Crna Gora

Vlada Crne Gore

MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Katalog znanja – predmetni program

FIZIKA
I ili II razred srednje stručne škole

Podgorica 2009.
1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA
FIZIKA

NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA

FIZIKA

2. ODREĐENJE PREDMETNOG PROGRAMA

a) Položaj, priroda i namjena predmetnog programa

Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija učeničke sposobnosti za proučavanje prirodnih pojava iz područja fizike,
tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja jezik, kao i metode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava, upoznaju se
glavni koncepti i teorije koje uokviruju naša saznanja o materijalnom svijetu.

Učenik/ca se upoznaje sa uticajem koji otkrića u fizici imaju na razvoj tehnologije i opšte slike o materijalnom svijetu, saznaje
fizičke zakonitosti rada i djelovanja aparata i uređaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u
višim misaonim procesima, naročito u razumijevanju i procjeni stvarnosti, podstiče učenika/cu na istraživanje i objašnjavanje
pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledišta, zainteresovanost i spretnost, potrebu za
očuvanje i poboljšanje okoline.

b) Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave

OBLICI NASTAVE
RAZRED Vježbe i drugi oblici nastave
Teorijski i drugi oblici nastave
kod kojih se odjeljenje
za sve učenike/ce u odjeljenju
dijeli na manje grupe
1. ili 2. 55 15
UKUPNO 55 15

S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadržaje i načine izvođenja nastave, koji se zasnivaju na vježbama, posmatranju i
zaključivanju, to se u ovoj oblasti ne može potpuno precizno odrediti odnos broja časova.

2
3. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA
U nastavi fizike učenik/ca treba da:
− sistematski sazna glavne fizičke koncepte i teorije koje uobličavaju naše poglede o prirodi;
− sistematski sazna značaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizičkih zakonitosti;
− spozna egzaktnost i primjenjivost fizičkih znanja pri ovladavanju prirodom i funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti,
kao i njihovu fundamentalnu ulogu u različitim strukama;
− sazna prirodu fizičkog mišljenja i njegov uticaj na razvitak opšte kulture;
− utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode, kao i odgovornost za opstanak života na Zemlji;
− se tokom ukupnog rada u grupama uči povjerenju u rad drugoga, podjeli zaduženja, uči se zdravom takmičarskom duhu,
poređenju zajedničkih rezultata sa rezultatima drugih grupa i pravilnom sagledavanju greški, kao i odgovornosti za rad sa
drugim učenicima/ama.

4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

Tema 1. FIZIKA I NJENE METODE
ORIJENTACIONO: 3 časa
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije

Učenik treba da: Učenici/e:

- zna da je fizika fundamentalna - na različitim primjerima ukazuju Fizika; fizička veličina; fizički zakon; Matematika: predmet i metode
prirodna nauka; na veze fizike i ostalih nauka; skalarna i vektorska fizička veličina; proučavanja; vektori.
- razumije da se pomoću fizičkih - utvrđuju pojam materije, jedinica fizičke veličine.
veličina i fizičkih zakona opisuju i supstancije i fizičkog polja; Hemija: predmet i metode
objašjavaju pojave u prirodi; - na konkretnim primjerima proučavanja.
- razumije šta je materija pokazuju osnovne i izvedene
(supstancija i fizičko polje); fizičke veličine i njihive jedinice. Biologija: predmet i metode
- razlikuje osnovne i izvedene proučavanja.
fizičke veličine;
- razlikuje skalarne i vektorske
veličine;
- zna da je vrijednost fizičke
veličine odeđena brojnom
vrijednošću i jedinicom;
- zna koje su osnovne jedinice SI
sistema.

3
Didaktičke preporuke
Potrebno je pažljivo odabrati računske i druge zadatke koji bi po mogućnosti trebalo da imaju jaku vezu sa realnim situacijama.
Njihovom izradom neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje usvojenih znanja i vještina. Takođe je neophodno da
učenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i njegov pravilan zapis. Ova preporuka važi za svaku temu pri izradi zadataka.
Posebno obratiti pažnju da se zadaci biraju i rješavaju od najjednostavnijih ka složenijim.
Tema 2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE
Operativni ciljevi
Učenik/ca treba da:
- razumije pojam vektorska veličina;
- zna osnovne operacije sa
vektorima;
- zna pojmove: referentno tijelo i
referentni sistem;
- zna pojam vektor položaja;
- razumije pojam mehaničko
kretanje;
- razlikuje translatorno i rotaciono
kretanje;
- opisuje pravolinijsko i krivolinijsko
kretanje;
- zna pojam vektor pomjeraja;
- definiše pojam vektor brzine;
- definiše pojam vektor ubrzanja;
- opisuje ravnomjerno pravolinijsko
kretanje;
- opisuje ravnomjerno ubrzano
pravolinijsko kretanje;
- opisuje ravnomjerno kružno
kretanje;
- zna fizičke veličine kojima se
opisuje rotaciono kretanje.
4
ORIJENTACIONO: 12 časova
Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije
Učenici/e:
- nalaze primjere vektorskih veličina; Vektorska veličina; sabiranje i Matematika: algebra vektora.
- uvježbavaju osnovne operacije sa oduzimanje vektora; množenje vektora
vektorima na različitim primjerima; brojem; razlaganje vektora; projekcija Fizičko vaspitanje: kretanje lopte,
- usvajaju pojam vektor položaja; vektora; referentni sistem; vektor kugle, diska, koplja...
- usvajaju pojam vektora pomjeraja;
položaja i vektor pomjeraja;
- određuju pravac, smjer i intenzitet
translatorno i rotaciono kretanje;
vektora brzine;
- određuju pravac, smjer i intenzitet
ravnomjerno pravolnijsko kretanje;
ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko
vektora ubrzanja;
kretanje; ravnomjerno kružno kretanje;
- uz pomoć nastavnika/ce izvode
formule za ravnomjerno pravolinijsko period i frekvencija; centripetalno
kretanje; ubrzanje; ugaoni pomjeraj, ugaona
- uz pomoć nastavnika/ce izvode brzina i ugaono ubrzanje.
formule za ravnomjerno promjenljivo
pravolinijsko kretanje;
- rade jednostavnije računske zadatke
iz ravnomjerno pravolinijskog
kretanja;
- rade jednostavnije računske zadatke
iz ravnomjerno promjenljivog
pravolinijskog kretanja;
- usvajaju veličine koje opisuju
ravnomjerno kružno kretanje (period,
frekvencija i normalno ubrzanje);
- rade računske zadatke iz
ravnomjernog kružnog kretanja;
- usvajaju veličine koje opisuju
rotaciono kretanje (ugaoni pomjeraj,
ugaona brzina i ugaono ubrzanje).
Tema 3. SILA I ENERGIJA
Operativni ciljevi
Učenik treba da:
- razumije uzajamno djelovanje
tijela i silu kao mjeru tog
djelovanja;
- razumije posljedice djelovanja
sile;
- razlikuje inerciju i inertnost tijela;
- razumije pojam mase kao mjere
inertnosti tijela;
- zna I Njutnov zakon;
- zna pojam impuls;
- razumije osnovni zakon
dinamike translatornog kretanja;
- zna III Njutnov zakon;
- razumije pojam mehanički rad;
- zna kad tijelo ima kinetičku
energiju;
- zna kada tijelo ima potencijalnu
energiju;
- zna šta je ukupna mehanička
energija;
- razumije da je rad jednak
promjeni mehaničke energije.
ORIJENTACIONO: 9 časova
Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije
Učenici/e:
- na različitim primjerima pokazuju Masa; sila; impuls; osnovni zakoni Matematika: skalarni proizvod dva
da je posljedica djelovanja sile dinamike translatornog kretanja; rad; vektora.
promjena kretanja ili deformacija kinetička energija; potencijalna
tijela (istegnuta opruga); energija; ukupna mehanička Fizičko vaspitanje: promjene
- usvajaju pojam inertnost i masu energija. kretanja u različitim sportovima.
kao mjeru inertnosti tijela;
- analiziraju I Njutnov zakon;
- usvajaju pojam impuls;
- analiziraju II Njutnov zakon;
- rade računske zadatke u kojima
se primjenjuje osnovni zakon
dinamike translatornog kretanja;
- usvajaju III Njutnov zakon;
- usvajaju pojam mehanički rad;
- nalaze primjere kad je rad
pozitivan, kad je negativan a kad
je jednak nuli;
- usvajaju pojmove: kinetička
energija i potencijelna energija;
- uočavaju zavisnost vrijednosti
potencijalne energije od izbora
referentnog nivoa;
- analiziraju primjere i rade
računske zadatke u kojima se
rad određuje kao promjena
energije.
5
Tema 4. SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE
Operativni ciljevi
Učenik/ca treba da:
- zna pojam fizičko polje;
- razumije postojanje
gravitacionog polja;
- usvaja Njutnov zakon gravitacije;
- razumije osobine gravitacione
sile;
- razumije postojanje
elektrostatičkog polja;
- usvaja Kulonov zakon;
- razumije osobine elektrostatičke
sile;
- razumije pojam jačina
(gravitacionog i elektrostatičkog)
polja;
- razumije pojam potencijal
(gravitacionog i elektrostatičkog)
polja.
6
ORIJENTACIONO: 5 časova
Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije
Učenici/e:
- usvajaju pojam fizičko polje; Fizičko polje; gravitaciono polje; Matematika: osobine funkcija
- nalaze primjere koji potvrđuju gravitaciona sila; elektrostatičko a a
postojanje gravitacionog polja polje; elektrostatička sila; jačina f ( x) = 2
i f ( x) = − 2 ).
Zemlje; gravitacionog polja; jačina x x
- analiziraju izraz za gravitacionu elektrostatičkog polja; potencijal
silu; gravitacionog polja; potencijal Hemija: struktura atoma.
- pronalaze primjere koji potvrđuju elektrostatičkog polja.
postojanje elektrostatičkog polja; Osnovi elektrotehnike:
- analiziraju izraz za elektrostatičko polje.
elektrostatičku silu, njenu
zavisnist od rastojanja (između
naelektrisanja) i sredine u kojoj
se nalaze;
- usvajaju pojam jačina
(gravitacionog i elektrostatičkog)
polja;
- analiziraju izraze za jačinu
(gravitacionog i elektrostatičkog)
polja;
- usvajaju pojam potencijal
(gravitacionog i elektrostatičkog)
polja.
Tema 5. ZAKONI ODRŽANJA
Operativni ciljevi
Učenik/ca treba da:
- razumije šta je fizički sisitem;
- razumije pojam izolovani fizički
sistem;
- razumije opšti oblik zakona
održanja;
- zna zakon održanja impulsa;
- zna zakon održanja ukupne
mehaničke energije.
Tema 6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA
Operativni ciljevi
Učenik/ca treba da:
- razumije postojanje magnetnog
polja;
- zna kako se grafički predstavlja
magnetno polje;
- zna šta je magnetna sila,
magnetna indukcija i fluks
magnetnog polja;
- razumije pojam Lorencova sila;
- razumiju postojanje Amperove
sile;
- razumije pojavu
elektromagnetne indukcije;
- razumije pojam elektromagnetno
polje.
ORIJENTACIONO: 7 časova
Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije
Učenici/e:
- usvajaju pojam fizički sistem; Fizički sistem; opšti oblik zakona Matematika: rješavanje sistema
- nalaze primjere izolovanog održanja; zakon održanja impulsa; jednačina.
fizičkog sistema; zakon održanja mehaničke energije.
- usvajaju opšti oblik zakona
održanja;
- tumače zakon održanja impulsa i
primjenjuje ga rješavajući
jednostavnije računske zadatke;
- tumače zakon održanja ukupne
mehaničke energije i primjenjuje
ga rješavajući jednostavnije
računske zadatke.
ORIJENTACIONO: 5 časova
Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije
Učenici/e:
- usvajaju pojam magnetno polje i Magnetno polje; magnetna sila; Elektrotehnika: magnetno polje,
grafičko prikazivanje polja; magnetna indukcija; fluks elektromagnetna indukcija.
- uče veličine kojim se opisuje magnetnog polja; Lorencova sila;
magnetno polje (magnetna sila, Amperova sila; elektromagnetna Biologija: djelovanje magnetnog
magnetna indukcija i fluks indukcija; elektromagnetno polje. polja na živa bića.
magnetnog polja);
- tumače pojam Lorencova sila;
- tumače Amperovu silu;
- uče pojavu elektromagnetne
indukcije;
- usvajaju pojam energija
magnetnog i elektromagnetnog
polja.
7
Tema 7. OSCILACIJE I TALASI
ORIJENTACIONO: 7 časova
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije

Učenik/ca treba da: Učenici/e:

- razumije postojanje oscilatornog - tumače formulu za period Opružno klatno; amplituda, Matematika: trigonometrijske
kretanja; oscilovanja opružnog klatna; elongacija, period, frekvencija i faza funkcije.
- razumije veličine kojim se - usvajaju pojam zvuka; oscilovanja; talas; talasna dužina;
opisuje oscilatorno kretanje - usvajaju pojam ultrazvuk i talasni front; zvučni talas; ultrazvuk; Biologija: uho.
(amplituda, elongacija, period, infrazvuk; infrazvuk; elektromagnetni talas.
frekvencija) na primjeru - koristeći dostupnu literaturu
opružnog klatna; pronalaze informacije o vrstama i
- razumije proces nastajanja i svojstvima elektromagnetnih
prostiranja talasa; talasa.
- razlikuje longitudinalne i
transverzalne talase;
- zna karakteristike talasa;
- razumije da je zvuk mehanički
talas;
- zna šta su ultrazvuk i infrazvuk;
- navodi primjere primjene
ultrazvuka i infrazvuka;
- zna pojam i karakteristike
elektromagnetnih talasa.

Tema 8. ATOMSKA FIZIKA

ORIJENTACIONO: 4 časa
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije

Učenik/ca treba da:
- zna šta je atom;
- razumije Radefordov model atoma;
- zna koja i kakva naelektrisanja se
nalaze u atomu;
- razumije pojam foton;
- zna Plankov zakon zračenja;
- zna Borove postulate;
- analizira spektar atoma vodonika
na osnovu Borovih postulata.
Učenici/e: Atom; jezgro; foton; Borovi postulati; Matematika: rješavanje sistema
- obnavljaju znanja o atomu; spektar atoma; spektralne serije. jednačina.
- tumače izraz za Plankov zakon
zračenja; Hemija: elementi, struktura atoma.
- usvajaju Borove postulate;
- šematski prikazuje serije u spektru
atoma vodonika.

8
Tema 9. NUKLEARNA FIZIKA
ORIJENTACIONO: 5 časova
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije

Učenik/ca treba da: Učenici/e:

- zna osnovne karakteristike
jezgra (masa, naelektrisanje i
dimenzije),
- zna da definiše atomsku jedinicu
mase;
- razumije defekt mase i energiju
veze;
- zna šta je prirodna
radioaktivnost;
- razlikuje vrste zračenja (α, β i γ) i
njihove osnovne karakteristike;
- razumije pojam nuklearna
reakcija;
- razumije fisiju i fuziju;
- zna osnovne pojmove
dozimetrije.
- određuju koliko ima protona, Nukleoni; redni broj; maseni broj; Biologija: uticaj zračenja na živa
neutrona u različitim jezgrima; atomska jedinica mase; defekt bića.
- računaju defekt mase i energiju mase; energija veze; prirodna
veze u jednostavnim primjerima; radioaktivnost; α-čestice; β-čestice; Elektronika: poluprovodnici.
- usvajaju pojam prirodna γ zračenje; nuklearne reakcije; fisija
radioaktivnost i fuzija; dozimetrija.
- usvajaju pojmove: α-čestice, β-
čestice i γ-zrak
- usvajaju pojam nuklearna
reakcija;
- koristeći dostupnu literaturu pišu
referate na teme iz zaštite od
jonizujućeg zračenja.

5. DIDAKTIČKE PREPORUKE
Redoslijed proučavanja pojedinih tema nije obavezujući za nastavnika/cu koji/a prema svojoj procjeni raspoređuje propisane
nastavne sadržaje u okviru časova kojima raspolaže.

Nastava treba da bude zasnovana na eksperimentima koje izvode sami/e učenici/e i posmatranju demonstracionih ogleda koje
izvode nastavnici/e.

Raspodjela časova po pojedinim dijelovima sadržaja i temama može da zavisi od interesovanja učenika/ca i oblika projektnog
rada.

Prilikom podjele časova potrebno je voditi računa da pojedini dio ne bude zastupljen sa previše časova, odnosno – da se neki dio
ne zanemari previše. Orijentacioni predlog za raspodjelu časova po temama je predstavljen u tabeli koja slijedi.

9
 ORIJENTACIONI
TEMA
BROJ ČASOVA
1. FIZIKA I NJENE METODE 3
2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE 12
3. SILA I ENERGIJA 9
4. SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE 5
5. ZAKONI ODRŽANJA 7
6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA 5
7. OSCILACIJE I TALASI 7
8. ATOMSKA FIZIKA 4
9. NUKLEARNA FIZIKA 5

Od raspoloživih 70 časova – u tabeli je dat orijentacioni broj časova po temama za 57 časova, što zajedno sa dva pismena
zadatka čini 61 čas ili 87% časova. Školski stručni aktiv za fiziku, prilikom planiranja rada za nastavnu godinu, treba da predvidi i
preostalih 9 ili 13% časova na osnovu:
− ciljeva i sadržaja predmetnog programa,
− profila struke u kojoj se učenici/e obrazuju i
− iskustava u realizaciji predmetnog programa.

∗ ∗ ∗

Za zadovoljavajuće i kontrolisano izvođenje eksperimenta jedno odjeljenje treba da bude podijeljeno u grupe od po najviše 5
učenika/ca, što samim tim znači da je za svako odjeljenje neophodno nabaviti od pet do šest mjernih aparatura.

∗ ∗ ∗

Upotreba kompjutera u nastavi fizike je, zavisno od raspoloživih programa i pristupa Internetu, skoro obavezujuća kako bi se
doprinijelo boljem kvalitetu nastave (simulacija eksperimenta, obrada rezultata mjerenja, modeliranje...).

∗ ∗ ∗

Da bi uspješno ostvario/la mnogobrojne ciljeve učenja fizike, nastavnik/ca fizike treba da primjenjuje različite forme, metode i
oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih sadržaja, za realizaciju predviđenih ciljeva i zadataka omogućava i zahtijeva
problemski oblik nastave. Optimizacija problemske nastave, kao i ukupnog nastavnog procesa, može se postići:

10
 − promjenljivošću problemskog usvajanja sadržaja (zavisno od konkretnih uslova u odjeljenju);
− uzimanjem u obzir individualnih karakteristika učenika/ca.

Ovo se odnosi na sve oblike učenja iz fizike: usvajanje novih sadržaja, izvođenje eksperimentalnih radova, rješavanje zadataka
na času ili zadataka za domaći rad itd. Na primjer, optimizacija problemske nastave pri demonstraciji fizičkih ogleda može se
ostvariti na pet načina:
− nastavnik/ca koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih objašnjenja;
− nastavnik/ca izvodi ogled, a učenici/e ili izvode zaključke iz njega, ili objašnjavaju dobijene rezultate;
− učenici/e predviđaju rezultate ogleda;
− nastavnik/ca postavlja učenicima/ama problem i predlaže im da oni/e samostalno odrede način eksperimentalnog
rješavanja (ispitivanja) tog problema;
− učenici/e za domaći rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.

Svaki od navedenih pet načina obezbjeđuje visok nivo aktivizacije učenika/ca.

∗ ∗ ∗

Rješavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i metoda primjene znanja. Njime se postiže:
− konkretizacija i osmišljavanje teorijskih znanja;
− ponavljanje, produbljivanje i utvrđivanje znanja;
− korigovanje učeničkih znanja i umijeća;
− povećano interesovanje za izučavanje fizike;
− razvijanje logičkog mišljenja;
− podsticanje učenika/ca na inicijativu;
− da učenik/ca stiče samostalnost u radu i upornost u savladavanju teškoća.

Optimalni efekti rješavanja zadataka u učenju fizike ostvaruju se dobro osmišljenim kombinovanjem primjene:

− kvalitativnih zadataka (zadaci-pitanja);

− kvantitativnih zadataka (računski zadaci);
− grafičkih i
− eksperimentalnih zadataka.

Vježbanje rješavanja kvantitativnih zadataka iz fizike je izuzetno važna komponenta učenja fizike. Kako ono za učenike/ce često
predstavlja vid učenja sa najsloženijim zahtjevima, onda je nastavnik/ca obavezan/na da im dâ odgovarajuće instrukcije,
napomene i savjete u vezi sa rješavanjem zadataka. Napomene treba da obuhvate:

11
 − najčešće tipove zadataka u datoj temi;
− najčešće greške i slabosti u znanjima učenika/ca pri rješavanju zadataka u datoj temi;
− osnovne zakone i formule koje se koriste za rješavanje zadataka iz ove teme, kao i granice njihove primjene;
− posebne napomene i sugestije;
− primjere za demonstraciju metodike rješavanja, tj. algoritam za rješavanje datog tipa zadatka.

Očigledno je da ove napomene treba pažljivo osmisliti za svaku temu posebno.

∗ ∗ ∗

Potrebno je pažljivo odabrati računske zadatke koji ukoliko je moguće imaju jaku vezu sa realnim situacijama. Njihovom izradom
neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje do sada usvojenih znanja i vještina. Takođe je neophodno da učenici/e
pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i njegov pravilan zapis. Posebno obratiti pažnju da zadaci idu od najjednostavnijih ka onim
koji zahtjevaju sintezu i analizu stečenih znanja.

6. STANDARDI ZNANJA

Tema 1. FIZIKA I NJENE METODE Tema 2. PROSTOR, VRIJEME I KRETANJE

Učenik/ca treba da zna (da): Učenik/ca treba da zna da:

− je fizika fundamentalna prirodna nauka;
− se pomoću fizičkih veličina opisuju pojave u prirodi;
− se fizičke veličine dijele na skalarne i vektorske;
− navede osnovne fizičke veličine i njihove jedinice;
− pored osnovnih postoje i izvedene fizičke veličine i jedinice.
− navede primjer vektorske veličine;
− radi osnovne operacije sa vektorima;
− definiše referentno tijelo, referentni sistem i vektor položaja;
− definiše pojmove: mehaničko kretanje, putanja i put;
− razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje;
− razlikuje translatorno i rotaciono kretanje;
− definiše vektor pomjeraja, vektor brzine i vektor ubrzanja;
− opiše ravnomjerno pravolinijsko kretanje;
− opiše ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje;
− napiše formule za zavisnosti x(t), v(t) i a(t);
− opiše ravnomjerno kružno kretanje;
− definiše pojam frekvencije, perioda i centripetalnog ubrzanja;
− definiše ugaoni pomjeraj, ugaonu brzinu i ugaono ubrzanje.

12
 Tema 3. SILA I ENERGIJA Tema 4. SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE

Učenik/ca treba da zna da: Učenik/ca treba da zna da:

− je masa mjera inertnosti tijela; − definiše fizičko polje;
− definiše I Njutnov zakon; − navede primjere koji potvrđuju postojanje gravitacionog polja Zemlje;
− definiše pojam vektora impulsa; − definiše Njutnov zakon gravitacije;
− definiše II Njutnov zakon; − opiše vektor gravitacione sile;
− definiše III Njutnov zakon; − objasni šta je izvor elektrostatičkog polja;
− definiše mehanički rad; − definiše Kulonov zakon;
− definiše kinetičku energiju; − opiše vektor elektrostatičke sile;
− definiše potencijalnu energiju; − definiše jačinu (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.
− šta čini mehaničku energiju.

Tema 5. ZAKONI ODRŽANJA Tema 6. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

Učenik/ca treba da zna da: Učenik/ca treba da zna da:

− nalazi primjere izolovanog sistema; − grafički prikaže mognetno polje;
− tumači opšti oblik zakona održanja; − definiše magnetnu silu i magnetnu indukciju;
− definiše zakon održanja impulsa; − definiše Lorencovu i Amperovu silu;
− definiše zakon održanja mehaničke energije. − navodi osnovne primjere pojave elektromagnetne indukcije;
− razumije pojam elektromagnetnog polja.

Tema 7. OSCILACIJE I TALASI Tema 8. ATOMSKA FIZIKA

Učenik/ca treba da zna da: Učenik/ca treba da zna:

− navede primjere periodičnog kretanja; − strukturu atoma;
− definiše veličine oscilatornog kretanja (period, frekvencija, elongacija, − da definiše Plankov zakon zračenja;
amplituda); − da definiše Borove postulate.
− tumači formulu za period oscilovanja opružnog klatna;
− definiše talasnu dužinu; Tema 9. NUKLEARNA FIZIKA
− objasni nastanak i vrste talasa;
− objasni nastanak i prostiranje zvuka kao mehaničkog talasa; Učenik/ca treba da zna:
− postoji ultrazvuk i infrazvuk. − strukturu jezgra;
− da tumači oznake jezgara hemijskih elemenata;
− da definiše defekt mase i energiju veze;
− da navede vrste radioaktivnog zračenja;
− da razlikuje fisiju i fuziju.

13
7. NAČINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA
Znanja iz fizike u svim razredima srednje škole nastavnik/ca kontinuirano provjerava i ocjenjuje pomoću usmenih ispitivanja,
testova, pismenih zadataka i provjera eksperimentalnih vještina.

Pri kraju svake teme (od navedenih 9) korisno je korišćenjem testa provjeriti znanja učenika/ca.

U svakom polugodištu radi se po jedan (jednočasovni) pismeni zadatak.

8. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE

a)
Za izvođenje nastave fizike škola treba da ima specijalizovani kabinet sa odgovarajućom opremom, kao i odgovarajuću
kompjutersku učionicu za određeni fond časova.

Za nastavu fizike potreban je laborant/kinja koji/a održava opremu i nastavna sredstva, nabavlja materijal, priprema eksperimente
i sarađuje u eksperimentalnom radu učenika/ca.

Potrebno je u svakoj školi oformiti stručnu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila literatura za obaveznu nastavu, za
nastavu u okviru izbornog predmeta, kao i zbirke zadataka za takmičenja.

Literatura

1. Cindro N., Colić P.: Fizika (1. i 2. dio), "Školska knjiga", Zagreb, 1987.
2. Čajkovski D., Čajkovski T., Vrcelj A.: Praktikum iz fizike za 1. i 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost",
Sarajevo, 1989.
3. E-škola ” FIZIKA "može i kod kuće" (kućni eksperiment) - http://eskola.hfd.hr
4. Hribar M., Kocjančić S., Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna V., Razpet N., Roblek B., Tomažič F., Trampuš M.: Fizika za
1. in 2. letnik srednjih šol, "Modrijan", Ljubljana, 2002.
5. Hribar M., Kocjančić S., Likar A., Oblak S., Pajk B., Petruna V., Razpet N., Roblek B., Tomažič F., Trampuš M.: Fizika za
3. in 4. letnik srednjih šol, "Modrijan", Ljubljana, 2002.
6. Đorđević M., Džananović R., Tahirović H.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo,
1987.
7. Đorđević M., Misita R., Tahirović H.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1987.

14
 8. Kladnik R.: Gibanje, sila, snov, fizika za srednjoškolce (1), DZS, Ljubljana, 1996.
9. Kladnik R.: Energija, toplota, zvok, svetloba, fizika za srednjoškolce (2), DZS, Ljubljana, 1997.
10. Kladnik R.: Svet elektronov in atomov, fizika za srednjoškolce (3), DZS, Ljubljana, 1997.
11. Kladnik R.: Pot k maturi iz fizike, fizika za srednjoškolce (+1), DZS, Ljubljana, 1996.
12. Krsnik R.: Fizika 1-4, "Školska knjiga", Zagreb, 1994-2000.
13. Kuntarić A.: TV seminar (Demonstracioni pokusi) – Priručnik za nastavnike, "Školska knjiga", Zagreb, 1975.
14. Lajoš R., Backović S., Marinković N.: Fizika tehničkog eksperimenta za III razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja,
"Naučna knjiga", Beograd, 1979.
15. Малафеев Р.И.: Проблемное обучение физике в средней школе, "Просвещение", Москва, 1993.
16. Martinis M., Vujnović V., Paar V.: Valovi i čestice, priručnik za učenike, "Školska knjiga", Zagreb, 1987.
17. Mlađenović M., Jakšić M.: Istorija klasične fizike za učenike srednjih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, Zavod za udžbenike, Novi Sad, 2001.
18. Paar V., Šips V.: Gibanje i energija, udžbenik fizike za 1. razred, "Školska knjiga", Zagreb, 1986.
19. Paar V.: Što se zbiva u atomskoj jezgri, "Školska knjiga", Zagreb, 1980.
20. Paić M.: Gibanja, sile, valovi, "Školska knjiga", Zagreb, 1997.
21. PHYSICS CLASSROOM – online udžbenik - http://www.physicsclassroom.com
22. Raspopović M.: Metodika nastave fizike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1992.
23. Sliško J., Traparić O.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1990.
24. Sliško J., Traparić O.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, 1990.
25. Vukčević L., Burzan D.: Laboratorijske vježbe iz fizike za III i IV razred usmjerenog srednjeg obrazovanja, Republički
zavod za unapredjivanje školstva, Titograd, 1981.

9. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUČNIH SARADNIKA/CA

Nastavnik/ca je osposobljen/a da predaje fiziku u srednjoj školi ako je završio/la studije fizike.

Laborant/kinja treba da ima završenu srednju stručnu školu tehničkog smjera.

Katalog znanja – predmetni program FIZIKA za I ili II razred srednje stručne škole prilagodila je Komisija u sljedećem sastavu:

Radovan Ognjanović, predsjednik

Tatijana Čarapić, član
Branko Pavićević, član

15