BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

VLADA

EKONOMSKA POLITIKA
VLADE FBiH
2020 – 2022.

Sarajevo, juni 2020. Federalni zavod za programiranje razvoja

SADRŽAJ

UVOD _____________________________________________________________3
1. STRATEŠKI OKVIR I PRIORITETI RAZVOJA FEDERACIJE BIH____________4
2. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE _________________________________6
2.1. Makroekonomska kretanja u EU i okruženju u 2018. i 2019. godini ________6
2.2. Makroekonomska kretanja u BiH i FBiH u 2018. i 2019. godini ___________7
2.3. Makroekonomske projekcije FBiH 2019 – 2021. godina ________________8
3. FISKALNO OKRUŽENJE __________________________________________ 10
3.1. Fiskalna politika u FBiH u 2018. i 2019. godini ______________________ 10
3.2. Izvršenje budžeta FBiH (prihodi i rashodi) u 2018. i 2019. godini ________ 11
3.3. Projekcije javnih prihoda i rashoda u periodu 2020 - 2022. godine _______ 14
3.3.1. Projekcije javnih prihoda ___________________________________ 14
3.4. Javni rashodi u Federaciji BiH ___________________________________ 17
4. JAVNI DUG ____________________________________________________ 17
4.1. Stanje javnog duga FBiH u 2018. i 2019. godini _____________________ 18
4.2. Projekcija javnog duga FBiH 2019 - 2022. __________________________ 19
4.2.1. Održivost duga __________________________________________ 19
5. POLITIKE OSTVARIVANJA STRATEŠKIH CILJEVA PO MINISTARSTVIMA _ 21
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova ____________________________ 21
Federalno ministarstvo pravde ______________________________________ 21
Federalno ministarstvo finansija-financija______________________________ 22
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ____________________ 25
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija _________________________ 26
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike _________________________ 27
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica _____________________ 28
Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata _ 30
Federalno ministarstvo zdravstva ____________________________________ 30
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ___________________________ 30
Federalno ministarstvo kulture i sporta________________________________ 32
Federalno ministarstvo trgovine _____________________________________ 33
Federalno ministarstvo prostornog uređenja ___________________________ 33
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ____________ 34
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta ____________________ 35
Federalno ministarstvo okoliša i turizma ______________________________ 35
6. Lista tabela ______________________________________________________ 37

2
UVOD

Zakonom o budžetu Federacije Bosne i Hercegovine propisana je obaveza izrade

dokumenta Ekonomska politika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za trogodišnji
period. Ekonomska politika Vlade FBiH za period 2020 – 2022. godine, rađena je u
2019. godini u kojoj je zabilježen rast ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine iznad
prosjeka EU.
Obzirom da FBiH još uvijek nema integralnu strategiju razvoja, temeljni dokumenti koji
opredjeljuju strateško usmjerenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH u
narednom periodu predstavljaju Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019
- 2022. godina (Reformska agenda), Program ekonomskih reformi FBiH 2020 – 2022,
kao i strateški okvir koji uključuje razvojne dokumente poput Strategije EU 2020,
Strategije razvoja Jugoistočne Evrope 2020, te sektorske strategije na nivou BiH i
FBiH.
Ekonomska politika Vlade FBiH za period 2020 - 2022. godine će u značajnoj mjeri
usmjeriti djelovanje federalnih ministarstava i institucija na politike i aktivnosti koje će
najviše doprinjeti ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, ali i na implementaciju dvije
evropske strategije koje su usmjerene na razvoj specifičnih regiona (dunavskog i
jadransko-jonskog).
U izradi Ekonomske politike, pored Federalnog zavoda za programiranje razvoja,
učestvuju i sva federalna ministarstva koja, u sklopu svojih nadležnosti i u skladu sa
strateškim ciljevima resora, definišu politike iz nadležnosti ministarstava.
Prioriteti Vlade FBiH u periodu 2020 - 2022. godine će biti usmjereni na projekte
intenziviranja privrednog razvoja, jačanja unutrašnje društvene stabilnosti Federacije
BiH i vladavine prava, kao i iniciranje i provođenje reformi usklađenih s potrebama
Bosne i Hercegovine. Federalna vlada će, u saradnji sa drugim nivoima vlasti u BiH,
raditi na evroatlantskim integracijama s ciljem obezbjeđenja dugoročno održivog i
stabilnog sistema koji će FBiH učiniti konkurentnijom.
Ekonomska politika Vlade FBiH 2020 – 2022., u skladu s članom 17. Zakona o
budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, detaljno analizira makroekonomska
kretanja u okruženju i FBiH, daje projekcije makroekonomskih indikatora, javnih
prihoda, rashoda i javnog duga, usmjerava fiskalnu politiku koja će se provoditi u
periodu 2020 - 2022. i precizira politike koje je neophodno provesti u trogodišnjem
periodu kako bi se implementirali zacrtani ciljevi.

3
1. STRATEŠKI OKVIR I PRIORITETI RAZVOJA FEDERACIJE BIH

Bosna i Hercegovina, u cilju punopravnog članstva u Evropskoj uniji, mora nastaviti

ulagati napore da bi se ispunili svi postavljeni uslovi i zahtjevi Evropske unije. Svim
zemljama koje se nalaze na tom putu, izazov je implementacija potrebnih reformi kako
bi prilagodile i unaprijedile svoje društvo i ekonomiju u cjelini, ali isto tako i unaprijedile
životni standard cjelokupnog stanovništva. Strategija razvoja Jugoistočne Evrope do
2020. godine1, koja je rađena po uzoru na Strategiju Evropa 2020, a u čijoj izradi su
učestvovali i predstavnici BiH, jedan je od glavnih okvirnih strateških dokumenata koji
opredjeljuje rad Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Buduća strateška opredjeljenja i ciljevi Bosne i Hercegovine, pa tako i Federacije BiH,
usklađeni su sa zacrtanim ciljevima u pomenutoj strategiji. Strategija JIE 2020.
odražava odlučnost Vlada zemalja JIE da svojim politikama doprinesu socio-
ekonomskom rastu i razvoju, poboljšaju standard građana, te omoguće otvaranje novih
radnih mjesta i bolji pristup tržištima EU.
Ključni cilj Strategije JIE 2020 je postizanje visokog i održivog ekonomskog razvoja, a
samim tim i podsticanje većeg privrednog rasta u regionu, veći prosperitet i stvaranje
novih radnih mjesta, a sve kroz jačanje regionalne saradnje i veze sa EU. Strategija je
jasno usmjerena na poboljšanje konkurentnosti Jugoistočne Evrope.
Bosna i Hercegovina istovremeno participira u dvije makro-regionalne strategije EU, u
Strategiji EU za dunavsku regiju i Strategiji EU za jadransko-jonsku regiju, koje se u
manjoj ili višoj mjeri baziraju na Strategiji Evropa 2020.

Strategija EU za dunavsku regiju2 obuhvata strateške politike kao što su: povezivanje
dunavske regije, odnosno jačanje i razvoj transportnih veza, podsticanje razvoja
održivih izvora energije, očuvanje okoliša, socio-ekonomski razvoj, te jačanje
institucionalnih kapaciteta i sigurnosti u dunavskoj regiji. Podijeljena je u četiri stuba i
11 prioritetnih oblasti. Implementacijom ove strategije, pruža se mogućnost zemljama
članicama ove regije da smanjenjem prekograničnih barijera poboljšaju mobilnost
plovnih puteva, kao i mobilnost željezničkog, cestovnog i vazdušnog saobraćaja,
osiguraju kvalitet voda, upravljaju ekološkim rizicima, podstiču konkurentnost
preduzeća. Također, kroz zajedničke projekte, zemlje dunavske regije su u mogućnosti
da razvijaju društvo znanja ulaganjem u istraživanje, obrazovanje i ICT, razvijaju
ljudske vještine, unaprijede oblast kulture i turizma kao i međuljudske kontakte, te
jačaju sigurnost i borbu protiv organizovanog kriminala.
Strategija EU za jadransko-jonsku regiju3 omogućava zemljama koje participiraju u
njenoj implementaciji da kroz regionalnu saradnju ostvare korist u područjima kao što
su unapređenje pomorske privrede uz stvaranje novih radnih mjesta i poslovnih
mogućnosti u sektorima „plave“ ekonomije, očuvanje morskog okoliša u pogledu
morskih, obalnih i kopnenih ekosistema u regiji, kompletiranje transportnih i

1
Regionalno vijeće za saradnju (RCC), Strategija Jugoistočna Evropa 2020. usvojena na Ministarskoj konferenciji
Investicione komisije za Jugoistočnu Evropu od strane zemalja jugoistočne Evrope 21.11.2013. godine.
2
Strategija Evropske unije za Dunavsku regiju (The Danube Region Strategy – EUSDR) – pripremljena od strane
Evropske komsije i prihvaćena od strane zemalja članica 13. aprila 2011. godine.
3
Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju je usvojena od strane Evropskog vijeća u oktobru 2014. godine.
4
energetskih veza i razvoj održivog i odgovornog turističkog potencijala jadransko-
jonske regije kroz inovativne i kvalitetne turističke proizvode i usluge. Ovi sektori igraju
ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta i povećanju ekonomskog rasta u regiji.

Sljedeći strateški ciljevi predstavljaju dio strateškog okvira koji opredjeljuje rad Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine u narednom periodu:
- Makroekonomska stabilnost;
- Konkurentnost;
- Održivi razvoj;
- Zapošljavanje;
- Socijalna uključenost i
- EU integracije.

Strateški ciljevi i opredjeljenja Vlade Federacije BiH se ogledaju kroz društveno-

ekonomski razvoj koji prvenstveno podrazumijeva razvoj konkurentnosti domaće
privrede i tržišta rada. Jačanje privrede i konkurentnosti ključ je održivog i stabilnog
rasta u cijeloj Bosni i Hercegovini kako bi se obezbijedio bolji životni standard građana
i prosperitet. S druge strane, model stabilnog rasta privrede i jačanja konkurentnosti
mora osigurati socijalnu jednakost i solidarnost svih slojeva stanovništva.

Da bi se ostvarili navedeni strateški ciljevi Vlade FBiH, neophodno je podstaći

sveobuhvatne strukturne reforme kako bi se održala makroekonomska stabilnost i
pospješio rast i konkurentnost.
U skladu s Programom ekonomskih reformi 2020. – 2022. i Reformskom agendom
2019.-2022. Vlade FBiH, prioritetne reformske mjere u trogodišnjem periodu su:
- Razvoj tržišta električne energije i gasa;
- Unapređenje energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije;
- Razvoj i unapređenje transportne infrastrukture;
- Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva;
- Unapređenje pravnog okvira koji reguliše oblast turizma, turističkih vodiča,
turističkih zajednica, boravišne takse i ugostiteljstva;
- Smanjenje zagađenja i kretanje ka cirkularnoj ekonomiji;
- Uspostava ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i EE;
- Unapređenje sistema neporeznih prihoda;
- Smanjenje neformalne ekonomije;
- Smanjenje poreznog opterećenja rada;
- Restruktuiranje poreznog opterećenja;
- Olakšan pristup povoljnim finansijskim sredstvima za MSP;
- Povećanje ekonomske aktivnosti MSP kroz uklanjanje administrativnih barijera;
- Unapređenje zakonskog okvira u oblasti trgovine;
- Unapređenje povezanosti obrazovanja i tržišta rada;
- Povećanje efikasnosti tržišta rada;
- Unapređenje sistema socijalne zaštite.

5
2. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE

2.1. Makroekonomska kretanja u EU i okruženju u 2018. i 2019. godini

Prema statističkim pokazateljima EUROSTAT-a, u EU28 je u 2018. godini zabilježen

rast realnog BDP-a u procentu od 2,0%. Prema podacima zavoda za statistiku zemalja
u regionu i podacima iz izvještaja Evropske komisije (European economics forecast,
autumn 2019) iz novembra 2019. godine, očekivanja su da će realan rast bruto
domaćeg proizvoda u EU28 u 2019. godini iznositi 1,4%, kao posljedica usporenog
rasta tokom godine zbog nesigurnosti trgovinske politike, uključujući buduće odnose
između Velike Britanije i ostatka EU.

Prema EUROSTAT-ovim zvaničnim objavama, stopa zaposlenosti u EU28 je u 2018.

godini iznosila 73,2%, dok je prethodne godine iznosila 72,2%. Očekivanja su da će
stopa nezaposlenosti pasti na 6,3% u 2019. godini, sa 6,8% u 2018. godini.

Privredna kretanja u EU, naročito u Njemačkoj, Austriji i Italiji, te zemljama u regionu s

kojima je BiH najintenzivnije privredno povezana, imaju značajan uticaj na domaću
privredu. U 2018. godini zabilježen je realan rast BDP-a Njemačke u procentu od 1,5%,
a prognozirani rast u 2019. godini iznosi 0,4%. Austrija je zabilježila rast BDP-a u 2018.
godini u procentu od 2,4%, a za 2019. godinu se predviđa rast po stopi od 1,5%. Italija
je zabilježila realan rast u 2018. godini za 0,8%, a očekivanja su da će 2019. godine
imati blagi rast u procentu od 0,1%.

Slovenija i Hrvatska bilježe rast realnog BDP-a u 2018. godini u procentu od 4,1%
odnosno 2,6%. Prema projekcijama za 2019. godinu, očekuje se rast BDP-a Slovenije
za 2,6%, a u Hrvatskoj za 2,9%. Realni rast privrede u Srbiji iznosio je u 2018. godini
4,4%, a u 2019. godini predviđa se nešto slabiji realan rast za 3,2%. Kretanja realnog
BDP-a u Makedoniji bilježila su rast za 2,7% u 2018. godini, s očekivanim rastom od
3,2% u 2019. godini. Crna Gora je zabilježila realni rast BDP-a u 2018. godini u
procentu od 5,1%, dok će prema projekcijama za 2019. godinu stopa rasta usporiti na
3,1%.
Tabela 1: Kretanja realnog BDP-a sa učešćem izvoza FBiH u ukupnom izvozu
Realni rast BDP-a (%) Izvoz FBiH
%
Država Procjena Učešća
2018
2019 2020 2019
Njemačka 1,5 0,4 1,0 17,4
Hrvatska 2,6 2,9 2,6 12,5
Austrija 2,4 1,5 1,4 10,2
Srbija 4,4 3,2 3,8 10,4
Italija 0,8 0,1 0,4 9,4
Slovenija 4,1 2,6 2,7 7,9
Crna Gora 5,1 3,1 3,0 3,5
Europska Unija (28) 2,0 1,4 1,4 75,2
Izvor: Eurostat, Evropska Komisija, Federalni zavod za statistiku, Obrada: Federalni zavod za programiranje
razvoja

6
Privredna kretanja i projekcije u pojedinim zemljama EU, ali i zemljama regiona, imaju
uglavnom trend usporenog rasta. Obzirom da zemlje s najvećim udjelom domaćeg
izvoza (npr. Njemačka, s udjelom domaćeg izvoza u procentu od 17,4% od ukupnog
izvoza) bilježe pad ili stagnaciju realnog BDP-a, te se za njih očekuje usporen
ekonomski rast, može se očekivati pad domaćeg ukupnog izvoza. Interes FBiH je
svakako i kretanje BDP-a u Srbiji i Sloveniji, obzirom da su ove dvije zemlje sa svojim
udjelima također značajne u ukupnom izvozu. Privredna kretanja u Srbiji i Crnoj Gori,
interesantna su s aspekta regionalnih konkurenata u koje odlaze investicije, ukoliko
Bosna i Hercegovina ne stvori povoljniji ambijent za ulaganja i poslovanje privrednih
subjekata.

2.2. Makroekonomska kretanja u BiH i FBiH u 2018. i 2019. godini

Kretanje BDP-a na nivou BiH i FBiH nastavlja pozitivan trend iz 2017. godine.
Ostvareni BDP u BiH za 2018. godinu nominalno iznosi 34.034 miliona KM4, što
predstavlja realan rast u odnosu na prethodnu godinu u procentu od 3,3%.5 U FBiH je
zabilježen realni rast BDP-a u 2018. godini u procentu od 3,8%.
Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku realan rast BDP-a u FBiH u 2019.
godini iznosi 2,6%. 6

Tabela 2: Osnovni makroekonomski pokazatelji FBiH – međugodišnja promjena u %

Naziv 2018 2019
Bruto domaći proizvod (realna stopa rasta) 3,8 2,6
Stopa rasta industrijske proizvodnje 0,8 -2,7
Stopa rasta izvoza roba 9,1 -3,7
Stopa rasta uvoza roba 6,7 4,4
Pokrivenost uvoza izvozom % 59,6 55,0
Stopa rasta broja zaposlenih 2,9 2,2
Stopa registrovane zaposlenosti 33,8 34,8
Stopa anketne zaposlenosti 31,9 31,9
Stopa registrovane nezaposlenosti 39,2 37,1
Stopa anketne nezaposlenosti 19,2 18,4
Prosječna neto plaća u KM 889 928
Indeks potrošačkih cijena 101,6 100,6
Izvor: FZS; Obrada: FZZPR

Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2019. godini, u odnosu na

prethodnu godinu, niža je za 2,7%. Stopa rasta industrijske proizvodnje u 2018. godini
iznosila je 0,8%.

4
Procjena DEP-a
5
IBID
6
Saopćenje 10.3.4., 27.03.2020. Federalni zavod za statistiku.

7
Zabilježen je pad izvoza u 2019. godini po stopi od 3,7%, dok je u 2018. godini stopa
rasta izvoza iznosila 9,1%. Uvoz je u 2019. godini zabilježio rast u procentu od 4,4%,
a u 2018. godini rastao je po stopi od 6,7%. Pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini
iznosila je 55,0%, a prethodne godine 59,6% uvoza bilo je pokriveno izvozom.

Rast privredne aktivnosti u toku 2018. godine uticao je na pozitivna kretanja na tržištu
rada. Prema statističkim podacima, prosječan broj zaposlenih u 2018. godini povećan
je za 2,9%, a u 2019. godini za 2,2%.

Stopa registrovane zaposlenosti (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno

stanovništvo) ima trend rasta, obzirom da je u 2018. godini iznosila 33,8%, a u 2019.
godini 34,8%.

Stopa registrovane nezaposlenosti (broj nezaposlenih u odnosu na radnu snagu) u

FBiH u 2018. godini iznosila je 39,2%, a u 2019. godini stopa nezaposlenosti je niža i
iznosi 37,1%. Ovako visokoj stopi nezaposlenosti u znatnoj mjeri doprinosi veoma
velika prisutnost rada na „crno“, pri čemu su, pored stvarno nezaposlenih u ovaj
podatak uključeni i zaposleni koji rade u neregistriranoj ekonomiji.

Stopa zaposlenosti u FBiH prema Anketi o radnoj snazi za 2019. godinu iznosi 31,9%
(također predstavlja broj nezaposlenih u odnosu na radnu snagu). Stopa
nezaposlenosti u FBiH prema Anketi o radnoj snazi za 2019. godinu iznosi 18,4%
(također predstavlja odnos broja nezaposlenih i radne snage) i znatno je niža u odnosu
na zvaničnu (registrovanu) stopu nezaposlenosti.7

U 2019. godini zabilježen je rast nominalnih neto plaća. Prosječna neto plaća po
zaposlenom radniku u FBiH u 2019. godini iznosila je 928 KM, što predstavlja rast za
4,4% u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna plaća iznosila 889 KM.

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2019. godini prosječne godišnje potrošačke cijene

bile su na gotovo istom nivou kao prethodne godine (rast za 0,6%), dok je rast cijena
u 2018. godini iznosio 1,6%. Posmatrano po odjeljcima, najveći rast cijena zabilježen
je u sljedećim odjeljcima: alkoholna pića i duhan (rast za 5,3%), stanovanje, voda,
električna energija, plin i drugi energenti (rast za 1,7%), hrana i bezalkoholna pića (rast
za 1,4%). Najveći pad cijena zabilježen je u odjeljku odjeća i obuća (pad za 9,7%).

2.3. Makroekonomske projekcije FBiH 2019 – 2022. godina

Makroekonomske projekcije za period 2019 – 2022. godine, temeljene su na

dostupnim informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do kraja maja 2020.
godine. Slabiji ekonomski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH povećava nivo rizika
za ostvarenje makroekonomskih projekcija.

7
Anketni i registrovani podaci o ukupnom broju zaposlenih i nezaposlenih osoba razlikuju se zbog metodološkog pristupa.
Formalno nezaposlene osobe istovremeno mogu neformalno obavljati povremene i privremene poslove, te se u Anketi radne
snage evidentiraju kao zaposleni. Iz tog razloga bilježe se značajne razlike između registrovane i anketne stope nezaposlenosti.
8
U domaćoj privredi, nakon realnog rasta ekonomskih aktivnosti u 2018. godini (3,8%),
očekuje se realni rast BDP-a u 2019. godini u procentu od 2,6%. U narednom periodu,
očekivana stopa realnog rasta u 2020. godini iznosi -2,6% (pad), u 2021. godini 2,8%,
a u 2022. godini od 3,5%.

Kretanje ukupnog nivoa cijena u Federaciji BiH u periodu od 2020 - 2022. godine,
projicira se po stopama od 0,4%, 0,8% i 0,9% respektivno. Rast cijena će u najvećoj
mjeri odrediti kretanja cijena na svjetskom tržištu energenata (naročito sirove nafte), te
domaći faktori koji određuju nivo inflacije (akcize na duhan i cigarete, cijene tečnih
goriva i sl.).

Tabela 3: Makroekonomski pokazatelji za FBiH, 2018 - 2022. godine

Indikator Projekcija

2018
2019 2020 2021 2022
Nominalni BDP u mil. KM 21.984 23.081 22.0855* 23.099* 24.259*
Nominalni rast u % 7,0 5,0 -4,3* 4,6* 5,0*
Realni BDP u mil. KM 21.317 22.545 21.960* 22.579* 23.370*

Realni rast u % 3,8 2,6 -2,6* 2,8* 3,5*

BDP deflator (BDPnom/BDPreal) 103,13 102,38 97,9* 101,1* 101,5*

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u %8 1,6 0,6 0,4* 0,8* 0,9*
Investicije u mil. KM 3.398 3.496* 3.366* 3.538* 3.704*

Izvor: FMF, FZS, BHAS; Obrada FZZPR

*Procjena FZZPR

Tabela 4: Kretanje broja zaposlenih u FBiH, 2018 – 2022. godine

Indeks Procjena Indeks Procjena Indeks Procjena Indeks
Ø Ø Ø Ø
Ø 2019. 2019 2020 2021 2021
2018. 2020. 2021. 2021.
2018 2019 2020 2020
Broj
519.800 531.483 102,2 508.966* 95,7* 525.767* 103,3* 543.539* 103,4*
zaposlenih
Izvor: FZS, FMF, Obrada FZZPR
*Procjena FZZPR

Zabilježen je rast broja zaposlenih u 2019. godini za 2,2% i smanjenje broja

registrovanih nezaposlenih osoba za 6,6% u odnosu na 2018. godinu.

Procjena je da će u 2020. godini doći do pada broja zaposlenih na 508.966,

prvenstveno zbog smanjenja ekonomske aktivnosti zbog pandemije korona virusa.
Imajući u vidu mjere koje Vlada Federacije BiH planira, moguć je pozitivan efekat na
stanje tržišta rada, odnosno nastavak trenda postepenog povećanja broja zaposlenih

8
Različiti trendovi kretanja cijena mjereni pomoću BDP deflatora i indeksa potrošačkih cijena mogu se obrazložiti time što je
BDP deflator cijena dobara proizvedenih u zemlji te ukoliko zemlja više uvozi onda CPI odstupa od BDP deflatora.
9
lica. Vlada Federacije BiH je usvojila Zaključak9 kojim je podržala inicijativu da se
zaduženjem kod Svjetske banke osiguraju sredstva za Projekat podrške
zapošljavanju, koji će biti implementiran u periodu 2017 - 2021. godine. Ciljevi projekta
su povećanje formalne zaposlenosti u privatnom sektoru i unapređenje usluga
posredovanja u zapošljavanju koje pružaju službe za zapošljavanje.
S druge strane, realno je očekivati i mogući negativni uticaj na tržište rada, kao i na
cjelokupnu demografsku sliku, nakon 1. marta 2020. godine, kada će u Njemačkoj na
snagu stupiti novi propisi za kvalificiranu radnu snagu. Naime, novi zakon proširuje
mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van Evropske unije da se zaposle u
Njemačkoj.
Ukupni efekat na zaposlenost i nezaposlenost će se vidjeti tek nakon određenog
vremena.

Tabela 5: Investicijska aktivnost u FBiH, 2018 – 2022. godine10

Izvršenje Procjena Projekcija

2018 2019 2020 2021 2022

Ukupno u mil. KM 3.398 3.496* 3.366* 3.538* 3.704*

Indeks (Prethodna godina = 100) 103,2 100,2 96,2 105,1 104,7

Učešće investicija u BDP-u (Stepen investiranja u %) 15,5 15,1* 15,2* 15,3* 15,3*
Izvor: FZS, *Procjena FZZPR; Obrada FZZPR

Nakon pada u 2020. godini zbog pandemije korona virusa, očekivani rast ekonomskih
aktivnosti u Federaciji BiH u 2021. i 2022. godini, temeljit će se na strukturnim
reformama i na ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno investiranja u sektoru
energetike, saobraćaja i vodosnabdijevanja.
Blago povećanje investicijske aktivnosti očekuje se u 2021. i 2022. godini uz relativno
stabilno učešće investicijskih aktivnosti u BDP-u (učešće 15,3% u BDP-u). Procjene
investicija su vezane za blagi ekonomski oporavak u EU i okruženju, što će pozitivno
uticati i na ekonomski oporavak BiH i Federacije BiH.

3. FISKALNO OKRUŽENJE

3.1. Fiskalna politika u FBiH u 2018. i 2019. godini

U oblasti porezne politike i javnih prihoda, dosadašnje aktivnosti bile su usmjerene na
unapređenje poreznog sistema sa ciljem harmonizacije propisa na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine kako bi se stvorili jednaki uslovi privređivanja za privredne
subjekte i izvršila harmonizacija sa propisima EU.
U cilju održavanja fiskalne stabilnosti i unapređenja oblasti fiskalnih sistema u FBiH, u
2019. godini izrađen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim

9
67. sjednica Vlade FBiH, Zaključak Vlade broj 1675/2016
10
Projekcije investicijske aktivnosti urađene su u Federalnom zavodu za programirnaje razvoja za period 2019 –
2022. godine, na bazi kretanja BDP-a za isti period. Pored BDP-a u obzir je uzet i trend investicionih aktivnosti
na niovu BiH koji je procijenjen u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH. Osim navedenih parametara korišteni
su i podaci Federalnog zavoda za statistiku.
10
sistemima u cilju efikasnijeg reduciranja „sive ekonomije“. Nacrt zakona je još u
parlamentarnoj proceduri. Usvojen je Prijedlog Zakona o računovodstvu i reviziji11, koji
treba omogućiti unapređenje sistema korporativnog finansijskog izvještavanja u FBiH
i unapređenje revizije finansijskih izvještaja.

U cilju stvaranja povoljnijeg ambijenta za poslovanje usvojen je Prijedlog zakona o

doprinosima i Prijedlog zakona o porezu na dohodak.12 Cilj predloženih Prijedloga
zakona jeste proširenje porezne osnovice dohotka od nesamostalnog i samostalnog
rada na način da se smanji porezni teret na niska primanja, a poveća na visoka
primanja u vidu dvije stope, zatim oporezivanjem naknada (topli obrok, regres) uz
ekvivalentno smanjenje opterećenja plaća. Također je u sklopu ovog cilja izrađen i
upućen u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o
deviznom poslovanju. Ciljevi predloženih izmjena i dopuna odnose se na proširenje
obuhvata fizičkog prekograničnog prenosa prenosivih instrumenata, kao i svih drugih
gotovinskih ekvivalenata, koji se smatraju gotovinom u skladu s propisom kojim se
uređuje sprečavanje pranja novca.

3.2. Izvršenje budžeta FBiH (prihodi i rashodi) u 2018. i 2019. godini

Ukupno ostvareni prihodi, primici i finansiranja federalnog budžeta u prva tri kvartala
2019. godine iznosili su 1.738,7 mil. KM, što je 64% planiranog Budžetom Federacije
BiH za 2019. godinu. Od toga porezni prihodi iznose 1.234,5 mil. KM, neporezni prihodi
399,6 mil. KM, te primici od finansiranja 104,6 mil. KM. Ukupno ostvareni prihodi,
primici i finansiranja veći su za 167,7 mil. KM ili 11% u odnosu na isti period 2018.
godine.

U strukturi svih kategorija prihoda najveći rast u prva tri kvartala 2019. godine bilježe
neporezni prihodi, koji su veći za 143,9 mil. KM ili 56% u odnosu na isti period
prethodne godine. Rast se prvenstveno odnosi na prihode od naknada i taksi i prihode
od pružanja javnih usluga - povrati iz ranijih godina, a koji se odnose na iznos povrata
sredstava na Jedinstveni račun trezora sa posebnog projektnog računa Federalnog
ministarstva prometa i komunikacija.13

Prihodi od poreza u prva tri kvartala 2019. godine iznose 1.234,5 mil. KM, što je za
16,6 mil. KM ili 1% više nego u istom periodu prethodne godine. Rast se prvenstveno
odnosi na rast prihoda od poreza na dobit, te prihoda od indirektnih poreza koji
pripadaju Federaciji BiH.

Ostvareno finansiranje (primici, krediti i zajmovi) u prva tri kvartala 2019. godine
iznosilo je 104,6 mil. KM, što je više za 7,1 mil. KM ili 7% nego prethodne godine u

11
Amandmani na Prijedlog zakona utvrđeni na 192. sjednici, 26.9.2019. postali su sastavni dio Prijedloga zakona.
12
Ibid
13
Povrat sredstava u iznosu od 151,5 mil. KM u skladu sa Zaključkom Vlade FBiH br. 718/2019, odnosi se na nerealizovane
kapitalne projekte u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.

11
istom periodu. Najznačajnije odstupanje u odnosu na plan prihoda odnosi se na stavku
finansiranja, a zbog smanjenja domaćeg zaduživanja (dugoročne obveznice), usljed
odustajanja od planiranih emisija istih.

Tabela 6: Prihodi, primici i krediti (Budžet FBiH), hilj. KM

Budžet FBiH Izvršenje Izvršenje Izvršenje Izvršenje
za 2019 jan-sep jan-sep (indeks) (indeks)
2018. 2019.

(1) (2) (3) (3)/(2) (2)/(1)

1. Prihodi od poreza
1.674.024 1.217.818 1.234.470 101 74
2. Neporezni prihodi
590.552 255.638 399.574 156 68
Tekući transferi od ostalih
3.
nivoa vlasti i fondova 160 85 99 116 62
4. Tekući transferi i donacije
0,08 0,04 0 - -
Neraspoređeni višak prihoda
5.
nad rashodima 107.000 0 0 0 -
6. Ukupno prihodi (1+2+3+4+5)
2.371.736 1.473.541 1.634.143 111 72
7. Primici, krediti i zajmovi
330.110 97.530 104.593 107 32
Ukupno prihodi, primici i
8.
krediti (6+7) 2.701.846 1.571.071 1.738.736 111 64
Izvor: Federalno ministarstvo finansija

Ukupni ostvareni rashodi i izdaci za period januar-septembar 2019. godine iznosili su

1.462,4 mil. KM, što je za 79,3 mil. KM ili 5% manje u odnosu na isti period prethodne
godine, a 54% iznosa planiranog Budžetom Federacije BiH za 2019. godinu.

Posmatrano po glavnim kategorijama, zabilježen je rast tekućih rashoda za 3,5 mil.

KM, rast kapitalnih izdataka za 25,3 mil. KM i rast izdataka za finansijsku imovinu za
3,4 mil. KM. S druge strane, zabilježen je pad izdataka za otplate dugova za 111,4 mil.
KM.

U prva tri kvartala 2019. godine, tekući rashodi su realizovani u iznosu od 997,7 mil.
KM, kako slijedi:
- Rashodi za plate i naknade državnih službenika iznose 158.627 hilj. KM, što je
više za 6% ili 9,3 mil. KM u odnosu na isti period prethodne godine;
- Doprinosi poslodavca iznose 17.116 hilj. KM, što je za 7% ili 1 mil. KM više u
odnosu na isti period prethodne godine;
- Izdaci za materijal i usluge izvršeni su u iznosu od 46.199 hilj. KM, što je za 6%
ili 2,8 mil. KM više u odnosu na isti period prethodne godine;
- Tekući transferi i drugi tekući rashodi izvršeni su u iznosu od 707.864 hilj. KM,
što je za 11,9 mil. KM ili 2% manje u odnosu na isti period prethodne godine;
- Izdaci za kamate i ostale naknade izvršeni su u iznosu od 67.866 hilj. KM, što
je za 3% ili 2,3 mil. KM više u odnosu na isti period prethodne godine.

Kapitalni izdaci (nabavka stalnih sredstava i kapitalni grantovi) izvršeni su u iznosu od

42,1 mil. KM, što predstavlja značajan rast za 25,3 mil. KM ili 150% u odnosu na prva
12
tri kvartala prethodne godine. Kapitalni izdaci su se najvećim dijelom odnosili na
kupovinu zgrade u svrhu rješavanja trajnog smještaja Vlade FBiH, te kapitalne
transfere javnim preduzećima.
Izdaci za finansijsku imovinu izvršeni su u iznosu od 16,2 mil. KM, što je više za 3,3
mil. KM ili 26% u odnosu na isti period 2018. godine. Izdaci se odnose na
sufinansiranja Vlade FBiH u međunarodnim projektima, te domaća pozajmljivanja.

Izdvajanja za otplatu dugova iznose 406,4 mil. KM i niža su za 111,4 mil. KM ili 22% u
odnosu na prva tri kvartala u 2018. godini, usljed smanjene emisije trezorskih zapisa i
obveznica.

Najznačajnija odstupanja u odnosu na plan se odnose na Izdatke za materijal, sitan

inventar i usluge, gdje je izvršenje u odnosu na plan 45%, te na Ukupne kapitalne
izdatke sa izvršenjem od 10% u odnosu na plan Budžeta, s najznačajnijom stavkom
na ekonomskom kodu kapitalnih grantova-transfera javnim preduzećima (od planiranih
299,0 mil. KM u prvih 9 mjeseci je izvršeno tek 16,4 mil. KM). Razlog ovome jeste stav
Vlade FBiH prema kojem se sredstva javnim preduzećima (Autoceste i Ceste FBiH)
doznačavaju fazno.

Tabela 7: Rashodi i izdaci (Budžet FBiH), hilj. KM

Budžet FBiH Izvršenje Izvršenje Izvršenje Izvršenje
za 2019 jan-sept jan-sept (indeks) (indeks)
2018. 2019.
(1) (2) (3) (3)/(2) (2)/(1)
1. Tekući rashodi 1.558.761 994.193 997.673 100 64
2. Kapitalni izdaci 404.747 16.869 42.137 250 249
3.
Izdaci za finansijsku imovinu 23.220 12.869 16.224 126 70
4. Izdaci za otplate zajmova i
517.807 406.419 78
kredita 709.963 57
5.
Tekuća rezerva 1.027 1.927 187
5.155 37
Ukupno rashodi i izdaci
6. 2.701.846 1.541.738 1.462.453 95 54
(1+2+3+4+5)
Izvor: Federalno ministarstvo finansija
Ukupan rast tekućih transfera, kapitalnih izdataka i izdataka za finansijsku imovinu
iznosio je 32,1 mil. KM. Zabilježeni pad ukupnih rashoda i izdataka za 79,3 mil. KM u
periodu januar-septembar 2019. godine, posljedica je smanjenja izdataka za otplate
dugova (za 111,4 mil. KM).

Sveukupno posmatrano, ukupni realizovani prihodi viši su za 171,7 mil. KM u odnosu

na ukupne rashode i izdatke u periodu januar-septembar 2018. godine, uključujući i
primitke i finansiranje budžeta Federacije ostvaren je suficit u iznosu od 276,3 mil. KM.

13
 3.3. Projekcije javnih prihoda i rashoda u periodu 2020 - 2022. godine

3.3.1. Projekcije javnih prihoda

Uzimajući u obzir novonastalu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa COVID-19,

koja je dovela do značajnog slabljenja ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini, a
istovremeno se vodeći makroekonomskim pretpostavkama i mjerama koje je Vlada
Federacije BiH poduzela u cilju smanjenja njenih negativnih ekonomskih učinaka,
vodeći se krajnjom opreznošću u procesu projeciranja naplate javnih prihoda, ukupni
prihodi (porezni i neporezni) u 2020. godini, koji su na raspolaganju za finansiranje
funkcija budžeta Vlade Federacije BiH, planirani su u iznosu od 1.910 mil. KM, što je
za približno 6% manje u odnosu na izvršenje u 2019. godini.

Potrebno je istaći da se u prihode Vlade Federacije u 2020. godini uključuju i prihodi

po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, obzirom da je Federalni
zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje od 01.01.2020. godine ušao u sistem JRT
FBiH, čime ukupni prihodi za finansiranje funkcija Vlade Federacije BiH u 2020. godini
iznose 3.669 mil. KM.

Obzirom da prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invladisko osiguranje nisu

sadržani u izvršenju Budžeta Federacije BiH u 2019. godini, već su evidentirani kao
prihod vanbudžetskih fondova, ukoliko se posebno sagleda odnos plana njihove
naplate u 2020. godini sa ostvarenjem u 2019. godini, predviđen je pad za preko 14%.

Projekcije za naredne dvije godine prate pretpostavku o postepenom oporavku

ekonomije i pozitivnim kretanjima ključnih makroekonomskih parametara, ali je njihov
nivo, zbog slabljenja početne baze u 2020. godini, znatno skromniji u odnosu na trend
bilježen u zadnjih nekoliko godina. Tako se, u 2021. godini očekuje ukupan rast od
1,7% prihoda budžeta Federacije BiH, koji uključuju: porezne i neporezne prihode, te
doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, u odnosu na ukupan plan u 2020.
godini, dok je u 2022. godini očekivan rast od 2,2% u odnosu na 2021. godinu.

Tabela 8: Kretanje prihoda budžeta Vlade FBiH za period 2018 - 2022. (mil. KM)

Izvršenje Izvršenje Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks

Naziv prihoda 2018. 2019. 19/18 2020. 20/19 2021. 21/20 2022. 22/21

Porezni prihodi 1.663 1.676 100,8 1.522 90,8 1.566 102,9 1.598 102,0

Prihodi od indirektnih poreza 1.578 1.577 99,9 1.450 91,9 1.493 103,0 1.523 102,0

- Prihodi od indirektnih poreza

972 1.070 110,1 912 85,2 952 104,4 1.007 105,8
koji pripadaju Budžetu FBiH

- Sredstva za finansiranje
606 506 83,5 539 106,5 541 100,4 515 95,2
vanjskog duga

Porez na dobit 85 99 116,5 72 72,7 73 101,4 76 104,1

Doprinosi 0 0 1759 1808 102,8 1864 103,1

14
Doprinosi za PIO 1759 1808 102,8 1864 103,1

Neporezni prihodi 495 354 71,5 388 109,6 357 92,0 350 98,0

Naknade i takse, novčane kazne i posebne

75 80 106,7 64 80,0 66 103,1 68 103,0
naknade

Ostali neporezni prihodi 420 274 65,2 324 118,2 291 89,8 282 96,9

- Prihodi od finansijske i
387 224 57,9 286 127,7 252 88,1 242 96,0
nematerijalne imovine

dividende 197 32 16,2 31 96,9 30 30

povrat anuiteta (sredstva krajnjih

185 190 102,7 249 131,1 217 87,1 206 94,9
korisnika za otplatu kredita)
ostali prihodi od fin. i
5 3 60,0 5 166,7 5 100,0 6 120,0
nematerijalne imovine

- Ostalo 33 49 148,5 38 77,6 39 102,6 40 102,6

UKUPNO POREZNI I NEPOREZNI
2.158 2.030 94,1 1.910 94,1 1.923 100,7 1.948 101,3
PRIHODI

UKUPNO POREZNI, NEPOREZNI

2.158 2.030 94,1 3.669 180,7 3.731 101,7 3.812 102,2
PRIHODI I DOPRINOSI

Izvor: Federalno ministarstvo finansija

Najznačajniji izvor finansiranja budžeta Vlade Federacije BiH su porezni prihodi.

Projekcije ove kategorije prihoda rađene su na postojećim poreznim politikama u
oblasti indirektnih i direktnih poreza, uzimajući u obzir moguće značajne negativne
efekte, kao i prve zabilježene trendove naplate od početka pojave pandemije.
Projekcija ukupnih prihoda od indirektnih poreza (uključujući dio predviđen za otplatu
vanjskog duga) u 2020. godini predviđa pad od 8% u odnosu na izvršenje u 2019.
godini, dok bi pad raspoloživog dijela ovih prihoda nakon izmirenja obaveza po osnovu
vanjskog duga iznosio skoro 15%. U 2021. i 2022. godini predviđen je rast ukupnih
prihoda od indirektnih poreza za 2,9% i 2%. Planirani rast raspoloživog dijela nakon
otplate vanjskog duga u 2021. godini iznosi 4,4%, dok pod utjecajem nižeg nivoa
otplate vanjskog duga u 2022. godini raspoloživi prihodi bi trebali ostvariti rast od 5,8%
u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi od indirektnih poreza u 2019. godini su
imali najveći udio u ukupnim prihodima budžeta Vlade Federacije BiH sa skoro 78%,
dok je uključivanjem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u ukupan okvir
prihoda, učešće indirektnih poreza u 2020. godini metodološki smanjeno na oko 39%.
Prihodi od poreza na dobit, koji se prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda uplaćuju
u budžet Federacije BiH i koji su zadnjih nekoliko godina bilježili visok rast, također su
pogođeni negativnim učincima pandemije na privredno djelovanje, čime je se u 2020.
godini predviđa smanjenje njihove naplate za preko 27% u odnosu na 2019. godinu. U
narednim godinama planiran je laganiji oporavak istih shodno pretpostavljenim
makroekonomskim kretanjima.
Planirani prihodi po osnovu naknada i taksi, novčanih kazni i posebnih naknada u
2020. godini iznose 64 mil. KM, sa pretpostavljenim padom od 20% u odnosu na
izvršenje u 2019. godini. Ova kategorija prihoda uključuje: administrativne takse,
15
putničke takse, sudske takse, naknade za korištenje cestovnog zemljišta, federalne
takse za korištenje autoputa, kao i ostale budžetske naknade i novčane kazne po
osnovu federalnih propisa. U naredne dvije godine planirani prihodi po ovom osnovu
iznose 66 mil. KM u 2021. godini i 68 mil. KM u 2022. godini.

Ostali neporezni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 324 mil. KM, što je za
18% ili za 50 mil. KM više u odnosu na izvršenje u 2019. godini, ali prvenstveno
uslovljeno većim planom naplate prihoda od krajnjih korisnika za povrate anuiteta po
otplaćenim kreditima. Za 2021. godinu projiciran je pad ostalih neporeznih prihoda za
10%, a za 2022. godinu pad za oko 3%.

Tabela 9: Projekcije javnih prihoda vanbudžetskih fondova, 2020 - 2022. godina (% BDP)14

Projekcija Projekcija Projekcija

Prihodi
2020* 2021* 2022*

Fond zdravstvenog osiguranja 5,69 5,18 5,08

Fond za zapošljavanje 0,60 0,59 0,58

UKUPNO 6,29 5,77 5,66

Izvor: Federalno ministarstvo finansija; Obrada FZZPR; *Projekcija BDP-a FZZPR

Projekcija ukupnih prihoda na raspolaganju kantonima i općinama, u skladu sa Zakonom

o pripadnosti javnih prihoda, pokazuje da će učešće prihoda u BDP-u biti stabilno u
periodu 2020 - 2022. godine (oko 11,8%).

Očekuje se stabilno učešće prihoda od poreza u BDP-u kantona i općina u procentu od

oko 9,5% u periodu 2020 - 2022. godine . Za udio neporeznih prihoda u BDP-u također
se očekuje stabilno učešće od oko 2,3%.

Tabela 10: Projekcije prihoda kantonalnih i općinskih budžeta, 2020 – 2022. godina (% BDP-a)

Naziv Projekcija 2020 Projekcija 2021 Projekcija 2022

Porezni prihodi 9,5 9,4 9,4

Prihodi od indirektnih poreza 7,2 7,2 7,2

Prihodi od direktnih poreza 2,3 2,3 2,2
Neporezni prihodi 2,3 2,3 2,2
Ukupno 11,8 11,7 11,7
Izvor: Federalno ministarstvo finansija, Obrada FZZPR

14
U vanbudžetske fondove uključeni su samo porezni prihodi – doprinosi, bez neporeznih prihoda i primitaka.

16
 3.4. Javni rashodi u Federaciji BiH

Polazna osnova djelovanja Vlade Federacije BiH, kad je u pitanju upravljanje javnim
rashodima, je stabilna fiskalna politika sa ciljem smanjenja javne potrošnje. U periodu
2020-2022. godina Vlada Federacije BiH će nastaviti provođenje restriktivne javne
potrošnje s cilјem održavanja stabilnog finansijskog sistema i budžetske ravnoteže, te
jače kontrole javnih rashoda.

Politike upravljanja javnim rashodima Vlade FBiH u narednom periodu će biti

usmjerene na:
- Poboljšanje fiskalne discipline;
- Ograničavanje tekuće potrošnje u funkciji jačanja ulaganja u kapitalne projekte
i javne investicije.
Nastavit će se također provedba restriktivne politike zapošljavanja i ograničavanja
tekućih rashoda s ciljem smanjenja javne potrošnje u odnosu na BDP.
Dosljednom implementacijom programskog budžetiranja na nivou Federacije BiH i u
svih deset kantona, pojačaće se kontrola dodjele i trošenja javnih sredstava kroz
transfere, odnosno subvencije. U 2020. godini planirano je uvrštavanje Federalnog
zavoda za penzijsko - invalidsko osiguranje kao budžetskog korisnika u Budžetu Vlade
Federacije BiH, što će omogućiti izvršavanje uplata i isplata penzija kroz Jedinstveni
račun trezora, čime će se osigurati veća transparentnost u trošenju javnih sredstava i
stabilnost isplate penzija.
Provedba navedenih mjera, uz fokus na nastavak provođenja mjera smanjenja
ukupnih rashoda i izdataka, zajedno s efektima poreznih politika, omogućit će
stvaranje fiskalnog prostora za javne investicije i kapitalne projekte. U konačnici će to
pridonijeti jačanju stabilnosti javnih finansija, što je preduslov ekonomskog rasta u BiH,
odnosno FBiH.

Projekcije javnih rashoda za period 2020 - 2022. godina nisu dostupne, obzirom da se
nisu stekli preduslovi za usvajanje Dokumenta okvirnog budžeta za period 2020 -
2022. godine, uslijed kašnjenja u usvajanju Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika
BiH (GOFBP BiH) od strane Fiskalnog vijeća BiH.

4. JAVNI DUG

Javni dug Federacije BiH, postupak zaduživanja i izdavanja garancija, limiti

zaduživanja, osiguranje sredstava za otplatu duga, vođenje evidencije o dugu i druga
pitanja koja se odnose na javni dug FBiH, kantona i općina, regulisani su Zakonom o
dugu, garancijama i zaduživanju u Federaciji BiH. Stanje javnog duga je od izuzetnog
značaja za kreiranje razvojnih politika. Pregled stanja i projekcija javnog duga u ovom
dokumentu temelji se na raspoloživim podacima Federalnog ministarstva finansija.

17
 4.1. Stanje javnog duga FBiH u 2018. i 2019. godini

Dug u Federaciji BiH se odnosi na preuzete obaveze po osnovu vanjskog duga bivše
Jugoslavije, preuzete unutarnje obaveze, zaduživanje na domaćem tržištu, uključujući
emisiju vrijednosnih papira, te novo ino zaduženje.

Ukupan vanjski dug u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja dug kojim upravlja i
za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH, vanjski dug Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine i vanjski dug koji je ugovorila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i
proslijedila krajnjim korisnicima – finansijskim institucijama, javnim kompanijama,
kantonima, lokalnim zajednicama, bankama i drugim korisnicima.

Procjena ukupnog duga u FBiH za 2019. godinu iznosi 5.687,24 mil. KM, što
predstavlja povećanje za 35,28 mil. KM ili 0,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Procjena vanjskog duga u Federaciji BiH za 2019. godinu iznosi 4.690,02 mil. KM (pad
za 0,3% u odnosu na 2018. godinu), najvećim dijelom je ugovoren sa bilateralnim i
multilateralnim finansijskim institucijama (Svjetska banka, EBRD, EIB, MMF i dr.), u
cilju osiguranja sredstava za finansiranje većih infrastrukturnih projekata, te za
budžetsku podršku. Od ukupnog iznosa vanjskog duga u FBiH, na dug Vlade
Federacije BiH odnosi se 2.106,74 mil. KM, na dug kantona 221,5 mil. KM, na dug
gradova i općina 161,24 mil. KM, i na dug javnih preduzeća i ostalih korisnika 2.200,54
mil. KM.

Tabela 11: Konsolidovani dug u Federaciji BiH na bazi verifikovanog unutrašnjeg duga (mil. KM)

Javni dug u FBIH (KM) 2016 2017 2018 2019*

1. Unutrašnji dug u Federaciji BiH 1.273,87 1.132,24 949,22 997,23

1.1. Unutrašnji dug Federacije BiH 1.016,99 894,69 704,67 731,87

1.2. Unutrašnji dug kantona 199,87 178,22 182,72 195,01
1.3. Unutrašnji dug općina i gradova 57,01 59,33 61,83 70,34

2. Vanjski dug u Federaciji BiH 5.250,05 4.739,37 4.702,74 4.690,02

2.1. Vanjski dug Federacije BiH 2.829,15 2.393,51 2.291,21 2.106,74

2.2. Vanjski dug kantona 278,81 248,70 237,14 221,50
2.3. Vanjski dug općina i gradova 121,49 138,72 154,05 161,24
2.4. Vanjski dug javnih preduzeća i
ostalih korisnika
2.020,60 1.958,44 2.020,34 2.200,54
Ukupan dug u Federaciji BiH 6.523,92 5.871,61 5.651,96 5.687,24
Izvor: Federalno ministarstvo finansija; *Procjena za 2019. godinu

Procjena unutrašnjeg duga u Federaciji BiH za 2019. godinu iznosi 997,23 mil. KM, što
je u poređenju sa stanjem na kraju 2018. godine više za 48 mil. KM, ili 5%. Od ukupnog
unutrašnjeg duga u FBiH, na dug Federacije BiH se odnosi 731,87 mil. KM, kantona
195 mil. KM, te gradova i općina 70,34 mil. KM.

18
Unutrašnji dug FBiH sastoji se od tržišnih i netržišnih instrumenata. Tržišni instrumenti
su trezorski zapisi i trezorske obveznice koje je Federacija Bosne i Hercegovine, putem
aukcija, počela izdavati 2011. i 2012. godine.
Ukupan vanjski i unutrašnjii dug Vlade Federacije BiH, ne uzimajući u obzir dug koji je
supsidijarno prenesen na krajnje korisnike, za 2019. godinu iznosi 2.838,61 mil. KM,
te je u odnosu na 2018. godinu smanjen za 157 mil. KM ili 5,3%.

U strukturi ukupnog procijenjenog duga Federacije BiH za 2019. godinu, vanjski dug
učestvuje sa 74,2%, što je manje za 2,3 p.p. u odnosu na 2018. godinu (76,5%).

Tabela 12: Kretanje ukupnog vanjskog i Tabela 13: Kretanje vanjskog i unutrašnjeg,
unutrašnjeg, verifikovanog duga u FBiH, mil. verifikovanog duga FBiH (samo federalni nivo), mil.
KM (svi nivoi vlasti) KM
Vanjski Unutrašnji Vanjski Unutrašnji
Ukupno Ukupno
dug dug dug dug
2016 5.250,05 1.273,87 6.523,92 2016 2.829,15 1.016,99 3.846,14
2017 4.739,37 1.132,24 5.871,61 2017 2.393,51 894,69 3.288,20
2018 4.702,74 949,22 5.651,96 2018 2.291,21 704,67 2.995,88
2019 4.690,02 997,23 5.687,24 2019 2.106,74 731,87 2.838,61
Izvor: Federalno ministarstvo finansija

4.2. Projekcija javnog duga FBiH 2019 - 2022.

4.2.1. Održivost duga

U ekonomskoj teoriji se ne navodi eksplicitna mjera dozvoljenog nivoa zaduženja.

Princip je da je granica zaduživanja dosegnuta kada su ugroženi ciljevi fiskalne politike.
Praksa nam govori da ne postoji stroga definicija održivosti javnoga duga obzirom da
pojedine ekonomije mogu zapasti u krizu finansiranja javnog duga i sa niskim udjelima
duga u BDP-u, dok uglavnom razvijene ekonomije mogu funkcionisati i kad nivo javnog
duga dosegne visok udio u BDP-u. Finansiranje duga je uslovljeno i dostupnošću i
cijenom sredstava za njegovo pokriće, tako da zaduženost, sa aspekta korisnosti i
profitabilnosti za zemlju, može biti različita u zavisnosti od cijene kapitala u pojedinim
zemljama.
Zaduženost u Federaciji BiH je u okviru mastrihtskih kriterija, koji pretpostavljaju da
javni dug cjelokupnog javnoga sektora ne bude viši od 60% BDP-a. Posmatrajući
odnos ukupnog duga u FBiH prema BDP-u u periodu od 2016. do 2019. godine, udio
duga se od 2016. godine smanjivao i na kraju 2019. godine iznosi 24,8%. U 2018.
godini ovaj udio iznosio je 25,7%.

19
 Tabela 14: Udjeli javnog duga u Federaciji BiH u BDP-u
2016 2017 2018 2019*

Vanjski dug u
Federaciji/BDP 26,9% 23,1% 21,4% 20,5%
Unutrašnji dug u
Federaciji/BDP 6,5% 5,5% 4,3% 4,4%
Ukupan dug u
Federaciji/BDP 33,4% 28,6% 25,7% 24,8%
Izvor: Federalno ministarstvo finansija i izračun Zavoda
Procjena BDP-a za 2019. godinu, FZZPR

Udio ukupnog duga Federacije BiH u BDP-u također se smanjivao nakon 2016.
godine. U 2019. godini udio se smanjio na 12,3%. U periodu 2020 - 2022. godine
očekuje se smanjenje udjela ukupnog duga Federacije BiH u BDP-u i to: 12,5% u 2020.
godini, 10,8% u 2021. i 8,9% u 2022. godini.

Tabela 15: Pokazatelji održivosti duga Federacije BiH (mil. KM) na bazi verifikovanog unutrašnjeg duga
2020 2021 2022
2016 2017 2018 2019
Projekcije
BDP 19.540 20.540 21.984 23.080* 22.085* 23.099* 24.589*
Stanje vanjskog
2.829,15 2.393,51 2.291,21 2.106,74 1.971,12 1.749,00 1.492,41
duga FBiH
Stanje
unutrašnjeg 1.016,99 894,69 704,67 731,87 780,09 742,91 706,32
duga FBiH
Ukupan dug 2.751,21 2.491,91 2.197,63
3.846,14 3.288,20 2.995,88 2.838,61
FBiH
Ukupan dug
19,7% 16,0% 13,6% 12,3%* 12,5%* 10,8%* 8,9%*
FBiH/BDP
Vanjski dug
14,5% 11,7% 10,4% 9,2%* 9,0%* 7,6%* 6,1%*
FBiH/BDP
Unutrašnji dug
5,2% 4,4% 3,2 3,2%* 3,5%* 3,2%* 2,9%*
FBiH/BDP
Izvor: Federalno ministarstvo finansija i izračun Zavoda; *Procjena FZZPR

Dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga uz zaduživanje kod

međunarodnih finansijskih institucija pod koncesionim uslovima (niska kamatna stopa,
duži rok otplate i što duži grace period). Novo zaduživanje bi moralo biti povezano sa
projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji privredni rast.
Donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu
makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje
FBiH.

20
5. POLITIKE OSTVARIVANJA STRATEŠKIH CILJEVA PO
MINISTARSTVIMA

Implementacija definisanih strateških i reformskih ciljeva Vlade Federacije BiH se

odvija kroz politike rada pojedinih ministarstava. Ovaj dio dokumenta daje detaljan
pregled politika resornih ministarstava Vlade FBiH u periodu 2020. – 2022.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova

U oblasti za koju su nadležni Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i Federalna
uprava policije, u periodu 2020. – 2022. godine prioritetni pravci djelovanja su:
- Provođenje aktivnosti na sprečavanju svih oblika ekstremističkog i terorističkog
djelovanja poštujući vrijednost demokratije, vladavine prava i ljudskih prava i
sloboda;
- Smanjenje prisustva nelegalnog malog naoružanja, lakog naoružanja i municije
na prostoru Federacije BiH;
- Nastavak aktivnosti u radu koordinacionog odbora za kontrolu malog i velikog
naoružanja u BiH (SALW);
- Korištenje međunarodne baze podataka I-ARMS;
- Smanjenje nelegalne proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga na
području Federacije BiH;
- Podizanje svijesti o opasnostima Cyber kriminala;
- Jačanje zaštite vitalne informatičke infrastrukture;
- Jačanje kapaciteta u okviru borbe protiv kompjuterskog kriminala;
- Jačanje kapaciteta u okviru borbe protiv privrednog kriminala i korupcije;
- Borba protiv organizovanih kriminalnih grupa;
- Jačanje kapaciteta u okviru borbe protiv dječije pornografije, krvnih delikata,
trgovine ljudima i seksualnih delikata;
- Provođenje aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju krivičnih djela iz oblasti: auto-
kriminala, lihvarstva, iznuda i ucjena.

Cilj provođenja navedenih prioritetnih pravaca jeste stvaranje što bolje sigurnosne
situacije na području Federacije BiH.

Federalno ministarstvo pravde

Prioritetne politike Federalnog ministarstva pravde za period 2020 – 2022. godine su:
- Funkcionalno i nepristrasno pravosuđe;
- Efikasna i moderna javna uprava;
- Unaprjeđenje sustava izvršenja kaznenih sankcija;
- Rad na procesu europskih integracija.

21
Aktivnosti vezane za „Funkcionalno i nepristrasno pravosuđe“ odnose se na izradu
novih i izmjene i dopune postojećih zakona kojima će se urediti i unaprijediti rad
odvjetničke i notarske djelatnosti. U narednom razdoblju, poseban naglasak će se
staviti na učinkovit rad pravosudnih organa i osiguranje procesnih prava stranke
donošenjem Zakona o suđenju u razumnom roku. Poduzimat će se aktivnosti radi
unaprjeđenja registracije poslovnih subjekata kroz izmjene i dopune postojećeg
zakonskog okvira. Također, nastavit će se s procesom digitalizacije spisa predmeta u
registracijskim sudovima. Nadalje, predviđeno je unaprjeđenje instituta stečaja i
likvidacije, kao i parničnog, izvršnog, i kaznenog postupka.

Aktivnosti vezane za politiku „Efikasna i moderna javna uprava“ odnose se na

donošenje niza zakona poput Zakona o slobodi pristupa informacijama u FBiH, te
podzakonskih akata kao što su Pravilnik o uredskom poslovanju. U navedenom
razdoblju, Zavod za javnu upravu aktivno će sudjelovati u procesu reforme javne
uprave, kao i na unaprjeđenju izdavačke djelatnosti.

Aktivnosti vezane za politiku „Unaprjeđenje sustava izvršenja kaznenih sankcija“

odnose se na usvajanje novog Zakona o izvršenju kaznenih sankcija u FBiH čime će
se stvoriti novi zakonski okvir usklađen s europskim standardima. U suradnji s Vijećem
Europe, planirana je realizacija pilot projekta radi digitalizacije i uvezivanja baza
podataka kazneno – popravnih zavoda u FBiH. Također, i u narednom razdoblju
obavljat će se poslovi vezani za praćenje realizacije načina izvršenja kućnog zatvora
s elektronskim nadzorom u FBiH, praćenje realizacije programa postupanja s ranjivim
kategorijama zatvorske populacije, certificiranje službenog osoblja koje radi s
maloljetnicima u zavodskim ustanovama, policijskim organima, centrima za socijalni
rad.

Aktivnosti vezane za politiku „Rad na procesu europskih integracija“, odnose se na

intenziviranje aktivnosti na usklađivanju zakonodavnog okvira iz nadležnosti
Federalnog ministarstva pravde s europskom pravnom stečevinom. U narednom
razdoblju poduzimat će se daljnje aktivnosti radi praćenja i realizacije projekata koji se
financiraju iz sredstava predpristupne pomoći Europske unije. Tijekom 2020. godine,
planirano je raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta i izbor izvođača radova,
čime bi se stvorile sve pretpostavke za izgradnju novog KPZ Sarajevo kapaciteta 150
zatvorenika, za što su već osigurana sredstva iz fondova predpristupne pomoći
Europske unije u iznosu od 3,5 milijuna eura.

Federalno ministarstvo finansija-financija

Prioritetne politike Federalnog ministarstva finansija-financija za period 2020. – 2022.
godine su:

- Unapređenje sustava neporeznih prihoda donošenjem sveobuhvatanog propisa

o naknadama i taksama u FBiH, te objavom i implementacijom Registra taksi i
naknada u FBiH;

22
 - Unapređenje sustava fiskalizacije FBiH radi suzbijanja neformalne ekonomije,
odnosno unapređenje evidentiranja i nadzora prometa novca;
- Smanjenje poreznog opterećenja rada odnosno prebacivanje poreznog
opterećenja na osobe s većim primanjima čime će se osigurati pravičnija
raspodjela poreznog tereta;
- Preraspodjela poreznog opterećenja u cilju pojednostavljenja poslovnog
okruženja;
- Restruktuiranje starog poreznog duga da bi se spriječio daljnji rast postojećeg
duga po osnovu poreza.
Jedan od načina za stvaranje boljih uvjeta za poslovanje je poboljšanje pristupa
financijama za poduzeća, što će u narednim godinama zahtijevati jačanje kreditnih
informacijskih sustava, uklanjanje nedostataka u pravnom okviru i režimu
insolventnosti i daljnji razvoj nebankarskih financijskih institucija.

Za postizanje stabilnog i održivog rasta i konkurentnosti Federacije BiH potrebno je

unaprijediti sustav fiskalizacije u Federaciji, čime će se dobiti povoljnije poslovno
okruženje, za koje se očekuje da će osigurati povećanje domaćih i inozemnih
investicija.

Preduvjet za održavanje fiskalne stabilnosti je jačanje fiskalne discipline, odnosno

unapređenje poslovanja u oblasti naplate javnih prihoda, te u oblasti namjenske
proračunske potrošnje i nadzora namjenskog trošenja proračunskih sredstava.
Povećanje javnih prihoda će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširenjem
poreske osnovice kao i smanjenjem neformalne ekonomije.
Uspostavljanjem Jedinstvenog registra naknada na nivou Federacije osigurat će se
transparentnost i dostupnost informacija o naknadama i taksama, kao i jednistvena
primjena istih na čitavoj teritoriji Federacije.

Izradom zakonskih okvira i strateških dokumenata će se osigurati dobro planiranje

proračunskih sredstava, te upravljanja dugom Federacije.

Provođenje reformi, koje će osigurati daljni ekonomski rast, će zahtijevati i daljnje

zaduživanje, pri čemu će se nastojati zaduživati po povoljnjijim koncesijskim uvjetima
odnosno uz nižu kamatnu stopu, dugi rok otplate i dugi grace period.

Politika zaduživanja na vanjskom tržištu i dalje će se zasnivati na maksimiziranju

koncesionalnog vanjskog duga. Ograničen pristup kvalitetnim izvorima financiranja, te
potreba realizacije većih infrastrukturnih projekata determinira i izbor kreditora na
vanjskom tržištu. U cilju financiranja definiranih potreba, vanjsko zaduženje uglavnom
će se provoditi putem međunarodnih financijskih institucija kao i bilateralnim
sporazumima posredstvom agencija za promociju razvoja.

U naredom periodu se planira unaprijediti poslovno okruženje unapređenjem

zakonskih okvira tj. doradom Zakona o unutarnjem platnom prometu, Zakona o
23
doprinosima Federacije BiH, Zakona o porezu na dobit Federacije BiH, Zakona o
porezu na dohodak, te Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
U oblasti platnog prometa prioritene politike bit će usmjerene na osiguranje
transparentnosti i uporedivosti naknada platnih usluga i omogućavanje korisnicima
usluga da odlučuju o izboru pružaoca platnih usluga, smanjenje međubankarskih
naknada pri izvršavanju platnih transakcija na osnovu platnih kartica, te razvoj i
povećanje efikasnosti bezgotovinskih plaćanja u zemlji i povećanje udjela
bezgotovinskih plaćanja u ukupnim plaćanjima i smanjenje sive ekonomije.

U oblasti računovodstva i revizije aktivnosti u narednom periodu će biti usmjerene na

daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim zakonodavstvom,
podizanje nivoa kvaliteta u oblasti financijskog izvještavanja i revizije financijskih
izvještaja u Federaciji BiH i usklađivanje sa najbolјom međunarodnom praksom u ovoj
oblasti, jer procjena budućih performansi poduzeća, omogućava investitorima
donošenje dobrih investicijskih odluka, kao i smanjenje rizika od financijskih kriza i
njihovog negativnog utjecaja na ekonomiju.

U aprilu/travnju 2017. godine donesena je Strategija reforme upravljanja javnim

finansijama/financijama u Federaciji BiH za period 2017-2020. godina, a u tekućoj
2020. godini planirano je donijeti novu strategiju za period 2021-2024. godine kojom
će se, nakon što se analizira realizacija ključnih ciljeva prethodne strategije, definirati
novi ciljevi i mjere za ostvaranje istih.

Bosna i Hercegovine se krajem prvog kvartala 2020. godine susrela sa pojavom

pandemije COVID-19, te je Vlade FBiH donijela Odluku o proglašenju nesreće
uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije BiH na 214.
sjednici Vlade FBiH dana 16.03.2020.godine. Na ovoj sjednici Vlada je donijela niz
zaključaka za provođenje restriktivnih mjera s ciljem suzbijanja širenja COVID-19.

Vlada Federacije BiH je zadužila15 budžetske korisnike da osiguraju uštede sredstava

koja će biti preusmjerena za sanacije posljedica od COVID-19, uz poseban naglasak
na redukciju troškova organa uprave. Da bi se realizirao ovaj zaključak Vlade,
Federalno ministarstvo finansija je putem Instrukcije obavijestilo budžetske korisnike o
načinu prestrukturiranja sredstava i pripremilo Izmjenu i dopunu Budžeta Federacije
BiH za 2020. godinu, koji je usvojen dana 06.05.2020. godine.
U cilju ublažavanja posljedica nastalih usljed pojave pandemije COVID-19, Vlada
Federacije BiH je uvela niz mjera pomoći građanima, privredi i privrednim subjektima,
kao što su kontrole i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica i osnovnih
higijenskih potrepština i cijene nafte. Uspostavljen je Koordinacijski odbor za
stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije i Fond za stabilizaciju privrede,
čiji će prioritetni zadatak biti očuvanje radnih mjesta subvencioniranjem dijela
doprinosa svim privrednim subjektima koji ispune kriterije definirane Prijedlogom

15
217. Sjednica Vlade FBiH, Zaključak V. br. 491/2020 od 03.04.2020.godine

24
zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom
COVID 19. Pored navedenog, planirano je uspostavljanje i Garantnog fonda u
Razvojnoj banci, za izdavanje garancija prema komercijalnim bankama, sa ciljem
održavanja i poboljšanja likvidnosti kompanija za koje se ispostavi da im je poslovanje
ugroženo zbog pojave pandemije. Uveden je moratorij na otplatu kredita građanima
kojima je smanjena kreditna sposobnost kao posljedica negativnih efekata
proglašenog stanja nesreće u Federaciji BiH kao mjera pomoći fizičkim licima. Cilj svih
ovih aktivnosti koje je Vlada Federacije BiH podržala su očuvanja radnih mjesta,
pojačana zaštita u slučaju gubitka posla, očuvanje stabilnosti Fonda PIO/MIO i
očuvanje stabilnosti bankarskog sektora. Vlada FBiH je usvojila 06.05.2020. godine
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica16, kojim se propisuju:
subvencioniranja doprinosa za obvezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja
zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na
dobit, ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti, prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-
vjerovničkim odnosima, prekid prinudne naplate, odgoda primjene pojedinih propisa
za vrijeme trajanja stanja nepogode.

Sve donešene mjere u kombinaciji sa Izmjenama i dopunama Budžeta Federacije BiH

za 2020. godinu i Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica imaju za
cilj ublažavanje trenutnog stanja i omogućavanje funkcionisanja poslovnog ciklusa.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Prioritetne politike Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za period
2020 – 2022. godine su:
− Stvaranje uređenog ambijenta za učinkovito funkcioniranje i razvoj
elektroenergetskog sektora, plinskog sektora, sektora naftnih derivata i oblasti
energijske učinkovitosti sukladno EU legislativi, Ugovoru o uspostavi
Energetske zajednice zemalja JIE, Energetskoj politici i Strateškom planu i
programu razvoja energetskog sektora Federacije BiH, odnosno Okvirnoj
Energetskoj strategiji Bosne i Hercegovine do 2035. godine;
− Razvoj održivih geoloških istraživanja i rudarstva u cilju osiguranja i održivog
korištenja ekonomski interesantnih energetskih resursa (nafte, plina, uglja,
metaličnih mineralnih sirovina i plemenitih metala), i ostalih industrijskih resursa
koji mogu dati svoj potpuni doprinos održivom ekonomskom i društvenom
razvoju države u cjelini;
− Unapređenje ambijenta za proizvodnju i povećanje stupnja izvozne orijentacije
industrijske proizvodnje;
− Rast namjenske industrije, kao jednog od nositelja industrijskog razvoja.

16
Službene novine Federacije BiH, broj 28/20, od 06.05.2020.god.

25
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u periodu 2020 – 2022. godina,
radit će na već započetim aktivnostima i ranije definiranim politikama s ciljem
dugoročne i sigurne opskrbe električnom energijom radi zadovoljavanja potreba
Federacije BiH, pokrivanja mogućeg deficita električne energije i instaliranja snage
proizvodnih kapaciteta koji će nastati uslijed gašenja postojećih termoblokova u TE
Tuzla i TE Kakanj, te osiguranja pozicije Federacije BiH na unutarnjem i regionalnom
tržištu električne energije. Ministarstvo će nastaviti aktivnosti na osiguranju sigurne
opskrbe prirodnim plinom i naftnim derivatima, zakonskom definiranju razvoja plinske
infrastrukture, te uspostavljanju sustava za uspostavu rezervi naftnih derivata.
Rad na unapređenju ambijenta za proizvodnju i povećanje stupnja izvozne orijentacije
industrijske proizvodnje zasnivat će se na donošenju novih i izmjeni postojećih
zakonskih rješenja kojima će se potaknuti konkurentnost domaćeg gospodarstva, kao
i usklađivanje sa regulativom EU. Nastavit će se rad na monitoringu i evaluaciji svih
aktivnosti usvojenih u akcijskim planovima za realizaciju: Strategije razvitka industrije
tekstila, odjeće, kože i obuće Federacije BiH za razdoblje 2013.-2023. godina,
Strategije razvitka metalnog i elektro sektora u Federaciji BiH za razdoblje 2016.-2025.
godina, Strategije razvitka industrije građevinskog materija Federacije BiH za razdoblje
2016.-2025. godina, Strategije razvitka drvne industrije Federacije BiH za razdoblje
2016.-2025. godina, Strategije razvitka namjenske industrije u Federaciji BiH za period
2012.- 2022. godina, kao i subvencioniranje gospodarskih društava na bazi dodjele
povoljnih kreditnih sredstava za proizvodna gospodarska društva, sredstava za
razvojne projekte i sredstava za uvezivanje radnog staža.
Imajući u vidu stanje gospodarstva u Federaciji BiH, Ministarstvo će zajedno s Vladom
Federacije BiH raditi na: realizaciji Projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u
Federaciji BiH, bržem reguliranju i unapređenju propisa u oblasti geoloških istraživanja,
istraživanjima nafte i plina; eksploataciji mineralnih sirovina i rudarstvu; industrijskom
privređivanju i razvoju; efikasnom monitoringu u gospodarskim društvima u okviru
nadležnosti; poticanju procesa privatizacija; uređivanju komorskog sustava u
Federaciji BiH; podizanju razine kvalitete tečnih energenata i plina; nastavku aktivnosti
vezanih za prestrukturiranje energetskog sektora; poduzimanju aktivnosti za
iznalaženje alternativnih izvora za snabdijevanje plinom i proširenje plinske mreže;
povećanju stupnja sigurnosti i podizanju razine osobne i kolektivne zaštite rudara u
rudnicima ugljena i preventivnog djelovanja; zakonskom reguliranju proizvodnje i
prometa naoružanja i vojne opreme u Federaciji BiH; educiranju uposlenika u skladu
s potrebama i programima, aktivnom učešću u smislu ispunjenja obveza za ulazak BiH
u EU, odnosno i druge zadaće iz djelokruga svoje nadležnosti.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Najvažnije politike ministarstva za period 2020 – 2022. godine u resoru prometa i
komunikacija su:
- Modernizacija, unapređenje stanja i poboljšanje sigurnosti cestovne i
željezničke prometne infrastrukture u Federaciji BiH;
- Poboljšanje kvalitete i sigurnosti upravljanja zrakoplovnom infrastrukturom.
26
Navedene politike će biti realizirane kroz sljedeće aktivnosti:
- Izrada i implementacija Programa investiranja sredstava u resorima cestovne
infrastrukture, željezničke infrastrukture i razvoja i unapređenja avio prometa u
Federaciji BiH;
- Izrada novog Zakona o cestama u Federaciji BiH;
- Izrada baze podataka o stanju aerodromske infrastrukture;
- Poboljšanje financiranja održavanja željezničke infrastrukture;
- Izrada Zakona o sigurnosti prometa na cestama Federacije BiH;
- Sudjelovanje u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa legislativom
EU.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Politike Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za period 2020. – 2022. godine
prema sektorima su:
Sektor za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje
- Izrada Zakona o vijeću zaposlenika;
- Praćenje primjene Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, Zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i
Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja, te praćenje provedbe
Strategije jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u
Federaciji BiH, kao i praćenje provođenja Programa podrške zapošljavanju iz
kreditne linije Svjetske banke - IBRD;
- Razvijanje sistema kolektivnog pregovaranja i jačanja socijalnog dijaloga.
Pored planirane zakonodavne aktivnosti, očekuje se i izrada Strategije zapošljavanja
Federacije Bosne i Hercegovine za period 2020.-2022. godine.

Sektor za penzijsko i invalidsko osiguranje

- Efikasan, finansijski stabilan i održiv sistem penzijskog i invalidskog osiguranja
u Federaciji BiH.
Navedeni pravac djelovanja biće realiziran kroz sljedeće aktivnosti:
- Izradu izmjena i dopuna propisa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja;
- Učešće u izradi propisa čiji predlagač nije Ministarstvo, a koji se tiču ostvarivanja
prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja;
- Učešće u pregovorima za zaključivanje međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju;
- Praćenje primjene podzakonskih akata čije je donošenje propisano Zakonom o
penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine FBiH”, broj:13/18);
- Praćenje utroška sredstva za penzije ostvarene pod povoljnijim uvjetima.

Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica kojeg je utvrdila

Vlada FBiH, kao mjerom ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom virusa COVIF-
19, propisano je da se obaveza usklađivanja penzija neće vršiti u 2020. godini.

27
Sektor za socijalnu zaštitu porodice i djece
- Razvijati efikasan, održiv i pravičan sistem socijalne zaštite i zaštite porodice s
djecom koji će garantirati osnovna i ujednačena prava socijalno ugroženih
kategorija s ciljem smanjenja njihovog siromaštva i socijalne isključenosti.

Sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom i zaštitu civilnih žrtava rata

- Stvaranje jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Pripremljen je radni
tekst Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe s
invaliditetom, sukladno načelima UN Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom;
- Potpunija inkluzija osoba sa invaliditetom u sve društvene tokove. U provedbi
je Strategija za poboljšanje prava i položaja osoba sa invaliditetom 2016-2021
godina;
- Adekvatnije zastupanje interesa kategorija osoba s invaliditetom kroz
finansiranje OOSI i OCŽR. Pripremljen je Zakon o organizacijama osoba s
invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i civilnim
žrtvama rata u FBiH. Na 151. Sjednici Vlade FBiH od 19.07.2018. godine
utvrđen je Nacrt predmetnog zakona i upućen u parlamentarnu proceduru u
redovnom postupku.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica

Prioritetne politike Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koje će se
realizirati u periodu 2020 – 2022. godine su:

- Dogradnja i razvoj pravnog okvira i institucionalnog kapaciteta;

- Provođenje procesa povratka izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba u BiH;
- Provođenje procesa rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratka;
- Nastavak aktivnosti na procesu zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih
smještaja;
- Osiguranje uvjeta za održivi povratak i proces reintegracije u BiH;
- Uspostavljanje saradnje s iseljeništvom Federacije BiH.

Realizacija politika provodit će se planiranim aktivnostima:

- Donošenje Zakona o raseljenim osobama i izbjeglicama na nivou FBiH;
- Koordinacija aktivnosti usklađivanja kantonalnih zakona sa Zakonom o
raseljenim osobama i izbjeglicama na nivou Federacije BiH po njegovoj izmjeni;
- Izrada i provođenje strateških i drugih dokumenata koji se odnose na povratak,
gradnju i unaprjeđenje održivog povratka;
- Ažuriranje baze podataka o raseljenim osobama i povratnicima;
- Mapiranje porušenih/izgrađenih stambenih objekata u povratničkim zonama i
uspostavljanje sistema sveobuhvatne evidencije o obnovljenom/
neobnovljenom stambenom fondu, raseljenim licima, izbjeglicama i
povratnicima, demografskim promjenama, socijalnom i ekonomskom statusu i
korištenim donacijama u povratničkim zonama u oba entiteta, s osnovnim
28
 podacima o članovima domaćinstva koje je živjelo 1991. godine i koje trenutno
živi u objektu, te podacima o korištenim donacijama ovog ministarstva i drugih
donatora;
- Obezbjeđenje realizacije rekonstrukcije i gradnje stambenih jedinica kroz
programe: OPEC - Fond za međunarodni razvoj, CEB - Zatvaranje kolektivnih
centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja, RSP-
Regionalni stambeni program, Saudijski fond za razvoj i Transfer za raseljena
lica i povratnike;
- Donošenje pravnog okvira i uspostavljanje sistema za korisnike smještene po
modelu neprofitnog-socijalnog stanovanja na području FBiH;
- Pružiti podršku resornim kantonalnim ministarstvima i lokalnim zajednicama u
uspostavljanju pravnog okvira za neprofitno-socijalno stanovanje;
- Stvaranje ekonomskih pretpostavki za održivi povratak, reintegraciju i
zadržavanje povratnika u mjestima povratka na prostoru cijele BiH kroz:
samozapošljavanje povratnika u poljoprivredi, pokretanje minifarmi i porodičnog
biznisa, start-up firmi i obrta u vlasništvu povratnika, pružanje podrške razvoju i
investicijama u malim i srednjim preduzećima koji upošljavaju nove
radnike/povratnike, uspostavljanje saradnje s dijasporom/iseljeništvom FBiH, u
skladu s usvojenom Strategijom za period 2020. - 2024. godine, odnosno
Akcionim planom za realizaciju Strategije, a putem programa aktivnosti u koje
će se uključiti međuresorno tijelo Vlade FBiH, Ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice BiH i drugi nadležni organi s federalnog i kantonalnog nivoa vlasti kao
i jedinice lokalne samouprave, pružanje pomoći u formalnom i neformalnom
obrazovanju članova porodica povratnika mlađe životne dobi kroz stipendiranje
učenika i studenata, organiziranje raznih vidova obuke i dokvalifikacije,
osiguranje uslova za sticanje potrebnog radnog iskustva za rad u struci
(pripravnički staž) radi povećanja konkurentnosti povratnika na tržištu rada;
- Provođenje mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih
pandemijom COVID-19 pružanjem finansijske podrške poslovnim subjektima
koji zapošljavaju povratnike, produženje rokova za ispunjavanje preuzetih
obaveza koji su poslovni subjekti preuzeli kroz ranije zaključene ugovore sa
FMROI i dodjelu sjemenskog i sadnog materijala poljoprivrednicima na području
oba BiH entiteta;
- Obnova i izgradnja infrastrukturnih i drugih objekata od značaja za širu
društvenu zajednicu u povratničkim sredinama na prostoru BiH u cilju njihove
reintegracije u lokalne zajednice, izgradnja javne infrastrukture u
novoformiranim i postojećim privrednim zonama u povratničkim i
međuentitetskim područjima;
- Stvaranje uvjeta za socio-ekonomsku održivost korisnicima Regionalnog
stambenog programa u BiH;
- Stvaranje uvjeta za socio-ekonomsku održivost korisnicima kolektivnih centara
i alternativnih smještaja;
- Iniciranje donošenja pravnog okvira za prihvat osoba koje se vraćaju po osnovu
Sporazuma o readmisiji;

29
 - Koordiniranje aktivnosti i nastavak saradnje s Ministarstvom za ljudska prava i
izbjeglice BiH, resornim ministarstvima u FBiH, kantonalnim koordinatorima,
lokalnim zajednicama i NVO, radi uspostavljanja funkcionalnog sistema prihvata
i integracije osoba koje se vraćaju po Sporazumu o readmisiji, na efikasan,
održiv i dugoročan način;
- Realizovanje humanitarnih, zdravstvenih, psihosocijalnih i drugih projekata za
zbrinjavanje povratnika u mjestima povratka;
- Dodjela humanitarnih paketa ugroženim porodicama pogođenim pandemijom
COVID-19;
- Izdavanje dozvola stranim i međunarodnim nevladinim organizacijama za
realizaciju humanitarnih projekata i nadzor nad istim.

Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-

oslobodilačkog rata
Ekonomske politike Ministarstva za period 2020. – 2022. godine su:
- Rješavanje i unapređenje socijalno-statusnih pitanja pripadnika branilačkih
kategorija i članova njihovih porodica u skladu s važećom zakonskom regulativom
uz zadržavanje obima dostignutih prava;
- Pomoć u obrazovanju, prekvalifikacije, dokvalifikacije i zapošljavanje boračkih
kategorija;
- Pomoć u stambenom zbrinjavanju najugroženijih pripadnika branilačkih kategorija;
- Pružanje pravne pomoći braniocima i članovima njihovih porodica;
- Pomoć u prioritetnom zapošljavanju djece šehida i poginulih boraca.

Federalno ministarstvo zdravstva

Osnovni pravci djelovanja Federalnog ministarstva zdravstva za razdoblje 2020. –
2022. godine su:
- Uspostava financijski stabilnog i održivog sustava financiranja sektora zdravstva;
- Financijska konsolidacija javnog zdravstvenog sektora;
- Učinkovito stvaranje, distribucija i korištenje svih vrsta resursa u zdravstvenom
sustavu;
- Unapređenje sigurnosti, kvalitete, dostupnosti zdravstvene zaštite i zadovoljstva
pacijenata;
- Sustavno provođenje promocije o zdravim stilovima života, kao i sustavno
provođenje preventivno-promotivnih programa za najučestalije bolesti u FBiH;
- Osiguranje uvjeta za zdravlje i smanjivanje nejednakosti u zdravlju.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

Prioritetni pravci djelovanja i politike Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za
period 2020 - 2022. godine zasnovani su na usvojenim integralnim i sektorskim
strategijama, strateškim planovima Ministarstva, međunarodnim obavezama Bosne i

30
Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, te zakonskom okviru koji definira rad
Ministarstva su:
- Unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji BiH;
- Usklađivanje udžbeničke politike u Federaciji BiH;
- Omogućavanje učenicima iz socijalno ugroženih kategorija pohađanje nastave pod
jednakim uslovima, uvažavajući principe obrazovanja bez diskriminacije i
obrazovanja za sve – Nabavka besplatnih udžbenika, prvenstveno onima koji su u
stanju socijalne potrebe;
- Podrška najboljim učenicima javnih osnovnih i javnih srednjih škola u Federaciji
BiH;
- Ujednačavanje uslova odgoja i obrazovanja Federaciji BiH;
- Koordinacija aktivnosti na utvrđivanju pravaca djelovanja u oblasti poboljšanja
odgoja i obrazovanja u Federaciji BiH (iniciranje izrade kurikuluma zasnovanog na
ishodima učenja sa fokusom na razvijanje kritičkog mišljenja, funkcionalnih znanja,
mogućnosti integriranja sadržaja iz različitih oblasti, jačanje digitalnih i drugih
kompetencija; osnaživanje učenika za rješavanje problemskih situacija, transfer
znanja i samostalno zaključivanje, te razvijanje uzajamnog uvažavanja, uvažavanja
različitosti i osjećaja za društvenu pravdu);
- Razvijanje programa za djelovanje odgojno-obrazovnih ustanova u kriznim
situacijama;
- Afirmiranje obrazovanja zasnovanog na ključnim kompetencijama za cjeloživotno
učenje;
- Uklanjanje prepreka za pristup i ravnopravno učešće u obrazovanju svih učenika i
odraslih polaznika;
- Poboljšanje usklađenosti obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, naučno-
tehnološkog razvoja i promocije cjeloživotnog učenja;
- Saradnja s domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti
unapređenja obrazovanja u Federaciji BiH;
- Poboljšanje osnovnog i proširenog studentskog standarda;
- Podrška studentskom organiziranju i studentskim projektima;Implementacija
„Strateških pravaca razvoja visokog obrazovanja u Federaciji BiH od 2012. do
2022. godine“; Podrška javnim visokoškolskim ustanovama za projekte osiguranja
kvalitete i projekte povezivanja s potrebama tržišta rada;
- Praćenje zakonodavstva u oblasti nauke i tehnologije;
- Podrška razvoju ljudskih potencijala u oblasti nauke (podrška razvoju naučno-
nastavnog i naučno-istraživačkog rada, podrška mobilnosti istraživača);
- Podrška razvoju naučno-nastavne i naučno-istraživačke infrastrukture (tehnička
modernizacija, opremanje i rekonstrukcija naučno-istraživačkih, istraživačko-
razvojnih i visokoškolskih ustanova);
- Podrška razvoju naučno-istraživačkog i istraživačko-razvojnog rada (podrška
organizaciji naučnih manifestacija, podrška realizaciji naučno-istraživačkih i
istraživačko-razvojnih projekata, osiguranje pristupa referentnim međunarodnim
bazama podataka, podrška izdavanju referentnih naučnih časopisa i zbornika
radova).

31
Federalno ministarstvo kulture i sporta
Politike Federalnog ministarstva kulture i sporta za period 2020 – 2022. godine su:
- Osiguranje podrške kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu u Federaciji BiH;
- Osiguranje modela samoodrživosti kulturno - historijskih dobara;
- Očuvanje, zaštita i prezentacija graditeljskog i kulturno - historijskog naslijeđa
FBiH;
- Jačanje razvoja sporta u FBiH i poboljšanje uvjeta za postizanje vrhunskih
sportskih rezultata;
- Poboljšanje položaja mladih u FBiH i uključivanje mladih u proces odlučivanja.

U oblasti osiguranja podrške kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu u Federaciji BiH,

unapređivat će se svi segmenti produkcije, afirmacije i prezentacije kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva, poboljšati učešće u ukupnom kulturnom životu, očuvati
kulturna raznolikost, jačati ravnomjernost kulturnog razvoja u FBiH, promicati kultura
kao razvojna snaga društva, te jačati svijest o vrednovanju kulturnog proizvoda.
Održivim promjenama u razvoju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u FBiH,
unapređivat će se kulturna proizvodnja i distribucija, razvijati nove kulturne i umjetničke
tendencije i pravci, čuvati i promovirati bosanskohercegovački kulturni identitet u zemlji
i svijetu.

U oblasti osiguranja modela samoodrživosti kulturno-historijskih dobara, te oblasti

očuvanja, zaštite i prezentacije graditeljskog i kulturno-historijskog naslijeđa Federacije
BiH, razvijat će se mehanizmi i uspostavljati mjere zaštite kulturno-historijskog
naslijeđa s ciljem osiguranja njegove samoodrživosti, što podrazumijeva identificiranje,
dokumentiranje, istraživanje, održavanje, zaštitu, sanaciju, konzervaciju,
rekonstrukciju, restauraciju i revitalizaciju spomenika kulturne baštine, korištenje, kao
i promoviranje njegovih vrijednosti.

Nastavit će se realizacija aktivnosti s ciljem razvoja sporta u FBiH i poboljšanja uvjeta

za postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Neophodno je stvoriti trajni i jedinstven
sistem obezbjeđenja sredstava na podsticanju i unapređenju sporta kao preduvjeta za
podizanje nivoa uključenosti stanovništva u sportske aktivnosti i dostizanja vrhunskih
sportskih dostignuća.

Nastavit će se realizacija aktivnosti s ciljem poboljšanja položaja mladih u FBiH i

uključivanje mladih u proces odlučivanja. Ovaj prioritetni pravac će se realizirati kroz
saradnju i koordinaciju zadataka s omladinskim sektorom i omladinskim udruženjima
na istraživanju potreba i problema mladih, uspostavljanje i održavanje sveobuhvatne
baze podataka o mladima u saradnji s drugim institucijama u FBiH, razvijanje
omladinskog aktivizma, sufinansiranje projekata mladih iz oblasti kulture i sporta,
poboljšavanje položaja društveno osjetljivih kategorija mladih osoba, i sl.

32
Federalno ministarstvo trgovine
Politike Federalnog ministarstva trgovine za period 2020. – 2022. godine su:
- Unapređenje trgovine robama i uslugama, osiguranje uslova za fer tržišnu utakmicu
u obavljanju poslova trgovačke djelatnosti i normativno uređenje ove oblasti;
- Iniciranje unapređenja poslovnog ambijenta i eliminisanje prepreka direktnim
stranim investicijama;
- Nadzor i kontrola prometa naftnih derivata putem elektronskih mjernih sistema na
benzinskim pumpama u Federaciji BiH u cilju onemogućavanja sive ekonomije;
- Regulacija tržišta cijena i prometa naftnih derivata u Federaciji BiH u cilju
onemogućavanja zloupotreba u prometu naftnih derivata;
- Predlaganje mjera neposredne kontrole cijena radi održavanja stabilnosti tržišta i
cijena, kao i životnog standarda stanovništva;
- Unapređenje zaštite prava i ekonomskih interesa potrošača.

Navedene politike realizirat će se kroz sljedeće aktivnosti:

- Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH;
- Zakon o posredovanju u prometu nekretnina;
- Zakon o elektronskoj trgovini;
- Praćenje poremećaja ponude i potražnje na tržištu, te poremećaja u kretanju
cijena i odnosima cijena, u cilju poduzimanja mjera neposredne kontrole cijena;
- Osiguranje finansijske podrške radu i jačanju udruženja potrošača u Federaciji
BiH, realizacija programa podrške radu i razvoju udruženja potrošača i projekta
informisanja i savjetovanja potrošača, te organizovanje radionica za potrošače;
- Administrativno tehnička podrška radu Savjeta za strane investitore Federacije
BiH kao savjetodavnog tijela Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja

U periodu 2020. – 2022. godine, politike Federalnog ministarstva prostornog uređenja
su vezane za:
- Stvaranje povoljnijeg ambijenta za poslovanje i lakše, brže i jeftinije izdavanje
građevinskih dozvola;
- Unapređenje stanja u području stambenih poslova;
- Unapređenje prostornog planiranja;
- Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu;
- Unapređenje davanja koncesija.

Stvaranje povoljnijeg ambijenta za poslovanje i izdavanje građevinskih dozvola je

politika koja je u saglasnosti i sa prethodnim Programom ekonomskih reformi
Federacije BiH za period 2019. – 2021. godine. Ministarstvo je opredijeljeno za reformu
i pojednostavljenje procedura izdavanja dozvola za gradnju iz nadležnosti Federacije
BiH.

33
Cilj politike unapređenja stanja u području stambenih poslova je opredjeljenost
Ministarstva da kroz donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji
stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kao i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova, stvori pretpostavke za rješavanje pitanja
koja se odnose na prava vlasnika nacionalizovanih i konfiskovanih stanova, koji su
nosioci stanarskog prava na osnovu važećeg Zakona otkupili, kao i rješavanje statusa
nosilaca stanarskih prava u stanovima u svojini građana.

Cilj politike unapređenje stanja u oblasti prostornog planiranja je priprema, izrada i

donošenje planskih dokumenata i drugih dokumenata prostornog uređenja od značaja
za Federaciju BiH radi svrsishodnog korištenja zemljišta, praćenja stanja u prostoru,
izrade programa mjera, zbog ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s
ukupnim gospodarskim, društvenim, povijesnim i kulturnim razvojem, potrebama i
mogućnostima sukladno načelima prostornog uređenja. Ministarstvo će inicirati
usaglašavanje cijelog seta normativnih akata vezanih za proglašenje i zaštitu
nacionalnih spomenika koji su u nadležnosti različitih razina vlasti u BiH.

Cilj politike u oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu je izraditi primarnu i

sekundarnu legislativu, te Akcione planove za energetsku efikasnost čijom
implementacijom će se osigurati ekonomsko i društveno okruženje pogodno za
postizanje održivog razvoja. Obzirom da se u zgradama troši oko 60% finalne potrošnje
energije, osiguranje ekonomskih ušteda i podizanje kvaliteta korištenja prostora u
javnim, višestambenim i obiteljskim zgradama je prioritet reformskih procesa u ovoj
oblasti.

Cilj politike u oblasti koncesija je donošenje novog Zakona o koncesijama Federacije

BiH u cilju unapređenja procedura dodjele koncesija na nivou Federacije BiH, te
uspostave efikasnijeg načina kontrole u svrhu ostvarivanja boljih finansijskih efekata iz
zaključenih koncesionih ugovora.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Prioriteti djelovanja Ministarstva za period 2020. – 2022. godine su:
- Razvoj poljoprivrede, proizvodnje hrane i ruralnih područja;
- Zaštita i održivo korištenje vodnih resursa;
- Zaštita zdravlja životinja i proizvodnja sigurnih proizvoda životinjskog porijekla;
- Održivo upravljanje i gospodarenje šumama i divljači u Federaciji BiH.

U okviru prioriteta Razvoja poljoprivrede, proizvodnje hrane i ruralnih područja radit će

se na poboljšanju sistema održivog upravljanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem, raspoloživim proizvodnim kapacitetima za poljoprivredno-prehrambenu
proizvodnju; unapređenju uslova i podrške za povećanje obima, kvaliteta i
konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda; jačanju sistema zaštite zdravlja bilja u cilju
proizvodnje sigurnih proizvoda biljnog porijekla i očuvanja okoliša prema zahtjevima
integracija BiH u EU; poboljšanju uslova za ostvarivanje stabilnog dohotka subjekata
u sektoru poljoprivrede, te podizanju kvaliteta života u ruralnim sredinama.
34
Prioritet zaštite i održivog korištenja vodnih resursa podrazumijeva usklađivanje
politika, propisa i institucionalnih kapaciteta u oblasti voda u FBiH, integrisanje i
približavanje standardima EU na polju zaštite voda, te zaštitu i održivo korištenje
vodnih resursa.
U okviru prioriteta zaštite zdravlja životinja i proizvodnje sigurnih proizvoda životinjskog
porijekla radit će se na provođenju mjera veterinarskog javnog zdravstva i zdravstvene
zaštite zdravlja životinja i stvaranje efikasnog sistema kontrole zdravlja životinja i
proizvodnje sigurnih proizvoda životinjskog porijekla.
Prioritet održivog upravljanja i gospodarenja šumama i divljači u Federaciji BiH
podrazumijeva definisanje dugoročne politike šumarstva i razvijanje zakonskog okvira
za održivo gospodarenje šumama i divljači u FBiH.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

Primarne politike Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za period
2020. – 2022. godine se odnose na:
- Olakšan pristup povoljnim finansijskim sredstvima za MSP u cilju ublažavanja
negativnih posljedica izazvanih korona virusom i zadržavanja radnih mjesta ;
- Povećanje ekonomske aktivnosti MSP kroz uklanjanje administrativnih barijera;
Izrada programa podrške MSP u cilju povećanja investicija, profita i broja radnih
mjesta.Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će poduzeti niz aktivnosti
koje imaju za cilj ublažavanje negativnih posljedica izazvanih korona virusom i
zadržavanje postojećih radnih mjesta u 2020. godini kroz razvoj kreditno garantnih
programa za subjekte male privrede, kao i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta,
što bi trebalo rezultirati povećanjem broja malih i srednjih preduzeća i jačanjem njihove
konkurentnosti u skladu sa tržišnim uslovima u periodu 2020. i 2022. godina.
Ministarstvo će, također, aktivno raditi na poticanju rasta inovativnih i izvozu
usmjerenih MSP-a, kao i stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta kroz osnivanje i
razvoj svih vidova poduzetničke infrastrukture.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Politike u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za period 2020. – 2022. godine za
Sektor okoliša su:

- Usklađivanje politika, propisa i institucionalnih kapaciteta u oblasti okoliša u

FBiH sa zahtjevima integracija BiH u EU i približavanje standardima EU na polju
zaštite okoliša;
- Zaštita okoliša, očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa, unapređenje
upravljanja okolišem i sprečavanje zagađenja okoliša;
- Donošenje politika koje će doprinijeti uspostavi i jačanju mehanizama cirkularne
ekonomije, te sistema nadzora korištenja ekonomskih instrumenata u oblasti
upravljanja otpadom;

35
 - Usvajanje Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost, uspostava
i jačanje sistema nadzora korištenja ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša
i energijske efikasnosti;
- Usaglašavanje s EU propisima u oblasti horizontalnog zakonodavstva i
industrijskog zagađenja, jačanje uloge inspekcije zaštite okoliša i inspekcionog
nadzora.

Politike za Sektor turizma i ugostiteljstva su:

- Unapređenje politika i usklađivanje propisa i institucionalnih kapaciteta u oblasti
turizma i ugostiteljstva u Federaciji BiH, integrisanje i približavanje standardima
EU u cilju pružanja što kvalitetnijih usluga;
- Podrška razvoju turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz unapređenje programa
mjera poticaja za razvoj turizma i ugostiteljstva u Federaciji BiH.

U cilju politike unapređenja stanja u oblasti turizma i ugostiteljstva opredijeljenost

Ministarstva je da se kroz donošenje propisa iz oblasti turizma i ugostiteljstva
obezbijede pretpostavke za unapređenje ove oblasti i stvore uslovi za bolju
koordinaciju između federacije i kantona u oblasti turizma, promocije turizma i drugih
turističkih usluga.
Ministarstvo će unaprijediti program mjera poticaja za razvoj turizma i ugostiteljstva u
Federaciji BiH u cilju podrške subjektima iz oblasti turizma i ugostiteljstva na
ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa
(COVID-19).

36
6. Lista tabela

Tabela 1: Kretanja realnog BDP-a sa učešćem izvoza FBiH u ukupnom izvozu ..................................................... 6

Tabela 2: Osnovni makroekonomski pokazatelji FBiH – međugodišnja promjena u % ........................................... 7

Tabela 3: Makroekonomski pokazatelji za FBiH, 2018 - 2022. godine .................................................................... 9

Tabela 4: Kretanje broja zaposlenih u FBiH, 2018 – 2022. godine .......................................................................... 9

Tabela 5: Investicijska aktivnost u FBiH, 2018 – 2022. godine .............................................................................. 10

Tabela 6: Prihodi, primici i krediti (Budžet FBiH), hilj. KM ...................................................................................... 12

Tabela 7: Rashodi i izdaci (Budžet FBiH), hilj. KM ................................................................................................ 13

Tabela 8: Kretanje prihoda budžeta Vlade FBiH za period 2018 - 2022. (mil. KM) . Pogreška! Knjižna oznaka nije

definirana.

Tabela 9: Projekcije javnih prihoda vanbudžetskih fondova, 2019 - 2022. godina (% BDP) .................................. 16

Tabela 10: Projekcije prihoda kantonalnih i općinskih budžeta, 2019 – 2022. godina (% BDP-a)................................ 16

Tabela 15: Konsolidovani dug u Federaciji BiH na bazi verifikovanog unutrašnjeg duga (mil. KM) ....................... 18

Tabela 16: Kretanje ukupnog vanjskog i unutrašnjeg, verifikovanog duga u FBiH, mil. KM (svi nivoi vlasti) ......... 19

Tabela 17: Kretanje vanjskog i unutrašnjeg, verifikovanog duga FBiH (samo federalni nivo), mil. KM .................. 19

Tabela 18: Udjeli javnog duga u Federaciji BiH u BDP-u ...................................................................................... 20

Tabela 19: Pokazatelji održivosti duga Federacije BiH (mil. KM) na bazi verifikovanog unutrašnjeg duga ........... 20

37