teren i kompleksno pitanje regulacije

interneta.
Savremeni regulatorni pristup po~iva na trijadi – zakon, dru{tvene norme

i kodeks.
Iz ove trijade su izvedena tri modusa – regulacija, koregulacija i samoregulacija

medija.
Poku{aj samoregulacije nedavno je predstavila Globalna mre`na inicijativa

(Global Network Initiative), kojoj su osim novinarskih asocijacija, nevla-
dinih organizacija za za{titu ljudskih prava i slobode medija {irom svijeta,
tako|e pristupili Google, Yahoo i Microsoft. Za po~etak su usvojene smjernice
o za{titi slobode informisanja i privatnosti na internetu. Smjernice
sadràvaju elemente globalnog eti~kog kodeksa jer po~ivaju isklju~ivo na
mehanizmu samoregulacije (www.globalnetworkinitiative.org). U me|u-
vremenu su i ISPs usvojili sopstvene kodekse.
Nesporno je kako je internet po svojoj ekspresivnoj formi najbliì {tampi.

Me|utim, po gami sadràja video }e uskoro imati dominantno mjesto u
odnosu na tekst i narativ. Istina, narativ ima i svoju audiodimenziju
tako|e primjenjivu u novom mediju. Najnoviji Cisco Visual Networking
Index konstatuje kako video ve} predstavlja pribli`no jednu ~etvrtinu
ukupne cirkulacije sadràja na internetu. Do 2012. godine procjene govore
kako }e videokomponenta predstavljati blizu 50 odsto ukupnih sadràja
posredovanih internetom (www.cisco.com). Ovaj podatak je posebno
zna~ajan u kontekstu budu}e regulacije interneta.
Upravo ta dominantna sadràjna komponenta – video, te ~injenica kako

je tehni~ko-tehnolo{ki internet u su{tini elektronski medij, logi~no je da
bude u nadle`nosti regulatorne agencije. U na{em slu~aju konkretno,
Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK). Me|utim, u RAK-u
energi~no odbacuju svaki poku{aj pro{irenja nadle`nosti na internet.
66
Da su ipak u pitanju nesnalaènja u samom RAK-u, potvr|uje i ~injenica

kako su prije nekoliko godina pro{irili mandat i na SMS poruke emitovane
na TV kanalima. Nekoliko komercijalnih TV stanica bilo je upozoreno, a
jedna i ka`njena zbog posredovanja neprikladnih SMS poruka. Osim toga,
RAK jasno sankcioni{e dje~iju pornografiju, te {irenje cyber kriminala, kao
dio op{teusvojenih civilizacijskih normi i standarda. U ostalim slu~ajevima,
uklju~uju}i i jezik mr`nje, po RAK-u, jedina relevantna adresa je - sud.
Multimedijalnost, interakcija, sinergija – predstavljaju medijsku paradig-

mu 21. vijeka.
Egzekucija Saddama Husseina snimljena je tajno (da li?) mobilnim telefonom

i emitovana je {irom svijeta, kako na komercijalnim, tako i na javnim TV
stanicama, {to je protivno barem evropskim medijskim standardima, u
materiji prikazivanja prizora nasilja. Koliko je poznato, nijedna regulatorna
agencija nije se oglasila. Pozitivan pol predstavljaju snimci bomba{kih
napada u londonskom metrou ljeta 2005. Samo koju minutu nakon
doga|aja snimci koje su na~inili gra|ani mobilnim aparatima, bili su u TV
redakcijama i na YouTubeu. To je medijska sinergija na djelu.
Nedavno curenje najpovjerljivijih dokumenata postavljenih na Wikileaks o

ameri~kom vojnom anga`manu u Iraku i Afganistanu, predstavlja najsvjeìji
primjer nu`nog redefinisanja regulacije medija uop{te, a interneta posebno.
Gotovo je unisono mi{ljenje kako je budu}nost novinarstva u online formi.
Kako je naprijed re~eno, ure|enje medijskog prostora poznaje tri forme:

regulaciju, koregulaciju i samoregulaciju. Ova posljednja je najblià su{tin-
skoj prirodi interneta. Naime, kao {to smo istakli, po svojoj ekspresivnoj
formi, internet je najbliì {tampi.
Samoregulacija po~iva na kodeksu, ili eti~kim postulatima. Komunikacija

u cyberspaceu poznaje specijalizovani kodeks, poznat i kao Netiquette,
izvedeno od Network Etiquette. To su osnovna pravila pona{anja u cyber-
space komunikaciji, sa polaznom premisom – pravimo prijatelje
umjesto neprijatelja! Naàlost, ta plemenita premisa jo{ uvijek nije
zaìvjela, ni planetarno, ni regionalno, niti na na{em mikroprostoru.
67
INTERNET
68
Preporuke
PREPORUKE
za bolju k omunik aciju inter net medija
i njihovih k orisnik a
Internet mediji su danas najkra}a veza izme|u proizvo|a~a informacija i

njihovih korisnika, a forumi korisnika pruàju {ansu da svako iznese
svoje mi{ljenje, komentar. Internet mediji postaju okosnica velikog
gra|anskog foruma u kome je sloboda izraàvanja neizmjerna, ali se
moè i zloupotrijebiti. Odgovornost za upotrebu interneta imaju mediji i
njihovi administratori, ali i svaki gra|anin koji ga koristi.
Ove Preporuke su nastale na osnovu rasprave na konferenciji „Internet –

sloboda bez granica“, odrànoj u Sarajevu 23. septembra 2010. godine.
Njihov cilj je da pomognu internet medijima u Bosni i Hercegovini da
pobolj{aju komunikaciju sa svojim korisnicima u cilju ja~anja slobodnog
izraàvanja i njegove eti~ke za{tite, a i da motivi{u relevantne stru~ne i
akademske institucije u oblasti medija i upotrebe informati~kih
tehnologija da istraùju i unapre|uju kulturu komuniciranja u virtuelnom
prostoru.
1. Pr ofesionalizam no vinara – uslo v dobr e k omunikacije
Novinari na internetu informi{u i {alju svoje poruke da podstaknu ~itaoce

da povodom njih komuniciraju. Da bi komunikacija me|u korisnicima
medija me|usobno i sa samim medijem bila korisna, smislena i upotre-
bljiva, novinari moraju sami da primjenjuju najprofesionalnije standarde
javnog nastupa – istinitost, objektivnost, argumentovanost, nedvosmis-
lenost i jasno}u poruke.
69
INTERNET
Gra|ane u internet komunikaciji prvo pokre}e informacija, komentar

novinara, multimedijalni vizuelni karakter prezentacije, a komunikacija
se nastavlja u me|usobnom su~eljavanju informacija i komentara. Visoki
profesionalni standardi u selekciji i prezentaciji informacija, po{tivanje
eti~kih pravila koja vrijede u ure|ivanju internet sadràja dimenzionirat
}e u velikoj mjeri i karakter foruma gra|ana, podsticati slobodno
izraàvanje i ja~ati odgovornost svih u~esnika za kulturu komuniciranja.
2. No vinar nije izv an foruma inter net k orisnika
Smisao svake internet komunikacije jeste da se sazna ne{to novo, da se

po{alje poruka, potvrdi i provjeri vlastito mi{ljenje, razmijeni iskustvo,
polemi{e oko kontroverznih pitanja i po{alje svoj glas koji u tradicionalnim
formama komuniciranja rijetko moè do}i do javnosti. Od internet komu-
nikacije ljudi bi trebali imati koristi, bolje se snalaziti u ìvotu. Internet je
pogodan upravo da poruka medija, obra}anje novinara, ne ostane jednos-
mjerno, {to je mana klasi~nih medija.
Internet redakcija sa informacijama koje objavljuje, ili novinar koji svojim

komentarom pokre}e raspravu, ne bi se trebali od rasprave distancirati.
U virtuelnom prostoru svi u~esnici u komunikaciji su ravnopravni i svi
mogu da kaù ono {to imaju. Novinar koji je pokrenuo raspravu moè u
nastavku komunikacije sa korisnicima da ponudi nove informacije, da
ne{to dopuni ili objasni ako èli i da u~estvuje u polemici. Ne treba izb-
jegavati u~e{}e u ovom komunikacijskom krugu. Umjesto devize „ovo
nije stav redakcije“ bolje je iznijeti stav novinara ili redakcije, po{tuju}i
jednako pravo svima drugima da iznose i svoje stavove. U ovom slu~aju,
novinar nije nikakav usmjeriva~ komunikacije, ve} samo njen ravnopravni
u~esnik. Aktivan stav novinara moè pomo}i da rasprava ne poprimi elemente
govora mr`nje ili drugih izraàja zakonski nedozvoljenih ili strogo eti~ki
neprimjerenih javnoj komunikaciji. Za takvo mjesto u komunikaciji inter-
net mediji moraju da osposobljavaju i vlastite izvje{ta~e i komentatore.
70
Preporuke
3. Prioritet – samor egulacija sadràja
Postoje neslaganja oko toga kako i da li bi uop{te trebalo regulisati

sadràj u internet komunikaciji, izuzev onoga {to je u ve}ini zakonodavs-
tava progla{eno krivi~nim djelom. Dok se ova diskusija vodi, najuputnije
je izgra|ivati standarde samoregulacije, vlastite odgovornosti medija za
ono {to objavljuju, ~ime pokre}u diskusiju, kao i gra|ana koji u njoj
u~estvuju. U izradi eti~kih standarda samoregulative treba koristiti poziti-
vna iskustva primjene Kodeksa za {tampu (Vije}e za {tampu BiH) i
Kodeksa za ure|ivanje radio i televizijskog programa u BiH (Regulaciona
agencija za komunikacije).
Treba podràti inicijativu Vije}a za {tampu BiH o pridruìvanju internet

portala standardima koje sadrì Kodeks za {tampu u BiH, iako bi naredni
korak, zbog specifi~nosti interneta u odnosu na klasi~ne medije, trebalo
da se kre}e ka specifi~nom Kodeksu komuniciranja putem interneta.
Treba primijeniti iskustva koja u tom smislu ve} imaju neki internet medi-
ji u susjedstvu i Evropi, uklju~uju}i i mogu}nost da razvijeniji portali imaju
i vlastite kodekse. U pripremi tih kodeksa treba uzeti u obzir ve} standardi-
zovana uputstva za kori{tenje interneta u javnoj komunikaciji na koja
upu}uju neki internet portali (http://www.globalnetworkinitiative.org/).
4. Kontinuirana edukacija za inter net no vinarstv o
Administratori internet medija, novinari i njihove web redakcije, imaju

priliku da se educiraju upravo zahvaljuju}i ogromnim mogu}nosti za sti-
canje znanja i informati~kih vje{tina koje internet ima. Ve}ina internet
portala je i nastala na bazi entuzijasti~nog pronicanja njihovih osniva~a i
vlasnika u tajne i mogu}nosti interneta, a najmanje kroz klasi~ne oblike
medijske i novinarske edukacije.
Sve dobro i lo{e vidljivo je na internetu, ali nije vidljivo na bazi kojih stan-
darda, kriterija i metoda, novinari i administratori grade nastup prema
internet javnosti. Bilo bi korisno da se u internet medijima uvede praksa
kontinuirane edukacije za specifi~ne oblike novinarskog izraàja i
71
INTERNET
sposobnosti ure|ivanja portala, kako bi se {to bolje koristile informacijske

prednosti interneta. Portali bi trebali da odgajaju i vlastite novinarske
resurse kako ne bi u velikoj mjeri bili samo prenosioci informacija i
komentara ve} i njihovi primarni stvaraoci, kako u pisanom tako i u
audiovizuelnom segmentu. U tom smislu, veliki dio posla imaju portali
klasi~nih medija koji ne koriste dovoljno komunikacijske prednosti interneta
i ~esto su samo „elektronska slika“ klasi~ne novine ili radio i TV programa.
Kako komunicirati sa svojim korisnicima i kako {to bolje koristiti prednosti

interneta, treba da postanu standardne teme u izobrazbi i razmjeni iskustava
novinara i medijskih menadèra, odnosno internet administratora u
{kolama novinarstva, novinarskim i medijskim radionicama i seminarima.
Medijska zajednica u BiH treba da istakne interes prema fakultetima novi-
narstva da ova problematika i teorijski i prakti~no bude obavezna i vi{e
prisutna na studijima novinarstva.
5. Kontr o v erze o inter netu – uklju~iti se u raspravu
Sa zaka{njenjem, ali ne prekasno, i u Bosni i Hercegovini je stvorena

kriti~na masa teorijskih razmatranja, znanja i prakti~nih iskustava o internetu
i informativnim medijima na internetu. Cijela medijska zajednica, a
posebno vlasnici, administratori i novinari internet portala, novinarska
udruènja i medijski instituti, {kole i studiji novinarstva, Regulaciona
agencija za komunikacije i Vije}e za {tampu, trebali bi fenomen interneta
staviti u prioritete svojih analiza, istraìvanja i projekcija. Digitalizacija
proizvodnje i distribucije radio i TV programa bit }e revolucija u klasi~nim
medijima i nova razvojna {ansa u internet medijima. Neophodno je pota}i
sinergiju vlastitih potencijala u BiH i aktivno u~estvovati u nau~nim, stru~nim
i razvojnim aktivnostima i projektima koji se izvode u Evropi i svijetu.
Konferencija „Internet – sloboda bez granica“ odgovorila je na neka

pitanja, ali je registrovala i dosta kontroverzi i otvorenih problema za koje
treba traìti odgovore i rje{enja, koliko u BiH toliko i u globalnom
promi{ljanju o budu}nosti interneta. Takva pitanja su:
72
Preporuke
- Koliki je realni uticaj internet medija na javnost u BiH; da li se pred-

vi|a njihov rast i da li klasi~ni mediji vode ra~una o tome u svojim
strate{kim razvojnim planovima?
- Da li sve sna`nije prisustvo videa i audia (odnosno RTV programa

klasi~nih elektronskih medija) na internetu aktuelizuje pitanja regu-
lacije od strane Regulacione agencije za komunikacije BiH?
- Kako se i da li se moè {tititi privatnost u internet medijima, odnos-

no njihovim forumima gra|ana?
- Koji su novi oblici govora mr`nje i njegove izvedenice koje nastaju u

globalnoj komunikaciji i kako se prema njima odnositi?
6. K ultura k omuniciranja – u obrazo vni sistem
Upotreba kompjutera i obu~avanje informati~kim vje{tinama sve vi{e

postaju sastavni dio obrazovnog sistema. No, na{ obrazovni sistem u cjelini
zaostaje u preno{enju znanja i ovladavanjem za prakti~no kori{tenje u
svakodnevnom ìvotu i radu, pa i za kori{tenje interneta kao medija za
informisanje i slobodno izraàvanje.
Kultura komuniciranja na internet portalima moè se efikasno izgra|ivati

samo u op{tem dru{tvenom pokretu za izgradnju informacijskog dru{tva
koje sadrì, pored digitalne kulture, i kulturu komuniciranja. Taj proces
treba zapo~eti u osnovnoj {koli i u kontinuitetu obuhvatiti cijeli proces
{kolovanja. Nevladin sektor i mediji trebali bi osmisliti aktivnosti i kampanje
putem kojih bi u javnosti podizali svijest o neophodnosti uvo|enja odgo-
varaju}ih nastavnih predmeta i unapre|ivanju postoje}ih u obrazovnom
procesu.
73
INTERNET
74
Intervju
Inter vju: Dunja Mijatovi},

predstavnica OSCE-a za slobodu medija
NEMA APSOLUTNOG PR AVA NA

SLOBODU IZR A@AVANJA
Dunja Mijatovi} je OSCE-ova predstavnica za slobodu medija (Representative

on Freedom of the Media). Ekspertica je iz Bosne i Hercegovine za medijsko
pravo i regulaciju medija. Kao jedna od osniva~a Regulatorne agencije za
komunikacije BiH (1998.) pomogla je kreiranju zakonskog okvira za medije
u tada{njem kompleksnom poslijeratnom dru{tvu.
Mijatovi}eva je 2007. godine postavljena za predsjedavaju}u najve}e

svjetske mreè medijskih regulatora - Evropske platforme regulatornih
autoriteta (European Platform of Regulatory Authorities). Od 2005. do
2007. predsjedavala je Grupom specijalista za slobodu izraàvanja i
informisanja u vrijeme krize, koju je oformilo Vije}e Evrope.
Mijatovi}eva je dosta pisala o novim medijima. Tako|er je sara|ivala

kao konsultantica na projektima koji se ti~u medijske regulative i novih
tehnologija u Evropi i na Srednjem istoku.
- Postojalo je vi{e inicijativa da se postigne neki globalni dogovor i ustanove

op{teprihvatljivi kriteriji za regulisanje prava na slobodu izraàvanja na internetu
(svojevremena UNESCO-va svjetska konferencija i mno{tvo drugih nau~nih,
komunikacijskih, informacijskih i drugih skupova). Me|usobno su se
suprotstavljala dva stava: pravo na slobodu izraàvanja bez ograni~avanja i
pravo na za{titu od zloupotrebe te slobode. Kakvo je danas stanje? [ta se
75
INTERNET
moè smatrati zloupotrebom? Kakvi su standardi Savjeta Evrope i EU-a,

odnosno evropski pogledi, a kakvi ameri~ki?
Internet je ~ak i u dana{nje vrijeme prili~no nov medij. Vlade su jo{

uvijek u procesu punog razumijevanja ukupnog potencijala interneta,
te njegove dru{tvene i politi~ke mo}i i mogu}nosti. Tako|er, niko
ne zna koje }e posljedice internet dugoro~no imati na interakciju,
strukturu i socijalno pona{anje. Ovo su sve aspekti koji trebaju biti,
ili jo{ uvijek nisu u potpunosti istraèni. Imaju}i to u vidu, mi smo
okruèni mnogim promjenjivim kategorijama, ili ~ak nepoznanicama.
Kada do|e do toga kako ili da li regulisati internet i, {to je jo{
va`nije, kako osigurati slobodu izraàvanja na internetu, vjerujem
da }e biti formirano zajedni~ko poimanje da nam ne}e trebati odvojena
kodifikacija za zajam~enu slobodu izraàvanja na internetu. Na{a
me|unarodna i nacionalna stanovi{ta su savr{eno dovoljna da
uklju~e internet kao medij i kao platformu. Treba da imamo u vidu
da sloboda izraàvanja i informacija nije zatvorena u nekoliko
me|unarodnih dokumenata sa namjerom da pokrije neke odre|ene
medije, nego da pokrije sadràj. To je pravo nezavisno od plat-
forme. Isto se moè primijeniti na kr{enje tog prava. Ne treba nam
dodatna regulativa krojena za internet ve} bolje provo|enje posto-
je}ih zakona.
Neosporno je da su nelegalni sadràji upravo to - nelegalni, bez obzira

na medije koji ih prenose. Me|utim, zna~aj regulacije sadràja dosta
varira u zavisnosti od preciznosti medija. Razvijene demokratije
zauzele su stav da je {tampa samoregulisana, dok je sektor emito-
vanja regulisan od strane nezavisnih regulacionih tijela.
[to se ti~e interneta, sada{nji status zakonodavstva i politika u mnogim

evropskim zemljama i SAD-u pokazuje da je preovladavaju}a tendenci-
ja da se ne uvodi specifi~na regulacija interneta, po{to sve te zemlje
imaju zakone koji su op{teprimjenjivi na internet sadràje kao {to su
dje~ija pornografija ili poticanje na rasnu mr`nju. Vjerovatno je da
odgovaraju}e aplikacije takvih zakona trebaju efektivno regulisati nele-
galne sadràje na interentu.
S posebnim osvrtom na regulativu elektronskih medija, mogu sasvim

izvjesno potvrditi da nadle`ne nezavisne regulatorne agencije u
Evropi, u pravilu, nisu kompetentne da se bave regulacijom nelegalnih
76
Intervju
(kao {to je govor mr`nje) ili potencijalno {kodljivih sadràja kao {to
je emitovanje na internetu (npr. foruma ili diskusija).
Ingerencije ovih nezavisnih administrativnih regulatornih autoriteta

obuhvataju televiziju i radio i bit }e pro{irene na propise za
audiovizuelne medijske servise, na nelinearne audiovizuelne servise
kao {to su interaktivne videoaplikacije (video na zahtjev i sl.). Ovi
nelinearni servisi se reguli{u s manje strogo}e nego tradicionalne
televizije, ali zabrana govora mr`nje je primjenjiva i na njih.
Me|utim, internet nije pokriven ovim direktivama. Ipak, kompe-

tencije nekih regulatora za sektor emitovanja mogu simulatno biti
prenesene i na internet.
- Da li su opasnosti od terorizma i pogubne posljedice ugroàvanja prava

djece na internetu poljuljale tezu o apsolutnoj slobodi izraàvanja na
internetu? Kako se to reguli{e u Evropi, a kako u SAD-u?
Nema apsolutnog prava na slobodu izraàvanja. Me|unarodni stan-

dardi (EConvHR, UN Declaration of HR, ICCPR, EU Charter of
Fundamental Rights) i nacionalna legislativa propisuju da to pravo
dolazi sa du`nostima i odgovornostima i moè biti subjekt odre|enih
restrikcija. Ipak, ove restrikcije trebaju biti propisane zakonom i
neophodne u demokratskom dru{tvu. Tuma~enje toga {ta je
neophodno za demokratsko dru{tvo prirodno se razlikuje od zemlje
do zemlje, u zavisnosti od istorijskog, sociopoliti~kog i kulturnog
konteksta. Prvi amandman Sjedinjenih Dràva dozvoljava {iru
interpretaciju slobode izraàvanja u pore|enju sa, naprimjer,
njema~kim zakonodavstvom, ali ~ak ni u Sjedinjenim Dràvama
nema ograni~enja slobode izraàvanja, naro~ito ako govor ~ini ima-
nentnu opasnost po sigurnost ostalih.
- Da li pod krinkom za{tite od terorizma, pedofilije i sl. neke vlade ~esto

vr{e pritisak na provajdere ili ~ak donose odluke sa zabranama ili
ograni~enjima kori{tenja interneta ili nekih sadràja na njemu? Koji su
ekstremni slu~ajevi u svijetu? Da li tako ne{to postoji kao tendencija ili
praksa u Evropi ili na{em regionu?
Dràve imaju legitimnu ulogu kada do|e do za{tite djece ili dru{tva
u cjelini od pedofilije, terorizma i {tetnog sadràja. Pitanje je kako
dràve defini{u “{tetnost”.
77
INTERNET
Slaèmo se da se protiv dje~ije pornografije moramo boriti svim

zakonskim sredstvima, ali imamo vrlo razli~ita mi{ljenja o tome {ta
je jezik mr`nje. Ima nekih dràva u regionu OSCE-a koje koriste
pove}ane prijetnje od terorizma posljednjih godina kako bi provele
zakonodavstvo sa vrlo upitnom definicijom “ekstremizma”, naprimjer.
Nejasne definicije nose rizik proizvoljnih sudskih odluka i
ograni~enja kaznenog zakonskog kriticizma ili naprosto daju vi{e
razli~itih opcija. Slu~ajevi u kojima su dràve uvele takvo zakono-
davstvo i u kojima imamo rezultat da se novinari i mediji suo~avaju
sa ozbiljnim zakonskim konsekvencama, navedeni su u redovnom
izvje{taju Stalnog vije}a OSCE-a.
Oni koji iniciraju ostale na nasilje, angaòvanje i promovisanje seksualne

zloupotrebe djece i eksploatacije, terorizma i trgovine ljudima, ne
mogu biti tolerisani i moraju biti gonjeni od strane zakona.
Tako|er, treba da prepoznamo legitimnu ulogu vlasti da preduzmu
korake da za{tite privatnost i li~ne podatke. Me|utim, pravni okviri
i postupci vlasti potrebni da za{tite njihova prava trebaju biti dizajni-
rani na na~in da unapre|uju slobode i ne treba da idu ispod nekih
normi koje su neophodne u demokratskom dru{tvu.
Izazovi da se postoje}e legislative i zakoni usvojeni prije internet

ere provedu na online svijet i internet, ne smiju postati izgovor za
vlasti da kr{e osnovna prava i privatnost onih koji koriste internet
za satiru i kritiku.
- Pravno se moè regulisati informati~ka tehnologija, distribucija i sam

sadràj. Me|utim, u BiH postoji samo regulacija tehni~kog aspekta od
strane Regulatorne agencije za komunikacije. Sadràj je neregulisan,
odnosno podloàn krivi~nom (pedofilija, poticanje na kriminal...) i
gra|anskom zakonodavstvu (kleveta). Koji je nivo regulacije sadràja
interneta u drugim zemljama ?
Razlikuje se od zemlje do zemlje. Nema modela primjenjivog na sve

o tome kako regulisati sadràj, osim kada su u pitanju me|unarodni
okvirni instrumenti, kao {to su Konvencija Savjeta Evrope za cyber
kriminal, koju su tako|er potpisale i brojne zemlje koje nisu ~lanice
Savjeta Evrope. Generalno, mi savjetujemo da ono {to se primjenjuje
offline treba da se primijeni i online. Mi zadnjih 10 godina lobiramo,
78
Intervju
naprimjer, da se dekriminalizuje kleveta i imali smo takve slu~ajeve

isklju~ivo donesene tokom gra|anskih postupaka. Ako kleveta ne
~ini krivi~no djelo offline, ona to tako|er ne treba predstavljati na
internetu. Kao {to sam ve} rekla, internet je jednostavno nova plat-
forma za distribuciju sadràja, to nije novi svijet, iako mnogi teè
ka tome da to misle, èle ili da ga se pla{e.
- Tradicionalni mediji imaju svoje internet stranice i forume koji su

motivisani tekstovima iz novina, radio ili TV prilozima. Da li bi bi ovi
mediji trebali biti odgovorni za sadràj foruma gra|ana kao {to su odgovorni
za sadràj u izvornim medijima (na osnovu regulacije illi samoregulacije)?
Ve}ina profesionalnih medija su ve} – koliko je to mogu}e - preuzeli

odgovornost za komentare korisnika moderiranjem sadràja kroz
zahtijevanje registracije i sporazum o kodeksu pona{anja prije nego
~itaoci dobiju mogu}nost da postave komentare. Na taj na~in su
moderatori u mogu}nosti da sadràje koji naru{avaju kodeks
pona{anja povuku. Moèmo vidjeti da odgovorni mediji nemaju
interesa da izlaù ~itaoce/korisnike/publiku nemoderiranim
komentarima korisnika. Publika koja pristupa online mediju ili
profesionalnom blogu uglavnom je zainteresovana za ure|ivane
vijesti i mi{ljenja od javnog interesa.
- Kakav je stav stru~ne i nau~ne misli kada je rije~ o velikim mreàma

poput Facebooka i sl.? Su{tinski, to su privatni fileovi javno dostupni, ali
katkad sa veoma diskutabilnim sadràjima.
Mislim da ovo pitanje treba da bude usmjereno na istraìva~e,

akademike i sociologe.
- Da li je mogu}e donijeti pravila koja vrijede za sve ili treba voditi ra~una
i o kulturolo{kim karakteristikama pojedinih zemalja ili regiona?
Ljudska prava su univerzalna i primjenjiva na svakog pojedinca.

Univerzalno primjenjive moralne i eti~ke vrijednosti, me|utim,
nisu jednake kao univerzalna ljudska i temeljna prava. Imaju}i u
vidu na{e kulturne, dru{tvene i istorijske razli~itosti, niti je
mogu}e, niti poèljno, definisati univerzalni moral ili vrijednosti.
Na{a razli~itost nas ~ini bogatijima i treba biti za{ti}ena ~ak i ako to
79
INTERNET
ide uz odre|ene pote{ko}e. I kroz dijalog se pribliàvamo razumijevanju

i prihvatanju na{ih razli~itih pogleda, pozicija i definicija toga gdje
su limiti, naprimjer, slobode govora.
- [ta u vezi s ovim pitanjima rade Savjet Evrope, EU i OSCE?
Ove organizacije i njihove dràve ~lanice propisuju u svojim

me|unarodnim instrumentima univerzalno primjenjiva temeljna
prava i obaveze. Nacionalno zakonodavstvo, imaju}i u vidu kul-
turno-istorijske okolnosti, defini{e ograni~enja na ove zakone. Ta
ograni~enja trebaju da budu definisana zakonom, neophodnim u
demokratskom dru{tvu i proporcionalno.
Savjet Evrope, EU i OSCE, putem svih mehanizama monitori{u i

procjenjuju da li je neka od restrikcija ispunila tripartitativni test.
U slu~aju Savjeta Evrope, to je Evropski sud za ljudska prava, u
OSCE-u je jedan instrument institucija Predstavnika slobode medija,
koji ima mandat da monitori{e pridràvanje zemalja pripadnica
OSCE-a obaveza slobode medija i da interveni{e u slu~ajevima kada
su te obaveze prekr{ene. Sloboda interneta za mene, za rad mog
ureda, NIJE razli~ita od medijske slobode, slobode izraàvanja,
prava na traènje, primanje i davanje informacija izvan nacionalnih
i administrativnih granica.
- [ta biste Vi li~no preporu~ili da se uradi u BiH na profesionalnom planu

u klasi~nim i internet medijima, u {kolstvu, novinarskim udruènjima ili
institucijama kao {to je Media plan institut?
Kao {to je “medijska pismenost” predstavljena u prvoj polovini zadnjeg

vijeka kao pojam i pedago{ki alat da osnaì i pove}a kriti~ku anal-
izu sadràja mas-medija, da obrazuje publiku da postavlja kriti~ka
i ponekad te{ka pitanja o tome {ta joj mediji nude da ~ita, ~uje ili
gleda; tako i internetska pismenost treba da bude jedan od fokusa
dana{njeg obrazovanja. Sa svom masom dostupnih informacija,
~injenica i dezinformacija, pa`ljiva evaluacija i selekcija postaje
vje{tina koja treba da bude ste~ena i trenirana. To je naro~ito
neophodno za djecu i manjine i ne primjenjuje se samo na internet.
80
Konferencija „Internet - sloboda bez granica“
Konferencija „Inter net - sloboda bez granica“
ODGO V ORNOST ZA S ADR@AJ -

DA , CENZUR A - NE
U Sarajevu je u septembru 2010. jsku sliku kada su internet portali u

godine u organizaciji fondacije pitanju. Pozdravljena je i inicijativa
„Konrad Adenauer“ i Media plan Vije}a za {tampu koju je iznio pred-
instituta odràna konferencija na stavnik Vije}a Dario Novali}. U ok-
temu „Internet - sloboda bez grani- viru inicijative uredni{tvima inter-
ca”. Na konferenciji su, pored net portala u BiH }e se na potpisi-
urednika i novinara internet porta- vanje ponuditi Kodeks za {tampu,
la iz cijele BiH, u~estvovali i pred- ~ime bi se obavezali da }e ga do-
stavnici Vije}a za {tampu BiH te sljedno po{tivati, a ~itaoci bi znali
Regulatorne agencije za komu- da portali koji nose markicu Vije}a
nikacije. Jedan od zaklju~aka bio je za {tampu rade u skladu sa
da se radi o jednom od do sada Kodeksom, te bi imali adresu na
najsveobuhvatnijih susreta ljudi koju mogu uputiti eventualne
koji imaju ideja, ali i uticaja na medi- pritu`be.
81
INTERNET
Tema konferencije „Internet - slobo- osnovne podatke o korisnicima

da bez granica“ je, u vrijeme kada je interneta u BiH, me|u kojima i taj da
u BiH do{lo do rapidnog porasta je njihov broj od 2002. do 2009.
broja internet korisnika, zaklju~eno godine porastao sa ~etiri na 37
je, sasvim na mjestu. Sve je ve}i broj posto. Tako|er je istaknuo da je
online medija, njihov uticaj raste, a internet medij mla|e generacije te
nad sadràjima objavljenim na inter- da ga koristi 89 posto osoba iz sta-
netu za sada niko nema kontrolu niti rosne kategorije od 18 do 29 godine.
ih je mogu}e zvani~no regulirati,
osim ukoliko se radi o teìm pov- „Mnogo korisnika u BiH internet i
redama krivi~nog zakona, kao {to su dalje prevashodno koristi za slanje i
objavljivanje dje~ije pornografije ili primanje e-maila, a zanimljivo je da
pozivi na likvidaciju. Zaklju~eno je 59 posto korisnika ne koristi soci-
da segment nenovinarskog dijela jalne mreè me|u kojima je najpop-
sadràja i dalje treba ostati pod kon-
ularniji Facebook. Najve}em dijelu
trolom nadle`nih institucija, u smis-
stanovni{tva u BiH televizija je i
lu kr{enja zakona, ali i samih portala
dalje najdraì na~in pra}enja vijesti i
koji su, objavljivanjem komentara ili
doga|aja, ali smatram da }e, onog
razli~itih videoklipova, odgovorni za
momenta kada digitalna TV do|e u
eventualne dru{tvene devijacije. U tom
smislu iznijet je prijedlog da se na neki BiH, sve ostalo pasti u drugi plan jer }e
drugi seminar pozovu i predstavnici zna~ajno do}i do digitalne konverzije“,
policije te relevantnih institucija koji kazao je Radenko Udovi~i}.
bi objasnili i zakonske i tehni~ke
mogu}nosti otkrivanja onih koji Medijski analiti~ar Du{an Babi}, pred-
poti~u na krivi~na djela. Kada se radi stavljaju}i svoju analizu tekstova objavl-
o novinarskom dijelu sadràja, izne- jenih na internet portalima koji se u
sena je dilema da li medije na internetu najve}em broju prate u BiH, govorio je
uop}e treba i kontrolirati. Ve}ina sma- i o problemu anonimnosti na interne-
tra da profesionalni postulati koji vaè tu. Upravo tu anonimnost brojni koris-
u tradicionalnim medijima trebaju nici koriste kako bi bez ikakve odgov-
biti primjenjivani i na webu. U tom ornosti ostavljali komentare na tek-
smislu ne ~udi podr{ka uvo|enju stove koji nerijetko prelaze sve granice
samoregulacije, odnosno prihvatan- uljudne komunikacije i pretvaraju se u
ju Kodeksa za {tampu. vrije|anje pojedinaca, ali i ~itavih
etni~kih grupa. “U na{oj analizi nije
Programski direktor Media plan insti- zabiljeèno previ{e jezika mr`nje, ali
tuta Radenko Udovi~i} iznio je ipak mnogo komentara odi{e stavovi-
82
“Informati~ke tehnologije mijenjaju na~in ìvota i rada svakog pojedinca

i zajednice”, rekao je Zoran Udovi~i}, osniva~ nekada{nje Visoke {kole
novinarstva Media plan. “Sistem obrazovanja kod nas kaska za izgradnjom
informacijskog, odnosno postindustrijskog dru{tva. U {kolama nije
potrebno samo sticati vje{tine upotrebe kompjutera. Na{u djecu i mlade
ljude treba u~iti kako da komuniciraju u virtuelnom svijetu, smatra
Udovi~i}. Potreban je {irok obrazovni pokret za ovladavanje kulturom
komuniciranja u informacijskom dru{tvu, u ~emu je najva`nija uloga
{kola, medija, nevladinih organizacija... Dakle, vi{e etike u forumima
korisnika interneta ne zavisi samo od novinarskih kodeksa i odgovor-
nosti urednika ili operatora ve} kulture komuniciranja koja se sti~e godi-
nama”, rekao je Zoran Udovi~i}.
ma netolerancije i isklju~ivosti”, rekao bilitet informacija na internetu kao i

je Babi}. O komentarima, ali i o kon- nenovinarski sadràji. Objavljivanje na
troli kako novinarskog, tako i nenov- internetu nije samo novinarski posao, i
inarskog sadràja na internetu, te tu je velika razlika izme|u interneta i
odnosa tradicionalnog i novog poima- tradicionalnih medija”, rekla je Tur~ilo.
nja novinarstva na internetu, te toga {ta
se sve moè smatrati novinarstvom, „Mislim da portali nisu novinarski
govorila je i Lejla Tur~ilo sa Odsjeka za ànr. Mnogo je kopiranja ~lanaka iz
ùrnalistiku na Fakultetu politi~kih drugih medija, prenose se agencije
nauka u Sarajevu. “Problem je kredi- i jako je malo autorskog rada“,
83
INTERNET
prokomentirao je u diskusiji Tvrtko ljavaju novinara nego nekoga ko }e se

Milovi} sa portala Poskok.info, dok samo baviti komentarima. Zajedni~ka
je Kenan Efendi} sa Radiosara- ocjena ljudi direktno angaìranih na
jevo.ba pak kazao kako se ne slaè s radu portala jeste da najogavniji ko-
tim. „Na portalima je sve vi{e kva- mentari na tekstove u novinama, ko-
litetnog sadràja i sve ~e{}e }ete mentari sa najvi{e mr`nje i hu{ka~ki
vidjeti slu~ajeve u kojima se u TV komentari dolaze od korisnika koji su
dnevnicima citiraju internet portali, trenutno van BiH, {to je vidljivo iz nji-
ili citate s portala prenose printani hovih IP adresa.
mediji“, kazao je Efendi}.
„Kada smo uveli da IP adrese budu
Kod predstavnika portala najvi{e vidljive svima i na taj na~in omogu}ili
pa`nje izazvala je upravo diskusija o da se vidi odakle komentar dolazi,
tome kako regulirati i kontrolirati broj komentara se prepolovio. Tada
komentare na vijesti, te da li se smo vidjeli da su neki od njih sami sa
uvo|enjem neke vrste cenzure na ko- sobom polemizirali i jednostavno
mentare ugroàva ono {to je prema ’zakuhavali’ diskusije“, kazao je Milo-
mnogima bit online medija: njihova vi}, dodaju}i da smanjen broj
interaktivnost sa korisnicima. „Kad komentara nije smanjio i posjetu.
govorimo o administratorima, govo-
rimo o jednoj vrsti cenzora“, kazala je „Mi na portalu imamo angaìranog
Lejla Tur~ilo. Istaknut je i problem administratora koji je zaduèn za
„finansiranja cenzure“, jer ogla{iva~i brisanje uvredljivih komentara. Svi
jo{ uvijek nisu spoznali mo} portala bi trebali to da urade, ali to i ko{ta,
tako da ve}ina njih funkcionira sa sk- a tu je i pitanje {ta su sve komen-
romnim sredstvima i radije zapo{- tari koji treba da se izbace i ko o
84
tome moè da odlu~uje“, kazao je

Milan [utalo, urednik portala
Dnevnik.ba. Dodao je kako portal
koji ure|uje za sada opstaje najvi{e
zahvaljuju}i ~injenici da ga podrà-
va kompanija Pincom, koja se bavi i
drugim djelatnostima. Kao jednu
od ideja kako bi se mogli pobolj{ati
internet portali naveo je i mogu-
}nost da dràva sufinansira njihov
rad, ali je ideja ocijenjena nereal- „Na{a fondacija podràva usposta-
nom od ostalih u~esnika jer je vljanje i pobolj{anje slobodnih
jasno da bi tada nezavisnost bila medija, i cilj i uloga medijskog
upitna. „Uplitanje dràve na taj programa je ja~anje slobode i de-
na~in definitivno nije rje{enje, jer mokratije u medijima. Pored toga,
nema {anse da oni koji daju novac i digitalna kultura je jedno od uìh
ne o~ekuju ne{to zauzvrat. U Tuzli teì{ta Fondacije, i èlimo do}i do
smo imali slu~aj portala koji je spoznaje kako se ta kultura od-
dobio podr{ku Op}ine i pretvorio raàva i koji je njen efekat. Dana{-
se u glasilo njenog na~elnika“, nji skup ide u tom pravcu, i jako je
kazao je Admir âvali}, urednik dobar naziv skupa: ’Internet – slo-
portala Tuzla-x.ba. boda bez granica’. Na taj naziv
mogao bi se dodati i upitnik, jer je
O tome kako funkcionira jedan inter- za tu bezgrani~nu slobodu potreb-
net portal u BiH govorio je vlasnik i na i odgovornost onih koji je ko-
urednik portala Depo.ba Jasmin riste“, kazao je u uvodu konferen-
Durakovi}, koji je kazao kako i on cije Matthias Barner, direktor
funkcionira zahvaljuju}i ~injenici da medijskog programa fondacije
se firma koja stoji iza portala bavi i „Konrad Adenauer“ za jugoisto-
drugim djelatnostima, ali je kazao
~nu Evropu.
kako smatra da }e u budu}nosti, zah-
valjuju}i rastu uticaja internet portala,
ta slika biti druga~ija i da }e kvalitetni koje internet pruà. Govore}i o kon-
portali na}i mjesto na trì{tu. Najavio troli komentara, kazao je kako na por-
je da sa svojim portalom u kona~nici, talu Depo.ba nema cenzure, te da je
pored plasiranja vijesti, planira i emi- upravo on jedna od osoba koju ~itao-
tiranje TV serija na internetu, kao i ci u komentarima najvi{e napadaju i
iskori{tavanje brojnih mogu}nosti vrije|aju.
85
INTERNET
86
Sadràj
Sadràj:
Uvod:
DEPROFESIONALIZACIJA KOMUNIKACIJE
Radenko Udovi~i} .......................................................................... 5
Monitoring/analiza portala:
DOMETI I UTICAJ INTERNETA U BOSNI I HERCEGOVINI
U KONTEKSTU [IRENJA JEZIKA MR@NJE I DUHA NETOLERANCIJE
Du{an Babi} ................................................................................... 9
PREPORUKE ZA BOLJU KOMUNIKACIJU INTERNET MEDIJA

I NJIHOVIH KORISNIKA ................................................................ 69
Intervju:
Dunja Mijatovi}, predstavnica OSCE-a za slobodu medija:
NEMA APSOLUTNOG PRAVA NA SLOBODU IZRA@AVANJA ........... 75
Konferencija „Internet - sloboda bez granica“:

ODGOVORNOST ZA SADR@AJ - DA, CENZURA – NE .................... 81
87
INTERNET
88

Internet - Sloboda Bez Granica

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Internet - Sloboda Bez Granica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Media plan institut je u saradnji sa medijskim programom za jugoisto~nu

Evropu Fondacije Konrad Adenauer, izveo projekat “Internet - Sloboda

Izdava~: Media plan institut, Sarajevo

Urednik: Radenko Udovi~i}

Lektura: Branka Radevi}

Prevod na engleski: Kanita Halilovi}

Jezik izdanja: bosanski, srpski, hrvatski

Korice i prelom: Mirza Latifovi}

[tampa: CPU Sarajevo

Tira`: 500 primjeraka

Sarajevo, novembar 2010.

Informati~ke tehnologije mijenjaju na~in `ivota pojedinaca i zajednice. In-

Su{tinski, novi mediji prvenstveno podrazumijevaju nove kanale komuniciranja.

Zajedni~ki dru{tveni element je to {to novi mediji omogu}avaju interaktiv-

Sadr`aj novih medija je osnova njihove vjerodostojnosti. Njihova inter-

Media plan institut je stoga, u saradnji sa medijskim programom za jugo-

Internet, dakle, nudi razne mogu}nosti objavljivanja i izra`avanja, ne samo

Veliku popularnost do`ivio je jo{ jedan oblik komuniciranja i javnog

izra`avanje mi{ljenja i stavova i javne polemike. Sve je vi{e (poznatih)

Stranice koje slijede donose analizu posmatranih web portala, preporuke

Publikacija pred vama pokazuje aktuelni trenutak vrlo va`ne medijske

Monitoring/analiza por tala

DOMETI I UTICAJ INTERNETA

Internetu se, kao novom i revolucionarnom izumu, najvi{e pripisivala

Internetu ponajbolje odgovara sintagma masovni medij, i to u njenom

Najnoviji podaci Pew Research Center (www.pewcenter.org) pokazuju

Pojavom interneta likovali su zagovornici apsolutne slobode izra`avanja.

su, naime, kako je prakti~ki neizvodljivo regulisati internet. Taj trijumfalizam

Fokus monitoringa i analize su web stranice, odnosno, u kolokvijalnom

Nakon bri`ljivog propitivanja, posebno imaju}i u vidu posje}enost portala

z Dnevni avaz (www.avaz.ba)

Iz Srbije su obra|eni portali Ve~ernje novosti i B-92, iz Hrvatske Index.hr

Kako je te`i{te ipak bilo na forumima, odnosno komentarima na komentare

Uz sve spektakularne mogu}nosti koje nudi, u smislu promicanja duha

Statisti~ki smo se fokusirali na komentare posmatranih sadr`aja (tekstova)

Kroz kvalitativnu analizu nastojali smo istovremeno sugerisati sa`et pregled

Monitoring je obuhvatio juni, juli i avgust 2010. godine, sa okvirnim

U izdanju od 30. juna u `i`i je bio teroristi~ki napad na policijsku stanicu

Na dan posjete online izdanju Avaza (30.6.) registrovano je 16 komentara

Naredna tema istog izdanja Avaza je bila potvrda prvostepene presude

Svi su komentari potpisani. Naravno, nije pouzdano da li su imena i

Forum 27.6. je tra`io odgovor na temu „Problem br. 1 muslimana u BiH“.

Moderator Foruma, predstavljen kao „Sanjanka“, poru~uje „Osmanliji“

U~esnik u Forumu, predstavljen kao „paukov prijatelj“ (28.6.) citira

„... Na|i se u sebi da bi bio na|en u prostoru“, dodaju}i: „Samosvijest

Nije isklju~eno da su ovi redovi zapravo ispis jednog od kom{ija... Ova

Ovaj portal, predstavljen kao najposje}eniji u BiH, posebno njeguje

Upe~atljiv je tekst objavljen 25.6. uz nadnaslov “Nisu svi isti” a naslovljen

Ovo je nadahnuto sro~en pledoaje za nu`nost izlaska na glasanje, uz

Forum je u fokus stavio teroristi~ki akt u Bugojnu 27.6. Do 30.6. registrovane

[arolika je lepeza osuda teroristi~kog napada u Bugojnu, uz prete`no

“Ministar mucavac predstavlja paradigmu nekompetentne vlasti, ~ime se

U sekciji “Analize” postavljen je tekst naslovljen “Suverenost samo dekoracija”

Prispjela su tri konstruktivna komentara, od kojih se posebno izdvaja

Predstavljen je kao web magazin sa posebnim fokusom na „domovinu

dobri Bo{njani“. Svojim likovno-grafi~kim rje{enjem na naslovnici ovaj

Upotreba naziva BiH (podvu~en), otvoreno sugeri{e nepriznavanje dejtonske

Mada je sjedi{te ovog portala u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, njegovo

Redakcija upozorava ~itaoce kako }e brisati komentare koji vrije|aju ili

Vijest novinske agencije FENA (28.6.) u kojoj je prenesena izjava zastupnika

Tekstovi uvr{teni u „Kolumne“ u monitorisanom periodu nemaju osobinu

Do 30.6. postavljena su samo tri komentara. U prvom, potpisanom kao

U monitorisanom periodu najupe~atljivija je bila kolumna naslovljena