Professional Documents
Culture Documents
Електронско учење PDF
Електронско учење PDF
ELEKTRONSKO
UČENJE
Prof. dr Dragana Glušac
Zrenjanin, 2012.
ELEKTRONSKO UČENJE
2
ELEKTRONSKO UČENJE
SADRŽAJ
1. UČENJE U ELEKTRONSKOM OKRUŽENJU - »ELEKTRONSKO UČENJE«
Pojam »elektronsko učenje«
Obrazovne potrebe digitalnog društva
Razvojno - psihološke pretpostavke e učenja - »Cyber psihologija«
Znanje, Stavovi, Percepcija
Blumova taksonomija
Motivacija, Pažnja, Pamćenje
Pedagogija elektronskog učenja
Teorije učenja
Kognitivizam
Konstruktivizam
Bijeviorizam
Konektivizam
Blumova taksonomija
Stilovi u elektronskom učenju
Personalizacija sistema za e učenje prema stilu učenja
Učenje kroz igru
Pedagoške vrednosti e učenja
2. INFORMATIČKA DIDAKTIKA
Konvencionalna i informatička didaktika
Usmerenost e-učenja prema ciljevima nastave
Očiglednost nastavne materije
Konstruktivistički pristup i učenje istraživanjem
Postupnosti i sistematičnost
Individualizacija i socijalizacija
Racionalizacija nastave
Povezanost tradicije i savremenosti
Povećana trajnosti znanja, veština i navika
Nastava okrenuta ka učeniku
Metode rada u e-nastavi
Jedinstvo teorije i prakse
Pedagoška komunikacija u e učenju
Elektronska komunikacija u didaktičkom četvorouglu
Uloga nastavnika u elektronskoj nastavi
Kompetencije nastavnika
3
ELEKTRONSKO UČENJE
4
ELEKTRONSKO UČENJE
P
ojam "elektronsko učenje" je jedan od danas najkorišćenijih
sintaksi u procesu modernizacije obrazovanja u svetu. Koriste se
razne definicije elektronskog učenja. Česta su pogrešni konteksti
elektronskog učenja, učenja na daljinu, i ostalih. Po definiciji Američke
asocijacije ASTD iz 2001. godine (American Society for Trainers and
Development) e learning, odnosno u prevodu elektronsko učenje, ili
skraćeno e učenje, je metodologija kojom se ”nastavni sadržaj ili aktivnosti
u učenju isporučuju uz pomoć elektronskih tehnologija" (eng. instructional
content or learning experiences delivered or enabled by electronic
technology). Time se objedinjuju svi diversifikativni nazivi za elektronsko
učenje:
§ Elektronsko učenje (E learning),
§ Web utemeljeno učenje (Web Based Learning),
§ Web utemeljena nastava (Web Based Instruction),
§ Vežbanje utemeljeno na Internetu (Internet Based Training),
§ Raspodeljeno učenje (Distribute Learning),
§ Napredno raspodeljeno učenje (Advanced Distributed Learning),
§ Udaljeno učenje (Distance Learning),
§ On-line učenje (On-line Learning),
§ Mobilno učenje (Mobile Learning),
§ Upravljano učenje (Remote Learning), i dr.
5
ELEKTRONSKO UČENJE
*
Brown, T. H. (2004). The Role of m-Learning in the Future of e-Learning in Africa? In Distance
Education and Technology: Issues and Practice. Hong Kong.
6
ELEKTRONSKO UČENJE
E
lektronsko učenje kao pojam novog je datuma i potpuno
različito se definiše literaturnim izvorima. Slovo E usvojeno
je kao prefiks za delatnosti koje su usvojile elektronsku
informaciono komunikacionu infrastrukturu čime dobijaju novi savremeni
izraz, ali i novu paradigmu postojanja, tako da izrazi E-upravu, E-zdravstvo,
E-učenje postaju skraćenice usvojene i u srpskom jeziku.
Deca u školskom uzrastu, rođena s kraja devedesetih godina prošlog
veka, pa na ovamo, podrazumevaju računar kao deo svog životnog
prostora. Računar je postao
neprikosnoveni izvor zabave i
informacija u smislu individualnih
ili kolektivnih igara, medijuma za
muziku, filmove, komunikaciju sa
geografski i fizički udaljenim
sagovornicima, kao sredstvo
dopisivanja, i tako dalje.
Sveobuhvatno, računar postaje
svakodnevni deo njihovih života, i to sa kako sa aspekta privatnih
delatnosti, tako i sa profesionalnog aspekta. Realan i neminovan zaključak
je da je implementacija računarske filozofije u nastavne procese neizbežna.
7
ELEKTRONSKO UČENJE
♦
O'Neill, G. & McMahon, T. (2005). Student-Centred Learning: What Does it Mean for Students and Lecturers?
http://aishe.org/readings/2005-1/oneill-mcmahon-Tues_19th_Oct_SCL.html
8
ELEKTRONSKO UČENJE
učenika, nego je i veći naglasak na aktivno učenje, gdje ključne uloge imaju
kreiranje, komuniciranje i participiranje, i izmenjenim ulogama nastavnika
do te mere da nestaje razlika između nastavnika i učenika u potpunosti.♥
♥
Downes, S. (2005). Are the Basics of Instructional Design Changing? http://www.downes.ca/cgi-bin/page.cgi?db
9
ELEKTRONSKO UČENJE
10
ELEKTRONSKO UČENJE
Učenje je aktivnost kojom organizam menja svoje ponašanje, pod uticajem spoljašnjih
uslova, ali i rezultata sopstvene aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvesnosti
(J.Linhart)
Učenje je proces relativno trajnih promena pojedinca nastalih tokom obnavljanja novih
aktivnosti a koje se maniestuju u njegovom izmenjenom načinu ponašanja (Grgin)
11
ELEKTRONSKO UČENJE
12
ELEKTRONSKO UČENJE
MOTIVACIJA
Motivacija imа veliku ulogu u procesu učenjа jer ono znаči pozitivаn
stаv premа onome što se uči. Ono što je »interesаntnije« bolje se pаmti,
nego ono grаdivo zа koje nije interesantno. Što je veće interesovаnje zа
učenje, mаnje nаporа je potrebno dа se usmeri pаžnja nа nastavni
mаterijаl. Grаdivo koje je zа učenike interesаntno ne sаmo dа se lаkše uči
nego se brže i bolje pаmti. Nаstаvnici mogu dа rаzviju interesovаnje zа
određeni predmet u slučаju dа dobro i interesаntno predаju. Međutim
interesovаnjа se menjаju sа uzrаstimа i imа velikih rаzlikа između dece u
pogledu interesovаnjа zа pojedine školske predmete. Učenici često govore
da su prinuđeni dа uče i one predmete zа koje imаju mаli ili skoro nikаkv
interesovаnje. Potrebno je dа studenti i učenici ivek nаđu nešto što će im
biti interesаntno i tаko će lаkše učiti tаj predmet. Jedno od sredstаvа zа
proširenje interesovаnjа može dа bude predstavljanje nastavnih sadržaja na
savremene načine, na ono kako deca očekuju i kako to rade van škole. U
velikoj meri ovde možemo prepoznati računar i uopšte digitlnu tehnologiju
kao potrebu inkorporiranja u nastavni proces u službi povećavanja
motivacije za učenje, odnosno za nastavnu materiju koja prezentovana na
tradicionalni način ne dobija svoju dimenziju, važnost i životnost. U brojnim
pedagoškim istraživanjima dokazan je pozitivan uticaj računara na
povećanje motivacije učenika za rad na računaru, odnosno za učenje
podržano primenom savremenih digitalnih sredstava za učenje u raznim
oblastima [28, 29, 40, i dr.].
U peadagoškoj literaturi srećemo razne i brojne vrste nastavnih
motiva: stanje aspiracije, utakmica, pohvala i pokuda, nagrada i kazna,
znanje kao motiv, lična promocija, i slično. Svi ti do sada poznati i već
korišteni metodi podizanja motivacije postoje i u E-učenju.
Međutim, motiv tipičan i presudan u E-učenju, a može se zaista
ponuditi kao sredstvo za podizanje motivacije u nastavi informatike, jeste
13
ELEKTRONSKO UČENJE
PAŽNJA
14
ELEKTRONSKO UČENJE
PAMĆENJE
15
ELEKTRONSKO UČENJE
Teorije učenja
16
ELEKTRONSKO UČENJE
17
ELEKTRONSKO UČENJE
18
ELEKTRONSKO UČENJE
19
ELEKTRONSKO UČENJE
KONEKTIVIZAM
Konektivistička, alternativna teorija učenja digitalnog doba, prvi put u
literaturi spomenuta kao takva 2004. godine, postavlja učenika u središte
obrazovnog procesa. Principi konektivizma su:
· učenje i znanje se zasniva na različitosti mišljenja
· učenje je proces povezivanja više izvora informacija
· održavanje veza potrebno je za nastavak učenja
· osnovna veština je uočiti povezanost između različitih domena,
ideja i koncepata
20
ELEKTRONSKO UČENJE
BLUMOVA TAKSONOMIJA
21
ELEKTRONSKO UČENJE
S
tilovi učenja su najjednostavnije rečeno različiti pristupi ili načini
učenja. Učenik osnovne ili srednje škole, student ili odrastao čovek
u svom neformalno obrazovanju na sebi svojstven način na koji
usvajate znanje i koji vam olakšava učenje. Svako koristi više
stilova pri učenju, s tim da su neki dominantniji od drugih, a mnogi koriste određeni
stil učenja u zavisnosti od situacije, odnosno znanja koje usvajaju. Dominantni stil
određuje način našeg učenja, ali i način na koji doživljavamo iskustva, prisećamo se
informacija. Svaki način učenja uključuje različite delove mozga, a kombinacijom
stilova učenja upotrebljavamo veći intelektualni kapacitet i kvalitetnije učimo. Svest
22
ELEKTRONSKO UČENJE
Oni koji tokom procesa učenja hvataju beleške, crtaju slike i dijagrame kako
bi lakše zapamtili informacije imaju izražen taktilni stil učenja. Ovi ljudi
najbolje uče kroz pokret, dodir ili konkretnu radnju, aktivno istražujući fizički
svet oko sebe. Često ne mogu da mirno sede duži period vremena i njihovu
pažnju ometa potreba za aktivnošću i istraživanjem.
23
ELEKTRONSKO UČENJE
24
ELEKTRONSKO UČENJE
• uključuju uzbuđenje/dramu/krizu;
· su raznovrsne
· dopuštaju isprobavanje.
25
ELEKTRONSKO UČENJE
Mislioci vole detaljno razmišljati pre delovanja. Dobro slušaju i ne vole biti u
centru pažnje. Prihvaju aktivnost kao što je čitanje i mogućnost ponavljanja
onoga što su naučili. Uspešno uče kroz aktivnosti koje:
26
ELEKTRONSKO UČENJE
27
ELEKTRONSKO UČENJE
28
ELEKTRONSKO UČENJE
29
ELEKTRONSKO UČENJE
30
ELEKTRONSKO UČENJE
31
ELEKTRONSKO UČENJE
32
ELEKTRONSKO UČENJE
*
Dušan Kljakić, mr sc. „IZGRAĐIVANJE KONCEPTA OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE“Pedagoška
akademija Sarajevo
33
ELEKTRONSKO UČENJE
*
Soleša D. “Obrazovna tehnologija” Sombor 2000.
34
ELEKTRONSKO UČENJE
35
ELEKTRONSKO UČENJE
36
ELEKTRONSKO UČENJE
2. Informatička didaktika
37
ELEKTRONSKO UČENJE
38
ELEKTRONSKO UČENJE
39
ELEKTRONSKO UČENJE
POSTUPNOSTI I SISTEMATIČNOST
Ovo načelo ostvaruje se postavkom da su poučavanje i učenje
uspešniji ako je redosled mera u strategiji poučavanja modelovan po
pravilima:
- od jednostavnog ka složenom,
- od bližeg ka daljem,
- od poznatog ka nepoznatom,
- od lakšeg ka težem,
- od konkretnog ka apstraktnom.
Ovim pravilima ostvaruje se jednim delom i zahtev da poučavanje i
učenje bude u skladu sa sposobnostima i osobinama učeničke ličnosti.
Sistematičnost obuhvata zahtev da je nakon obrade širih delova novih
sadržaja poučavanja (nastavne celine, područja), potrebno ove sadržaje
logički sređivati, struktuirati-sistematizovati u pregledne sisteme znanja i
veština odgovarajuće naučne oblasti.
Sistematizacija se ostvaruje sređivanjem obrazovnih sadržaja, na taj
način što se analizom veza i odnosa u tim sadržajima utvrđuju njihovi
strukturalni elementi i određuje njihov međusobni odnos. Dakle, iz mnoštva
40
ELEKTRONSKO UČENJE
INDIVIDUALIZACIJA I SOCIJALIZACIJA
Predstavnici kognitivnih psiholoških škola (Pijaže, Bruner, Ganje,
Osibel, Vigotski, Galjperin i dr.), još sredinom XIX veka postavljaju zahtev
za usaglašavanjem strategija učenja sa preduslovima učenja. Polazi se od
toga da u procesu poučavanja treba uvažiti naučno priznate razlike među
učenicima:
Suština principa individualizacije je da strategije poučavanja i učenja
treba da sadejstvuju sa preduslovima učenja, a u cilju optimalnog razvoja
učenika.
Individualizacija poučavanja u skladu sa predhodno navedenim
osobenostima svakog učenika danas se najuspešnije ostvaruje informatičkim
tehnologijama i to prilagođavanjem sistema koji upravlja karakterom i
osobenostima sistema kojim se upravlja i procesima koji se u njemu
dešavaju.
Međutim, cilj vaspitanja je da učeničku ličnost treba formirati ne samo
individualno, već i kao socijalno biće. U vaspitno-obrazovnom procesu
individualizacija i socijalizacija su jedinstveni i međusobno uslovljeni procesi
i predstavljaju dve komplementarne linije u jedinstvenom razvoju ličnosti.
Zato princip socijalizacije i polazi od zahteva da razvoj postojećih prirodnih,
psiholoških potencijala svakog pojedinca «Individualno Ja», treba sjediniti
sa individualno «Mi» kao njegovim suprotnim dijalektičkim polom.
Socijalizaciju karakterišu relevantni oblici ponašanja kao što su: spremnost
41
ELEKTRONSKO UČENJE
42
ELEKTRONSKO UČENJE
43
ELEKTRONSKO UČENJE
44
ELEKTRONSKO UČENJE
45
ELEKTRONSKO UČENJE
46
ELEKTRONSKO UČENJE
47
ELEKTRONSKO UČENJE
48
ELEKTRONSKO UČENJE
49
ELEKTRONSKO UČENJE
*
Pedagogija za XXI vijek, Prof. dr Nemanja Suzić
50
ELEKTRONSKO UČENJE
51
ELEKTRONSKO UČENJE
Radio prijemnik
TV
52
ELEKTRONSKO UČENJE
Računarska učionica
Projekciono platno
BIM projektor
53
ELEKTRONSKO UČENJE
Internet konekcija
54
ELEKTRONSKO UČENJE
55
ELEKTRONSKO UČENJE
Elektronska tabla
Obrazovne institucije u celom svetu, prihvatile su sistem elektronske
table kao efikasno nastavno sredstvo. Sastavni deo table su softveri
za pripremu prezentacija i programiranje funkcija određenih površina
ekrana (odnosno table) u različitim fazama prezentacije. Da bi efekat
prezentacije bio još snažniji, možete dokupiti softver koji beleži zvuk
i integriše ga u celinu sa slikom, nudeći kompletnu multimedijalnu
informaciju. Čitav tok predavanja može snimiti u realnom vremenu i
kasnije puštati kao pokretna slika sa zvukom, što znači da učenici
predavanje u integralnom obliku mogu da odslušaju koliko god puta
im je potrebno kako bi savladali materiju. Otvaraju se i druge
mogućnosti, kao što je distribuiranje predavanja putem Interneta.
Napredniji modeli podržavaju video-konferencije.
• E-mail je najjednostavniji oblik asinhrone interakcije i najčešće se
koristi samo kao dodatak uz druge oblike komunikacije. Prednosti
korišćenja e-maila: jednostavnost pri korišćenju, komunikacija je
privatna, omogućava dovoljno vremena za razmišljanje i odgovor. U
nastavi omogućava individualizovanu komnikaciju nastavnika i
učenika i priliku da se učenik obrati nastavniku potpuno nezavisno
od barijera u komunikacionom procesu.
56
ELEKTRONSKO UČENJE
57
ELEKTRONSKO UČENJE
58
ELEKTRONSKO UČENJE
59
ELEKTRONSKO UČENJE
60
ELEKTRONSKO UČENJE
61
ELEKTRONSKO UČENJE
62
ELEKTRONSKO UČENJE
Digitalna prezentacija
63
ELEKTRONSKO UČENJE
Obrazovni softver
64
ELEKTRONSKO UČENJE
učenika/studenata,
• mogućnost prilagođavanja, zadržavanja, vraćanja, ponavljanja bitnih
elemenata pri usvajanju pojmova,
• učenik/student samostalno bira putanje svog učenja i rada, što zavisi
od njegovog predznanja, u smislu da se ne mora zadržavati na
poznatim činjenicama,
• brzina pristupa i količina informacija putem Interneta je velika,
• učenje se realizuje bez direktnog i stalnog nadzora nastavnika,
• visok je procenat uštede vremena učenja i rada,
• vrednovanje rezultata je objektivno, može slediti u bilo kom trenutku,
i može se ponavljati neograničeno.
b)Karakterni razvoj
• Nezavisnost – deca shvataju da ona kontrolišu medij, da se stvari
odvijaju u zavisnosti od njihovih akcija, dakle aktivno učešće u
65
ELEKTRONSKO UČENJE
66
ELEKTRONSKO UČENJE
67
ELEKTRONSKO UČENJE
68
ELEKTRONSKO UČENJE
69
ELEKTRONSKO UČENJE
70
ELEKTRONSKO UČENJE
Tutorijali
71
ELEKTRONSKO UČENJE
72
ELEKTRONSKO UČENJE
Analiza
• Koja je ciljna grupa učenika: uzrast, nivo predznanja,
zainteresovanost i motivisanost za nastavnu materiju,
demografske prilike.
• Šta je cilj obrazovne aplikacije.
• Cilj aplikacije MORA biti u saglasnosti sa nastavnim ciljem
predmeta zadatog u nastavnom planu i programu.
• Koje znanje, veštine ili vaspitanje prensi aplikacija.
• Šta mora biti izloženo da bi se zadovoljile potrebe učenika.
• Koliki treba da bude obim predavanja.
• Koje su granice sadržaja koji treba biti pokriven da budu
izražene u potrebnom vremenu, broju lekcija i nastavnim
oblastima.
Dizajn i razvoj
• Koju strategiju primeniti u svom predavanju.
• Resurse i aktivnosti nastave treba izabrati tako da dopunjuju rezultate
znanja.
• Kako struktuirati sadržaj nastavnog materijala.
• Redosled, izlaganje i ponavljanje sadržaja treba da se oslanja na
grupisanje srodnih oblasti i aktivnosti.
• Kako oceniti uspešnost učenika u razumevanju materije i da li su
zadovoljili nastavne ciljeve.
73
ELEKTRONSKO UČENJE
Implementacija
Implementacija može da se sastoji od obuke nastavnika i učenika kako da
najbolje iskoriste interaktivne materijale za učenje, zatim predavanja u
učionici, kao i od usklađivanja i vođenja programa učenja na daljinu.
Evaluacija
Evaluacija kako od strane nastavnika tako i od strane učenika može da pruži
osnovu za poboljšanje i unapređenje nastave. Efikasnost se postiže
permanentom evaluacijom i samoevaluacijom.
74
ELEKTRONSKO UČENJE
75
ELEKTRONSKO UČENJE
76
ELEKTRONSKO UČENJE
77
ELEKTRONSKO UČENJE
78
ELEKTRONSKO UČENJE
79
ELEKTRONSKO UČENJE
<X A1=a A2=b ...> t </X> koji pružaju dodatne informacije, obično
o grafičkom izgledu, dela teksta t;
80
ELEKTRONSKO UČENJE
81
ELEKTRONSKO UČENJE
dve kao temelj onoga što je kasnije postalo CSS: CHSS (Cascading HTML
Style Sheets) i SSP (Steam-based Style Sheet Protocol). Prvo je Hakon
Vium Li (koji je trenutno šef tehničke službe kompanije opera) predložio
CHSS u oktobru 1994. godine, jezik koji je imao dosta sličnosti sa današnjim
CSS-om, a Bert Bos je radio na browser-u po nazivu Argo, koji je imao
sopstveni način definisanja stilova. Njih dvojica su radili zajedno da bi
osnovali CSS standard. CSS je za razliku od postojećih jezika dozvoljavao da
više opisa utiče na dokument. W3C je osnovan 1995. godine i preuzeo je
funkciju razvoja CSS-a. Do kraja 1996. godine, CSS je bio spreman da se
objavi kao standard, koji i objavljen decembra te godine.
Sintaksa CSS-a se sastoji od opisa izgleda elemenata u dokumentu. Opis
može da definiše izgled više elemenata, i više opisa može definisati izgled
jednog elementa. Na ovaj način se opisi slažu jedan preko drugog da bi se
definisao konačan izgled određenog elementa (otuda naziv Cascading, što je
u prevodu crep, da bi se dočaralo slaganje jednog stila preko drugog u
definisanju konačnog izgleda elementa).
Svaki opis se sastoji od tri elementa:
Ø Definisanja ciljnih elemenata,
Ø Svojstva,
Ø Vrednosti.
82
ELEKTRONSKO UČENJE
neki HTML dokument unapredio, nije nam potrebna Java koja je ipak mnogo
složenija i obimnija od Javascripta, ovo se može uraditi pomoću Javascript-a
i to bez preteranog zamaranja pravim programiranjem, koji je jednostavan
za razumevanje i upotrebu. Međutim Javascript jeste zasnovan na Javi, ali
postoje i brojne razlike.
83
ELEKTRONSKO UČENJE
RAČUNARSKA GRAFIKA
84
ELEKTRONSKO UČENJE
Za razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u računaru mora imati
precizno utvrđenu strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih
će se graditi slika. Struktura zapisa podataka na ekranu računara određuje
kvalitet prikaza slikovnog sadržaja koji se prethodno mora definisati kao
skup binarnih brojeva kojim se utvrđuje sadržaj podataka od kojih se gradi
slika. Elektronska slika računarskoj grafici gde se primenom složenih
algoritama izrađuju elementi slikovnog prikaza, njihovi atributi kao i
spajanje elemenata u slikovni izraz.
Rasterska grafika je "crtanje" pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel
posebno nosi informaciju o boji koju reprodukuje. Prikaz od najmanje
jednog do teoretski beskonačnog broja polja na površini određene veličine, a
zajedno čine mozaik složen da čini celovitu sliku. Polja se moraju dodirivati,
ali ne i preklapati Tako stvorena slika naziva se još i bitmapa, a polja –
pikseli. Rezolucija - Broj piksela na površini određene veličine
85
ELEKTRONSKO UČENJE
CPT - Corel Photo-Paint datoteke podržavaju sve dubine boja, sve vrste
slika, ne gubi se sažimanje veličine datoteke, spremanje slika u slojevima,
ali zauzimaju mnogo mesta na medijima za čuvanje podataka.
PSD - Adobe Photoshop datoteke podržavaju sve dubine boja, čitaju slike
svih drugih datoteka, takođe ne gube pri kompresiji, do 100 slojeva slika u
jednoj datoteci.
86
ELEKTRONSKO UČENJE
prikazu na ekranu. Razlog tome je taj što svaki ekran ima svoju rezoluciju
koja prikriva relativno loš kvalitet slike. Iz tog razloga je relativno teško
uočiti razliku između originalne slike i one sa minimalnom kompresijom.
GIF - format datoteke koji sliku prikazuje sa samo 256 boja i namenjen je
grafici za Internet. Nije preporučljiv za slike sa puno tonova, već za crteže ili
skice. Nipošto se ne koristi kao format slike namenjene bilo kakvom obliku
štampe.
Vektorskim formatima mogu se smatrati svi oni namenjeni za
trodimenzionalne grafike, različitih nacrta, shema, itd. Svaki moderni
vektorski program podržava mogućnost unosa rasterske grafike unutar
vektorskog rada.
Računarska grafika se u obrazovnim aplikacijama može naći u višeslojnoj
primeni, i to u:
• oblikovanju korisničkih interfejsa - većina aplikacija na personalnim
računarima i na radnim stanicama imaju grafički sistem prozora (engl.
graphical user interface – GUI) pomoću koga komuniciraju sa korisnicima -
učenicima.
• interaktivno crtanje (za prikazivanje funkcija, dijagrama, histograma i
sličnih grafičkih prikaza sa svrhom jasnijeg sagledavanja složenih pojava i
olakšanja procesa odlučivanja);
• pripremi elektronskih izdanja (računarska grafika široko se koristi za
izradu elektronskih i štampanih dokumenata);
• projektovanju pomoću računara (engl. Computer Aided Design - CAD
danas se standardno koristi za projektovanje sistema i komponenata u
mašinstvu, elektrotehnici, elektronici, telekomunikacijama, računarstvu...);
• kreiranju simulacija i animacija, kao višeg nivoa multimedijalnih prikaza
informacija.
87
ELEKTRONSKO UČENJE
88
ELEKTRONSKO UČENJE
ANIMACIJA
89
ELEKTRONSKO UČENJE
90
ELEKTRONSKO UČENJE
91
ELEKTRONSKO UČENJE
LEARNATIVITY standardi
Model Learnativity sastoji se od pet nivoa objekata sličnih modelu SCORM.
Ovaj model dodatno sadrži i semantičku klasifikaciju sadržaja, kao
kombinaciju sheme Structured Writing i tipova resursa specifikacije LOM.
CISCO standardi
Model CISCO Systems za definisanje strukture sadržaja nešto je strože
definiran od prethodno spomenutih modela. Svaka se lekcija (Reusable
Learning Object – RLO) ovde sastoji od tema (Reusable Information Object
– RIO). Lekcija započinje pregledom lekcije, zatim sledi 5-7 tema
(RIO) i rezime lekcije [22]. Provera znanja obavlja se pre početka i na kraju
lekcije. Teme mogu biti semantički strukturirane, upotrebom pojmova poput
činjenica, koncepata, analogija, preduslova, tablice odluka itd.
Stroga struktura omogućuje lakšu organizaciju sadržaja, s obzirom na
količinu materijala i važnost obrazovanja u poslovnom procesu.
ALOCOM standardi
Abstract Learning Object Component Model (ALOCOM) je model
preslikavanja postojećih modela sadržaja kako bi se omogućila što
jednostavnija zajednička upotreba sadržaja različitih modela. Pritom je
jedan od većih problema usklađivanje hijerarhije postojećih modela, Sami
objekti učenja mogu biti jednociljni, višeciljni, ili biti agregacije više
92
ELEKTRONSKO UČENJE
IEEE
AICC
93
ELEKTRONSKO UČENJE
servisa izvore informacija tražiti prema autoru, naslovu ili kojoj drugoj
formalnoj karakteristici. To jednako vredi kako za tekstualne dokumente
tako i za slike, zvuk, videozapise ili druge vrste informacija. Prosečan
korisnik informacijskih servisa očekuje da se jedan te isti informacijski
podatak - objekat pojavljivuje nekoliko puta u sasvim različitom kontekstu:
nekad kao samostalni objekat, nekad kao deo neke celine. Podaci poput
naslova, autora, datuma kad je stavljen na raspolaganje, formata i tome
slično mogu se razlikovati u različitim slučajevima. Jedina suštinska
karakteristika elektronskog dokumenta, u ovom slučaju ostaje njegov
sadržaj. Korisnik upravo očekuje da će moći birati među različitim
instancijama određenog sadržaja, tražeći isti ili sličan sadržaj u različitim
elektronskim formatima (tekst, HTML, pdf itd.) ili datotekama različite
veličine.
METAPODATAK....
Da bi se omogućio prikaz sadržaja dokumenta, tj. prezentacija i
pregled elektronske građe prema sadržaju, važno je raspolagati
standardima i pomagalima za izradu formalnog i sadržajnog opisa, a potom
treba omogućiti čitljivost i razumljivost odgovarajućih metapodataka.
Objekti učenja
94
ELEKTRONSKO UČENJE
95
ELEKTRONSKO UČENJE
96
ELEKTRONSKO UČENJE
97
ELEKTRONSKO UČENJE
98
ELEKTRONSKO UČENJE
99
ELEKTRONSKO UČENJE
materijal prati tok i isporuku svih vrsta zapisa koji nose informaciju o
nastavnom sadržaju i sam sadržaj.
LMS components
Layer of provision
100
ELEKTRONSKO UČENJE
101
ELEKTRONSKO UČENJE
102
ELEKTRONSKO UČENJE
Tabela 1. [5]
103
ELEKTRONSKO UČENJE
Discussions
Teachers
Educational plans
Informational Publishing
management printing
system industry News
Discussions E-mail
sions
Timetabl
Goal and task
Subject
Listeners/attendees
interface
Connection with
other Subject
Info on subject
Lection content
List of laboratory
works
List of practical
works
Teaching –
methodological
materials
104
ELEKTRONSKO UČENJE
105
ELEKTRONSKO UČENJE
Standardi i inicijative:
106
ELEKTRONSKO UČENJE
CORSWARE ALATI
107
ELEKTRONSKO UČENJE
1. prostor za nastavnika i
2. prostor za učenika.
JOOMLA LMS
108
ELEKTRONSKO UČENJE
MOODLE LMS
1
http://docs.moodle.org
109
ELEKTRONSKO UČENJE
2
Jason Cole, Helen Foster: Using Moodle, 2nd edition, O' Reilly Community Press, 2008.
110
ELEKTRONSKO UČENJE
CLEROLINE
111
ELEKTRONSKO UČENJE
112
ELEKTRONSKO UČENJE
Kao što se vidi, ova slika može delovati kao ček-lista kako bi se pravilno
dizajnirao ili procenio veliki dijapazon “uređaja” posvećen promociji učenja:
udžbenici (priroda, struktura, svojstva i porotnik iz informacije), pedagoški
softver (u kontekstu predloženih aktivnosti ili direktiva koju treba slediti),
obrazovne web stranice (predložene aktivnosti za studente ili mesto na sajtu
na pedagoškom scenariju), pedagoški planovi (pažljivo razmotriti
individualne i zajedničke aktivnosti), izlaz učenika... Ovaj model se može
konačno koristiti, kako bi povećao dizajn i procenu inovacije unutar
institucija (Lebrun3, 2002; Lebrun, 2005).
Na slici 18. jasno se vidi da osoba koja uči, prima informacije koje pomoću
svojih aktivnosti transformiše u znanje, a na koje se zatim nadograđuje
sledeći proces “stvaranje”. U ovom procesu neizostavni faktori su motivacija
i interakcija – funkcionalna (iz okoline) i relacijska (od drugih studenata i
nastavnika).
3
Lebrun , Quality towards an expected harmony: Pedagogy and technology speaking
together about innovation. AACE Journal, 15(2), 115-130.,
http://www.claroline.net/pedagogical-principles-3.html
113
ELEKTRONSKO UČENJE
4
Jung, Psihološki tipovi V, Novi Sad, 1977
5
I. Vidanović, Rečnik socijalnog rada, Beograd, 2006
6
Lj. Krneta, M. Potkonjak i N. Potkonjak, Pedagogija, Zavod za izdavanje udžbenika, Bograd,
1965, str. 332
114
ELEKTRONSKO UČENJE
115
ELEKTRONSKO UČENJE
116
ELEKTRONSKO UČENJE
Evaluacija, ocenjivanje učenikovog znanja može biti pravilno samo ako se:
§ obavlja kontinuirano i sistematski
§ dobro isplanira rad u odeljenju
§ primenjuju raznovrsne nastavne metode, treba da aktiviraju sve
učenike u odeljenju
§ pri ocenjivanju koristi što više objektivnih elemenata
117
ELEKTRONSKO UČENJE
Test može biti sastavljen od jednog ili više pitanja. Pitanjima se izazivaju
određene reakcije ispitanika, a efekti reakcija vrednuju se na osnovu
međusobnog rezultata raznih ispitanika.
Testovi znanja su oni testovi pomoću kojih se meri nivo znanja, veština, ili
samih navika ispitanika.
7
V. Sotirović: Metodika informatike, Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin" Zrenjanin, 2000.
118
ELEKTRONSKO UČENJE
Kao što je već pomenuto testovi prestavljaju dobar način provere znanja, a
Moodle nudi mnogobrojne opcije za kreiranje on-line testova koji na brz i lak
način mogu pokazati koliki je nivo nečeijeg znanja. Modul testova
predstavljen je na primeru jednog Moodle sistema i predstavlja jedan od
složenijih delova sistema za učenje na daljinu. Brojne opcije i alati za
pravljenje testova čine fleksibilan konstruktor testova, tako da se testovi
mogu koristiti kao:
8
dr Dragana Glušac: Elektronsko učenje, Univerzitet u Novom Sadu,Tehnički fakultet "Mihajlo
Pupin" Zrenjanin, 2008.
119
ELEKTRONSKO UČENJE
Vrste pitanja
Pri kreiranju samog testa, pa i pitanja moramo unapred odlučiti kakvu vrstu
pitanja želimo. U bazi pitanja se može odabrati tip pitanja izabrali: pitanje
višestrukog izbora, za pitanje tačno/netačno, pitanje sa kratkim odgovorom.
120
ELEKTRONSKO UČENJE
Važno je uočiti razlike između određenih vrsta pitanja, i koji tip pitanja je
adekvatan određenoj materiji ili vrsti .
- Računsko pitanje
- Opis
Ova vrsta pitanja nije zaista pitanje. Sve što ono radi je ispisivanje nekog
teksta bez traženja bilo kakvog odgovora. Može se koristiti za ispisivanje
opisnog teksta koji se može koristiti kod sledećih grupa pitanja.
- Esej
121
ELEKTRONSKO UČENJE
Za esej pitanje neće biti data ocena dok ga ne pregleda predavač ili asistent
korišćenjem svojstva ručnog ocenjivanja. Kada ocenjuje ručno esej pitanje,
ocenjivač će moći da unese određeni komentar kao odgovor na poslati esej i
da dodeli ocenu za esej.
- Sparivanje (Match)
Ovaj vrlo fleksibilan tip pitanja je sličan popularnom formatu poznatom kao i
Format Zatvorenog pitanja. Pitanja se sastoje od odlomka teksta (u Moodle
formatu) koji ima različite odgovore umetnute unutar samog teksta,
uključujući višestruki izbor, kratke odgovore kao i numeričke odgovore.
122
ELEKTRONSKO UČENJE
pitanja moguće je dodati i sliku u okviru tekst polja koje koristi HTML editor.
Takođe se može podesiti da svaki tačan odgovor nosi određeni procenat
bodova, odnosno ako imamo jedan tačan odgovor on će nositi 100% poena
odnosno ceo poen, dok kod netačnih odgovora možemo podesiti ili da se za
njih ne računaju poeni (izborom opcije Nema) ili da se obračunavaju
negativni poeni (opet u procentima), na primer -25%. Uobičajeno je da se
prilikom postavke pitanja sa višestrukim odgovorom prvo navode svi tačni
odgovori. Od broja višestrukih odgovora zavisi i težinska vrednost koju svaki
odgovor nosi.
123
ELEKTRONSKO UČENJE
svaku reč ili frazu koja počinje sa "prim" a završava se na "r" (korisno na
našem govornom području za prihvatanje i ekavskih i ijekavskih rešenja kao
tačnih). Ako želite da baš sama zvezdica bude u tačnom rešenju, navedite je
sa kosom crtom ispred: \*
Numeričko
124
ELEKTRONSKO UČENJE
nekoliko filtera teksta, kao što su Algebra i TeX, koji podržavaju rad sa
matematičkim formulama. Ovi filteri se aktiviraju od strane administratora.
- Tačno / Netačno
125
ELEKTRONSKO UČENJE
BIBLIOGRAFIJA
126
ELEKTRONSKO UČENJE
[26] Brkić K., Diplomski rad, mentor Glušac D., Formiranje početnih
matematičkih pojmova za stariji predškolski uzrast uz pomoć ORS-a
„Matematički tobogan“, TF «M. Pupin», 2011
[27] Danilović, 2003
[28] Glušac D. Magistarski
[29] Glušac D. Doktorat
[30] Stepanovna Sidenko A., O inovacionim i tradicionalnim modelima
nastavnog procesa, Nastava i vaspitanje br. 2, 2006.
[31] Bosnić I., Višekratna primjena i prilagodba objekata učenja ,
Sveučilište u Zagrebu,
[32] 1484.12.1 IEEE LTSC Draft Standard for Learning Object Metadata,
2002. Dostupno na: http://ltsc.ieee.org/wg12/?les/LOM 1484 12 1 v1Final
Draft.pdf
127
ELEKTRONSKO UČENJE
[40] Bernard R., A Powerful Technology Tool for the 21st Century
Classroom, Theory Into Practice, 47:220–228, 2008, Routledge, The College
of Education and Human Ecology, The Ohio State University, dostupno na:
http://digitalstorytellingclass.pbworks.com/f/Digital+Storytelling+A+Powerf
ul.pdf
[41] Burmark, L. Visual presentations that prompt, flash & transform. Media
and Methods, 40(6) (2004).
[42] Dreon O., Kerper R, Lndis J., Digitac Storytelling, A Tool for Teaching
and Learning in the You Tube Generation, Middle Scholl Journal, vol. 42,
2011, dostupno na
http://www.amle.org/Publications/MiddleSchoolJournal/Articles/May2011/Article3/ta
bid/2409/Default.aspx
[43] Siemens G., Connectivism:A Learning Theory for the Digital Age,
Ealeraning Space, 2004., dostupno na
http://www.ingedewaard.net/papers/connectivism/2005_siemens_ALearningTheoryF
orTheDigitalAge.pdf
128
ELEKTRONSKO UČENJE
[44] Paunović V., Tomić S., Corsware alati, Časopis Edupoint, Zagreb, 2003,
dostupno na http://bib.irb.hr/datoteka/144059.paunovic-tomic.pdf
129
ELEKTRONSKO UČENJE
130