RECEPTI JAM vsUZITAK CITANJA | GLEDANJA Belo ! ean ramen mH CLIVE. ERA STO!) -- Savjesnik iskoristite posebne pogodnosti pretplate \Vukovara 271, tel: 01 6040 695, www.vegeta udruga.hr kontakt: redakeije Vegen: SADRZAJ 02 |NUTRICIONISTICKI SAVJETI |BIO-IZLOG GDJE, STO | ZASTO KUPOVATI? ZANIMLJIVO | KORISNO 06 |NEGATIVNI IONI-CUVARI NASEGA ZDRAVLJA 08 |PRVI KORACI U VEGETARUANSTVU. 10 |ANTIOKSIDANS! 13 |NEZDRAVO MRSAVLJENJE 07 INTERNET STRANICA INUTRICIONIZAM JOS JEDNA PRILIKA - KELJ PUPCAR! 05 Si 28 3. & IPITE OD POVRCA (Osvjezenje u vasem jelovniku! RECEPTI 38 |ABECEDA KORISNIH ZACINA IZDRAVLJE DOBRA PROBAVA JE MOJ IZBOR! Kako prehranom utjecati na probevne ismetnje? DJECA | ZDRAV ZIVOT PROBLEMI S DJECJOM PROBAVOM - KAKO IM DOSKOCITI? 46 4 6 MAKROBIOTIKA - RECEPTI YIN I YANG - VASI PRIJATELJIU POTRAZI ZA RAVNOTEZOM AYURVEDA OKUS! HRANE KOJU JEDEMO | NJIHOV UCINAK NA PROBAVU RAZGOVORI 20 Razgovor sa Zeljko Mavroviéem, nekad aktivnim sportasem, danas viasnikom ekolosko - poljoprivrednog imanja 51 TJELOVJEZBA 57 BIOENERGIJA 59 INFO 60 |DJOTIS - HOROSKOP 26 54 Kel) pupears wlakana, te kal 04 vitamnina najenaeajii ‘su medi iz supine B ompetsa. Smatia se je- sdnom od biljala koja spriccava nastenak raka Bogat je vitaminom C (astorbinskakislin): vee 50 grama kelia pupéara do- volo je de zadovelj F dnevre potrede organiema Yin se odnosiratisinu, mit, hiasno, tan, gasivno | esto se naziva tenskom eneraijon, dok se yang ofrosi na zvuk, aclu, topinu, sve, pokret naziva se mushom eneraljon Kiselo posjdije nek vista zova bbudenja koi mas rats realnost Prevse Kiselog cokuss moze 222th zasist, ubomora | pesinizam, Stoga je ao i uvijet vara umjerenost ior spor sam “nauelo vot vila sam zadovo= Hjan ti svoj iskusivor.nut! S| SAZNAJTE VISE O VITAMINU B12 i VRSTAMA VEGETARIJANACA! Costes zamjorke u vegetetaianske} prehrani problem » vitaminom B12. Mozete nam to prokomentiratz Vio riske Koncentracje vtamina B12 v orcanizm unrolujuspecitan obic ane ij, te ostecenje (Stedisnjeg)2veanog susteva oe, ako e neuzimanje vitamina Drisitno kroz dite vieme, mate rezultratlireverzbinim cziljnim poremeeajima B12 je specfican vitamin oj od svn trebame u naimanjn loitinams,otpilke $3 mikronrama dnevno, tej edi mikroelement za koje se strata dase ne moze ‘obit putem veganste prerane. nit se, kao D vitamin, mate sintetisiati‘zlagan- jem sunc. Nnogissave - biojedi B12 apsorirajy iz Vastitog provavnog takta ‘dle ga staraju bakterje, no Kod Covjeka to nije sluts, Oni kaj webu prnezt na svoj B12 statussu primamo vegan, odnosno vegetr- liane fos a so} prehrani ne Korte apsolutno nikakve namimnice 2vctinjstog porjeki (nem joa, nema mijeka nit mleénihproizveds), jer cjanokobalamin, ‘emis pretursr vitamina B12, nazi se samo t jedino u namimicama 2vctin- jskog podriela. Do nedauno se vjerovalo kako veguri B12 mogu obit adrederih 9t sptulina. te te fermentiranih proizvode kao sto je tempeh, ro ono sto 5€ naslowtoj rani nije vitamin B12 ve negov analog bo ge opanata “jes” 3€ v sam metabolzam pravoge B12. sti te) analog éesto se predstava pravim B12 kod testranja 812 statusa putem kr te ito tako na tv. “brojenie™ B12 u kya Ltjete i folnakslina, Zbog toga e topiapreporuta onima Koj summaiy na defi istog, da testanja pater tv prave na takcavanihomoe'stein, te ma NMA (met imalonstu kislini), je povitene Loncentrace u kn iu rin 2asiguio upueuju ne nedestatakvitamina 812 v ogra. 5 vitaminom 812 stvar je opasnja time Sto znakovinjegova iscrpivania iz orga- Iizma megu dedi ra vidjelo tek nakon & vise gedina. Noravna ovsno 0 pohran- jenim zalitama u tielu, poledincima se simptomi mogu polar vee nakon godinu dana veganske prefvane, a pojaujyju se Lao: gubitak energie, tremor, tupost ravnodusnest,zamucen vi, otezan0 Modan, bolan jezik, sabe pamcenje, kouz- ia, halucinacie te promjene lisnst. lak, uzorek simpioma nije 100 % kor2s- tentan, te se mate jit vvazrimoblicma | rvjati roe dvze vremensko raz~ obj, Pesebno teva stvii naclasek na dojentad mait koje ne uzimeju dovelino vitamina 812. te djece urazvju, 2 Lod Kein rapido mote dod, preke za0stjan- ja.u razvoj i trainin mental ostecerja, do kome pai sm. Talvh slutajera u Suijetu bilo je dst, tesu naalest, ju svjim neznanjem i vajom ‘vedogvos dovel veganstvo na fos gles. Stogs se nagasev: Jedi natin ra Koji vegani mogu obit B12 jst tro supementev vidutabeta li praskova te Kenzumraniem hrane koje nalnedno dodan vitamin B12, ao su nateseesjinomijeko it trie 22 ‘erueak noo tome se mozete infra na detaracisvakog prozvods. Dnevne pregoruke na unosu vtamina B12 su oko 24 mg za odrasl, ztave ljude, te oko 31mg za trudnice i cojlje, pa u sutaju dase kroz fortifciranu franu ne uosi barer fa preporuéera kalitins vitamine, obvezno bi bilo uzimanje supleme atau Kolin do oko 10 mg cnevne, il se moze uzet suplement i jednom tedno ‘ukelitn od oko 2609 mg (2 mg) Razlogtolkaj zz u dnevnoji jedngj doz jest moguérast oqganizma da Storst, odn. apsoibira potrebnu toicnu vitamina, jer, Sto Je veca doza, manje se tvaiapserira. Na prmjer, kod daza ed oko 1 mg vita- mina apsarbirati Ge se | do 50 % doze, dok kod mase od oko 1000 mg apsarbirama ‘tex oho 0.5 doze. Na vara je ea ofluite koji vm tempo bole adgovara, ro ono Sto se ne smijesmetnutis uma jest obvezne suplementaij ako se prefenom ne urosi dovolno vtamina 812. Kod lakto-vegetanjanaca | akto-ovo-vegetarjanace ‘cj konzumirau mijeko | mijeéne proivode, te jj, deficita ne bi emjeio Bit, jet 1 asa kraljeg mljeke donosi oko 1 mg viterina B12, dok ga sievi kao sto su edamac i ementaler u 100 9 nose cko 2 mg. Syjedi kraj iru 100 gma ga oto 0,5 ma, a1 kokoie aj stow 100 g oko 1,1 mg. Jako vetina vegana uspijeva zadr2avat razine 812 vitamira adekvatnima utolito de ne colari do simptoma deficta, vetia ipak i ne znajuel pokazuje oslabjlu jo2 Macrae em ‘aktivnest enzima vezanih uz metabolizam isteg vitamina, sto pak ‘dovodl do povisene honcentracife nomocisteina. Homocistein je var aja, ako se ralasi u ile poveéanim korcentradjama u tei, a sotom povlatt rz od bolesti sta i votilnog sustava, te od kom plkacia u tudnot, a takay rik jecnostavno se moze eiminirati ‘adekratrim konzumiranjem vitamira B12. bog sveca reéenog, za {sta 61 blo neozoijno polaravatl se zaravjem I ne vodtiracuna 0 ‘unosima ovog esencijalnog elementa, kiko 20g toga Sto se ve- {garsivo nepotredno dovod na 1S ales, a toiko js vise ako se radi deci na lou neplanirana prehrana moze ostavttrajne negativee posieaie. ‘Zounjena sam sijevama nekih ud koji jedu ribu, a deklarinaja se vegetarjancime? Koje sve iste vegetariianaca posto? He Ge or iG ue sila reznoraznih vegetarjanskih usnerenja, no u realnost feaea bist sv grave abot odsrek mal nam ott. to tho, treba powuti ctu ispod netega Sto ojedinci le razivativegetar st¥om, a usivari Gaeko Je od toga. Tu pie svege vali spament~ ti angloameriei sustey, gdje se u vege svstavau Iu kot jedu pera ili iba, pa je najnormalnie ako w restoranu trazite veuetar~ ‘ans obrok da se tu podrazumjeva pile baal. Ta obik esto se naziva semi-vegetaijanstve, ne zaista se nckom logikom te dva pojma tine nespojima, jer u jedeniu piletine nema nista vegetar- Janskoga pak, taka prstup prehrani mogzo bi se oisati bao noj2- ‘ravi obit svejedsta, I mazda bole zvai: semi-mesojedstwom. Za, ‘europste pajmove to je ipak previge, pa cemo avdje dati jednu te yeni sllu “Vegetaijenske piremie™. Naliberainjima moteno rnazvati tv. lakto-ovo-vegetariance, ho ne jedu nlkakve mesne prozvode nit preradevine, ali od mamiicativatnjkog podrjetia Uuklucuiy jaz, te mileko | mljeene proizvode. Siedes ra stepeniei boli bi tkto-vegetarjanc, a 2 samog imena mote se zakjuet da niihova prehrane od 2votnjskih ramirica uiljacue jedino mijeko i mliieene proizode. Po nekekvim struenim zakijugcima, cvs} vib vegetarijanstve najprivatiivij je, posebice za djecu i adolescent, ‘te Je moguerast deticts odredenih kritienin mikrons ao ‘to su vitamini Di B12 neznatna. Ako bismo ulazili dutl urazloge nicjedenja mesa, te se privat onih etiche | moraine pride, naiiazimo na slupinu vegana. Vegan ne jede apsolutno rilalve inamiice fvotinjskog podrella (esto ukljucujuci med i sieno), te ‘mu se prehrana bazira na yotv, povréu, mahunarlama (soja 1 proizvedi i itarcama, Veganima se preporutuje do prpaze na do Voljan unos vitamina D i B12 , a takova pravino pianirana vecans- a prehrana pruza sve petrebne hranjive tvari 22 sve 2ivotne cilise. Uc navedene gavne stupine vegetarjansva, posto nekolko skola koje se mogu svstati unutar njhovih okvia,a razlituju se obiéno prema podnebju iz kojeg dolaze i ju flozofju u seb sadree, Najocznati takov putow su makrobiotika, koi spagav skupina ve~ garstva, a dole nam iz apana, te ayurvedsia prenrara iz skupine fakto-vegetarjanswva porjekion iz Inde. Takove skole u seth ‘bitno sadr2e sjelovti sustav pristupa 2ivotu, a prehrara je samo jedan od NUTRICIONISTIEKO SAVJETOVANJE REDAKCLIE VEGENOVA MOZETE KONTAKTIRATI, 1). POSTAVUATI PITANJA, NE TEL: (01/6040.696, ILI PISATI NA ADRESU REDAKCUE, NAZNA- KOM ZA "NUTRICIONISTICKE SAVIEIE” Redakcja Vegenove, UL Graga Vutovara 271, Zagred Ii psat na e-mail vegenova@vegetarijanska-udeuge hrije bilo jednostayno okupiti na jednome rjestu ni manje ni vike nego sedam “teSkih” individualaca-kreativaca. No,bez nih ne bini ‘Vegenova bila toil individualac! I kao to je rnedavno prokomentiral jedna od suradnica Vegenove: “Za razliku od drugih tiskovina, Vegenova nile u konfekcijiveé je prepornailjiv uzorak”.[ to je najljepsi korn pliment koji sam nedavno éula,..Naravno, na fotografi ko gledate nisa svi u kacru koji bi treba biti. No, oni koji se ne vide, maju da su jednako tako pridonijeli u kreiranju ovog jedinstvenog “modela” zvanog Vegenova. Ze poéstak predstavijamo vam ta. “kreativni” tim Vegenove: 1> Ja sam Jasna-urednica...veé pregssto predstaljane...n0 mene su zadufili da na kraju “sve skupa zatijem” i pred stavim svakog drugog mjeseca novi “hand made” uradak Vegenove. 2> Marko Rosandié -likovnjak, grafigar...dizajner ugledne art-kuce HERAKLO, voljan_svaki broj Yegenove likovno oblikovati i suotiti ses najiebim zadatkom, borigirati glavnu urednicu. No, strphva ireationog duha Markov kompjutor ini Cudo, koje lsat... vagu Vegenovul 39> Renata Skrinar - “Fotografirati hranu koja voli, e wo je odligan spoj’... ree mi jednom prilikom. Renatino dugogedinje icusivo fotografianja hrane odray je i onog Sto vidite na stranicama Vegenove, no za Renatin aparat poseba je ufitak snimati beemesna hram jetla a, alii Vi. Neka samo ostane uz nas! 4> Kristina Lenard - jo8 jedna Zena fotograf-(kinj)...pre- sda je nedayno dosta iz Japana, uskoro opet odlazi, ali sad a Syediles, a ve ca ciljorn da usavii svoj pogled kroz fotos parat, Pomalo neubvatljva, nosadaima laptop pa éenjezine fotke putovati éak iz Svedske do stranica Vegenove,..barem se nacamo da ée se vratiti jer je eka diplomski na ‘Akademij...A i ekipa Vegenove. ice 5> Ratko Mavar- muikarae-fotografl Bez Ratka 1 Vegenovi ne bi bilo ravnotede, barem Sto se fotografie tie, jer YIN i YANG moraju biti u raymotezi kako bi sve bilo u skladu...p2 tako i fotograije. Dakle, Rathov YANG je jako vadan...vi na ist temu proditajteu rubrici makrobioti. (> Mirela Basic- konacno unaprijedena u tajnicu redakcije Vege styling”. A“syling” je danas altualna tema na svim razina ma... Negenova je, barem to se tige hrane, prile rezmiijala ina neki natin pionir jeu “food sylingu’” Mirela nastavlja dobro uhodanim ritmom! Ivana Pavlovié, dena iz marketinga Danas matketin postaje umjetnost, Ivana to svaki dan spoznaje u sustetu sa novim klfjentina, Umjetnost komunikacije « kejoj je glavna tema NOVAC-s tho w tome mode uspjeti ako ne dobar kreativac- nasa Ivana. ove, no Mitelina “sjecna” inspiraija ostat ée “food o tome davno Sed lad ste.nas upoznal (u aljedoéem broju pred:tavjamo “spisateljski tim”) utivajte w"natih ruku djl”. Zalive preporuku od kud poteti...od pocetka do kraja..i ne preslaite stranice o kojima je vodila brigu nada umjetnica iz marketinga...naée reklame su i liepe, ali iss korisnim informacijama...opet smo drukeiji od drugin. No, ako ste na sarmom potetku, poénite od savjeta nutricionistice Zeljke, dodite do smjernica 2a vegetarijansku prehranu zavrSite svoj put na bioenergetskom tretmanu kod Biserke U meduvremenu cete saznat jeste Ii w ravnotedi (YIN i YANGA), muti i vas lola probava, jste li emocionalni izjl ica, za&o ne volite kelj pupéar i kako da ga zavlit...i NE PRESKOCITE poseban prilog ECO CRO VIESNIKA, Ekaklusivna tema posvecena tev. Indijskom feng shui VASTU-dobrom duu stanovanja, te interju s arhitektom doc, Mi8cevicer na tem ekoloske arhitekture, wvest ce vas u eko-stanovanje i moda promijeniti pogled ina stan il udu kj} vite. Va Jasna DusparaNedavno je doslo do promjene u ponudi BRITA rezervrih filter ulozaka. Svima nam debro poznati BRITA Fito uloici prolaze u dva nove proizvoda. Novi BRITA filter uloéci imaju dodainu mrezicu v gomiem dijelu fier uloska, koja sa svojom superfinom membranom Cini prediitracju. Sa ovim novitetom (éetverostupanjska filtracija) BRITA predstovija dvije NOVE linije rezervnih filter vulozaka: CLASSIC i CLASSIC PLUS. U svim BRITA filter uloscima koristo so isi sastojciu filor sms (katontk’jamjenjiva¢ i oktivni uglier, s nomjenom Uklanjanjaestski i zdrovju nepozelinih supstanci « kako bi se posigla opiimalna kraliteta ptke vode. Kationski izmjenjiveé je umjeini polimer na okrilnoj bozi i kao tokav sluzi kao medij za vezonje H+ iona slijed zamjenske reakcije ioni teskih metala (bakar, olovo i sl) Zamjenjyju se protonima, a kamenac se razdvaja na ugliiéni ol . Zrnosti aktivni uglion je bilinog podrijetla, proizveden karboniziranjam ljuske kokosoveg oraha i alviran parom. Procesom aktivacie postze se izuzetno velika povrsina po volumenu, éime aktivni uglien postoje sposoban vezati vediny organskih nedistoca, Kori sl. dezinficijense, pesticide poput lindana ili alracina i sl. CLASSIC PLUS filter uloici posebno su pripravleni 2a boii uzinak u smanjivanju trrdo¢e vode/uklanjanju kamenca, ‘Oyo je postignuto vecim udjelom kationskog izmis U Biter smjesi. Upravo zbog ovog sy} koristii CLASSIC PLUS filter vlotke u Sostariceva 10, 10000 Zagreb tel,/fax: 01/4818-971, 4814-544 Pool, Split: Viktora Vide 2a, 21 2 EE Split tel. fax: 021/474-2398 www.brita.br + e-mail: kontex@zg.tel.br + infoObrite.br\VEGETARUANSKE KOBASICE! |me im je hobesice, ali to nisu obiene kobasice, vee SEITAN kobasice. Kusajte i uyjerite se u originainost okusa Anyo proizvoda. Info: ANYO 051/687 170 e-mail: anyo@.hinet.hr ANIMAL FRIENDS- za imunitet vaieg djetetal ANIMAL FRIENDS immunity booster- provjerena formula 2a podizanje imuniteta vateg djeteta na bazi ehinnacee purpuea, vitamina Ci cinka (iz cink glukonata). Oalitna okusa iz ekstralta ploda bazge, ekstrakt borovnice, biofiavonoidi citrus i lista origana. Mote se kombiniratis Animal friend multivitaminim TWINLAB Info: Agrame9 doo. 01/38 88 555 Drogerje TWINLAB: 01/ 61 89 000 (017 48 44 400 NAJBOLIE JE DOMACE! elite 1 koistiti domate brasno i 2itarce, uzgojeno na pricedan nacin, @ pri tome mljeveno na Kamenom mlinu, onda je Va8 izbor u odabiru2itarica i braéna turtte BIO-MARKET ZDRAVLE. Vate 2draviie zasluzuje najbolji odabir- korstite titarice ‘ brasno sa zestitnim znakom BIQ-MARKET ZORAVLA. Info: 10 MARKET “ZDRAVUE" 01/2450 279 srw ranted fein 4 WZ ~izlog gdje, sto i zaéto kupiti? / a 100% PRIRODNI HIGUENSK! ULOSCI | TAMPONI NATRACARE- asortiman visokokvalitetih higijenskih proizvods lojiistodobno stite zensko zéravije i oko. Proyjereno organski, 100% pamueni aplikatora-prema jatini upijanja p {Regular Super i Super Pls) za normalno do obilnijih imjeseenica. Vise of 95% Natracare nigijenskih ulozaka proizvodi se od prirednih material. Sui su samoljephivi Natracare ulosci zrakopropusni s irazit- ‘om mekanom povesinom koja dolazi u dodir s kotor. Ovlasteni zastupnik i distributer. i Lagan, prozraeni hrskavi muesli SNACK s Coko- ladom. Poslastica ze grickanje iamedu obroka- ddoma, na cest, ured li skol Grickajte 2dravo 1 ukusno! Info: ATHANOR doo, 01/62 62 235 Odligno! TOFU S POVRCEM Tofu s povicem jedinstven je proizvod na. trtitu, Proizveden iz orgarski uzgojeme so} \dedatkom povica, koje mu daje unit i ‘kus, neizestavan je dio svakodrevnog otra bilo u jukama, sendvisima ili kao glavno jel. Tofu s povicem ~ tr nacin anndburna 4 Info: Annapurna, 01/36 39 092mogli obevfati woje salosnerne zadatke i obveze del avjetima nego na Zemi. Uspakos tome, prilikem povratka na Zernljs, astronauts ial problema sg kontrolom misica. Na fosnovi dljjthitrazvanjs, Rus su dosli do zaklucla de je oxi Kis, za: normalan | neometan rad udskog organiza ‘nudan jos jedan falter - NEGATIVNT ION. Sto je ahve halite zak koje ue od hut, na radnem mest apteako wzatorenm prostrlame ? diab wzatvorenim prostrijama tebalo Bi milo 1000 ‘negativnih sona po on ee pA Obitno, lade gevorino 0 zagadenosti zaka, mislieso na vanje éuvari naSega estes . piilkom boravka uzatvorenim prostorigama, ak je ie sir z rav ja maen nedostatkom negativaih iona nego vanjski rrak i to se Negativni ioni djeluju kao antioksidansi. To 2naci —_trunaypije su laloune komtrakejey cekien wedi TV, da se vezu za Stetne slobodne radikale i uklanja- ie re en sur icerenet kok pla ope ju ih iz organizma. Tako oZivijuju organizam i segatvnclonskortne ca karle ovjcha votrjeibijaks. Ja¢aju imunoloski sustay, a etl ee tian west abein zanim|ji ne ‘oglaviea. Povjetavanje posto, nethatno ce pornog ali Sto su to negativn’ ioni i gdje se oni nalaze? nedovolino, jer manstvenicl kat kako je Kelicina nepaivalh Prisetimo se kako smo se dobro osjecali na godisajem odmoru, fona w gradskom zrak oko 100 fona po cm3. dake 10 puta Ovi smo na more na Hetoranj, u planine na skianje ii pee eee eae o ae rae movant so fodnoaayno etl a ht ne | prot Simon it parkom, Vratiel se lc primietil smo sao 3 pumo bolje‘osjecali. Napunili smo svoje "akumolatore" dodat wom {o tako? Sto je to-u pritodh zbog cega se mi vracamo kul srt (A tdi he 5. Handi iu bokem raspleiene | Odgovor lei w NEGA a Nai ay IRAK OM : TONIZATOR, ZRAKA fie, negatvn ion sa zapravo atom i molekue ioje su izgubile i dobileeektron, lon nastaju Kad se clekcron AMMEN SEA UeHH Oe CONAN A NODPIAe avalnie” ane veNIepaniaNeih ene llbod od eutaine welche Wear: Kad srl soleil iggubeelekeron nasa porn fon, ake tom i tole dbyju clekiron nastaje Pegtive om i Uprirodi male Linkoe negate line alsin w once 5 ‘I ey okra) mere obale, gdje se vlovi ray o bal. U takvom thruiys mote se nad pibdaa 1000 a vibe negara fora na Gin} aks, Ponckad 3 Kolins ngativah tons w nepostedao iri slapovs ma popet 1 do 39°100.000 po cms. Udisanje ati energi, hou cofcamo w tahvom okra Kttiitilnntadscukyede eset fee TOR | ilijezda s unutarnjim Fetne war vane sobodni radial, koje sea tsa sara kao ee CoC ears tala ste slobodne Fade ako sprjecvaja degene tion holes: Nsime, bod radial napadaps2dtve sane 1 unutarajn organs pa dugorocno unstwvaju organiza. Prokomjerns kaiinn debodeih xd waa tl hog netdrave rene, aloha cigrcto, dela th unose neki Ijlowt, Roneerrans | onceiscens oklina, Negatvn! fn deh es x it'lao antikstlnsi To madi da e velo 7 itetne sovadne aaa faite obama th gammy ona SlilavahTepebe dnih-exgany, uiaravgu asim alreve, (MUU BN eR SY ‘rps upole pce angi. Kod segs sins arin hist ae ; fa tls i laklavajusimprome, Nepaivfon tite Uelo od ey farara sanju upale | kata, U mozeu pak, poticu laeaje hormona verotenien koji je odgovoran za dobro caspolatenie, eciretaey eee El reed jedan uesk mito Covck dobro oyjecaw reins ge je Lan Eee eC {tacia negativnin ion dovela.Ztog svg nao negaivn ee font privlite pertivno nabiene vias. pra, balterye tame aa Sees slergene, tela thr Vednost nega fona prvi 0 ince ‘tk Rust. Poljjucl astronauts w oxi avojim svemikim cies 3 slotene creme bil Tako bi a ‘VeteMovavelies- obj/surfajte i jedite zdravo!/ Posjetite nas! /www.vitamini.hr/ /i www.vegetarijanska-udruga.hr/ Povetava li kava rizik od kardiovaskulamih bolesti? \Visola razina homociseina povezana je 53 poveeanim rizikom o6 kardio- vaskulerih bolest, a tonzumacij itrrane | peflirrane have podizerazing hhomocisteina, Zasada nije jasno koja supstanca iz Lave polucuje ovalvo Gjelovanje. UAmesican Juornal of Clinical Nutrition atjavijeno je trezivan- je Verhoefa isuradnika Hof su ispitivalujeca kfeira, kao suplementa | kao ‘astojla kuhane kave, ra raving homorsteina kr 7aravih dobrovoliacs. Rezutstsu pokazal da kuhana kava povecavarazinu homocisteina sat vre- mena nakon konumacic, a cin se da je ove) efekt posebno izrazen alo se kava pie naton obrcka. Studia je cbubwatla 21 muskarca 27 tene izmed 191168 godina. Sudionic studi su tijetom dva tjedna dobival ii kapsule koje su Sadrzavale 870 mg kofeina, I) 4 Slice jake Kave koje su takoder sadrzavale 870 mg kofeina i placebo, Ber obzira na jednak unos kofeina Uuvrdeno je da je osobama koje su honaumircle bavu razira homocsteina porasla za 11 4 u odnosu ra osobe Koj su uzimate kepsule kofeina, a koj- na je rina homocisteina porasla za 8 9 [evor: American Jourral of Clinical Nutrition powered by: wa vitamin. ir Info ews ut pk jeika Isvazhane objavieno pout grosinea 2002. gone v casopiu “Journal of Vrolooy Sekine prennéensprana med mays | mien enc reed Hvecrferk mote stdtnet soc ine pots prone 20 kjeg se ra” tra da usokije SSE (ovine spongiform encephalopathy) u stoke, odnosno ‘arjnty te bolesti Geutfetntobjewolest uf tae chard Bewten njegove Holege To re dolasuje da Krave zaszene prianom BSE inj Jakes vote rain tg prior ica forcomiane aah eck tore coves co olin Husa ede 9 pusanj rome mesa ftebie be prtptane, ktu Beis tsuradri, Nive spelucye nse urdene, al zaveduui dala sragivanja, ojala paolo Jan Fave institut 2a Zaravje Avotine (Edinburgh, Vike Stara. eke europe Zeljeimoju carana za pustane u promet brave moage i ledne mozdine UF carazenih evra, ova tua atumutraju prone. seat mie cebranje, powered by: torn 50 dda tismo povecali koliinu negativaih fona u zraku i eee ee eee Ronee Panacea Gi nasi ree eset Ge ea aa wa oe ee ee ane Pe ey Sa See ee ee ee ee Fe ae eee See ieee ast ef wr oe ouitite ai pte eee ae ea es ee ee Seren pared pret lale hoak gee eles eat peepee bier epee eat ae Dre ore nemeen rome pertain apie pee tare eve eer sees ee Setar ean aee eina se eas Fea meee eet hai ees ees are eer ne eet Saectbsse ary ing eden ogee aL Sin ee elegant Seah ain ah i eres Se ee a ee SSS a tm | NOV “eae | — __ EE] f Dachood ine wreja_ Goto sve vse surement napraa porecraia Kolin peaivniiona vaste okelint, Poscono mjeco'na torn Scrnom spi inojsKms-sredap. Turd ve ann posse Loar ra, jor ate ‘Sino na negonsr vag cmperatrs (ack jemi Ete calc od patos), {Trak napus pach lon, Venato’ boi se poste krulene aka jot dodatno nda nogatne Yor Nada, sete dara: ak dba Deka metainini platnuh jer Lae woe Kimani tak wate pro ‘ore, Na tom puts (narotito us katovisna iaguih volov) Je ark "aabpex ivan nia | pene unisavajcl 2 negate lone vei i im zgradame te nsto uobicjeno nia boke nije vautomobilima tr dat plsibcrane Euadeyere reste ot eatessey i Hane firasim archon. Shracjui valnow nega fons pojelin. Bnew Suvremene ima teedjeugradiu ionzatorezraka, kako Be Stet wes Himaweedgja sma Ucn nn nas wnt lone maemo wath ie ove va Cine saka. Oba procsGad aks (Br) moog ical ‘amo vee cele praba a najoanje g)adhivie ne Upavo tecestce li ja loniatr, Negstin int jergre hoje privlae porkiona nahjene cece Praline. Kad je Ctca doveljne vel, pede na bog le tee. lonzatorzataupotebvamo radi dobog ii bog ada da iso se Meese Al be smjono feLivas peer amatata spamrarsudl sep. ‘nn lick a we Dobur ea fr oanovn Evel ue ao gs nat, feveh coin koe sab rtapreden a nrmacoveh bull oss, sit ne ara: ober Ha dle so gr ubsemn, Kad gs vse ems pet ‘act elkoe Ts og pepe raga wads ban dba rk ake r= itmow prio Se oso pain nega lon hoje nls na pine mjestims prod ik proinceno pomoce fniatra otemo dsc trae regenerate act, fonaton rk. cbogac eestor Skgrivain losin pomane sven nomen Seth notte ‘fen pound ijn kod les sachet norm nee Ste ermmama,povesnsych matt spun | eet wn bu pata ani yma, pov mnie open 7zantinljive 10 | > > Prvi koraci u vegetarijanstvu... KOME TREBA JOS JEDAN VEGETARIJANAC? Stajaliste je ADA, “Ameriéke udruge dijeteti¢ara”, kako pravilno planirana vegetarijanska prehrana pruza adekvatne kolicine nutrijenata, zdrava je i donosi prednosti u preven lijecenju odredenih bolesti...”Isto tako, pravilno planirana veganska i lakto-ovo-vegetarijanska prehrana prikladne su za sve Zivotne stadij , ukljuéujuci trudnoéu i dojenje, te zadovoljavaju prehrambene potrebe dojencadi, djece i adolescenata, te omogucuju normalan rast i razvoj.” (Journal of American Dietetic Association, 1997.) Pripremila> dipling. Zejka Lukesié ‘Tolerantn kakovi jesmo, ne mislimo da je neka vjera pretpostavljena drugo}, no svi se nckako nalazimo u vjerovanja.. "i etvori Bog dovjeka.” Po uobigajnoj loi 4 dalo bi se zaklueiti-"stvori Bog i sve ostalo’, no negaje vremenom tireci inbrisani su iz iudskog mentalnog sklopa. (Ove rijedi eeu se a smjeru etigkog 72g0- varanja vegetarijanstva, no mogle bi se pretvoriti u neSto sasvim zanimljivo. Razlosi 2bog kojih judi prelaze na bermesnu prehranu mnogi su: etidke i moralne pritode (ne ubi!), edraystveni razlozi (venapredovali stadij rake.) vier ski (krava je eveta ivotinja.), ekologki (kréenje Suma zbog novi pasnjaka. 0 oni pomodarskih (hajdemo <éruksij!) Bila svaka od ovih stavki rarlog ‘a sebe, sve st itekako na mijestu, pa kada bise spofile sve njihove crtice i podcrtice, ne postavlja se pitanje - kome treba jo’ jedan vopetarijanac?, veé Sto se dogada w Ijudskim glavama da nas je tako malo! Covjek je racionalna tivotinj Covjek spada uskupina primata, on je dakle socijalna tivotinj? Aline. Covek a. Kako? Postoji bli, Zvot- inj i sijet jul, x eime emo se set slorit. Koja je razlika medu njima ivotinje imaju mozak, bij ve Zivotinje su daklesvjesnija bigs od bilja- a,j imaju adikamo gira lepezu emoe'ja od Kojih mnoge aaj i ispoljt. Takoder, fivotije se ecu, biljke ne. Aliw i = bilfkama, modemo Ii Zivotinje 08 nazyati“hodajucim bljkama”® Dakako da re, a uoliko nitiZovjek nije "racionalna fivotinja”: Ono ito nas avo traje diel jest svjesnost,kolidina emocija i naéini na oje i sve mezemo ispoljavat a prije sega djeli nas moguénost izbor. racionelnog peomiiljanja. Suvremeni istiar i filozof Ken Wilber prvi je popu- Jariirao pojam "holona’ od Koj se sas- toji ai Svemir- Om habe kako ce atom, stance, pa éak simbolijideje mogu sale- ddavati kao “niti samo materia, nti samo proces, nit seme hao geline, nti samo ko dijelovi, nego jedino kao istovremeno cjelna i dijelovi w jednom To znadi da je sve “holon” cjlina koja je pak dio iduce cjeine (molekula je zasebna dr. se. Ignac Kulier Covjek je emocionalni izjelical Svaki Covek koji na pitane o razlorima deblia- aja olako daje odgovore, ne pozna problem, a tho daje savjte - Gini ncoprostivu Stu! Zasto éavjek TOLIKO jee, pitane je prije sega bro- jnih psiholofkih i tjelesnih razloga ali da pokuSam protupitanjem ~ zaito ovjk pije? I v0 odgovora; éovjek kei pie, utapa walkohola fvoju tugs, bol, nesredu, frustracijy, stra, suamljenost.Zhog signi razloga Zena koja nije uposlena stalno ide w hiadnjak. Hana, dakle, slufi kao neke vrsta droge koja nam ublazava svakodneyne probleme. Ona sluzi Kao “spas” i kad se napuni Zeludac sve igleda lake! Sto se vile "zaglibi”icax iz zatvorenog kruga, sve je teti, A rezultat je cnormno povecanje tclesne ‘cline EERSTE crigka psbijatrics, vio je jednostayno rea: "Svi gledaju w trbuh, 4 problem leu gli” Uz unjet da ste zdravi, uzroci debljanja slige na santu Iedas vrh Koji se vidi spada u svjesni dio a sve ostalo nalazi seu podsvijesti, yj. ispod povedine vode! Veliki je spektar emocija koje potpuno nesyjesno mogu odvesti u debljanje kao 3to sus tjeskoba, ijutaja, razofaranje u vol- jenu osobu, dugotrajna dosada, strah od neusp- jeha, stresna situacija, ubomora, krivnja, itl. Iz toga jasno proizlazi da bi svaka pretila osoba prije tretmana na neki od drastignih nagina tre bala posjetiti psihijatra kako bi se razotkrila santa eda ispod povrsine vode. Jer naglo rsevijenje ber rjeSenja temelinog razloga debl- janja znaci zasigueno vracanje u prvobitne stanje. Razlozi zbog kojih emocionalni izjelica jede nisu glad veé unutarnje potrebe, dakle psi holoski problemi, Donckle, svi smo pomalo ‘emocionalni izjelice, tj. dolazimo u prliku da neita jedemo, iako glad nije razlog za to. Toga uuglavnom nismo svjesni, a vezano je 7a Tatjana Jalusié Sa Zeljkom Mavrovicem, nasim proslavijenim boksagem, a posljednih nekoliko godina vlas- nikom eko-poljoprivrednog imanja, razgovarali smo u jednom zagrebackom boksackom klubu dok se pripremeo za trening. a Ne, nikaka. Sport je definitivno moj Zivot. Kada bih adustao, to biznatilo zaboraviti dvadeset godina bavijenja sportom. Bio bi to moj Hivotni poraz. Kroz sport sam "naucio Zivot” i vrlo sam zadovoljan tim svojim iskustvom. Ina imanju imam dvoranicu, 1 eva je dvorana opremljenija itu povremene delazim kad po ‘elim malo promjene, podruiti se s judima... Bavio sam se adravim oblicima Zisljenja, posebice prehranom i akon ito sam ocboksxo svoj zadnji profesionaln meé po?elio sam i sam proizvoditihranu u skladu s tim konceptom. Osbiljnijih ne. Mojijesu podrijetiom sa sla, iz Like al ja nisam. nikakvih iskustava, Na niz nacina: putujer, posjecujem sliéna imanja, syjetske s2- jmove ckoloske poljoprivrede, putem privatnih kontakata s Proizvodaéima rdrave hrane, iz literature... Edukacija je nemi- Poljoprivreda ée se defini njati, od danas uobigsjene ‘zy. Konvencionalne prema ekoloikoj. Kojim ritmom i brzinam, 20 ne mam. No, poljoprivreda emelena na unjetaim gnojivima ikemjkim zastitnim sredstvima igubila je itkus prirodom, 4s ekonomskom logikom. O tome govore vnunski strug dipl ing. Andrea Gojun ja mast su prizodne «vat bijoog li zvotiniskox pode, koje svom kemjkom eastava ester vilth macnih Kiselina s trova- Jicerolom (tigicerid. ta thw svako|bilino} i Fivotinhoj stan, asobito uw masnom tkiva, gdje uglavnom nesiaju biokemijskom pretvorbom uglikobidrata. Di velikeg broja masnih kiselina koje se nalaze w priradnim masti- ima i uljime najésce sa sicarinska, palmitinska, cleinska i Tinolna kiselina Spomenute su masne kiseline sastavni dio veéine mast i ula dok su ncke druge (maslatna, rabinska) karakieristicne samo ra peku specifiéna mast ulje- Masne kisline u prirodnim mast 1ogu biti zaséene | nezaigene. Glavi su predstaynici rasicenih masnih kiselina stearinska i palmitinska, Hoje sx po ij évrate, a nerasienh oleinska iinolna, koje su teat Kako konvistencia masnih kselna ntete ins honvisteneija mast srstim su mastina pretcino steariaska i palitinska, a tek ‘lima pretemo olinskailinolna, Badu de ih organizam ne moze sam proizvest, mora ih primiti zajedno sa estalim masnim dijelom hrane. Te lipidne tari su sterol, tkoferol, fosfoipidi, aroteni, vitamin A, D, Ei K. Neke rnezasicene mas kisline, kasnije prozvane esencjalnim (po ivot, bitnim) masnim kiselinama i sime su vitamin te th jos narivamo. vitaminom Eo su inolna i linolenska kselina. Fencijalne masne Kiseline uyjeéa na rast na tegulizanje klifine kolesterla w kevi kao. ‘vainog fatora kod obolienja od aterostleroze a njihov nedostatak, odituje se smetnjama u rast, oltecenjima kote, degenerativaim, romjenama kod bubrez jainika, mljeénih Zijezda. Esencjalne ‘masne Kscline zastuplene su a vecoj Kolin nekim bijnim ubj= ‘ma, o«bito u sancokretovu juju kukurwzni klica, kao i mlijeéno} aati. U suncokrctore ulja najzastupljnij je Hinolna kischina (do. 66%), pa oleinska sa oko 22% dok ule kukuruzni Klica adr oko 40-60% linolne i 25-40% oleinske Kiseline. Oleinska Kisclina takoder ima utjecaja na nase zdravje. Broine studie pokazuju da oleinska Kiselina snizuje vrjedaostikolesterola w krvi. Navige je prisutaa w maslinovu ulju sa 55-85% i repiinu ulju si oko 609, Uloga masti u organizmu Masti su, uz vglikohidrate i bjelanéevine (proteine),glavni sastoe hrane. U poéetku njihova proucavanja prevladavalo je mithenje da, su mast samo nositelji energie. To je done i tofno, jer mast imaju dvestruku kalorxinu yriednost u odaosu na uglikohidrate i U ideainoj prehrani mast bi trebala biti izvor 30% ukupnih kalorija. Medutim, kolicina masti u hrani promjenjiva je u razli jevima, a ovisi o obiéajima, klimatskim pri- likama i dostupnosti masti. Tako se npr. u tropskim krajevima trosi malo masti dok u polarnim veoma mnogo. belancevine, pa mogu biti u prehrani regulator’ kaloriénesthrane. Kasnije su istraivanja pokavala da mast treba smatratis abzirom na svoj strukturu i funkeijukoju obavjju u razlctim organimma, istorremeno i esencijalnim (bitnim) sstojcima brane, jer st nviino potrebne, a sudjeluju iu izgradnj organizma. Mas je w organize prisutna w dva temeljna ablika: kao spremiina i kao tkiona mast Spremisna mast nakupla se najvie u potkotnom masnom tkivu i si kao energotska rezerva, koja se wo pri gladovanja, odncsno ‘nakuplia px uzimanju prevelikekolicine hrane(gojaznos). Osim te fankeije, potkana rast je i topliski lator. Za raliku od spre- ‘mise mast, eja je ukupna Kolicia jako peomjenjiva, koliina tivne mast glavnom je konstantna Thivna mast je kao gradevai clement satavni dio protoplazme svake stanice te osobito staniene membrane COrganizam prima mast preko hiane ili th sam izgraduje, vecin Ahelom od wplikohidrats, a manji od bjelangevina. Procese i Ie {raxgradnje masitu oxganizimu (metabolizam) reguliraju hor ‘moni. Uidealno) prehrani mast bi trekala biti irvor 20% ukupnih kalorjo. Medutim, Kolidina masti_w hranipromjenjiva je Faalitim krajevima, a ovisi 0 abiajima, Klimatckim prilikama i dostupnosti mast. Tako se npx. uw ropskim krajevima tosi malo masti dak u polarnim veona mnogo, Osim toga i teak fizidi rad ‘ahjeva vecu kolitiau mast w brani dok intlektuali rad znatno manje. U novije vrieme u zemjama vsokog Zivotnog standarda potronja mast je vo visoka te je uzzokovala gojeznost, obobenj, naroéito krih Zila, sca, probavnih organa is Proizvodnja ulja i masti Sirovine 2a dobivanje mast i uja mogu biti Zivtinjkog i bljaog podtijtla. Zivotinjske mastidobivajusetaljenjem masrih tkiva. U Frotinjske mast vbrajamo goved | ow ly svinska rast i mast peradi, MorskeFivotinje ber obrira na to jest Ti siavei (tov tu Jjani) ili ribe (bakala),sadeZavaju tekuce musti koje dolaze pod ‘menor ible uli. Biljna ulja dobivaju se preSanjem sjemenk! ili plodova.uljatica Bijna ulja, ovis o sastavu masnih kiselina, upotrebliaaju se kao jestiva i industisha suSiva ula. Bilna estva ubja su mastiaowo, Ssuncokretoro, repicino, kukuruzno,sezamove, arahidovo,parmuko- +05 palmino ul | hokosova masts dra posjednja su tekuca w topi ‘ma, u nasim krajevima su u évrstom stanju.Prilikom izbora jest ‘wih bilinih ulja preporudamo ‘Tvornicw lla ABN koja w svom asortimanu priza firoku paletu vsokokvalitetnih bijnih lj, (oastava usljedasem broju) Brojne studije pokazuju da oleinska kiselina] snizuje vrijednosti kolesterola u krvi. Najviée) je prisutna u maslinovu ulju sa 66-85% i inu ulju sa oko 60%,YIN | YANG - vasi prijatelji u potrazi za RAVNOTEZOM Yin se odnosi na tiginu, mir, hladno, tamno, pasivno i éesto se naziva Zenskom energijom, dok se yang odnosi na zvuk, akeiju, toplinu, svjetlo, pokret i naziva se mus- kom energijom Pored raziiitih namimica neobigna imena s oojime se susreéemo upornajuci makrobi- otiku, jedan od najvecih"kamena spoticanja” su pojmovi “yin i yang” zahaljujuei Kojima ‘mnogi smatraju kako je makrobiotili prist- up prehrant i nacinu Zvijenja mistiCan, kom- plician i samim tim teiko ostvarjv. Ako ‘smo jpak barem malo otvoreni prema ‘moguenosti da nam rjesavanje tog pocetnog rebuua bude izazov naci éemo se pred spor- najama koje nam trajno oplemenjuju Fivot. ‘toga je prvo i najvaznije shvatti Kako je sve proces ukojem je promjena jedina konstanta, U suvremenoj teiminologij ne postoje prim jerene rijedi koje bi zamijenile ili objasnile stmo znagenje rijeci yin i yang, a nasem zapadnjackom, analiizkom wm sojstver0 je tumavenje kejim kao da Zelimo zacementi- rati osobine i pojavnosti to je, naravno, suprotno od istoénjazkog,fluidnog i fleksi~ bilnog poimanja stvarnosti. Dakle, poput dana (yang) koji se stalao mijenja w noe (yin), popat godnjih doba koja se imjenju- js poput sréanog misica kojt se ontrahira (rang), pa potom epuita (yin), poputizdisa- j1 koji sled) udisaj, universalna, vitalna energijastalno se mijenia i prelazi iz jedinog, coblika u drug. Tako yin i yang, znage kom plementame supectnosti, koje zajedno dine elinu. “Cjelovitost’, rekao je George ‘Oshawa, “preditavija najveéu mudest..sve ‘se mote bole razamieti ako smo svjesnirav= noteie suprotnost”, Pojednostavimo li do ‘maksimuma- yin e ckspanzivma, centrifagal- na sila yang jekontrahirajaca,centripetalna sila, Yin se odnosi na tiSinu, mix, hledno, tamno, pasivno i esto se nariva enskom a pige> JADRANKA BOBAN PEJIC energijom, dok se yang odnosi na zvuk, akc ju, toplinu, syjetlo, pokret i naziva se mu- Skom energiiom. Odnos yina i yanga odliku- le i prisumost jednog u drugom: kzo So u prirodi noé nikoda nije potpuno cena (uvijek Postojimalosyjetla od mjeseca, rvijena isl), ‘ako ni dan nije porpuno svijetao (postoje sjene), ij svakom yangu postoji malo yinai obrauto u svakom yinu postoji malo yang (svaka Zena ima neito muskih hormona i ‘aki mutarac ima neito iendkih hormona). Najjednostavnije je prikazati to putem ti ‘osnovna nagela: 1. Yin priv yang i ebrns to yang priviagi yin (Iti nam pase osvjezenje koje esto nalazimo uw yodi, a zimi sino *privugeni” voru topline). 2. Vin se mijenja utyang i yang se mijenja w yin (nakon stresa sljedi opustanje, nakon kife sunce, nakon radosti tga i obrnuto). 3. Yin odbija Yin i Yang odbija Yang (ule “sto” na vodi). YIN IYANG U PREHRANL Prenesemo li ova nagela i na namimice i pripremu rane debit éemo fantasti “orude” 7a prepomavanje i korigiranje vhs tog stanja. Biramo Ii na takav nagin hranw roju jedemo ona nas konstantno obnavl vraca u ravnoteZu i predstavla izvor vtalnos- ti, snage i Hivotnog optimizma. Opéenito reteno, hrana koja je vite yin hladi,oxvjetava 1a organizam, dok hrana koja je vise yang srije n88 organizam, Namimice koje sade vile tekuéine vie su yin w odnosu na suhe namnimice, tj one koje sadré mane tekueine jubiéasts, plava, zelena i bijelo su vite yin «ok: fut, naranéastai ervena vide yang boje (narayno, ima i iewzetaka,rajice hoja je eve 1a smatrs se vite yin namirnicom). Vereneva velta ofary liens Sdakle, poput dana (yang) koji se stalno mijenja u noc (yin), poput godisnjih doba koja se izmjenjuju, poput srcanog misica koji se kontrahira (yang), pa potom opusta (yin), poput izdisaja koji slijedi udisaj, univerza- va energija stalno enja i prelazi iz jednog Ljutkasto,kiselo i slatko su vite yin oleasi, 2 slano i gorko vie yang, Sadr) bjelancevina i masnoca predstavlja vise yin obiljeZie, dok agliikohidrati i minerali predstavljaju vise yang obiljetje, itd. Tijekom g mi prirodno imamo potreba za ravno teZom, ljeti Zelimo svjeZe, sirovo i vise tek ine, zimi Zelimo toplo, kuhano i suhlje kako bi nas vige ugeija Kuthanje je nacin Kojim mijenjamo en ju hrane, mozemo neito uéiniti vike y ang, ili “yinizirati” i *yangizirati” ina ta agin svojim obrocima davati kvalitetu kakva nam upravo treba u tom treautku, sdisnjih dobaYatra, tak i sol donose yang obiljezja nekom jelu kao i pevenje, pirjanje, pr¥enje i koristenje misoa, tamarija i sl. Svjede salate, kratko kuhanje, biansiranie, voce i deserti donose yin kvalitetu. naiim ob Zbog, toga se kuhanje smatra umijecem prilagndavanja tih Gimbenika w hrani godisnjim dobima, vre menu, mjestu i individualnim potrebama. U nao) je priradi da pojedine stvari, pojavnosti, pa tako i namimice, proglasavamo dobrima i Totima, pa tako nekeda i yinu i yangu Zelimo ati takve predznake. Cesto se (potpuno pogiesno) sve Sto je vise yang proglaSava dobrim, akve podjele treba izbjegavati kako w namimnicama tako i svim drugim stvarima v dive. Na Istoku kazu: Sto je veca tedkoca veéa je sceca koja iza nje sijedi, ili kako bismo mi to reli : Iza kige zasjat ée sunce, ai to ée onda prodi PODJELA NAMIRNICA Sljede¢a podjela namirnica na osnovi utjecaja pojavnosti yina i yanga dodatno pojas nna jednoj strani energija skupljanja i sai manja (yan Sirenja i ), a_na drugoj strani energiju epriivanja (yin), te predlaze uraynotezene namirnice koje ne izazivaju ne- poteljna stanja krajnosti u organizmu, Ova podiela potvrduje i u prebrani teorija yina i yanga, prema kojoj se krajnosti privlace. Naime, nakon sto pojede nesto jako slano sto steze organe wu tijel i saZima en: obiéno potrazi nesio slatko Sto ée ga opustitii trenutno stvoriti osjeéaj ravnotede. Danainja potrosnja éokolade, sladoleda, kolaéa i sh Gesto je odgovor na pretjerivanye u ‘mesa i suhomesnatih proizvoda. Ljutkasto, kiselo i slatko su vise yin okusi, a slano i gorko vie yang. makro nova = PREHRANA | NAGIN ZIVLJENJA PREMA MAKROBIOTIEKIM NAGELIMA VODITELJI: ZLATKO She aaah: GukRov. ANA JANJATOVIC ZORICA KAKO OPLEMENITI | ISCIJELITI SVOu ZIVOTNI Vopitetu: ZLaTKO Peuié MAsAzOM STOPALA DO ZDRAVLJA EERE Era VODITELJ: ZLATKO PEWIG lca 72/, 10000 Zagreb tel. Of 48 47 119 fax: OV 48 47 117 @-mail:makronova.centar@zg.tel.hr(ee ee ee Za ZENE RC cen iret Eee a eet Heroes iene gta caer ere le ed CR eG Mi aCe emcees mc Se aR Fate WIG WA ee Rs Ca tcl pe eee ere err eH eee ty Ne orag Pasha ou eT Te eB a RNC ocr cnt cny Veoma poznata i popularna formula koja se koristi ih mene ert aPkeet cere ren PER rit Bee Ftreny reo eee Ure me a em er a i a ota aE Kini te je mnoge zene uzimaju tijekom cijela reproduktivnog razdoblja, kao i u godinama perimenopauze... ea NT ee Te Peony root (Bozur kineski). Hoelen (Poria), Alisma (obitni Zabotun), Cnidium rhizome (korijen Liguistikuma), Atractylodes (Atraktilodes) veleprodaja 01/2371 199; maloprodaja 01/48 47 119 ene nae e Ea ein rn bijela riza i bijelo brasno, zamrznuta i wsecerena RARER BAUCOMMM miso; tamari shoyu tek, Iprana, tropsko voce i porree, keumpin raicice, re renee se f oor tae pi oantss ees COUR Ae eee PUMICE SCM cjelovite Zitarice, mahunarke Cece eerie nn Tie SSE i proizvodi od mahunarki, (kava, jaki Gajevi i sh), Secer, med, rafiniran SUNS Korjenasto, glavicasta i lisnato, Ce ee OOM CRO Ram onthe rakovi i Skol heuer (konzervanse, pesticide), umjetni zasladivaci, plava riba Paoraatce Peete eee eters ce URN ee ee Ete Beeeaaty Bereta Srnec) vuréa, Bue elaganje tako krajnjim ujecajima dovodi do prevelike —procesa u privodi i kemije udskog organizma, najvise csjetjvosti organizma i potrcbe za sve jacim podraiaji-- dobivamo istralujud san ma, Gubi se osieéaj ra mjeru i profinjene okuse, i Usjecs} vanjoke sredine na ke tunvtarnja iznimno je snadan, pa je tako i hrana sredstvo postaje nezadovoljan, a takvo stresno stanje uzrokuje pomocu kojeg se taj utjecaj uskladuje. Yin i Yang. fenom bolesti. Umjereni okusi, te isto takve energetske vrijed~ cnologiju treba shvatiti kao pomagalo za bolje razummije nosti_namirnica vode prema uspjesnom provodenjur —vanje onoga sto jesma iio biemo del biti makrobiotitke prehrane i dobrom zdraviju. Moglo bi se jof pune govoriti o utjecajima yina i yanga u (Dodaci koriiteni iz knjge autora Jadranke Boban Pig i prehrani.Buduéi da je to jdnostavan sustav utvrdivania —Zlatka Pejiéa “Hana 72 Zivot)rect Mozda_ neki imaju losa ovim povréem i pamte ga po neugodnu mirisu i gnjecavom, vodenka- stom okusu. Najées¢a pogreska je predugo kuhanje. pripremila> IRENA BILICIC Porodici krstatica (Brassicaceae) pripada oko 350 rodova $ oko 3200 vista. Neke od nh su samonikie biljke (razni korovi alii Ijekovto bilje), a svakako je znatajno da tu pripadaju mnoge iste povrca kao sto su: kupus, Kel, brokula, evie~ ta¢9, lisnati kel, kelj pupter, kineski kupus, roteviea, repa, korabica...No, w razngj literatun, asopisima i svakodnevro) komunikacii cesto dolazi do zbrke i zabuna oko naziva nekih od tih biljaka. Glavra pomutnja nastaje oko brokule, prokule i prokulice. Valja upamtiti: iako se kelj pupéar éesto naziva prokulicom, to nije ispravno = kel} puptar (Brassica oleracea var. gemmifera) jedini je naziv za bilfku koju opisujemo u ovome teksty. Protulicom se_nazivaju listovi mladog kupusa boli se ponekad mogu naci na trenicama, a izrasi su u rano proljete ra stablikama kupuss, nakon sto je wlesen odrezana glavica. Naziv prokulica u nekim se krajevima uvtijezio i za li- Sati kelj (Brassica oleracea var. acephala). Postoji mnogo kultivara ove bilke koji se razliku- ju po obiiku, boji i velitin istova, a jedan ed njih u Dalmaciji je poznat kao rastika.A prokula? To je ili pogresan naziv z2 brokulu [Brassica oleracea var. botrytis sv italia, ili prokulicu Kel} pupear je biljka visoka 30-80 em, Kada dosegne odredenu velitiny, u pazuscima listova cijelom duzinom stabljike stvara malene glavice koje se ubiru u kesnu jesen. Na taistu ga ima od jeseni do proljeta. Tijekom cijele godine mozete 42 kupiti zamranutog ili konzerviranog. Kultivari JOS JEDNA PRILIKA ZA KELJ PUPCAR [Brassica oleracea var. gemmifera] Zbog povecane kolidine viakana i mnogo sumpora, osobe s ogjetijivim probavnim sustavom trebale bi ja_koristi umjereno. Dio sumpora moze se smanjiti tako da lonac u kome kuhate kelj pupéar ne pokrivate. rahvalyjeno a pomoéi casa 28 kel pupéarareituju ze prema okusy, érstot, obi, vlitin i bof a vremens dozrijevana. Pri hupiipaite da su glavice twrde, este, zlene, ane 2ute bo. dealno je alo imaju promjer oko 25 centineta, Ova bia potjece i hladijih predla severne Europe. Tjekom 16. stoleca u Belgie bio omijera bik Sen tipevi urgent su jos w srednjem vijetu le Blaje se proSri u susjedne zemlje, au 18. stol= jetu se poceo tngajattu Svedsto}, U Amerks si ga najerjatnije dori rencust coselenic. Saerai mnogo vkana, te kaj i kale. Od vitorina nojenaéaniji su nek iz_shupine 8 kompleksa, Smatra se jednom od bata koja sprjecava nastanak raka, Bogat je vitaminom C (askorobinska kiselina): vee 50 grama klja pupéara éoveljne je da zacovel dnevene potebe ogarizma za tim vitaminom, Sadr 6-8% ualjkohidrata, 3-76 protcinai oko 100 mel00 g vit mina C. ima vge protera i ugllohidrata ed kpusa.Povljno delve na eamatste i slenetegobe. Zbca povecane koleine vakana | mnogo Sumpora, oso sosjetjvim probavrim sustevorn treble bi ge kerist mgeteno, Dio simpora maze'se smanjtitatodalonac kore huhate kell pupear ne potivate Foiitnala) kare mastilg)_vlaknalg)_ nating) Keljpupear 11370533 430401 Kel pupeae na mmaslacu 13766 4 431978 Biljke iz pocodice trstatica cesto sadrde shupinu kemijskih spojeva keji se nazivaju glutozinolatima. Kelj ouptar tu nije tznimka. Sadrzi glikozirolat sinigrn, Taj je spoj sam po sebi bezopasen, ali se pod utjecajem enzima mirosinaze pretvara u sulfat, glukozu i all izoticcijnat. Enzim ée seu ‘cu pupcaru oslobadati pri bilo kakvojouljedi thiva i poceti djlovat. Glavni sastojal, all izoticeijanat naziva se i gorusi¢nim uljem, kemiska Vegeniova velista - obyjskelako se kelj pupéar esto naziva prokulicom, to nije ispravno - kelj pupéar (Brassica oleracea var. gemmifera) jedini je naziv za ijku koju opisujemo u ovome tekstu. Prokulicom se nazivaju listovi mladog kupusa koji se ponekad mogu naci na tranicama, a izrasli su u rano proljece na stabljikama kupusa, nakon sto je ujesen odrezana glavica. tvar koja je istodobno korisna i opasna. Ako neki hukac potinje jest kelj upcar. i sinigrina se odman pocinje stvaratl ta War. IstrazWvanja ra Insttutu 2 istrazivanj hrane (The Institute of Food Research) u Norwichu (Engleska), pokazaia ss, ake se stakoria s predkanceroznim stanicama na crijevima daje all izocijanat, rat ti stanica prestaje Ione oduriu.Preostaa su Jos istrazt~ ‘anja koja bi trebalapokazat ako to funkcinira kod lui. Velke doze mogu Uzrokovati np. plucriedem i ottecenja bubrega ist spoju drektnom kon- taktu kozom moze izazvatiblago ostecenje faze | polavu mjehurica. Nekada 5 horistio za izazivanje pobaéaj. U isto vjeme ta spo) lelju pupears daje karakteristican blago-gorki otus Zanimivo je spomerut da neki judi mala vl ost eset okusa, pa im je ‘ovo povre jako gorko, a esta jedva primjetuju gorcinu, Mazda je to razlog to mnogo djece ne voi tu namimicu Kell pupcar saz jos jedan zanimljvi kemish spo -3-indol-karbinol za koj je dokazano da moze pomotiu lijecenju respratorre papilomatoze. Te su izrastne benign, al be mogu zapoceti malign’ rast. Kel) pupcar mozete spravjati na razne nacine. Mozda neti of vas maj losa iskustva 5 ovim povréem i pamte ga po neugoénu mitisu i gnjecavor, vede- nkastom olkusu. Najéesea pogresta je predugo kuhanje. Kada ga kratko pro- ulate (5-7 minuta), viet cete da su okus mri mnogo ugodniji. Mozete va jest svjeteg 5 nekim prejevom ili ga prethodro marinate. Koda nemate mnogo vremena 23 kahanje, mozete ga prokuhat, zatniti prema ulusu | posluztis vrhnjem ili maslacem. | mozea jos jer idefa ~ prokuhani kel puptar mogete urenitiu tiesto malo gusee nego Sto ga spravljate 2a pa Tatinée, te ga preprit Zacini koji se sla2u skeljom puptarom: bosijak, kim, kopar, orusica, kedul rmajéina dusica, curry, muskatni oraééie, eegnjak, kamin, ma2uran ili Gubar. ‘Slledeci recepti mozda ce vam pomeci da na neti nacin “zavolite” ovo zani- rljivo povee. 2 jekovitost Ljekovitost VOCa j,povica yota i povréa Khius Oberbeil iidemed. Christiane Leave Kako udinkovito Kristi ekovitu anaes snagu nasi, nami «a, Yose i povrée adr sve vaine lekovite i aktivne bioloske tyari potrebne za trajno zdravije ‘jak sustay ‘muniteta, Ciljanom prehranom moga se ibjedi ili ulti brojne kroniéne bolesti > Od antitoke do tikvice, od ananase do tresnje: ve o jckovitin i vitalnim tvarime koje su njima sadrdane > Od akni do zenskih tegoba: [Najieice bolesi i tegobe mogu se ublaiti privilaim izborom voda i povnés > Najboliirecept za vase zravje:ukusne ideje za dorutck, glavae jel, jue, slate, prigrske i napithe, > Brojn savjeti za uravnoteZeni nain prebrane IRENA BILICIC i svoj jelovnik. Ovoga puta pre: posluziti ca salatom prema viastitome esto se dogada da vam dosade éak i va8i omilieni recept, pa ne znate kako bisteosyje Astavijamo vam pite od povica, ldalne su 2a voteru (Cak i svetanu), a moze ukusu I jednostavnim desertom. Inace je ovakve recepte uobicajeno raditi s piletinom ili mesnim kobasicama, naravno, nudimo bezmesne varijante. U receptima cete primijetit da se savjetuje stevjanje samo gornie kore je stoga Sto donj tiesto Gost postaje promekano,raskvazeno od viaénh sastojaka pit. Mogucnoct Kor ica su bezbrojne, kao i natini spravijanja - od indljskog do meditaranskog. Kad se malo uvjethate, 0 ‘sami svoju pitu, prema potrebama | ukusima vasih ukuCana. ™ \ogeMovs vlsea- ojOCT aoe1, DOMACA PITA OD POVRCA ZA8 OBROKA Tiesto: 123 alice vgenamjenskog bratna 1 jusnaalca secera 1 cajna lea soli 12 eajne alice pratia za pecivo 1 komad (8 jusnih 2a) maslaca, narezati na mane komacice 41/2 jusne alice hadne vooe 2 sede velika krurpira,ogult i narezati na iockice velcine 1 em 2velike mikve, ogult velcine 1 em 11/2 alica huhanoga kukuruza 11/2 Salicakuhanoga graha 1472 jus aca mastaca 1 velks glavia luk, sitno nasjeckati 1 stabika cetera, stno nasieckat 1 jutna alia bljnoga ula 14 salice vsenarmjenskoga brasna 11/2 Saliea powrtroga temeljca 1 slice mika 112 ajne alee sure maine éusice erezati na kockice Nacinite testo: U vseramjenstome rrik- serv dobro tamijetaite bratne, deer seh i prasak za peciva, Dodajte masa, ims, pa docajte 3 2lce hladre vode’ lmiesate Poprskajtes preostalom 1 1/2 2am hiadre ove i dobro tmijesate. Testo pemestite ra Tednu podlogutabiajte opts. Aaio ga i2gr= Jecte I razvucite tato da bude develo 2 em. Staite ga na ist plastiene fale premjestite 8 u hladrjak do cstoji 1 sat Petnicu zagrite ra 200°. U meduvremena pripremite powce: krumpir, mew, hukuruz {ah koje st prthodno stan. U tavi ra stein jako) vate razmekSsite 1 112 dieu maslace, Dodajte luk exler te rijeajuei pirate Gok ick omekss (oko 8-9 minuto). Umijeajte ule braino te mijesaush kuhajte oko 1 minute. Dotajtepovrta! tere je. Pojatajte vateu i kuhajte dok se smjesa Zgusne (oko 2 minute), dada miko sal no ijetajte dokse sve zgusne (11/2 mut). ‘aj umak prelitepreko povica i dobro izmi jeSaje. Zatinite majéinom dusicom te, prema kus, sl paprom. Povrce premjestite u talup za pity promera ‘oko 25 emi zaglaite vin. Ostaite da se ohla~ 4 (oko 15 minutal, Testo lagano pobrasite | ranweite tato da bude malo sre of kala. Footie ge na smjesu povréa, «rubove grit rite uz ub tala. Na povsni testa nozem rapraiteneklto rapa itu pect oko 50- 0" minute dok testo. poprimi lain bof ‘stavite da prife posludivanja malo odstoji FO OBROKU: 390 KALORUA, 8 6 PROTEINA, 17 G UKUPNIH MASNOCA (9 G ZAS. M.), £0 G UGLIKOHIDRATA, 41 MG KOLESTEROLA, 431 MG NATRUA, 5 G VLAKNASTIM TVARI, 2. PITA S GRAHOM | KOBASICAMA, ‘10 OBROKA. 1 jusra ia bijnoga alla 1 velka aleve Luka, naseckat G slice kuhanoga graha 6 hrenavki il kobasica od tofva, narezati na keomaice debjine tem 2 caine 2ice senta Bistyit og hukuruznog bras 1112 Salica visenamjenskog brasra 1/24aice sitnog 2utog hukuruzneg braina 1 fz usna zea secera 11/2 éajnaaliea pra 2a pecivo 1/2 2lcee sd biharbone 4 lice hladnag masta, arerati na kema- dice 0d 05 em 3)4 Slice srtke il vede Ualupu za pte (ti drug] prikairo}posu- 4i, ape vatrostatng) zagrte ule, dada uk irjajte ga dok omeksa. (oko 8. minut. Umjessiieoran,kobasic, sent te sol | paper prema uhist Smanjite vat | lagano khejte {U2 powrereno miesanje).dok pripremate tiesto Feenics zagrte ne 200 U al iemi- jetsite brain, eee, pra za peivo | ses DDkarbonu. Narezte masiac zmjesite Dodjte sirthu, DoD irae testo “Tjesto. pobrainte, kao 1 radnu podlogu. ‘Tyesto raawcte | oblkafe prema. vei posude 1 kop} cete pet pits, Ineite ga ‘stim nozem na keckie veliine 5 em te prsatite ih preko graha Fecite dob sjesto poste zatnozute boje (oko 20 mita), Fre postuwania prt obla~ sbte bare 10 minata PO OBROKU: 360 KALORLIA, 18 G PROTEINA, 8G UKUPNIH MASNOCA [3 G ZAS. M61 G LUSLIKOHIDRATA, 931 MG KOLESTEROLA, 931 MG NATRUA, 10 6 VIAKHASTIN TVARL 3, PITA OD POVRCA S CURRYJEM 78 0SOBA Uijesto 1 recepia “domaca pita od powrea® 11/2 juga dea bijnega ula 1 velita glavica Iuka, rasjeckati 1 Gesno esata, nasjeckati 4 €ajne 2ice curyja 1 glavieacvietace,razdvoti ra “evetice” 1 veliti keumpir,otsiti | narezati na koctice 1 Selica kuhanoga graska 13/4 Saice povrinoga temeljca 1 caja 2c soi 1/2 alice gasrane rajice iz konzerve it prea 4 rajtice 12 alicekiselog wna 2.1/2 Saicevisenamjenskoga brasna Natinte tiesto | stavite ga u hladnjak Kalup za pitu (od 25 il 28 em! lagano naulite Tostvite po strani Ulje zaijte na stednje jako) vat, dodejte luk f pirate ga dok omelsa (8-9 miruta) Unijesajte cesnjaki curry, smanjite vate, pir- jate 4 minute pa dogate rajtce U malero} zéjeli glatho izijessjte bselo whnje brasno, Umijsajte ih mjesaviny s ppowréem i nepokviveno lagane kuhjte dok se Smjesa zausne (3-4 minute). Povrce premme- stite u priremjenikalupiostavite dase ola 4i (15 minute. Feenicu zagijte na 200°C. Testo razwucite tako da tude malo sre od Kalupa Pootite ga ia smjess povréa u Kalup, a rubove pritisnite ut rub kalupa, Na povrsini tijesta.nozem napravte netliko rupica Ptu pecite oko 50> {60 minuto, dk testo poprimi zlatnu boju Ostavite da pre posluaivania alo odstol. PO OBROKU: 351 KALORUA, 7 6 PROTEINA, 18. G UKUPNIH MASNOCA (0 6 ZAS. M), 38 G UGLIKOHIDRATA, 37 MG KOLESTEROLA, 519 MG NATRUA, 4 G VLAKNASTIM TVARI. 7orisnin aici ZACINA | neke vrste povréa (persin, celer, pastrnjak, luk, poriluk...), voéa (limun, naranéa, vignje, brusnice, suho grozde...), ljekovitog bilja (majéina dusica, timijan, kadulja...) te ostalog bilja (sezam, lan, suncokret...), koristimo kao zaéine, pa je stoga tesko postaviti pravu granicu izmedu namirnice i zacina Objavijujemo nastavak popisa zacina | njihovih najvaznijih znacajki, aby fednim redom, kao i u prosiome ZaGini +e u Hadskoj prehrani peje svega korste 7a poboljianje okuss, jer se tijekom euhanja izgubi dosta od okusa nami- ‘mica, Osim toge, neki zaéini pobolSevaja i boju jla,a neki im daja vitamine, mineral, eteriéna ula, organske kiseline il acke druge Wari. Hranjiva vrijednost zagina ranemariva je. Evo jo nekoliko savjeta 0 koriitenju. zach inemojte pretjerivat, jer neki od zaéina sa vrlo aromatigni, pa mits ili okus mogu nadjaéati sve ostale naminice; siéao vrijedi za dodavanje boje fafran, paprika.) ne staljajte mnogo vista zatina u svajela, jer ce onda sve imati sigan okus; volte raduna { 0 tome da neki zagini (osobito oni uti, iako poyeljae djeluju na probavu, u veéoj koligin’ mogu inadraztisluznice probavnih organa (paprika, feferoni, papar, kajenska papriks, chili, curry.) I neke veste pavréa (perkin, cele, pastrnjak, ink, porta...) voéa (limun, naranéa, vinje, brusnics, suho grade... Kjekovi ‘og bila (majéina dusica,timijan, kadulja..) tostalogbilfa(secam, lan, suncokret..), koristimo kao zatine, pae sig teSko postaviti pravu granicu izmedu namimnice i zaina. Gotovo je nemoguée dati pravi sayjet koji zatin odgovara pojedinome jeht ili namienic. Sve je to stvar osobnog ukusa, prakse i maitovitosti. Budite upomis u poéetla zaéine koristite pojedi nano, a kada sami otkrijete v7 Sto najbolie pristaja, upustajte se u Kombiniranje, Ubrzo necete trebati stalno prelistavat kuharice i €asopise, moci cete sami kreirati nova jela i starim receptima dati novi okus... Sretno i -DOBAR TEK! 38 ogeniva volta -obyakZACIN Lovor (Laumus nobilis) LUK (Allium cepa) tupac (evisticum officinale) MAIS, MUSKATNI CVIETIC (yristia fragrans) MAGIA METVICA (Wepeta cata) MAJCINA DUSICA (Thymus serpyilum) MAK (apaver somniterum) MATICNUAK (Melissa officinalis) MAZURAN (Majorana hortensis) METVICA, MENTA (Mentha sp) METVUUA (Monarda didyma) ‘MILODUH (Hyssopus officinalis) OPIS+korisni dijelovi Ustovi Lukovica, mia istovi Svidijelov bike Sjemenska ovojrica sje ‘menke muskatnog orastica Listovi Grandice istovi Sjemenke Listovi Ustovi Ustovi Cyjetne glaviee istovi Listovi evjtovi ‘Aromatigan, osvjesavajui MIRIS / OKUS Snatan, aromati¢en, gorak Snazan, aromatigan, manje ii vise ut ‘Snatan, siathast, ‘aromatitan, gorkast Kao i muskatni oraséie, samo blazt Nalituje ra metvicu Oratast Podsjeea na limun, osy- jezavajue Sates, miisan, podsieca na majeinu dusicu Satan, siathast, osvjezavajue Aromatigan Slatkest,gorkast, naikuje imetvci , od og UPORABA, ube, prjane jela, stozen lumaci, marinade, mastine, powree, ukiselieno pov, sue smokve ube, variva, mnoge vrste powrea ube, umaci,saate, povrée; sjemenke:salate, ria, rump, pecva,keuh, i keris 72 3) Krumpir, ura, napici, kompoti,sastice Salate, neta pecena ja; 2a j Juhe, marinade, ezno zapeteno povice, ela s rostilj, poprikas, sotarat; aa Kotati savijae, peciva i ‘druga ‘atta jela Jute, saiate, umaci, sas tice, voene alate, éajevi i ‘osyjetavajuea pia, kao ukras, potpuri ‘alate, paprika, cesnjat, ‘ajtica, sir, umaci, nama krumpir, mahune, teste ra, talijanskajela Umaci,sltha i slanajela (onrkva, grasat),napicl siastice Slastice,salate, 2a vukrasavanie salatenamazi, umad, variva, mahunarke, kru- pit, Yoene salate, keri KORISNO DJELOVANJE Potige probavu i tek Potice prokrvjenost probavnin organa, protiseava organizam, ‘elu antibakterjsti diuretitno; povelno utjece na ditne organe aj djeluje dijureticne, Sprjecava nadutost, omate kod reumatizma Slieno kao i muskatni orascic aj: kod zelucari protie- ‘ma, glavobolje,preklada, vmucice, blag je sedativ Na digre organe ojelje ddezinfekeljshi; bolesti 2elu- ca i2vaca, pobolfava tek i probavu, korsna Kod 2e~ nskih bolest, reumatiems, glavabolje, nesanice Smiryje,koristan kod nesanice ‘Smirvje, pomaze tod probevnih teshote, teva, proljeva, prehlada Dobro djeluje na ziveant sustay, glavobolie, potistenost, pomaze ublazavanja raznin gréeva; prehlade Dele anestte, hla: ovo utece na dis | probavni sustv(potice provavi,ublazava gree): Korisna kod menstre- isch tegata C4) dobro tjege na probavni i dist sustv; protiy muénine,nagimanjo, menstruaini bolova | tod Otvara,osyezava i protiscava orcanizam, ogorino delve na bolest probevneg i dnog sust- ‘a, poticeprobavu i tekZACIN OPIS+korisni dijelovi | MIRTA (Myctus communis) Grantice,listovi, exjetovi MUSKAT ORASCIC Giett (Myristics fragrans) imijeven plod Sot i bana (neprskana kore) NARANER (Cus sinensis) NEVEN Ustovi evetovi (Calendula officinalis) ORIGANO Ustoui stabiike (Origsmum volgore) PAPAR, biber Sjemenke (v 2enu ili (Piper nigrum): tnljeven) Bie 2Zeleni uzicasti PAPRIKA (Capsicum sp) Sujett osuteni plodovi kotste se za razna jela PRSTRNIAK Listovi, orien [Pastinaca sativa) PELIN (Artemisia sp) ustovi PERSIN [Petroselinum crispum) Lis, koijen,sjeme PIMENT, pimenta [Pimenta officinalis) Geto zmo it mijeven RUTVICA (Ruta graveolens) Ustovi Ustiei, grantice RUZMARIN (Rosmarinus officinalis) SEZAM (Sesamum incicum) Sjernenke Snazan, uliast MIRIS / OKUS ‘Aromatian, slatkast Statkast,mirisar, jut Miris ugodan, ofus slatko- kiselkast | asyjezavajue Mirsan, blag, gorak Slatkast, mirisan, osta, trpak star, jut (jell je neSto bat od croga) Manje ili vie blag, slatkast ‘Aromati¢an, statkast ‘Aromatican,statkast, gorak Mirsan, blag Stican papru, cimetu | kineieu, pomato estar star, fut, pomalo gorak Podsjeca na orahe i bademe uronasa Petenajela,jela 5 rostilja; cevyetou: a voene slate Umaci, rajcca, pinat, hrumpir, kolatislastice, top rapici Kelat, piv, stata el alii jla od povrea (alate, mad), z2Gnske mjesavine Veo mls tov v sala: ‘vetor za bojene ela unjesto Sfrena (slat, jhe, unact riz, asic, ‘ote Kru) June, sate, pieze, arasak. Ggrah, aca, talijanska, meksitka i spanjolsa jela Opcenita sujet 22 blaau arom i svijet jela, a eri 2a tama jela; rmogostru- a primjena (marinade, salate, jhe varva, popecci, sitev, Koktel.} Variva,juhe, umaci, saat, Pitjanajela, povrce Jue, variva, slate, domaca "Vegeta" ‘Umaci, salate, napici Salate, sendvie, pow, marinade, umaci, juhe,pit- jana ela June, uma, marinade, hamazi,pastet, slat ola, peciva, napici Salate, umaci, marinade, jela sa sirom June, pirjara jel, jeta rostija, marinade, Salate, jela od povrca, ppopecei. za pohanje, kruh peciva KORISNO DJELOVANJE aj dieluje entiseptian, stete, abar je za upaljene sinuse i protv psorjaze Stimulans, potie cirku- lecju, probavu i tek Osigurava vitamine i mri nerale, poi¢e probava tek, osyjezava 63min, potiee prooaw i mersiuaciv, Brekie ontiseptet Protivkaslia, provaveih tegoba, umera, menstrual- nih tegoda Dijuretik, stimulans, sma njuje nadutost i mueninu SSadrai mnogo vitamina C. keorisna je Kod prehiade, poboljfava probavu; nacrazuje provavne ‘organe, pa je oprezno korstite ‘Signo keo persin i eeler Pobudule apetit,olaksava probavu, smiruje gréeve Popravja oS dah, poveljno jeluje na probavu; sijurevk Pomaze kod nadutest | grceva Patide probava, men- strvaciu,potice znojenje, cosvjezava Potige probavs,citulaciju pomate kod prehiada, reumatizma Bogat vaznim mineralima, ima t kiseinamaZACIN OPIS+korisni dijelovi_ IRIS / OKUS KORISNO DJELOVANJE SMILE Ustovi Snazan, slatkast, podsjece Varva, juke, jela o¢ rite, _Koristite ga oprezno - jako (Helichrysum nna curry ukiseljero povree, potpuri je aromatican i moze biti aston) blago otrovan STOUSNIK Ustovi Gortast Salate, umaci jela od sira_Pomraze kod probavaih (Actilles millefolium) smetnjiiprehlade, 2a poti- canje menstruadie, requli- ra znojenje, za G8éenje organizma SAFRAN (Crocus sativus) Niue tueka Snazan,blago gorak Umaci, juhe, jela of rize, Poboligava probava kruh, Kola, keksi SAFRANIKA Cyjetov, sjemenke Blago aromatican Nadomjestak za Safran (za Snizava kolestero.djeluje (Carthamus tinctorus) bojenje jela od rize, umake, aksativno, djuretiéno, sastice) potiee znojenje TAMARIND, indijska detula Komuske Aromatiéan,ljut Za voene napithe,sastavni_Djluje laksativno i (Famarindusindea) je dio curryja osvjeavajuce ANA Nedozrelitobolei Slathast aromatiéan Kola, sastice, komo + (anita plait) potpuri vuasac Lstovi Njeanog mirisa na luk Salate, sandvici, jela od _—Patice tet, oiaksava (Aiur schoenoprasurn) sira, guste juhe, lagani robavu, obogacuje hranw act, krumpir, ca, kao vitamiima lukas za mnoga slana jela VIASKA stovi Lagan, svje limunast mirs Istoenjacki curry i juhe, {Cymbopogon civats) tajlandska jela Podsjeea na fimun Salate,kolat,sladoled, aj osvjetava, smirue, ZELENI“UMUN-SPORIS (Aloysia triphyla il Lippia Siastice, apic, potpuri —_pavolino djluje na din citviodora) sustay,olaksava probavu. Koristite ga umjereno jer ‘moze nadraziti zeludac. ZVJEZDAST ANIS Semenke ‘Aromatican Napic,sastice Pospjesuje probav, (ilicium verum) omaze kod nadutost, reumatizma, isnin tegoba Um KOKOTAC Listovi, evetovi Podisjeea na med i bademe Osvjedava, djelule antisep- (Metlotus officinalis) razni nadjev, potputi,bijai_ tick, potice probavu i jastuci smanjuje glavobojuel eS OBLEMI S djeéjom OBAVOM Rizik od pothranjenosti nastupa vrlo lako, cim dijete nema apetit duze vrijeme, ako se hrani je- dnoliéno ili prehranu osiromasuje, tj. “razrjeduje” slatkisima i slatkim napicima, te drugom hranom siromagnom hranjivima pripremila> dipl. nutricionistica Zeljka Lukes Djeca uvijek zahtievaju posebau pazaja kada jew plianju prehrana, er pogreSke na tom podrugju mogu ozbiljne ugroviti zdravlje i raavoj mladog organizma. Rizk od pothranjenosti nastupa vrlo lako, eim dijete nema apetit duze vrijeme, ako se hrani jednoliko ili prehranu osiromesuj, t. razxjeduje” slatkiSima i slatkim napicima, te ragom hranom siromasnom hranjivima. Dodatne oteiavajuée okolnosti Kod sasvim male djece su eventualne neotkrivene alergie i netolerancije na odredene vrste namimica koje, ako se na veijeme ne otleriju, nose fitav niz opasnosti za djete- tovo adravlje. Ipak, gotovo neizbjezna iskustva svakog roditeja su cesti poremeca) donjeg probavnog trakta, i to najgeide u obliku konstipaciie (zatvor), aadimanja i diareje (proljev). Svako stanj, i2ko najéeSce banalno, ako potraje duze vrijeme, ‘ozbiljno narusava pravilan rast i razvoj. [ako sama prehrana ne mora uvijek uuzrele probaynim poremeéajima (pogotovu ako se radi o upainim procesima ili ronignim stanjima), njome se obvezo mora pratiti eventualna terapij lijekovima Jako bise ublail simptoms | izbjeli deficit na natrijentima j energi. Evo nekoliko sayjeta koji se vode, kako izrckom “boljesprietti nego lijedii, ko i ispravaim pris- tupom roditelja kada dode do probavnih poremeéaja u najraladih: avatar all tea) prateaje) prepared cent enjeeale) i piemrad prehrane to mati da ce kro dan jet Konrumirat mscese tare i proievode od Invegraih arc, povrce voc, te mien il) proteinakenamnirncena be gre- Acts! dp. No, web itetemreeet apostles) Nadimanje, ako je stnje zantjeva mocifkacija prehrane kako bi ona S ajo porogla oporavka i tenutnim potebema ucestalo, takoder (nizma, "Zlraa” prehrana nije nuzno adrava kod moze ometati edredenihbolst i ak 11 Kontpacia fe vl fst poremecsju de, a dig- dijete, pa Cak i csucira sekada ne dolazi do pratnjenjacrijera due od. prouzrotiti boine tridan, ii kada je whupna tevin stoie na dan mania i 0 30 grama, Uzrct o} moga bit ram, enokrinh gréeve. Razlog mu erynoteéa, preko narpojra Hjskora, pu do bobedi je t2v. aerogfagija probarnog trakta (celjaklia, cisticna fibroza..). Zbog 3 k $Y Cest je uzrok konstipaci nedovolna fii akt- umanjit ¢e se ili eli- yuost gett, poverana s neadehvatnom prebranom. minirsti eee ‘w igri ili nekom sportu na svjezem zraku. 4,Ue redovito kretanje, prevencja ratvora lako se nim Zvakanjem (harem $ serviranja}, koje prwia doveljau kolicinu ‘jena na aPsorpaltt vode u ctjevima, te formiranje obilnog JEM PHENYA MA jee, Koji je mekan i koji svojom velifinom tjera cri (gutanje 2raka), a sai #40 ott urtok prem Dijte bi eval daa trebalo provestiodredeno vejeme jedenjem, pravi maoie provoditi vakodnevnim jedenjem vaca i povrea hrane i izbjegava- topivih i netopivih vakana. Viakna su taduiena 2a slamku. evana redovito preznjenja. kako im doskoGéiti Djecazapadnog svijet unose w oxgaizam premalo vakana, usrok onmsje trend brzoghranjenj: Preporuke su sieges: ra jee star od 2 godine nes gram ‘akana treba biti jednak sbroju godina dete- tat 5 ako bi ve makon 20, godine t anos tstalio na 25-30 gral dnevno 5 Tzrstan recep ta olakSevanje zatvora fest, Ahubatl sabe tesokve 1 ijn ribenizn Jabukama 20-ak mina malo vode,t voce sgnietvlcom. osebno blagotvorne kad konstipacie su posi no s vlaknima ne treba prc rai Ako nakon djte«wellkom Kalicinom vlaknastehrane (voce, porncet Gjloviteitarce) ne dolasi do otvarnia, treba uretiw abe druge bolestigastrintest nln tat. 8) Pah poremedajidstonevode dew da svjano racriavaju sti true redo pratt njesino redvit prabnjenje Zadraranje feces unatar tele wzrokae stveranjevoksina kj ae dalje unos wk, ge mos porte docnicima rea bales stan, 9} Tanimno je ato da dete ne prskade abe, ednosna da rake ime pone- va 14st te da lagana vetera bude cbavjena do 1800 sat Precakanjeobroka i newredno jeder zis nog ih prekasnonavecer, thoge itckko poremetis piodan rtm ik probave,i doves do zatvora 10} Dias Karakterzra sto prtajefe te crlo mekaneil teuce tlc, koje pra pret jerangubiak vode i mineral ita (napose Kala nati). Cede nego konstipaia, dnrsja resimptom neke holst ih dena fe Ullonit wzrle Zbogtoge su dota al Dru prehrani kel pode, tse btno da Pedjtardjegnostcra poremeca} Alo se radi Soop laters netoleranci, dovaljna ce bit toifciran prea» obziom a mjd {eter (aktors),dekenp.bkteriske infkje ne ovise puno 6 modifikaci prehrane Ti) Kod diargje-naratnie je nadoknadit izgubljenn tein ieextrolite Ukekarnama ime gotovih rehidratacskih tekuei samo reds ¢ fj aikako nin dovol abn paljeva kon duze ea“Tjekom diarsje ne valja provoditi post, jer tijelo i ‘ada, prema nekim saznanjima, moze apsorbiratt i do 60% nutifjenata iz pojedene (lagane) hane. Prebrana, Di se trebala sastojati od jednostavnih ugljikohidrata (rize, krumpira, jednostavnih fitarica..., a odligan Wijek” predstavjaju kuhsne ili pirjane jabuke sa svojim sadriajem na pektinima, toplivim vlaknima koji omazu kontrola diarcje 13), Vitaminsko-mineraina suplementacija. pogotovu folne kiseline, dobrodosla je radi bréeg, oporavka, Kako bolest pelako pralazi, u hranu bi trebalo unositi vece kolitine vlaknastin namirnica koje ¢e uspostaviti nor- malnu funkciju crijeva i poveésti viskoznost stolice navlaéenjem vode i elektraita c tao, takoder moze ometati dijete, pa ak prowzrokovati bolne gréeve. Razlog mu je twy. aerogfagija (gutanje zraka),a umanfit ce se ii elim- inirati polaganim jedenjem, pravilnim évakanjem hrane i inbjegavanjer pijenja na slamku. 5) Kako bi grahorice manje nadimale, kada ih kubate ua voda stavite malo praska 2a pecivo, 6) Cesto, pretierana latulencija moze imati 2a uz10k nctoleraneiju laktoze, 7) Pijenje dovolino tekuéine, w svako doba dana i Zi ‘ota uopée, takoder neizmjerno pomaze pravil probavnog sustava, iii tjelo ad dehideatacie odriavanju. elektrolitske ravnoteze. Najboijt izbor je flafirana voda ili prirodni fj rT eee 18) Ako ste navilli na gotove sokovs ie tetrapaka, razr Jedite ih s vodom w omjeru 1:1 kako biste dobilii0- toniénu tckucina, te po moguénosti kupite one ber dodanog severe. 19/ Postoje navike koje bi tebalo prakticirati svaki dan, iz dva vilo vaina rarloga: jednostavne su i djelujul ‘Ujutro na prazan Zeludac neprocjenjivo je popiti éasu tople vode (prokuhane i pothladene), a nije na edmet uvati ju uw termos boc! 1 nuditi djetetu da pijucks tokom dans. Uprave takva voda odligan je poticsj erie vimna na rad 20) Zdravlje probaynog sustava itekako ovisi © rmikroflori crijeva. Vodom razrijedeni jogurt, napitak koji pomate stvaranju i odréavanju_crijevne flore ‘zdravom i vitalnom, vrijedilo bi popiti nakon svakog ‘broke. Tablica: Sadrda) vlakana uw 100 grama_namirnice (Krause's Food, Nutrition and Diet Therapy PSenicne posiie 24g Jetam 1738, Rafeno braino 6 Suhe smokve Kokice (bea ulja) Pistacio orascic Graham keah Suhe sive Zobene pabulje sa vocem Djeca zapadnog svijeta unose u organizam pre- malo viakana, a uzrok tomu je trend “brzog hranjenja”. Preporuke su sljedece: za djecu stariju od 2 godine, unos grama_viakana treba biti jednak zbroju godina djeteta +5, kako bi se nakon 20. godine taj iznos ustalio na 25 - 30 grama dnevno. “4 VeweNova volnéa- absoBuon appetito piccoli Okus Italje nije stigao samo na stolove odraslih. Hipp se potrucio da 1 najmanji uzivaju u ukusnim i hranjivim obrocime, Earebrih okuse. lzvanredno zdrava i hranjva kombinacia Ziterica | povréa osigurava unos bjelangevina, balastnin tvari, minerala i elemenata u trogovime Ponudite djetetu neéto s nageg jelovnika: lazanje s povréem, tagliatelle s trolaiom, panne s raiZicam i tikvicama, Zpagete s rojéicom i marzarelom, teaglatelle ca sitom it Zpagete = brokulor Naravne eve je iz BIO uageja ate brobure, nazovite nas ne OWzdravije > Kako prehranom utjeca DOBRA PROBAVA JE MOJ IZBOR! S biokemijskog stajalista, probava zapotinje u loncu, odnosno, tijekom pripreme hrane dolazi do izvjesnih promjena u strukturi nutrijenata , a istodobno, miris i izgled pripremljenog obroka pripremaju nas probavni sus- tav na proces probave... plie> dipLing. Darija Vranedié Gdje potinje probava? Na pitanje:"Gaje potinje probava2’ vena judi bi spremno i ponosno cdgovorla:"U ustima!” Medutim, nije ba tako. Naime, s biokemijskog stjalita, probava zapodinje Tones, odnosno, tickom pripreme hrane dolazi do izyjesnii promjena w strukturi nutnjenata.Itodobno, mirs i izgled pripremljenog obroka pripremaju nai probavni sustay na proces probave, te dolazi do pojacanog lucenja probavnh sokova jenzima stim iZelucu. Ovaj odgovor dogada se kada Zivéani sustavsignalizirs probarnom sie- tayu da se pripremi na obrok. Probayni sustav Probayni sustav zapotinj u ustima, gdje prisutnost hranc pote dijerde slinovnice na lngenje sine koja u sebi sari enzim potreban za pocetak razgradnje ughikohideats, Probavni enzimi mogu djelovat samo na povrSinu hrane, te je stoga temeljto 2vakan- je valno 2a usitnjavanje hrane koja tada mode doci u dodir s probsvaim enzimims. ‘Temelito sezvakana hrana omogucit ce nutrijentima da se osiobode iz oklopa pre: bbrambenih vlakana Primjerice,korajabuke odligan je ievor lakana, a stodobno sidrii vitamine i mineraleinkosporirane u dugaéke molekule prehrambenih vlakana. Ti vafni rikronutrjenti ne moga se pravilao apsonbirati ako ih fyakanjem ne odvojimo od lakana. Proleskom kroz jednjak, hrana wlaziu Zeludac. Zeluda sludi kao privremeno skiadiste ‘7hranw koja se tamo mijela sa eluéanim sokovima, te tvori polutekucu masu, Hrana ‘ostaje u Zelucu od 2 do 6 sat. Brzina praznjenja Zeluca odredena je kolicinom i sas- ‘tavom obroka. Obrok s visokim udjelom masti najduds se zadréava w fshacu, Neki imbenici, poput tuge i straha usporavaju prainjenje Zeluca, dok agresiia pospjesje motilitet i ubreava prainjenje Zeluca. U tankom cxijeru odvija se 95. % probave. Probavu clakiavaju ighigevine iz samog crjeva, te sokovi koje luge Zu i gusterata, Aprorpeija vode, vitamins, mineral { produkata probave uglikohidrata, mast pro- teina odvia se uglaynom v tankom erijew. Suruktura tankog crijeva pridonosi maksimalno} apsorpciji nutrjenata, Uz samu Osobe static od 60 godina > Osobe ikdenestres > asad > Osabe koje Konzumiraj alkohol w prckomjernim koliinama © Osebe koje su due vijeme na terapijt protuapalim hjekovima (Primjerice,nes- teroidnim antteumaticin) Srocom, gastritis wrrokovan prebrombenim navikams, paienjem ii preteranim kon tiranjem alkobola nafee je lako kon trolirat. Nokoliho promjena usta Fvota, sayjet liek i dietigara,udinit ce mnogo ‘a proces jeden, Hicobecter pylori je apiata, spiralno zavijena geam-nogatirna bakterja st vteflagea ii biéeva na ob svoja kraja, Bakterja naseljava gorajt probarnog sastavs, aw stanigag sinc sari rslititesupstancie koje luda folinu Ukoje joj omogucavaju peti je w ujotims koji ladaja w eluen, ito Ivariva pal iimuni odgoror kod domating. H.pyloriritirajucedietnje na Zehnéanu sembranu, st uzzokuje up Zelucane sluznice gastritis, pylon igraaloge i rarvnju dra na Helen, Kako jo vee spomenuto, H pylori moze epstat 2elutsnoj kiselni zhog toga to cenvime koji neutealizeaj tu kscin Ta metanizam bakterfi omogucava da seb stvori sigaran prostor w mukee9} ‘membrani. Kail je jednom dospjela ‘unuira, bakterijasvojim spirainim. oblikom zadire w unutzainjost membr Jos nije u porpunosti razjaSnjeno kako ova beki jedne osobe dospije u Zeludlac drage. Te bakterie rijet detcktirati w slini, Feluganim sokovims ili stolici. Posljedaja teorija govori da osobe mogu biti prenosioci w kriticnom ra- dob kaa su visokoinficiran, tada se infeketja moze prenije putem ruku koji su bile w kontakt sa infektiranom stolicom ili povraéenom masom, Dobra higijena izgleda smanjuje ririle od infec Kako se lijediinfekefja H.pylorit 1. pylori je bakterija i ij’ se antibioticims. NaYalost, bekteriu je vilotetko u potpunost iske- ‘ijeniti i Iiudskog feluca. To je wjerojatno zhog toga Sto je texko pritnijeniti ako visoke Koncentracije antibjotika na mukoznu smbranu Zeluca. Uglaynom lijeteaje obulvaca gutanje neko- o vrsta tableta 7 -28 dana, To uldjuduje wzmanje 1- 2 tablete antibiotika dnevno, kao i wimanje tableta koje kontrokiraju Tugenje Zeludane kiseline. Povisen unos soli moze iziritirati sluznicu eluca. Neke manstyene studije ukazuju na veéi rizik infekeije bakterijom Helicobacter pylori ako oseba koneumira izrazito slanu hranu. ‘Osobama koje boluju od gestritisa nerijetko se preporuéa izbje- gavanje zacinjene I Ijute hrane, Nasuprot tome, kapsaicin, tar Teoja je pronadena u Ijutim papcikama i feferonima, smatra se potencijalnom zaititom od gastritisa. To ne znati da treba ignori- rat preporuke i konzumirati Iti i zaginjenns hrann, nego treba razmottit terapijsku primjenu ioliranog kapsaicina NekiistraZivadi smatzaju kako alergijeili nepodnokenjc odredene hhrane mogu urrokovati gastritis, U dvostruko slijepim klinickim pokusima, u osoba s identificiranom preosietlivoseu na edredenu hana dokazana je iritadja Yelucane sluraice pri Konzumacijihrane na koju reagiraja. Kofein koji se nalezi w kevi, cernom i zelenom éaja, nekim gaziranim bezalkoholnim picima, cokoladi i mnogim ljekovima, povisaje Kiselost Zelucane Kise line. Stoga je esobama s upalom Yeludane sluznice preporueljivo iabjegavati navedene napitke, Alkoholigari éesto pate od gestriti sa. Isto tako je i sa strastvenim pusacima, Te navike irazivajn pojava akutnoga gastritisz. Medutim, neke preliminarne studije Dave se razjainjivanjem zaStitnog uinka umjerenog unose elko- hola (do dva pia dnevno) na rszvoj gastritis. Kada ve alkohol ‘Konzumira u kolicinama koje su vige od umjerenih moze izazvati Ciuvu leper nezeljenit ucinaka, Gastritis uzrokovan bakterijom H. pylori za posljeiicn ima podizanje sarine slobodnih radikala u Zelucanoj sluzuic vegenov xe -oujak“Te nestabilne molekule pridonose vpalijoiteSenjima feludane sluznice. Ravina vitamina C, ssnaznog antioksidansa, niska je w Zeluéanom solu osoba koje imaju Jkronieni gastritis. Taj deficit potencijana je veza izmedu Jkronicnoga gastritisa i povecanog. rizika od pojave karcinoma felu- 2. Osobe s gastritsom koje st ‘uzimale 500 mg vitamina C dva pputa dnevno krez nekoliko ‘jedana podigle su razinu vitami aC u Zeluéanom soku na nor- ‘malnu razinu. Nekiistraiva smatraja kako je unosom poviiene doze vitamina C moguée iskorijeniti bakteriju H. Pylori, {ako jos nema dovoljn znanstvenih dokaza 2a tu tednj, Dok se ne donesu definitivne preporuke za unos vitamina C, ‘svima s kroni¢nim gastrtisom preporuéuje se hrana bogata vi ‘inom C. te drugim antioksi ddansima poput vitamina Ei Deta-karotena, te nckim fitokemikalijama. Vitamin C koj se unosi putem suplemenata, povigenim dozama trebao bi biti uu cstetificiranom, nckiselom ‘obliku koji se komercijalno nazi- va Ester C. Vitamin A i cink su nutrient koji sudjeluju u cijel~ jenju kote i sluznice, te se festo keoriste kao potporna terapija kod ‘ulkusne bolesti. Buduci da gastri- tis ponckad moze uzrokovati pojayu ulkusa, meguca je korist ‘od dodatnog timanja tih natri- jenata, Pri dodatnom wzimanju vitamina A potrebno je konzulti~ rati ses lijefnikom, buduei da povigene doze mogu biti toksitne, posebice za trudnice. ‘Ako Zclite prirodno pov inu vitamina A, mudro je konzu- mirati hranu bogat: bets-karotenom, prekursorom vitamina A. Dobn izvori beta- kkarotena su zeleno lisnato povrce, te Zuto i naranéasto voce i po- vce, Neke aminokiseline mogle Dibiti udinkovite u olaksavanju gastritisa uzrokovanog nesteroi- dim antireumaticima, U kon- troliranom, dvostruko sljepom ppokusu, osobe koje su uzimale 200 mg cisteina ¢etiri puta dnevno imale su znaéajne korist od uzimanja spomenuitog suple- ‘menta, Ova aminokiselina najbolje je iskoristira ako se wzima w oblika N-acetil-csteina, koji ujedno sluzi i kao gradivna jedinica slutationa, snaznog tjelesnog antioksidansa, Glatamin je “aminokiselina koja slut kao ‘glavno gorivo za stanice koje ‘oblaza probavni sustay, te se stoga smatra vaznim supstratom ‘kod upalnih promjena siuznice Jeluca, Nedavne randomizicane “9 zdtavije -kontrolirane studije baile su se ujecajem nekih sojeva probiotichih bakterjana infekeiju bakterjom Helicobacter pylori. Rezaltati su ohrabrajaci, ali jot wvi jelckontradiktorni, te je potrebno provest jot istrativania Jeako bi se rasviietio taj uéinak probiotika, ‘Smetnje u donjem probavnom sustevu Yecina smetji koja se jvliau tankom i debelom ci vu ubjiucyje probleme s motilitetom, sekrecijom 1 apsorpeijom, a dogadaju se u odsutnosti_prepozna- thivih patolotkih sianja. Casto se te seine jaja 7hog pogreéne prebrane. Dugotraini zatvor, odnosno nedovoljno uéesalo prazienje crjeva, est je probavni poremeéaj. Ako sc epizode zatvorajavjaja Sesto i trai vie od 3 dana, valja potraiti pomo¢ iefnika i uvest korjenite promjene u prebranu i sil vota. Promjene podrazumijevaju povecan unos prehrambenih viakana, vode, probiotizkih bakterjo, te telovjetbu. Olako poseranje za laksativima nije preporudbjvo Diareja(prolier) je vodenasta stolica koja podrazumije- va macajnc gubithe tekudine i elektrolita, pos ateja thai, Budvci da je diaejasimptom holes cil Psyllium i laneno sjeme su elatinozne sjemenke koje bubre kada su izlozene vodi i na taj natin povecava- ju volumen fecesa i ubrzavaju prolazak kroz donji dio proba- ‘nog sustavazdraylj ~ ‘medicinske obrade je otKloniti uzrok. Prioritet abrinjavanja diareje ukljuéuje nadoknadu ‘chutcine i elektrolita, e nakon toga adekratnu opskrbu mutrijentima, Pektin, prehrambeno ako porijekiom iz kore jabuke mote biti od pomoci pri uspostevijanju ponovne amnoteze nakon diareje, Hrana se mora uvoditi postupno, Valja rapoéet ss ughikohi ‘ma, primjerice rizom i krumpirom, te se nakon toga uvode proteint i male kolicine mast, Alkohol,laktoza, frukioza I velike kolidine konzumnog ecera mogu pogorsati stanje, te ih treba izhjegavat Hrana i suplementi za donji dio probaynog sustava ‘Vlakena. Psyllium i aneno sjeme su Felatinozne sjemenke koje bubre kada su irlozene vodi iina ta) nacin povecavaju volumen fecesa i ubrzavaju prolazak kroz donji dio probavnog sustava. Integralne Zitarie, zob, raZ,neljuitena rita odliéni su izvor prelrambenih vlakana koja treba uvrstti u prekranu Zelimo Ii dobro svojem prebavnom sustavu, Na taj nagin djelujemo preventivno na nastanak karcinoma debelog crijeva. Unosom hrane koja se temelji na Jtaricame, te voeu i povréu, unosimo prehrambena vlakna, koja posjeduju mno- gobrojne pozitivae ucinke na zdravije Covjeka. Hrana poput kruha od cjelovitih Zitarica, {jestenine, rie, zobi, te dtarica za doruéak bogata je kompleksnim uglikohidratima, a siro- ‘maina je mastima, te tako predstavijs ideslne namimnice 7a odriavanje adekvatne tjelesne Probiotici. Za raxliku od antibiotika, koji nerijetko neselcktivno potislaju rast i aktivnost bakterija (i podeljnih i nepozeljnih), probiotici su. "dobre bakterije” koje se hore protiv “lotih bakterija’: Probiotit se koriste w proizyodnji fecmentiranih malijecnih proizvoxa, te se ada obigno radi o bakterijama miijeéne kiscline. Danas se trend dodavanja ”dobrih bak: {erija” prosirio na velik bro} proizvoda, pa tako nije Cudno susresti se sa dojenackom hra- ‘nom, sirom, mlijekom ili fak i pivom obogaéenim probioticima. Probiotii su dostupni iv liofiiziranom obliku v kapsulama. Rast i aktivnost probiotika pospjetuju prebiotic, ‘neprobavijva viakna, topljiva u vod, podrijetlom iz bilja Koja probiotici Korste kao bran, Inulin i oligofruktoza stizu u dobelo crijevo nepromijenjeni i tamo podkijez potpun fer ‘mentacii od strane selekcioniranih bakterija a produkti anaerobne fermentacije su bak- {erijska biomass, plinovi CO2, CI14, 12, kratkolantane masne kiseline (octena, propions- ka i maslagna) te mlijeéna kiselina. Time dolazi do snizenja pH u debelom crjevu, a spomenute karboksilne kiseline odgovorne su za brojne pozitivne utjecaje na lokalno i sus- tavno zdravlje dovjeka. Rezultati brojaih studija ukazuju na uéinak poveéane bi raspolofivosti, odnosno apsorpcije minerala, osobito kaleija i magne7ija. Stoga se povoljna intestinalna ravnoteia povezuje I sa zastitom od osteoporoze. Utvrdent i dobro dokume- ntirani udinci probiotika su: > manja ucestalosti krace trajanje proljeva (prinyerice u hospitalizirane djece) vezanih wz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekeiju rota-virusom, te manja ueestalast putnizkih proljeva > smanjenje razine nepozeljnih probavnih nusproizvods (nepozelinih metabolita) > smanjenje razine spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva. Razmatraja se i potencialni poritivni uéinci na alergije, konstipaciju, sindrom irtabilnog, kolona, te povoljan ucinak na ravinu kolesterola, Voda. Voda ubreava prolazak hrane kroz probavni sustav. Daevno treba popiti 8 éala vode, sobne temperature. SAVJET IZ FITOTERAPIJE Pe> demed. Ksenija Krajina Pokupec ls Ftoterepjikovistim Zajeve i bine Kap na bexipaijvo odabranog ljekovitog bij Metvica i Kailca smu upaly bl, te muri i podrataj na govracane.Bjel' crai sez il lanene sjemenke svojom susi oblay i Site 2elicanu uznicu,tormentia smirju eventualno prisutno kaplarro krarenj,islandski lia bij fitonciima -antibiotcima ijnag pocrijtta pomatu w eraditacii HP. Ne smije se zaboravit nit nase mediteransto bile ja eteiena lj imalu ako ontibakterisk i dezinelejko djelovanje. Ov ijekenje je pirodno biago, ez nuspjava, due taj ali plato i uno dolazimo do rezultata.Dijeta je, naramo, nesbjebra. Potrebro je iabjegavati sve vee nabrojane agresimne timbenike ko! pogorsavalu osnovnu oles | usporavaulieeene. Uz prisutna nervary ii depresi, ise spavanjeisiabi petit olla ve osobaosjcajo$ loi. Stoga u ijetenjuIekovitim biljem treba paijentu pre ndvidualno iv te- fopiu west i ono letovit ile koe smiruje nervozy, clakSava san ili pote ett -mclisa,adoljen,lavanda, tl ocspina travail Caj sbiljnim kapima troStireéovito kroz dan, nezasaden il wri malo domaceg meda, Kontakt telefon: dr. med, Ksenija Krajina Pokupec-fitoterapeutkinja 01/363-096 50 ‘Vegenove velata olyTjelovjezba za dobru probavu Prehrana sama po sebi nije dovoljna da odrzi dobro zdravlje osobe koja ne vjezba, jer hrana i vjezbanje, iako suprotna djelovanja, zajedno rade na stvaranju zdravlja. pise> Iva Kolié, vit ‘eci mi ito jedes i redi éu ti tko si Covjek je ono fo jede, u protlm je stoljeéa avi shen njemadk floaot lasdig Feverbach Bila jo 2apravo ira sje U alegpvu jezik ist ima dva macenja:"ist” tree lice od glagla coin (sti) anal "eda" iia" od glagcla sein (biti) amd “je Feuerbach eto rea "éovek e ono So jes Kako bi obje vere slime ijave su wine i melusobpo Se nadopasjuja. Pravilaa prchrana elovjeba, syed zak i sunc igraja nesumajvo presudau alogu 2dravijenganizma i osnova su preventive medicine. Nodal, magi 2utori iznose anaéne dokare dae minima moguce wicca na tic, Covck je ono So mish da jet! Liudi sami sebi neprestano dab afale sugestia ver a svojim dca, zgedom,teinom...One moga bit poztvne i neyatyne, odwesto ‘mogu nam pomod ii edmod ilo to toén0 ii ne, pozivne miljenjeo ebi zasigurno ne skodi. Dakle, Zi iesoba bit 2drava mora vjerovati dato jest. Zeito onda dobra probava ne zapoéet jerovanjem da ju imamsa? Gijev magitnih sposobnosti Probavni sustav Covjeka je misiena cijev pet puta duza od njegove visine. Ta sad neholiko probetnih organa, Ima magitinu sposobnosttransfo anja svega So u nj ude u supstancu 2vanu "éovjek osobno” Osim zraka 2a disanje, sve tivotno vaine tari judi uzimaju puter rjeva, Time, dan za danom sluznicaerjeva dolaz w kontakt sa tetnim tvarima unesenim heanom, te bakterijama, ghivicama, virusima,.. Kako ti ulezi ne bi covjeka utinli bolesnim, sluznica erijeva udomljuje mnodtvo obrambenih stanica. U shucaju opasnostiobrambene stanice admah stupaju w akeju. Zdravle,dakle, welike visio zdraviju probarnog trakts. Neugedne probarne smetnje mogu imati vrlo rasltite uaroke. Previte 4elufane kiseine obigno izaziva igaravien, Nedovoljno kselne ili pomankan- je probevnih enzims moze uzrokovati smetnje nakon jela. Sindrom osjetiva Jeluca aznaéava povremeni prljev ii zatvor, potrebu 2a velikorn audom, bol 1 trbuha il osu probaru, Uzroct tin simptoma mogu biti vilo razlit, npr. lergja na hranu, upalaexijeva, preyelika nadrazenostcrjevaih mibi, tres, iniecija i preopterecenot toksinima, Poremeaji bakterija il ghiviens iniekei- ja.u crijevima takoder mogu prouzretiti nadutost nakon obroka, proljev repotpunu probavu, jer se nepodelini orgenizmi razmnodavaju poslje jes. Ira osoba ozbilinin problema svakako je nabolie potrait save struénjaka, i lijeénika. No, esto i wz malo dobre vole Goyjck si moze i sam. Jeruh i testenina od bijlog braéna proizvodima na bazi cjelovitih titarice, pospiesuje pokretjivest crileva. Esencijalne masti 1 Hipokrat ‘ijelo, a ravmoteda minerala pomate pravilan rad mikica crijeva [Nece pogrijeiti ako izbjegava tvari koje nadraduju 2eludac:alko- ho, kava, uta papriku, koncentricane bjelanceine i sve nami 2a koje se sumnja da su moguei alergeni (npr. plenica i miijeeni proizvodi). Ireba jesti jednostavnu branu, lagano Ikuhapo povrée, bu, siZu, proso, kukuruz, leu, mabunarke, Zatvor - bolest danasnjice? [Nasuprot rasirenu miiljenju, svakog bismo dana trebali praz tlakova, cijevne ee SF cemog kumina kao terapija kroz period od & minimaino 2-6 mjeseci 5) _kombinirana sa zdravim nacinom Z1vola unistava simptome bolestii éak sasvim ljeci od bolesti Ut Pobolavaiu koordinacily izmedu mozga i oka i pomazu o&ma ngutitl fokusirati bez naotala Pomazu kod kratkovicnost, Galekgvidnostl, astigmatizma, staratke dalekovidnosti, hiperosjetlj vostl na svjeto i revencijaio kod naptezania oi giavobolja uzrokovane dugo-trainim radom ispred monitor 2 a BIO RAMA d.0.0. zatgniu | unaprecere wae 2vae P Bersiaviea 48, 33000 VIROVITICA “Tol: 385 /0)33 /730 - 360 ‘TeiFax +305 / (0)33 / 800 - 270 E-mat: borama@inet hr Web: wwwinet ayurveda SLATKI OKUS. Slatki okus se sstoji od elemenata zemlje i vode time Hadnu viryu. To snadi kako je proobitni utjeca) slathog oleuss na probavu da ju uspor i biagoinhibira. Vipak je sladak. latk je pe pritodi tedko i mokro i ono ée izazati orjeés) eine i Vlagnosti w tijelu kako kratkotraino tako 1 dugotrajno. Praktigno to znadi da ce slat w vecim holdinama poveéati tefinu,vlagui smanjitiokzetnos tela zmenadujuce Painie, var ne? Ta pale dati okut u unsjerenim lolitinama mo%e Druitt najise zadovodjstva i odlian je za stimuliranje rasta i sjecajasigurnost. U ayurvedi ols cznalava i ose), te svaki kus ima suptini emocionaln ili mentain!utjecaj na nasu syjesnost Kao i fii. Slatki okus w bodgovarajucejkeliinistvaraoseds)ubavi iblagostana,profinjeniesjecaj adoveljstva. Provide Slatkog okusa izavat ¢einercju samodovolinos. probava. Tako ée pr ti osjecaj zudovoletva, nee pospjeiti probavu vet ju i usperiti. Zbog tog zadoveljavajuéey doze, lath ce okus velo smirajuce djlovatina mentalnu energija osobe vata tipa. Elementi ved i zembe djlaja velo prizemljyjace na Vatu, 2 svojim hhadnim svojstvor odliéno ‘uraymovetuju { ublazuju Pitt. Supromo tome, Kapha moze postal preoptereena slam oku som jer joj on mudi ono ito Kapha vee ima a nobilja Mladnoé, zai yodu koji ju mogn odvest do inercle, Seuida na svijet slatkif st lako dostupni kao ncka vrstasredstava 2a smirenje i gotovo svi mi bbarem penekad potrazimo utotste u njima. Problem je da nam na dug staze ta) sedativ moze naplatiti swoje prafanje uluga raznim poremecajima poput suviine tefne, depresije i djabete Sa. Stoga, jako slatko mora naci svoje mjesto na nasi tanjurima, ovis! o pu osobe io koliink Keako de ono atjecat na nas. :2: KISELI OKUS ‘zernje i vate. Kisell okus pojatava probavu (stoga se festo preporuéa jogurt Lod prebavnih tegnba) i blago zagijava cjlotijelo. Viya i vipak su kiseli Sto nai da hasta zagrjavati ilo | nakon prvobiine top reakcije. Drage oscbine kselog okusa su blaga tetina i vlatnost. Vata ima mnogo korsti od te laFnost tetine i prizemijujuée kvalitet kislog ‘kus. Kod osoba Pitta ipa to mote biti problem jer Pita ima dovolino topline sama po sebi- Kisdli ée obus takoder zasmetati i Kaphi jer ée potaknuti na zadréavanje jos vie vode itezine ‘organiza Stoga je 2a Kaphe | Pive bole da ksei okus balansiraj sa drugim okusima dok ée Vati on zatno pomoci kod loge probave. Na emocionalino} i mentalnoj rain Rseli €» okus stvoril osvjeZavajul smisto realizma, Kisco posjedule ncku vrstu zova budenja koje nas vraéa turealnast Previe kiselog akuisa moe izazvatizavist, hubomora i pesimizar, StogaJe kao i uvi- jek vazna umjerenost 3: SLAN! OKUS Vatra i vod st element koji ine slani okus. Vitra mu dae 7agrifvajudi utinak (vrya), a poput slatkog i kislog ima kvalitet tedine ivlainosti On ée potaknati zadréavanje vode w organizm [Njegow vipak je sladak ito andi da Ge nakon prvcbitnog ucinka grilanja na duge size biti vise prizemjujud iviadec. tani ce okus blago potaknutiprobavai zapalit agniVate ce imati kovitt fod njegove esobine ds agriava i zadeiava vga ata ista toplina mote zasmetati veé davolino toploj Pitt Za Kaph je slani okus dvosjekii ma -iako njo| cdgavara toplira slanog okusa,njegova oscbi- inn da zadrtava lagu i povecava tedinu nisu ono So Kapha tcba, Ufjeca) koji shan okus ima na lum i axjecaje je sarnolik. U malo) kligni osobi ce prvi osieaj sigurnostiu sebe i otvorenost prema okolinl, U prevelikim kolitinama moze izazrati skutenost uma i strogost. Kod neki ée pak prevge slanog ols stiorti nesaviadinu porreba za zadoveljavanjem osietia. edonizmom. U raio| hultur sol se Cesto (nesyjesno) korsti za zadovoliavanje i potica)adrenainih Bijezda na preijerano hifenje, na magin na koji mnogi korist kofein, Male koligneslanog okusa olin su potica)za probaru,+42 WUT! OKUS uti se okus sasioj od elemenatazraka i vatre. On ja nafuci od svih okusai nsjboliza poticanjeprobave, Lagan jeivrlo sub. Vipalcje jut zat je njegov utjeca na tijelo od podetka do kraja vr sul ilagan, Iz tog je ruzloga olan za uravnotetavanje Kaphe jer isuSuje i zagn}ava njezinu viaznost i masu. Male kolifine uiog okusa mogu biti korisne za Vata to spectalno ombinacijisa érugim manje suhim olcusima, Vee kelitine ute rane mogu jako wznemiii Vatu jet ce lakoca i suboca tog ‘okus pojacati kretanje uw crjevima i dehidracju organizma. Lut je okus uglaynom preiak za Pitt bole g jeu potpunosti inbjegavat ili uzimati u velo malim kalifinama. UsjecajIutog oksa na emocije | avjesnost je takay da povecavastrestvenost. V unjereno) holiin uti ce okus pokrenutitieo, zagrjati ga, motivirat i proeistit (kao, recimo, eiéenie sinasa). Na sigan naéin ce djelovatina um - razbistriti ga idonijeti na povrsing neke nerijefene probleme, U prevlikojkliginiljati ce okus ian _vati poerclik bij, agresivnost i zamyjeranje. Stoga je kao i uvijek v22na urjerenost ovisn o individuelnom felesnom tipi raynoted organzma :5: GORK! OKUS 1s ols sstoj vod lemenaia zal i ter. Nstlanij naa od si oka te pléno sub. Njgova vig jehladna a vipak Hut To nati da ges vremenom njegov ues) na onganiam bit sh. «nora hladooen it abaena tpi \ipalom Kratotaji tec) gorkog okura je svalalo rshladujud Cork ok ofitne uremotedue tik lain Keaite. {widanog slg istkog ost. Tad eedakw nao} nacienalo} ahi lamnovelno.lsnatopowree je cian pri jer gorkehrane One mote olaldatobrot spon vaca kalitna vtamina A kale Slots magneto Racn Be tkoder tne ork! obus. Gori je ok jako dobar au Pita posebice ma pobolanje probae oj Je al evnotte akoder 1 Bhar Kahl pi Vat i aia cs hg atmo fe ponds sb da ‘eal sty Zanimljio je da ue gore bic u mnogis hulturnns hore va sprtualna putovaya' pera fa Jama: Gork okus nas mote pani blsgim nezadovtom koe mis tera da lene daljewatimo star oman lake one Zia jot U pve blitinama gpk cus moda stork onan utinak ii Fajen tag To ye okus hace podetktciko lv all Ko dobro baansiraostaleokse. 26: TRPKI OKUS Zea i zemlja stvarsju posliednji,tephi okus. Virya je umjereno hladna, a kvaitete ou blago suha i lagana. Vipak tj, post- probeyniutinak je juukasti. Njegova blage hladnoca odgovara Pitt, ablaga suhoca Kaphi. Irpki okus ie ni naymanje Cobar 74 Nat jer, poput gerkoga, samo poveéava njerinu suhoct i koe. Trpki ous mote usporiti probeva jer stimula suzavan jelevnih le koje vode do probavnih organa i tako usporava dotok krvi,crzima jeneigie u torn podrueju. Mentalno i eme- Cionalno, trpkiokus stimuliraaskeski,prliéno strogi prstup Zivot. U prevelikim koliinema (koje se rijetko mogu sustest) ‘on izazva nisl stav i gubitak interes 2a vot. Male koligine su dobre za isusivanje ekstiemmog.emocionalzan | ot} 2njavanja. Posto vrlo mala hrane ci je prvobitn utjecz}na tielo trp, poput nezrelth banana. Firana se uglavnom sist ‘od Kombinacje okusaitephi je esto jedan u pati okssa koji ae keanije osjete. Tako, aprimyjer, mnoge Ltative, gra ppovtce imate prvobitn lait zatim tra utinak na tijelo.Stoga su grahorice jako dobre za Pitta. One imaju hiadnosu trp- kkogislatkog okuss te ravnotedu vines (od slatkog) i suhoce (od trphog ols). ‘Mnoge namimice, pogotovu voce, mijenjaju se tijekom svog sazrijevanja, alii ovisno 0 sorti. Tako ima krugaka i jabuke koje su i slatke i trpke, no nezrelo voce je opéenito kiselog okusa. Banana je specifigna stoga éto joj je osnovni okus slatki, no njezino djelovanje na organizam je kiselo, a dok je Jos nezrela trpkog je okusa. Isto tako nar, Koji je kisel na jeziku, no istodobno na organizam djeluje i tepko i gorko. slatko slano kiselo gorko trpko ljuto (madhura) ——_(lavana) (amia) (tikta) (kashai) (katu) rita,medi alge, morsks _—_limun, limeta, zolono lisnatograh, leéa,__feferoni, ostali zasla- riba, sva miso, ume- | povice (spi-_gra&ak (i paprike, divaéi, mii zasoljena bboshi, sir, jo- nat, ondivija, druge gra- orice, jeko, vrhnje, _hrana, brzai_ gut rajeica, —_kopriva, Bit: _horicel. Papar, rotkvi- masiac, konzervirans —ocat i eva va, prokuli- grejp, Klice, ca, dumbir, PSeni¢ni kruh, —hrana ukiseljena a... jeeam, —_jabuka, tofu, luk, Ganjak i bresive, posebno hrana, grozde _kora agruma, _kinoa, kruéka, _druge pika- mango, mare- isvo nedozre- grejp. aloe _nezrela nitna hrana lice, kokos, lo voce Vora, kurku- banana kruske, avo- ‘ma, bosiljak kado, dinje, smokve, naranée, kru- mpir, slatka Paprika 36 Vegenevs vats oftnergija bioenergetskim tretmanima poboljéajte svoju probavu mw SVE INFORMACUE 0 BIOENRGETSKIM TRETMANIMA BISERKE BLASKOVIC SAZNAJTE U “HAREOM CENTRU" NA TEL: 01/3094-404 BISERKA BLASKOVIC je bioenoraetiserka koja 0 bavi iejelvanjom dvadesetak godin. Pornsze tod razih tagobe lod tan. Rach na svn race nana tjudstog ticastaexe ilo, emocionalyo Esra tela. Tretmanom otvara Gakre-enaracteke Conte tm otlania hotade Lo nastjuzbog etree Ii drugin poromecajn. Dobre reste ina. kod farvcze, prooleme s kkulagjom te tod upalh LIUBAV JE UEKOVITO SRED ‘rocesa. Cestonateimane colaze Zenes povitenim pa tectom, vruenim obolenjima il Bolirn ino Fedovitim menstuanim educa, retmors horiste Kod umora, nesance te Kod mnogin phos ‘atstih smexnt kao sto su dopreeta, neuro il ps. fom. Tretrnan’ bieonerpijokersto joe Keds jou pitenj ies imunite,alergiexozne i isn patove, od nocnog mokrenj te kod motorgkh set. Ako Zelimo biti zdravi moramo Zivjeti u skladu s prirodom, etat pravilno disati, jesti zdravu hranu, meditirati,vjezbati i najvaznije je svima slati pozitivnu energiju jer €emo takvu i dobiti natrag. ju je Hokevito sedstvo koje mote iit ve best ela I duse, Pogledaj u sebe i rezmibite © rinckom stanju svoje duie, Kovmigks rakonitost Lwijck pestoj alto nije nan ralog da 6 bok Ijudine bt mogl ies -U avotu nema problema ej se ne bi mogao rl. Samo tisha premijenit siar prema sebi | syojo} sted. Tada € mam se ‘otvont novi put koji treba pot in bojem cena ‘merati wspostavit bol edn izmedk tel dase ada uspsemo negativne mis zamienit) poritvnim i shvtino da ve ito cinimo i mistimo ira logy w fdredenju nase buducnost vot de nam portat smanj novi ‘Zivjeti u skiad sa prirodiom ‘Ako tdimo biti rdravi moname fivjetiu aku » Prirodom, Stat, pravino dia jest adr bran ‘maditrat yjedbas ina je svima dati poritivma ‘energie cemo takve | dobiti nara [roti ik mse ake nije win ita jeden jr nji- how erganizam dobro reagira gotovo na sr frank, edutim,s vrerpenom se potinu pojaviivat raze tegobe: kon esi, bradavice,artrioskeroza vsok Jv potisak artnts,bolest etre, alee, bubreza Jani amend tezaeepjenoe err. “ijl se Cis od tokskah va putem bubregs, cr jews i mojenjem, medatim mnogo otrovnih ‘adedava Seu stanicame, Hjeedams, rear a fama, i Kola krvotokom inj je teZeodstrant, Da bismeo sliminral ito bree otpadne tvari ie Sida § Uucavpoveill poremecenu ener, bitno Je ual ‘odredenu vegetanjansla prehrand, poveemen ‘ladorati obweeno prakiciat eloyjdbe, Bit vitak i sretan Ponekad pojedinc pribjezavau igoromim cijetama [eke biiagbiina lla i were se boli izgledor, all zaboravjaju da je ta vazan saver strane osobe ‘odnosn ijeénika ko cet syjetorat ito 2a njihono, xdravstreno stnje nsjboje ogorara, bilo da se ra ‘0 docacima za brée proéavanie ii preparatima 2a poboldavanje probave. Problemi tine ne ovite Samo 0 folitin, hrane koju netho pojede vee 0 22- Astavarju vodew Hila i bein metabolize. Uskoro dolazi vjeme korzme, pra priika da neiio winimo 72 sw0}e tielo ¥ dia, Ghdoranje, fdeosno pest prirodan je atin devania Src ticks 4a pobiiedi bole! i vrai se u nocmaino stare, Dok postime manje energie se tol ma preradu brane, fade je dobra prilika Loncentrirat Se na sebe 1 energy Hees 22 dehowni i mental ast ie ce ‘nam omegucit da nam uth postaje Dt | asi Otto je Kako posteje mncge fsicke i mentalne kort gladovanjakojesudieyni mudi dobre por naval ud danasnce zaborav. Kako. sjesit probeve? ‘tlie bo mah jako, toma problems kiouraminn 1 calito, im prone smn Nak od nit ws othe kako pom Krolna 2.9 sets do Gets pa esahe Protas olnomo enna revit obey fo Plo strat cll pobene pop napthavtes, {nine pa ik |p u gn ume wz pone? jor aw tiene rc te dan uapjerala kent so probn take Osecla st mepkre Soot nespenconen des ems hak dei puogne Ola je Menai na oem te tmarenajrie rho tog ploy sano io ta gran depeaje Nokon trey etrana a {oteo tenant aise oss Ga semenacrin Bade odin rai ber pomoti tl kash eve koje fe redonito sina. Pronyjenle Je main reba, petala je rat das suo) eto bi samen os obrok, Nokon ti meee doa jena prevent tran. Pome st se dagen ‘rim rainams nina bia Psd je gr ‘che poke, pokrenas os vie a bane terete edianims sri Brana 3g. Njegvs abl je iczemljena fer eral ito mi Se cana sone {epic hao bi irra probe. Dit fe urjek plaka er bol i Ute prog tema te Bren proba pln, nao Peo, Sve tepobe su etal, 4 edn shine mana Ehaomon Tictmanima bene motes deat na mange protleme verae sprobaaim taktom kao 0s {oink problemi, spre thihane em igor sterate tena ens revs Io ako motes por thine dideatina hemor kiss ds poses oremeene probe. Nelt cafe se snorim Epa poder ime no utome energetski_poremetaj-lose Dobitnik nagradne igre iz 32. broja Vegenove: ANTONIO BAJS, A. Senoe 1, Senkovec, 40 000 Cakovec ys POSWE AAs HAREOM CENTAR ALTERNATIVNI CENTAR {individvalni bioenergetski tretmani) | PRODAVAONICU sa razno- vsnom i bogatom ponudom (LITERATURA, GLAZBA, UKRASNI PREDMETI) za sve koji Zele saznati vige 0 im-duhovnim a Zivota Uéinite PRVI KORAK u duhovniji i zdravili ivot..POSJETITE PRODAVAONICU | CENTAR “HARE OM" Gariégradska 14 {kod Trenjevatkog placa) Tel. 01/3094-404NUDIMO POVRCH, ZITARICE, MAHUNARKE I PRERADEVINE VRHLUNSKE (hiodinammicke) KAK VOCE W suena tneratara 0 2dravom uzg0q0 Y adres tanjuca Video kaveta Zlate Nasié 0 pripromanyjy BIO primdne zimnice TRNO SW vcnitas:stinic oesavans, ter tutte, ene hd Ye & td 1/2708 173 raj rttaljdon’ ne iranja INO 01 /6153037—W Isporaka w Zayredy Sewetkom, poston *AKNO" Vabianovae 45 ili auobusom 10x15 Nova Xepela —W fatrazte Katalog nase Gielovite ponuce BIO MARKET “ZDRAVLSJI Trgovina zdrave hrane i biljnih proparata vi. PONGRAC STJEPAN | DUBRAVKA Zagreb - Bolninéka 45 a i tel: 01/3450 270 fax: 01/8462 www.bio-market-zdravije.com =Tefu sje ls dint, eu pti, tou maintn, fs v mse, flv mjnema ~ Sejton, seftan popecek, tempeh, bumus ram (sawick) Reza send, gomes, kes ber Sefra ’ Ee SUBAN... Een rence preted kane, ‘tp, read tyne proizoding keto in v PROLZVODNAL VEEPRODNA ‘ous sot allt e358. 088-08 as amie cmtbcnabangvipbr Trend zarave hrane prosii se na veliu populacju i nije vise rezerviran samo za vegine { makrobtoticae. Paaje fe samo Sto odabral od velke pponude ratkcith rdravih proiavods toga Vam poduzece ANYO nut svoju sioku pale proizvoda Kojt Zaulewolpagnuvjete tdave prehrane, TOFU SIR OD SOFE je nsjpopuleni Drolzvod jer njegov nevtalan okus omogucyje da apscrbira okuse sustojaes Shojima se mvjesa tc je Wealan ko Uoxatak varie, ulm, wmacimsa ak ‘moze se pripremitii Kao glaynojelo i naravno kao desert creme, saviace, dxtole) 2esimo isthe at i gotove tofe naceske: TOFU SIR DIMIJENT, TOFU GRIL ‘TOFU PRZENE 72 sve ubstelfesendvica tu Je | TOFU SALAMA. (04 nedayno nudimo Vam i novi prowzved JECMENU SALAMU koja se s2stojiod incegalnog jeeana 20d ue dodatak peeodaihzacins Jeceyens Stlunw mozcte koristl Kio gowov aarezak Ul kao dodatak Jeli od povrc, ‘TOFU NAMAZ uz imegralm kruh je wealan bor za dorucak. No toru shamty mozete Rocstit kao dodaeak salsa i tescenin. Trento je pont tou azz dedatcom éeinjas Cie fe antbaktecisko, anciviealno, Sniloksidacisto Lanukancerogeno ojlovahje poznato od daviia. Vee sada ‘ajaljujemo nove iznenadujuce okuse tofu namaza koje ce, nadamo se Zadlovolilt Vase raijeve. Na alot ta neo) preiani ksikal moram pprbjecibrzom obrokt. Sioga Vam peeporucujemno SOJA BURGER i GULAS OD SEITANA. Bowat | Evalitetan ivor protein nisu samo soja ajene preradevine vee SEITAN i DIMIJENI SEITAN koji je postzo nezaobilizan dodtle semana, ppunjenim paprikama i simskim saris. Onima hoy vole nesto pliant harezak p:porucujemo SEITAN KOBASICU Tsatko move bit rave ako fe pripremjens od biolos wzgojenih amisnica {sve umjelano u ersvncte Zend jena te alo se Konia ‘alin kolénar Zaio Vam nucimo male, satke zalogaje w obliku BIO KOLACA, Yulvteljima tadicionalnih posiatiea prepoructjemo PEKMEZE OD SIJIVA il JABUKA od bioloski uxgojenog voea bez dodatha Secera i konzervansa, 2a prpravianje vasuuh slat delicyja upotnjebite YAGGERY SECER torn, nerafiniran smedi Secer od seceme tke VELEPRODAJA: Kastay 43a tek 051 687 170 anyo@ri hinewhe Biotta sox op BRUSNICE IMA PRIRODNO SVOJSTYO PROTUBAKTERUSKOG DJELOVANJA ZA BOLEST MOKRACNIM PUTOVA TVRTKA BIOTTA JE ISKORISTILA PRIRODNA SVOJSTVA | DOKAZANO PROTUBAKTERISKO DJELOVANJE BRUSNICE I RAZVILA, U SUD JELOVANJU SA KLINIKOM ZA BOLESTI MOKRACNIH PUTOVA, U SVICARSKO\, SOK OD BIOLOSKE BRUSNICE. = i = “ -_— SOK OD BIOLOSKE BRUSNICE SADREI 20% SOKA OD BIOLOSKE AGAVE, KOJI JE PRIRODNO SLADILG. PUE SE TRI PUTA DNEVNO PO 1 DCL. SoKOVE BIOTTA MOZETE KUPITI U LIEKARNAWA, TRGOVINAMA ZDRAVE HRANE | VECIM TRGOVAGKIM LANCIMA, UvozniK: [Dretti RUPA 42, 51214 SAPJANE, TEL: 051/732-120aktivno prosio ljeto? Nakon jutarnjih detnji uz obalu obraslu mirisnim ruzmari- nom i sakupliania neobiénih kristala koje je more i vje- tar odvojilo od matiéne stijene, vjozbalo so i opustalo. Streching, vjezbe iz yoge, pozdrav suncu, meditative vjezbe u pokretu, W opustanje uz ~ tehnike disanja, ) vizualizacije Ako Zelite provest n te otkriti koje 0 tajne krije otok poboljéanje Kvalitete Zivota DUPIN organizira godin ‘ujnu, AKTIVN ODMOR - FIT U PRIRODI -prirod itmovi i pokret retro= info AKTIVNI ODMOR! KAKO JE BILO NA VISU? Vise prosiog eta bio hit turistihe sezone. TJedno su se na tele vrjlereportae o Visu. Taristtka mje- sti na Jara prepana hotelaresterana, disko Mubor,plae pune rani, guive, priv jednu vest tur- ita. Koga to privlac Visi aito? tok neotkrvene jepote i netaknuteprirode, ckolosk sta zona, prava oaza mira, dovoljno je daleho od gradskih gut i sredina w kojima fivimo.Zato je idcalan ako 2elite odmorit i dusu i tijelo. Nakon putne groznice do Split‘ ukrcavanja na katamaran ili traekt za Vis, ada stpite nogom ti otok zaboravjte sve brige i probleme jr to je otok Koi pociivne zai na koje vejeme nista ne enadt ‘ege™netto spore’ Vee druga godinu 7a redom u jednoj od naljepSh urala, Srebrno) uw lipajui cujnu w organizacji Cena za poboldanje kvalitte fit DUPIN odciava o» AKTIVNI ODMOR. Kako se odmaralo atxma proiloljeto? ‘akon jutarnjih setni uz ebala obraslu mirisim rizmarinom i sakupljanja neobicni kristla koje je more i vjotar edvojilo od matignestijene,vezbalo se opuial,Strching,vedbe iz yoge, pordray suncu, medita- time weibe u pokreta, opastanj uz ebnikecisanja, vizalizaciie.. Vje@bane e esto zavrlo i pivanjem u tihoj i pusto}uval. Zajednichi dorucak koji su svi éckalizhog toplogintegealnog kruba. Poskife radionica o spremanjuziravehrane, bez mesa ali tibom, setanom,sojom...JO8 wv jebilo dovolno viemenaa kupa- je osama na stjenams, sjuncano) ural borov} Sumi. U ranim veceajim stima vedbalo seu vod i oblinjem igralita acobika aus prirodne rtmove i pele i afro, indian aerobila, latino ples, plesovi a krugu... Sve pod strucnim vodstvom iskusnih voditeba Gordane, Vere i Ankice Grupe dukovnog sedrija koe je vila gospoda Mirjana Graéan provele su takeder ckivno u Setnjama, vjedbanju tai chia vedbama Wz yoge sa Marinom i Goranom. lle na pusti otok Bucihovaci poset Zeleno} Spl sve je odusevio. Raspjevanibarba Ive i visi speciale “stdele na radnju dao je poseban sith ovom dodiijj otoka. Grupa talijanskih menadiera iz San Benedetta (tuesticki mediterandl gradiés 200 hotel) oduseviena jeaktivaim cdmorom na Visu. DraganaV koja ve 20. tiv u London, ble uipnju na Visu. Jesene provelau Butana Tiland a rajem godine organizator fo poslala e-mail. ndvsjamo redenicu koja sve govois"Kako je evo gotovo kraj godine mogu otvorena sa rect da mi je tj jedan s Vama HIGHLIGHT GODINE. Ljubav za Vis zasigurno ne enjave u mom sicu, Nezaboravno jekestalno cisto more, Seebrena na ‘njesini, vino s Bikevs, Ankin keuhizalascisunca. Men’ ste nezaborayni svi vi, jetsam s Vama uspjela dotaknuti dio mene kot pripads wo zai STO JE PROGRAM FIT U PRIROD) Program FIT U PRIRODI sadrdi: vjeXbanje uz prirodne ritmove i pokrete, duge Setne,relaks programe, ilete uw netaknut prirodu otoka i otkrivanje njegovih tajni, zdravu prirodnu prehranu, zabavi i druzenje wz sudo vodstvo iskusnih voditeje. [Ako ste pustolovna duha mosete probatironjenjeilipohadat teéajronjenja il poletjeti kao ptica iznad otoka uatandemu parazlides.eS - Ovan & Ovo razdobiepogoduje pripadnicima vesegznaka, tao da cece biti punt energie i radng lana. Nemoite preskakat bre i obverno se Honite “brze hrare” ii fane > nogu. Suduci de u ovom razdobj jaca kaphe 08a u svg jelozikunesite vise Gutog. grkog i trpkog okusa,Kovstite Hutu paprik-ei i sui dumbir kao zane ujlima od povrea. Gori okus je prisutanu raditu i gorkim salatama a trpki okus u grakoricama, le Keli jabuhama, lbjegavete slate jer oni mogu pospjesitinabuplanje sli w erganizm. Vile vemena provoiteu Strjama w pid vais | U ovom rezdcbliu lagano raste kapha doa. pogotovu u ofujku. Kako u ‘aSoj fiziologiipreviadava kapha de8a poticbno je dobro sc pridravati metoda 22 njezino smisivanje tapha dose. Dakle, potreona je ibjegavatl ‘ru slattu hrenu Keo i mijeene poizvede, pogotovu vehnje,jogurt i sir. Debar nacomestak mare titi sjino mlijeKe kap tofu, Takoder smaniite | onaumacju pSerienih proizvoda a vise loristte proizvode of rat i kuku ruza, Obvezno vam se preporucuje pojatana tjelesna aktivnest loja ce pojatstiznojene i climinaci Stetih tari iz vaieg organizma. > veljaga - ozujak MITHUN ~ Blizanci + an vo razdoblje pogodujevatem zak ali potrebna je uvati se preleds te poradt na cand imun-tet,Zbog toga se preporacue Korstenje mech Priravake lao | Bachorinejeteih top Taloderpotrebro je pros or- fanizam nosenjem tetucine, pe mogueost bn clea. Kako u oro ‘jeme jats lapha dota ie¥jegavate slate kao | preeranu kanzumoci mljeninprozvode, egotow hain sireva jog. rors ws uth Tgorth oluse, popu ij, dumbia, radia! goth slate, Vise werena provosite u prio uteesnim actvnestima KARK - Rak. G LU ovom razécblu potinje jatati kaphe dosa toa je éominantna u vaso) fizilogii. Zo0g toga se morate ozbiljne pridr2evat uputstava za njeziro Uuravnotezene. U protivnom, mozete patti o¢ prehiada, nakupljanja suzi © ditnim erganima te o letrgije, pospanost i nezadovejsva.Tijekom ‘ovog razdobjai2bjeqavate slathse i opeenito slatke naminice, takofer | milijeéne proiavede, posebno terdesireve | jogurte, Zamijnite ih sjinim niljekom | tofuom. Korstite vce zatina ka0 sto su Cl jute paprika, ‘éumbir | papar. Posvetite odredeno vrijeme sport i Setnjama u prio. suite Dolazak projets probudit ce vatu uspavanu energiu tako da cee biti mnogo poet | spremrij za nove pothvate Ipek, moratcete se pridrza~ vati osnovnih praia prehrane u ovom razdobly, To se ednosiprije svegs 1a smanjenje unosa secera u erganizam koji moze pojacaticapha cosu, 2 ‘sami tim donijti i sKonost preblsdama, Takoder, budite umjereni u konzumirenju mlijecrin proizvoca, @ posedro turin sireva | jogurta. Jela ‘ed povréa potrebno je vite zatniti, pogotovu Iutom paprikom ii ‘cumblcom. Preporucule vam se neki aktvnl sport poput treanja KANIA- Djevica ‘vo razdooie pogodujevasem zarasivenom stnju, all maze go sam tart 2bog prejeranog varujaanja tanalzanja svojh postupaka. 2009 ‘oga vam se preporucue da u ovon razdobu vise slobodnog vremera posvetite yogi i meitaci. Ovo je vrieme kad u prio jes kapha dota, fa Je pepowelive da se prirtavate nein osnownin preiranibenihpravila 2 smlevanje ove ote. Pj rege ne pretjerjtesa satis | mijecrin prolzvodima, Upotreiavat somo mieto | of 430 zamjena 2a Inljeéne prciavode. U han torstite vse 2atina kao Sto su dumbi | uta paprika. 60 savjetuje> Mario Piskur, astrolog TULA - Vaga U ovom razdobljujata kapha dota koja je dominanina u vaSj fiiolaii beg toga vam se preporije vetw pa2nju pesveiti aezinom smiivanya U protivrom, mogu se javiti prehlade, nakupljnje stuzi, poveeanjetielesne te2ine, petjerano spavane il latergtnost. lbjegavafte situ hranu, poscno slatkise. Smanjite Konzumacija mijenih proizveda koje mezete Zamijniti sjinim mlijekom i tofuom. Proirvod of bieog brasna takeder risu preporutiv. Vise koxstiteproizvode od ratii Kukuruza.Pijtetoplu ‘vodu u gutlaliina tijekom dana kako biste potaknuli prodevu VRISCIK ~ Skorpion He Ovo razdoble pogoduje prpadnicina vate znake ga cete se opcenito dabroesctati mat cate dorajn energie kako bite aba soe 2 one z2datie, Na potetlu projec jars tapha dos, pa je dobro ust 5.50 ovim pitodrim tmom. 2og toga vam se preporutue vise retarja i tlowette kao i protisenanje organizma bij jekovitm cjevina Unyjestosetera kristite med a ijelobraina | prove of jega zani- jente Kukrazom ii ra. zbegarate hla hranu, a ea zaerite sa vse Zatina, po moguenost tiljem ii dumbirom. DHANUR - Strijelac 2 U over razdoblju jats kapha dota ke je prsutns i u vase iiclogj Kato su pripacnici vaseg znata sKloni poremecajima ove dose, u ovo vri- jeme vam se preporuéuje da se otilinje pridraavate metoda 2a njezino Urarnotezenie.U protivaom se moze javiti pad imuniter,sklonost prehlodama i virozama, a kod stariih soba nakuplanje vode i sluzi. og ‘Toga upotrebu secera svedite na minimum, a vise korstite mee. Preperuéuje vom se da tieu meda rastopite u casi vode te dodate sok od pola limuna. Ova] napitak jaca organizam. Korstite vse tin zacina, poput dumbiro. MAKAR - Jarac U ovom razdoblju vase opée zdravstveno stanje ce biti dobro, pogotowy ‘ato syju energiju ne trosite previe na neke poslovne preckupaije. Na ocetku proieca prenorucuje vam se otistitiorcanizam od netistoca ragomilanih wu zimshom rezdobiju Te mezete utiniti putem blinh [ehoui tin cajeva, kao | pojacanim znojenjem. Kako u over razdoblu jaca apa ‘dota keja moze denijeti manje prehlade,potrebne je nesto utniti za njezino uravnotezenje. Zbog toga jedite manje siathisa i mijecnin proizveda, a vie konzumirajte pevre, med te jute zine popat éumbira, KUMBH - Vodenjak v ‘Ove razdotlje je povojro 23 pripadnike vateg naka tako da ete imati ‘dovoliro eneralje za cbawjanje vatin21votnn zadataka. Ipak proredite na jntanju imuniteta jer su meguee manje prebiade. U ovo vrieme jats kapha dosa, toga Je oze!jno ustaditi se s ovim principom. Zboy toga ‘vam se preporudujei2bjegavati hladne napitke i jela te smanjiti upotrebu slatkisa | opcenito siatke hrane. lzbjeqava}te fermentirany hranu kao | turd sireve te jogurt.Korstite vie lutih zating kao Sto su dumbi il ssmaniite upotrebu sol Vise se krecite na svjetem zraku. une OK ovom razdobijujate kapha dosa koja jeu vecem omjeru prisutna | v ato} fiologj. 200g toga vam se savjetuje da vecu padaju posvetite njezinom uravaotezenju. U protivnome, mozete patt od prenlada,raku- plana slunili povetati svoju tjelesnu teins. Obvezro smaniite upetrebu ‘secera kojeg mozete zamijeniti medom. l2bjeqavaite proizvoce od bielog braina. Konaumiajte kukursan’ i rateni kruk. Mijene proizvose takoder ‘reba ibjegavati, pagotowy sireve jogurte. Motete in zamijeniti sojnim mlijekom i tofuem. Bavite ze nekim sportom. Ako Zelite izraditi svoj Zivotni horoskop, godisnji ili usporedni, pohadati tecajeve indijske astrologije mozete kontaktirati na tel.: O1/ 3770 713 ili 091/ 5655 509 Saisie SaanLeauiedgs seal ee ans voc yeuel Nitv Varazdinske televizije glazbena kontakt emisija 4 Getvrtkom u 23:15 Cakovetka televizija OTV-Zagreb RI-TV-Rijeka \ STV-Osijek TV Nova - Pula Vinkovaéka TV NIT Pazin VIV - Varazdin | | | | See | zdravoj prehrani | ATV-Split | zabavna emisija subotom u 22:00 emisija 0 uzgoju i njezi bilja srijedom u 17:00 2xmjeseénooO Diners Cl ae. Jruernational Pravi odgovor na svakom jeziku 5, 10000 Zagrab, Hrvatske el. +4385 1.4802 222 www.diners hr Najveéi u Hrvatsko Dicar 4.4. Budget Rert a 8, 10000 Zagret 3 Licen