You are on page 1of 14

PROCESORI I3, I5, I7

SEMINARSKI RAD

Predmet: Računarske arhitekture


Profesor: v.prof.dr. Nevzudin Buzađija
Student: Lamija Ohran, Heleg Eldar
Indeks: 244, 207
Studij: Softversko inžinjerstvo

Zenica, decembar 2020.

SADRŽAJ
Contents
Uvod....................................................................................................................................... 1
1. Historija Intelovih procesora............................................................................................2
● Procesor 4004 (4-bita).................................................................................................2
● Intel Atom.................................................................................................................... 2
● Intel Celeron................................................................................................................ 2
● Intel Pentium................................................................................................................ 3
● Intel Core..................................................................................................................... 3
2. i3 procesor...................................................................................................................... 4
3. i5 procesor...................................................................................................................... 5
4. i7 procesor...................................................................................................................... 7
5. Koncepti i tehnologije Intelovih procesora.......................................................................8
● Coffe Lake mikroarhitektura.........................................................................................8
● Šta je Turbo Boost u procesorima?..............................................................................8
● Keš memorija............................................................................................................... 9
● Šta je Hyper-Threading?..............................................................................................9
6. Najbolji Intelovi procesori za 2020. Godinu...................................................................10
7. Literatura....................................................................................................................... 11
8. Popis slika..................................................................................................................... 12
Uvod

Intel je američka kompanija koja je osnovana 1968. kao “Integrated Electronics


Corporation”, i najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integrisanih
kola. Intel također proizvodi mrežne kartice, sklopove za matične ploče, mobitele, i druge
uređaje. Intel je najpoznatiji po svojim poluprovodničkim mikrorocesorima.

Intel je jedan od najveći proizvođača mikroprocesora za desktop i prijenosne


računare. Iako Intel ima jake konkurencije, činjenica je da je Intel po mnogočemu i dalje broj
jedan. Bez obzira na to o kakvom se Intelovom procesoru radi, svaki do njih je kvalitetan na
jedinstven način. Bilo da se radi o Intel Core i3, i5, i7 ili X, svaki od njih je na svoj način
dobar.

Kompanija Intel sastavila je tim, Marcian Hoff, koji nije bio dizajner čipova, 1969. je
arhitektonskim prijedlogom pridonio projektu MCS-4 ali nije sudjelovao u razvoju istoga.
Dizajn je započeo kasnije, u aprilu 1970., kada je Federico Faggin, fizičar rođen u Italiji,
zaposlen u Intelu kao šef projekta i projektant cijele game MCS-4. Faggin je bio prvi dizajner
poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala (CPU, engl.
Central Processing Unit) u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio
prvi mikroprocesor na svijetu.

Slika 1 Intel Core i5, i7 i i9

3
1. Historija Intelovih procesora

Pojava jeftinih računara na integriranim krugovima transformirala je savremeno


društvo. Mikroprocesori opće namjene u osobnim računarima koriste se za računanje,
uređivanje teksta, multimedijski prikaz i komunikaciju putem interneta što je kroz historiju
bilo jako teško. Zahvaljujući razvoju tehnologije u svim pravcima to je danas moguće ali mi
ćemo samo spomenuti neke od najbitnijih Intelovih serija kroz historiju:

● Procesor 4004 (4-bita)

Procesor 4004 (4-bitni procesor) bio je polazna stanica svih današnjih ponuda firme
Intel, i dan danas, svi procesori PC-a bili su zasnovani na originalnim projektima ove firme.
4004 je bio prvi komercijalni mikroprocesor sa 2300 tranzistora i taktnom brzinom od 750
kHz.

● Intel Atom

Definitivno najslabiji u Intelovoj CPU porodici, barem što se tiče performansi. Nisu
stvoreni za postavljanje zapisa u mjerilima, već da bi bili izuzetno učinkoviti u potrošnji
energije. Zato ih možemo pronaći u tabletima ili čak u smartphonima. Ima nekih jeftinih
prijenosnih računala s Intelovim Atomom, ali performanse tih CPU-a nisu dovoljne za
moderno računanje.

● Intel Celeron

Od premijere 1998. Godine porodica Celeron uvijek je bila proračunska i manje


učinkovita verzija moćnije CPU porodice - počevši od Pentiuma, naravno. Čak i sada, kada
su Pentium obitelj potisnuli noviji Core i CPU, Celerons su i dalje pod linijom Pentium.
Mogu se naći u prijenosnim računalima proračunske klase, mrežnim računarima, pa čak i
tabletima.

4
● Intel Pentium

Vjerojatno najpoznatije ime procesora svih vremena. Kada se 1993. godine pojavio na
tržištu, prvi Pentium procesor zapravo nije imao pravog konkurenta. Već dugi niz godina to
je vodeća klasa Intelove flote. 2006. linija Pentium je nestala da bi se vratila kasnije sredinom
2007., ali ne kao vrhunski CPU, već kao proračunski procesor, jeftina verzija snažnijeg Intel
Core 2 Duoa. Zatim, 10 godina kasnije, 2017. godine, Core 2 Duo su povijest, ali Pentiumi su
i dalje ovdje, kao proračunska verzija Core i3 CPU-a. Po čemu se trenutni Pentium razlikuje
od Intel Core i3 / i5 / i7? To uglavnom ovisi o generaciji CPU-a, što smo detaljno obradili u
drugom tekstu. Moderni procesori Pentium nisu dovoljno učinkoviti da bi bili dobri procesori
za napredniju upotrebu, poput igranja igara ili uređivanja video zapisa. Međutim,dobar su
izbor za uredski rad.

● Intel Core

Mnogo godina su računarski procesori imali samo jedno jezgro, što je davalo jako
slabe perfomanse.Trebalo je osmisliti plan kako povećati perfomance pa su u početku to
postigli stavljanjem više procesora u vrhunske računare. Iako je ovo bilo efikasno, dodalo je
značajne troškove električne energije, a performanse višeprocesorske obrade bile su
ograničene brzinom sabirnice između CPU-a.

Kombinacijom procesora na jednom čipu, proizvođači procesora uspjeli su efikasnije


povećati performanse po nižoj cijeni. Pojedinačne procesorske jedinice (odn. procesori)
postale su poznate kao „jezgre“, a ne kao procesori.Još sredinom 2000-ih, dvojezgreni i
četverojezgreni procesori započeli su zamjenu višeprocesorskih konfiguracija. Iako su u
početku samo vrhunski računari sadržavali više jezgara, danas gotovo svi računari imaju
višejezgrene procesore. Zbog jako velike rasprostranjenosti Intelovih višejezgrenih procesora
danas, mi ćemo navesti neke od osnovnih zajedničkih faktora koje su ključne pri samom
odabiru procesora

5
Slika 2 Značenje oznaka u imenovanju
Najrasprostranjeniji modeli koje intel već dugo godina lansira u proizvodnji su
višejezgreni procesori iz porodice Intel Core i oni se dijele:

2. i3 procesor

Procesori Intel Core i3 imaju manji broj jezgri od CPU-a višeg stepena. To znači da
su Core i3 započeli s dvojezgrenim procesorima, ali za posljednje generacije taj se broj jezgri
povećao na četiri za desktop uređaje.

Slika 3 Intel Core i3

Ako želite uštediti novac, ova klasa procesora je prava stvar. Riječ je o izuzetno
sposobnom procesoru za nisku cijenu, koji sadrži četiri jezgre i osam niti sa osnovnom
brzinom od 3,60 GHz i maksimalnim pojačavanjem do 4,30 GHz. Ako se upari sa solidnom
grafičkom karticom i pristojnom matičnom pločom stiču se uvjeti da se pored svakodnevne
upotrebe koristi i za igranje slabo-zahtjevnih igara.

Ovaj procesor uključuje Intelov integrirani UHD Graphics 630 s baznom


frekvencijom od 350 MHz i maksimumom od 1,10 GHz - komponentom koja se ne nudi na
rangiranom AMD CPU-u, a koja vam pomaže da pokrenete sistem bez grafičke kartice, kao i
da uživate u slabo zatjevnim igrama.

Ova nova tehnologija omogućava Intelu da kreira sve snažnije mikroprocesore sa


boljim performansama, dužim vijekom trajanja baterije uz niže troškove i uređajima manjeg
oblika kao što je Ultrabook ™.

6
3. i5 procesor

Jedan korak prema naprijed u odnosu na Core i3 procesore je Core i5 procesor. Core
i5 procesori su najčešće procesori koje kupuju gameri (ili oni koji to žele postati) koji žele
iskusiti barem dio najbolje i najnovije tehnologije, ali po nižoj cijeni. Procesori i5 imaju
izvrsnu cijenu u odnosu na performanse. Za većinu korisnika i5 je više nego dovoljan za
rješavanje svakodnevnih zadataka. Najnoviji i5 čipovi imaju šest jezgri na radnoj površini i
četiri jezgre na mobilnim uređajima sa pojačanim taktovima do 4GHz.

Slika 4 Intel Core i5

Uobičajeni Core i5 procesor nema Hyper-Threading mogućnost, ali zato ima više
fizičkih jezgri u usporedbi sa Core i3 procesorom. Core i5 je računarski procesor, dostupan
kao dvojezgreni ili četverojezgreni. Može se koristiti i na stolnim i na prenosnim računarima,
a jedan je od četiri tipa procesora u seriji "i" (porodica Intel Core). Prvi i5 procesor objavljen
je u septembru 2009. godine, a nove generacije i5 i dalje izlaze (2020).

Osim toga, Core i5 ima i viši radni takt, veću keš memoriju i bolju integrisanu
grafičku karticu u odnosu na Core i3. Treba reći i to da Core i5 procesori koji se mogu
pronaći na prijenosnim računarima imaju Hyper-Threading mogućnosti, što nije moguće na
stolnim računarima. Core i5 procesor dostupan je u više brzina, u rasponu od 1,90 GHz do
3,80 GHz, a sadrži 3 MB, 4 MB ili 6 MB predmemorije. Koristi LGA 1150 ili LGA 1155
utičnicu na matičnoj ploči. Core i5 procesori se najčešće nalaze kao četverojezgreni.
Međutim, nekoliko odabranih vrhunskih Core i5 procesora ima šest jezgri. Najčešći tip

7
RAM-a koji se koristi uporedo sa Core i5 procesorom je DDR3 1333 ili DDR3 1600.
Međutim, RAM-ovi većih performansi mogu se koristiti ako podržava matična ploča.

Intelovi stolni procesori desete generacije stigli su sa primjenom u 2020 godini. Ovaj
Core i5 čip zamijenio je prethodni i5-9600K značajnim napretkom: Hyper-Threading. Iako
čip 9. generacije ima šest jezgara i šest niti, ovaj noviji model ima šest jezgara i 12 niti kako
bi pružio bolje performanse uz istu cijenu. Služi čak više niti od Intelovih 9. generacija Core
i7 čipova.

Neki prenosni računari imaju Core i5, da bi se poboljšale performanse za veće potrebe
korisnika. Pri nižim brzinama, upotreba baterije je prilično konzervativna i može doseći i do
pet sati ili uz jedno punjenje. Međutim, pri većim brzinama potrošnja baterije je veća i može
rezultirati do tri sata ili više upotrebe po punjenju.

4. i7 procesor

Intel Core i7 je linija Intelovih procesora koja obuhvaća osam generacija Intelovih
čipsetova. Imaju četiri ili šest jezgara, sa frekvencijama zaliha između 2,6 i 3,7 GHz. Prvi i7
procesori objavljeni su u novembru 2008. godine, a nove generacije i7 i dalje izlaze (2020).

8
Varijacije i7 procesora proizvedene su za razne uređaje za lično računanje. Neki i7
procesori visokih performansi za stolna računala, poput i7-8700K, otključani su radi
overclockinga. I7 procesori visoke efikasnosti (koji štede energiju što je više moguće, a na
štetu određenih performansi) proizvedeni su za stolne računare, laptope i mobilne uređaje.

U junu 2018. godine Intel je najavio ograničeno izdanje i7 procesora i7-8086K, u


znak sjećanja na 40. godišnjicu 8086 CPU-a. Proizvedeno je samo 8086 ovih procesora. To je
prvi Intelov procesor koji postiže brzinu od 5 GHz bez overclockinga (koristeći Intel Turbo
Boost tehnologiju).

Core i7 zasnovani na mikroarhitekturi 8. generacije “Coffee Lake” predstavljeni su


krajem 2017. Iako još uvijek koriste standardni Socket LGA-1151, ti dijelovi više nisu
kompatibilni s ranijim čipsetima serije 100/200 i moraju biti upareni s odgovarajućim
čipsetom serije 300. Značajna promjena konfiguracije dogodila se uvođenjem Coffee Lake-a,
uključujući nabacivanje broja jezgara za Core i7 sa 4 jezgre na 6.

5. Koncepti i tehnologije Intelovih procesora

● Coffe Lake mikroarhitektura

Od svih razlika između raspona Intel procesora, ovo će najviše utjecati na


performanse. Posjedovanje nekoliko jezgri takođe može drastično povećati brzinu kojom se
pokreću određeni programi. Paleta Core i3 doseže maksimum u 4 jezgra, dok procesori Core
i5 i i7 imaju četiri jezgre i više.

Imati više jezgri znači da računar može efikasnije raditi na više zadataka istovremeno.
Iako nema velikih promjena u odnosu na prethodne arhitekture i stvarna mikroarhitektura je
uglavnom ista, Intel je uveo niz glavnih arhitektonskih promjena u Coffee Lakeu. Pored
poboljšanih performansi, Coffee Lake je povećao i broj jezgara za 50% (kasnije za 100%),
omogućavajući mnogo veće performanse sa više nivoa. Poboljšani proizvodni proces trebao
bi omogućiti čipovima Lake arhitekture da imaju veliku mogućnost overklokinga. Intel sve
više teži nano tehnologiji pa je u Coffe Lake-u, šestojezgreni porcesor na 149 mm² i dalje

9
znatno manji od čak četverojezgrenih čipova zasnovanih na generaciji prije Coffe Lake-a.
Krajem 2018. Intel je predstavio osvježavanje Coffee Lake-a što je dodatno povećalo broj
jezgri na osam.

● Šta je Turbo Boost u procesorima?

Ovaj naslov može biti vrlo zanimljiv ako uzmemo u obzir da najsporiji Core i3 čipovi
rade bržom brzinom od osnovnih Core i5 i Core i7. Tu u scenarij ulazi brzina takta. Šta je
brzina takta? GHz predstavlja broj taktova (proračuna) kojima procesor može upravljati u
sekundi. Jednostavno rečeno, veći broj znači brži procesor.

Primjeri:

Slika 6 Usporedba broja taktova


Turbo Boost nema nikakve veze s ventilatorima ili prisilnom indukcijom, ali je
Intelov marketinški naziv za tehnologiju koja omogućava procesoru da dinamički povećava
brzinu takta jezgre kad god se za tim ukaže potreba. Core i3 procesori nemaju Turbo Boost,
ali Core i5 i Core i7s imaju. Turbo Boost dinamički povećava radni takt Core i5 i i7
procesora kada je potrebna veća snaga. To znači da čip može povući manje energije,
proizvesti manje toplote i pojačati se samo kada to treba. Na primjer, iako Core i3-7300 radi
na 4 GHz u odnosu na 3,5 GHz za Core i5-7600, Core i5 čip može pojačati do 4,1 GHz po
potrebi, pa će na kraju biti brži. Procesor može Turbo Boost koristiti samo ograničeno
vrijeme. To je značajan dio razloga zašto Core i5 i Core i7 procesori nadmašuju Core i3
modele u zadacima optimizovanim za jednu jezgru, iako imaju niže osnovne taktove.

● Keš memorija

10
Ipak, performanse procesora nisu određene samo brzinom takta i brojem jezgara.
Ostali faktori poput veličine predmemorije također igraju ulogu. Kad CPU otkrije da koristi
iste podatke iznova i iznova, te podatke pohranjuje u svoju predmemoriju. Keš je čak brži od
RAM-a jer je dio samog procesora. Coffe Lake sa sobom donosi i velike izmjene keš
memorije tako da Core i3 čipovi imaju do 6MB, dok i5 imaju 9MB, a Core i7 imaju 12MB.

● Šta je Hyper-Threading?

Ako se vratimo na koncept procesora, nit u računarskim terminima je niz


programiranih instrukcija koje CPU mora obraditi. Na primjer: Ako se CPU sastoji od jedne
jezgre, on može obraditi samo jednu nit odjednom, tako da može odraditi samo jednu stvar
odjednom. Hyper-Threading je pametan način da se jednom jezgru omogući obrada više niti.
U osnovi podvodi operativni sistem tako da misli da su svaka fizička procesorska jezgra u
stvari dvije virtualne (logičke) jezgre. Dvojezgreni procesor Core i3 pojavit će se kao četiri
virtualne jezgre u Task Manageru, a četverojezgreni i7 čip kao osam jezgri. Dok trenutni
Core i5 opseg nema Hyper-Threading, tako da može obrađivati samo četiri jezgre.
Zahvaljujući Hyper-Threading operativnom sistemu može dijeliti zadatke obrade između
ovih virtualnih jezgri kako bi pomogao određenim aplikacijama da se brže izvode i kako bi
održao performanse sistema kada je istodobno pokrenuto više aplikacija.

6. Najbolji Intelovi procesori za 2020. Godinu

● Intel Core i5-10600K. Ovaj čip pruža najbolji udarac za vaš novac, posebno ako
namjeravate overclockati. …
● Intel Core i3-10100. Iako se ne može overclockati, ovaj čip je idealan za izgradnju
savršenog igraćeg računara početnog nivoa. …
● Intel Core i9-10900K - Ovaj čip sa 10 jezgri i 20 niti je na vrhu ljestvice. Core i9 ima
osnovnu frekvenciju od 3,70 GHz. Njegova maksimalna jednojezgrena turbo
frekvencija je 5,30 GHz, uz novi algoritam pojačavanja brzine. Uz težak
overclocking, nekih 10900K može čak i nositi 5.3GHz na svim jezgrama. Uz veliko
napajanje, neki korisnici izvještavaju da drastično povećavaju performanse,
overclockajući CPU na 325 W.

11
Performanse na Core i9 čipu su impresivne, iako zahtijevaju značajan porast snage.
To ga čini najbržim gaming procesorom ikad napravljenim, čak i prije bilo kakvih
nadogradnji performansi. U nekim slučajevima čak nadmašuje AMD-ov Ryzen 9 3900X, 12-
jezgreni čip s 24 niti u zadacima produktivnosti.

● Intel Core X

Serija Intel Core je niz glavnih CPU-a, dok se Core X serija sastoji od skupljih
vrhunskih rješenja usmjerenih uglavnom na entuzijaste i profesionalne korisnike.
Sve u svemu, Intel Core CPU nude mnogo bolju vrijednost za većinu korisnika što se tiče
igara.Da bi stvari bile što jednostavnije, do sada su postojale tri arhitekture na kojima su se
temeljili Core X CPU: Skylake-X, kratkotrajni Kaby Lake-X i Cascade Lake-X. Uključivali
su i i7 i i9 procesore, kao i jedan i5 model, iako su svi Cascade Lake-X modeli koji su
trenutno dostupni označeni kao i9.
Sada, kada se upoređuju Core i Core X CPU paralelno, glavni faktori koje treba uzeti u obzir
su performanse i cijena.
Core X su moćni, skupi vrhunski procesori koji nude više jezgri od svojih glavnih kolega, a
svi oni koriste LGA 2066 soket. Tačno brojanje jezgri variralo je tijekom godina, ali uvijek
su bili ispred glavnih CPU-a koji su objavljeni u isto vrijeme, plus svi su imali
hiperprotekciju. Što se tiče cijena, one su se kretale od oko
400 do čak 2000 američkih dolara.

7. Zaključak

8. Literatura

https://www.which.co.uk/reviews/laptops/article/intel-processors-explained-what-is-core-i3-
i5-i7-and-pentium-av6235O66IQP

https://www.techspot.com/review/2061-intel-core-versus/

https://www.cpu-monkey.com/en/cpu_family-intel_core_i5-5

12
https://pcchip.hr/hardver/komponente/intel-core-i3-vs-i5-vs-i7-vs-i9-koji-vam-treba-i-koji-va
m-je-dovoljan/

https://www.geeksforgeeks.org/comparing-intel-i3-i5-i7-processors/

https://en.wikipedia.org/wiki/Intel_Core
http://www.expertreviews.co.uk/pcs/cpus/1400962/whats-the-difference-between-core-i3-i5-
and-i7-processors

https://en.wikichip.org/wiki/intel/microarchitectures/coffee_lake

https://www.intel.com/content/www/us/en/processors/processor-numbers.html

https://www.digitaltrends.com/computing/best-intel-processors/

https://techterms.com/definition/processor_core

https://dreammachines.eu/en/article_intel

13
14

You might also like