Prof. dr. Josip Senetié Prof. dr. Boris Vukonié Marketing u turizmu eFz = Kip KNSIGE an Zagreb, 1997,© Copirigt 1997. teored doo. Tapavae: ‘ikcorad d9.0., Remete 30, Zagreb Tel 0243-185 KOMPJUTORSKI SLOG: ikrorad d.0.0. TISAK: Allagraf, Zapresi¢ ZAYEDAVACA: Gvido Pris: [CIP Kotatogizacija v pubikacis Nacionaina i evauaiéna knjiénica, Zagreb luk — 339.138:338,48(075.8) 338.48:339,138(075.8) iP 87 ISENECIG, Josip ‘Marketing uturizmu / Josip Senetié, Bots Vukonié.- Zagreb :htikrorad, }1997. +224 ste: usr; 24 am Bibtogratja: et. 220-221. -Kezala ISBN 953-6286.14.9 1. Vukonié, Boris |s7ot09021 Sadréaj LDIO: | MARKRTING - SUVREMENA KONCEPCUIA POSLOVANSA |. RAZVOJ MARKETINGA I NIEGOVA PRIMJENA U ‘SUVREMENOM DRUSTVU |.L. Marketing kao trfno usmjerena poslowna koncepeija, 1.2. Osnovni elementi povijesnog razvoja marketingakrror! Boo 1.3, Funkeije i podrutja marketing... 2, OBILJEZIA TURISTICKOG TRZISTA. 2.1. Neka vada torjska objadnjenia pojma taista -} 22. Pojam i definicia tristighog tzita, 12 23 Posen site pose pone. % 24 Teoria potreba u turizmv.... Turistitka potrofnja > 3. PRIMJENA MARKETINGA U TURIZMU...... 3.1. Pojam i definicja marketinga uturizmu.. 3.2. Ciljevi i natela marketinga uw turizm 3.3, Nosfoci marketinga u turizmu.. 3.4. MarketinSki menedzment (upravijanje)u tutizm OSTVARIVANJE MARKETINSKE AKTIVNOSTI 5 (CFUNKCISE) U PODUZECIMA TURISTICKOG. GOSPODARSTVA.. |, MARKETINSKE INFORMACUE 1 ISTRAZIVANGE, Bascsoneset’ | 1A. Vaanosttulogaistrativanja t2i8ta u marketing 48 1.2, Proves istazivanja tsa, 2 30 odrutje itradivanja tia 35 PMotode i tehnike istrazivanja tzista 38 Marletin8kiinformacijskisustav 61 16. Specifienielementiistrativanja turiti¢kog w2ista, 66 16.1, Sekundami ivori podataka w istrazivanju turistidkog tritta.... oo 66 1.62. Istradivanje tuistickog trait kao osnova ee 1 Panel-ietrazivanja v turizma. 1% \seeivanie ta pdlog a arredee kvalitete hotelekih usluga.. oT 1.65. stativane tits kao omnova 2a defniranje curstitkog proizvoda poslovnog hotel. in1.6.6, Istrazivanje tri8ta kao osnova za defn =~ politike pobolfenja usluga trstigkos mest... ” (1.6.4) tsrazivanje imidza turistitkog proiavovta | the saerolen pores ” 168, Peano pontage an on at 1s Drow wi % 2touitixa prorevooa u tuna » Dina: poe ed pd : 32 Fore arttaog tone % Zivotni ciklus twristi¢kog proizvoda,.. cree 0 74 Chen rthogpteeie 8 3. KOMUNICIRANJE S TURISTICKIM TREISTEM, = 7 3 Mansi onesie 9 ara proneog ng ri sees 53. Turia propagnnda 3A, Odnossjamota 3.5. Ossbno prodavanjos > Goat obi romocie v rian i EDDieja utero ; @}POUITIKA | KANALI PRODAIE. "4.1. Osobitest prada tama 42. Prodsna pata. 43. Kanal i orgenizacja prodaje. i‘ 66 5. ORGANIZACIIA MARKETINGA U PODUZECIMA TURISTICKOG GOSPODARSTVA ou. 140 5.1. Ope pojmovi organizacije marketings luo 52, Temelinanatela marketinske organizacije... a2 5.3. Organizacija marketinga u poduzeéima twists ospodarstva eel all 4a 0: PLANIRANSE AKTIVNOSTI MARKETINGA a. seesnenes BL CY, PLANIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA.. 152 1.1, Osnovne karakteristke macketiatkog planiranja 152 1.2, Proces marketinskog planizana 137 U2. Analiza situate won 137 1.2.2. Ocjena buduéeg tazvoja 160 12.3. Definiranjeciljeva won. oe soos EY 1.24. Odredivanje marketinske swatesie a 13 1.255, farada matketingkog programa... sn 180 1.266 Kontcoa reaizaije marketinskoy programa : 182 IV. DIO: CILIRVI LSTRATEGHA MARKETINGA U PODUZECINA TURISTICKOG GOSPODARSTVA. EVI MARKETINGA U PODUZECIMA.. 1.1 Vist ciljea w podazetina. 4.2. Ctjevi marketinga w pduztima uristekog gospodarswva. : (2) donoseNse ODLUKA I STRATEGHIA MARKETINGA 19 7 95. Donoteae ok na ati 2odu2en riz 187 22. Bofiniranje marketikke strategie w turzana 2 2.3. labor marketintkih stategi mes V.DIO: PRILOZI a (STATISTICK! IZVORI I PRIMJERI ISTRAZIVANSA).. 1, OSNOVNI MEDUNARODNI STATISTICKI IZVORI.. 203 sn 206 2. ANKETNI UPITNICI, LITERATURA..I. dio Marketing - suvremena koncepcija poslovanja1. Razvoj marketinga i njegova primjena u suvremenom drustvu LL. Marketing kao tino usmjerena postovna koncepcija ‘Kao obfiktrzsniog posiovanja marketing je rezultat opteg razvoja znanasti i tebe, dnosno povecana maguénest proizvednje dobar. Pojava marten, ovis glean, dts je stupjom ea prozvoduiy snag, devon iljvin,bodjlons aS Cae ee = ‘Ako je drustvo na stupijrra2vofr gale Je osnowi ill zadovoljavanje elementanin Botreba, koje su ra relatvno niskoj rain, ezanizacil se postavij Zatjev da pooteved Sto vse proizvod. Orsaniacija je okrenuta samo) seb, ponuda je ala, 2 potebe ctu sezadovoljene Proiavoda’ ima dominantny logy a rai (ite predavaes, Vi stupenjgospodarskog razvoja nameée promjenu odosa proievode- lst «pos trolaé, Razvoj proizvadninsnaga omoguéuje veeu pomudi. U oj fei tazvoja markeingn ‘ast vaznost organiziranjaprodajnesluze u organizaci,uotava se ulec) kvaltte pos ‘inn struénjaka 1 sposobpostcistibueiske mete da subi potosace To je raadsble ‘skozvane prodaine (komercjane) oijentaije podazeea, oe owe ‘eaiste pendavata tansformira seu tite hupea. To anati da oxpanizaci funkcija An a sso Osnovne razlike izmedy organizacia orijentiranin prema proizvodaji i ‘ovijemiranih prerse macketingn daje sijedeti prikaz! lzraz matketinska koncepeija terminolotki-i-sadrdajne-iarsbava_gcistup temeljon na Smita Poets delovn koi pol od paso tn deena ik ‘alnin hover “ahijeva, Zea | priedioga Kipaca | pot lhe emake anc eee a et pauizaclja potreba, potraz ovreba kupacs est condo sine qua on inarketintke koncepeje- "Cian rene. W, Fey. Marken, Handbook, The Roni Press Co, New Yeh, 1965 icc Neke bite ruzlie iemedu poduzeéa erijentranth prema proievodnji i poduzeén vrijeniranih prema marketing Kavakeriske Poslovni Poduznéa = Poduzeéa——_Utineiu poet il poslovanju clementi i usmjerena——_usmjerena fankeie ema marke- prem proiz= tgs vou rakovedsnie previa previadava marketing: cksperi_marketinga na Tae teres pe. [eric ajon sap bier eise sta togpoduze’a proiavadnja:ckspet za proizvodn i Planiraje na vavigem stupajy hierar hijske hesivice hse tesvtce oievodna—Sioka ska marketing: proizvodnja i prodaja onih fetecteme preva kl se bro prod ssortimana) Dreevodnia: praia omega Ho se proizvodi : i deconvalii-_centaizivana marketing: organzacja tdi menjem tana broju pozicia na bijeac. i veéim brojem funkeija odgovorsih za plan umjesto za funkeijy; fonkeje odgovornog csoblja su vile razgranate ratelanjene; nadletnost je vile hori= ont proizvodnja: podvzece ite vertikal- ost hijrariske razine; aktivnest su ‘lo tentralziane $ posebnim nagla- shorn na kontrola wicca jadavajy —previadaveja marketing: clljavi su dugoroén, Se Tia uel unin ner auto adn sep ane cali nye plana proizvodnja: ilevi su vite keatkoroéni; osobito je vatna usps ost i metode “‘strazivanje—istadivanje —tehnigko marketing: opselna anal intra tesa ispitivanje varia proizvodnja: opsedna manstvera iste ‘ivania (tenia istrazivaria)SEE Reecermermcn E Financije _iatike se rina isticuse vite marketing: osnova’ se postavlia cijena vise troskovi nego uvazavanjem cijene koju Konzumenti nego iroskovi prodajna.cije- ele platiti i naGioa na koji €2 a kovkureneijareagirat proiavadnja: osnova se formire uzi- ‘ajc w abzie nain dobee proiavodnje 4 malin toskoviona (fing) Tazo} proi- sugestje se sugestje se marketing: prodajaitestiranje wzita voda stvaraju naos- — stvaraju na proizvednja: laboratorijski pokusi: novi potrebai —osnov fankei= ela kapaca—onalnosti smanjenia trotkov sikligkim i sezonskim utjecajima nancijskim iavorima i dr recitigni kriterji irazavaju specifigne stavove sap rukovodsiva poduzeéa i mogu, ne iskustva poduzeéa iz prijatnjeg ezdoblja, Polat 2 Osranigen vjek proizvoda, nuéno se porekad namese odluka eli vreanatih roizvoda iz proizvedne lnje. Nakon provedene analze Sesto se ulvrd da She cigs WL Mtol2vednom programy somo nekoiko proizvada ostvaruje najvece finsuc} Seal Sih ee i tamete notrebu da se iz postjeéesproizvedig programa eliminiaju pot Tits ‘aztos gubs pe stain akopog fnanisog reutta "esos te climinactieotityju seu ostverivanju: S = ekonamignie proizvodnje = kvalitemijih proiavod koji ostaju w asortianu uspjetnije prodaie = koncentasiepropagande na manji broj proizvoda mane zastarjele proizvodnie. Razlog climinirania nekog proiavoda iz proiavodne linije moze biti tehnoloski razvoj, romjena na rift, ‘Tiles promjene koje aljegu na elininranje proizvda age s oitovaiw ramjet brojapotrotat,nihove pritods, nabraab, pana i ravikama. Ist se oko one mops tovet pronjerams uv kratsr Kanal distrbuie. U pole roizvodsvrlo se Zesto pojavjyju dva kaakterisina obikaproizvadne strategie: diferencia proiavada wisn segmentcin. Tiigna segnentecin i diferensijacija poizvad il vsluga dva sv oblika static twoievoda, «jase mogu karst podanés Koja deuj u konkureneji ima cjena i na {eit koe karktrizira manjkave keene. Te state najetiezahijevaju2raéane propagande ‘stale promote aktivnost Diferecijacij proizvo il usiuga est sategin koja se otic v azvianju sles potroSata da je promoviraniproizved rit od konkurentaih proievoda. Sia je srategie {a isu cjenovau Konkureneij da Konkriranesjenovni element Marken segmentcia 2m ranjih homogeihjetinca. Svakajecinica ime svoj scnomne esaovne karakteistike, proizvodat nasi ravi atte protzvode za svaki cio titi 2a ekoliko dielova tris, Prkiadne propaganda i ost emotive rapor potrebai su ds infor {tii sepment ako da se pokae koje porebe zadovolava paediaiproizved Markini segmentaiia enti prodorv debinu tito, dok je diferencia proiz- vex vibe prodoru trina, Cesto je marketiniks segments prisons w inal) fai pro- do.a na tse ada spouse Konkureneju odrdenom segment, prelaz se ra dife- rencjacin proivods, Kaca se na tdi pojaiuje velik bro) proizvods kojt zadovljvaju iden potreb, sve je vata warka proizvode Marka j ijt, oz, smo, dizsn, termi ili Kombincija svega toga Kojo e ko isti radi identifikacije odredenog proizvoda ili usluga.* Vrlo esto i trgovatki znak sluzi a0 marks, Usuvremenom marking plik make ima tzzzin log ia potrodata ize proirvodate, Sa stajalsta poeoats, prenost marke otiju sew ovome: = mark olkiava hypoviny, i je potbno vebno w suvremenio uvjetima kad se ilo esto mad vee bojproizvods = marka redovito osigurava zadovoljstvo, pa je potrotet, uvjerivSi se jednom w Keates odretenog poizvod, sklon porovnem kupovanju prozvode odredene marke 1971, Rich lve ne, 288. "1. Mecany, si Matting, Foush eon,— marke daje odredene garancije kvelete, a iskustva pokszuju 6a proizvedi s ‘markomn pokazuju ustaljeniu kvalitet Nadal sklopuplanirna proizvods veo je poate planianja jens Ciena je joan of Muti isrursnata markt pote, arkatinske patie, jer upravo on neo: sredo eee fn franks vtihe posta Za ee 9 elent tate ste vale markt dha, Medi, w zuma s raze gospoarsenejena ks lene ¥ slobanoj stoi zum sve mnie matjno neta. Empeseaintasivann pokes su, nine, ukovditeli Ceo nee cena ta jedan od lava elemento ec dae urichpodurece Pei odredivanj iene moras poi of einai nm aj ue deiniat politika cijene koja ce najvie pridonijeti ostvarivanju cijena poduzeéa. bas saan 8° Stay na oak a cen mozame peel na vie sane: ime ‘ncern cinitelj su na odredeni nagin ugradeni u post i bs in ugradeni u postovanje peduzeéa, To su: troskovi, ciljevi (Kratkorotni i dugorotn’ irazina eZine transparentnost. ‘Trotkovi su tiniteji kaj su najizravnije pod kontrolom poduzeéa. Medutim iskjutivo fezmataje rotkova fan enti ude cena ne develo jr tunes ce seme Einitelje, posebno razvoj potraznje.” Ciljevi poduzeéa, osobitocijevi w financijskom ius, takoder utjeéu na poltikucije- 18, Oni mogu BE frazent visinom fransjekog recut, posakom udjela ne U26 | dr. sali ciljevi mogu biti: ulazenje u novo trie, proizvednja novog proievode li Kritenje raxligiih kanala distribueije i dr. Napokon razina postignute tine transparentaosti omo- ssueuje poduzecu da utvrdi eksteme Binitele i da prema njima odtedi razinu ejena, kstorni intel obubvaéaju racinu potratnj, atin konkurecij, dréavma regula- tivnu i trainu praksu,tntenitet potadae,tendencja u ketanj poteazfe te intel kot lujetu na_njeno kretanje moraju biti u sredisi procesa donoSenia odlake 0 cijn Konkurenija se ne sme svat samo kroz zavau spciféma konkurenlj, nego 1 0 $v0. sim Sirim aspestima kao generitka konkurenij, kao konkurencja Koja posto ames pots uno razligitihproisvada i koja se oituje v borbi za uo u narodnom dohatku. Da bi se labjegaiazavoa cjenowna konkarenej, poduzeéa se Krist i osalimelementima (markom, Prepagandom i d.), Medutim, porckad se upravo cjena iskoristava da bi se proizvod die. fencirao, {to tako dase proizvodu odredi prestizo cljena. Dréavta regulative poprima sve vetezntsje pri formance. Upav fo dal eve ea art pa -mnogih zemalja. 7 Li mainte [Na tcigta se tiekom vremena ustaljyje edredena praksa Koja se mora uzeti u obzir stwrdivaiy jena, To su azn davanja tepoviiu cls kate-sonte, boise abt ‘koji takoder djeluju na konaénu cijenu, Hl oe "1. Matobil,Drelping Price Police. :"Nandook modern maretig”, McGrail 970, 3 Kole, bi te 4 Poli ene ne mate wea odojoo od xa ela pure ao to cute u pote pozvod ne mo Gonos ex ramataja cea. Tak, 8 pine, Sra sao Hel ina sve tpt ae i dons dike een zat ivan) een a sak poizvadv aetna Geivne een rade kategorie apace 1 Senne ote cio pena aii Fanatina dss 7 Aetanane ln ane ere Ut tana vane kon een (so i Fee meat i pomp saene to womens, wd eens ters esl) ~ Steedivane polite atstona : © SGeGnane maintain efere 22 svi prized asrimane Hi provi skapre alae. S obzirom na taktitko znagene eijene, rzlikuju se dva osnovna ipa elfen: na Sto Sirem tdi, utvrduje se ci — penetracijska cena: radi ostvarivanja prodaje na Sto Siem t2itu, Jena Sj je rezna najniza, x poddlive za poduzée; medi, problem nase keada se iz objektivni razloga Zeli poveCati cijena, @ kupei mogu reagirai tako da se odupru svakom poveéanji. ‘= obra vce): u tom slutaju utr = vivoka eijena (skim price, prema engl 6 skin = obrati vdnje) tr Uuje sev Inielfalno}faziosjetno vigacijena od one kakva se otekuje w kasnijem razJoblju. Ako je rijet 0 potrosatima koji nisu oxjetjvi na eijeno, ovisno o jatint poteaznje, taj tip cijene moze omoguéti proizvodatu ostvarenje vrio visokog fi Fancijskog remultata, Take tip cijene posebno su pribvatili profavodaéis visokim ‘ofkavima istrazivanja irazvoi Brodaj i itribuela. Pot protaeicistrbu ma elo vin mes u slop ne pote, Up pte haost a ity se snyder od alee nate stow ena te dahodak Ono oj bio a prods stata ecteyt et peta dh ona bude itegran oorianaw sos oda hoje 2 of Tetons pee eng kn So prose pane eed Zao je pode posebna organiza jeinzaw slopnsaketinga koja pro maken ukewedele gra» ostaim-mekctinSk fark i porusima. Keo Tod oath ian, lest pedal poeta aksnaino piped im pt cet ptrsacme. U pols procje itn jem kovodsteerganizate wrt polite tise kanal Distrib kanal je pt Kim se proizod ree of proevodata do potas. St sujalte, peimodea, seus taal omoguj ise prov dose va eee nase sce ont karl dere Ko, vz exe elements makeing mozcaj optnsian man evarivaj cia poze, 4. adecaty, ds. 995.lor dius tana buds posse vat wad oes aden ei bj posi ine nests earns Naps ce cae Sa neh i engine sje rae ams pot Seah We sine pore is edna pots ipo akon ib eanomog cba aac ; bia dnb, poirot se ora ir odeden ip dacs ani Za jeedihavermaockane maltaon ante ea shreds ns odwsne ae teoag eae, Zajedno s izborom oblika, ti bic veda pn eng amen tng pon pi: stein man aces We pee Scio planta tact erate ease ro pm ‘njemu se prepusta cjelokupna predaja proizvoda ili usluga. a Prilkom donogenja odluk o izboru oblika tsa, smjeStaja i gustoge distribucijskih ka tala, organizacija se mora brinuti i 8 ito aspoloiest ere kan, ps slate ‘esto kompromis izmedu proizvodatevin aspiracija i stvarnih moguénosti, A i Odluivit se na taj natin 2a konfigurac _ Oat isrbuciskih han, oranzacia ‘een hote Xi podava ara malo es a wlecpousom tas ma Bontedhikom « poms eb. Prt iho veligovine vied eave yr keen onerous o obi, pu, mei use malopodjet mea pnt Yer lon arbi ral line eo ra pane pal pl ching poli ob w rovodexu normal vente , a noni promot napor pat sande u smistu osiguranja prodaje preko kanaladistribucije. eee oa ing lla san poy seve use ptm Gaba a tala provodrjen vo interim apesinepomecie proms keinauteiaes ta sin (pate Lape, agri net) Tao se peti pe pra av tog proizvada. Ta je poltka potebao zat ako ta Wai foe Hane ‘odreden broj koniurentnih profzveda i i caren ‘urentnih proizvoda i sko posrecnici oklijevaju pri prihvatenju novog ‘ste politike: tv, Osnovne odtuke pri iebora distibucijskin aeeeceeeae kanala odnose se, dakie, na pronalaSenje Je li potretwno iskoristiti posrecnik: iz iti posehia pro proivods jin ovation? Ako je potretno, koliko posrednika valja iskoristiti? beet eee Koji posed joma ae ren opts ~ Kaliko pean jes rebe sani = Dalen ens, welt illu Seb? ~ Koj lib natin odes psi? EE I Meany iid. 5 507, y Nokon donosenja osnovnih dluka jbo diseibuciskih kanal mora se usagi i ‘osnovnim éiitlja. Heshet™ navodi ove ciel koji adredou iebor kanaladistibucie = Distribuciske kanal bia kankurencij, je osobito vadno ako paste jaka trae dieije aistuibuctprosevode, je v sedi nag interest. Naravro, kanal di- Stribucije Koji je izabrao jedan Konkurent nije ni w kom slugaju obveratan 2a dmugoa, = Kavakteristike wista. Direkina prodaia je najpogodnia kada postejt visoka ~emljopisne Koncenracja potrosaa ili ao je brojpotencjalnihpotrofata, odno- Sno potencijainarazina prodajo vsoka. Ui ostalim sluéajevina imperativno s= namece Koriftenje postednika, Regularostj uéestlost kupovine takoder djetuje ko intel) pri izbors atibeijkih kanale. Nereguaenost kupovine nameée potrebu kritenjaposrednia, ~ Keratteristke proisvoda. Za peoizvede vsoke vejednost prednest ima deka rodaj, a 2a sezonskeproivode, proievedatu nije vinteresu drat prodsinu ope fativu ejelu godiau neg je mnogo prakttije upotrijebit posrednica, = Osnovne karakterisike posojege mrete distrlbveiskih kanale. One su osnovni nite pei ahora distibuciski kanal. Promocija. Promocija je sustay mera | akivnosti kojima se ttiste 2eli upoznati s odgovarajucim dobrima i uslagama te s ajihovim svojstvima. Komunicrajuéi puter pro- tmotivnih aktivnosti 5 tréstem, organizacija postie pretvaranje potreba u potranju, pa se moze reéi da promocija stvara i stimulira potrazju, pote njen razvoj, pridonosed! time podizanju Zivotnog standarda potrofata. Promocia u sklopu marketinge posebno istit ove aktivnosti: ~ ekonomsku propaganda — osobau produ — unapredivanje prodaje ~ odnose s javnoSéu ili publictet (public relations) Bhonomske propaganda je testo vitelan element marketintkog mikse. Da bi bila uspjena, organizacija ne mora samo ponuiti Kvalitetan proizvod ili uslagu po prihvativo} cijeni, nego more i Komunicirai s potrofatia tako da upozori na viastii proizvod ‘Bkonomska propaganda je najfeSe i najvatnijiobik komuniiranja s potrosatima. Cilj je ‘ih aktivnstl postizanje spoznaje 0 proizvedu, odnosno pobudivanje akcije kupovine Postojinekoliko komunikacijekih modela to objatajavaju proces koji se mora ostva~ titi svakom promotivnom akcijor. Kotler navodi jr osnovna komunikaciska modela koji objatnjavaju foze koje prolaze potrosati u sklopu promotivne akcije."* 9.1 Mate, Lette: A Loot dead, Stanford Cabo Uses, 195, 9. “ph Ket, Marketing Manogament Price Hal 197, 6.629,(62> Fave a Sanita Model “informachako- . "hijerathije" efkata___adapsivai* model SPO fazk—_painja svijest i Terie svijet FAA 9 ee interes dopadlivest interes oe ela prednost ocjena kein ta ake cuyjeronje pokuta kupovine prihvaéanje ‘Sono ook oj odd poit caluk koje dred polit honors ropgand ods ena dredivanje visine sredstave. sian ae 7 inbor ora, dros natn prezetacj ‘izbor medija cee ‘redivane tensor plans propagane stint ijekom ste atin rn iin sone ope aj: N22 etominanta pei ova vin estar acon cite 6 le svi pote fe oa act eee ie ‘iti uskladeni s globalnim ciljevima poduzeca. te ssnovne karakterstke cline tritne skupine (soctademogra > karakterstike protzvoda ili usluga perebel ale Coa defn propigads poi ~ lobster romotine ke ~ at karake dsc Kanan Kolsite Daj euka odo se nn dria odredi se optimaina shema emitiranjs 3 Simainog enka popagands 4 propagandne aktivnosti za enja ubinaka propagande. Vel Jikatnijih podrugja vezanih za propagandnu aktivnast. Nei i terminskog plana propagendne alcivnosti - fa poruka tjekom adredenoge razdablja sciljem male Osobna prodaja sastoji se od individualne, relativao nepersonalne komunikacije Koju predsta ‘je prodaje | ostale promotivne aktivnost. To je osobne komunikacie nasuprot masovne, wliju ekonomska propaganda, unaprede_ ‘edna i osnovna precnost toga promotiv= ee AF. Adveding, Renal Pass, 106, st & og elementa, Nositel akve komunikacije mote se lake prlasodit spcifiénim obiljzjioa pairo8ata, te neposredno apsorbiratireakcije Kupaca §tako ostvaitimajadekvatnii bik av powraine sprege (feed back), jednos od vajvaznih elemenavs savremene Weorije komu- hikaeija. Daljaja je prednost tog, oblika Komuniciranja usnjeravanje promotimne akcije putem osobne prodaje izravno na tzv. cil tr2isnu skupina. da x8 ne gubi oi ve ova na ona podruja koja sufevan interesa poduzcéa Unapredenje prodaje je marketinske aktivnost koja dopunjuje osobnu prodaju, propa- ssandw f odnose s jaynoséu i public relations, kooedinira ih i pomsze da budu mnogo wspje- Sai ‘Ta se aktivnast odnosi na Komuniciranje organizaciie i kanala distibucije (veletrgovina { maloprodaja) u smisla pomaganja i asistencija posredaicima u promcts, te ha Kornunicianje organizacja | potrotata u smislu Sc jate stimulacije potrofnje. Unapre- Uenje prodaje je, dakle, marketingka Komponenta koja povecava uspjeSnost prodaje i stim lira potroSeta na kupovinu. [Najuobigajenija stedstva i aktivnost pri unapredenju prodaje jesu:kataloz jorosure, cjenici, broSure 0 proizvedu, natjetsji za potrofate, kuponi, izloZbe i sajmovi, filmovi id ‘organizacj, prodajnibiltni, material za informicanje kax Publicitet (public relations) se mote definratt kao "planirani program komuniciranja setitem radi uljecaja na opéu prinvaéenst pocuzséa i Kooperei od osoba izvan ruko- ‘vodeée ekipe u poduzecu.” Kao i kod ekonomske propagande,tako se sovnog komunicirana, ali uz dri pristup. ‘Osnovne faze pri provodenju te aktivnosti esi” : = identiikacia evib skupina ili segmenata javnost ji su stavovi i misljenjarele- vvantni za poduzeée = jena osnovnih stavova javnosti prema poduzeéu = definirenje tekve komunikaaijske aktivnost koja e ostavi ost = objeinjenie i interprtranje poltike i poslovanja poduzeta te svi ostali aktiv- ‘noni za koje je jomost zainteresirana ili o kojima ima pogreSne misLenje cod pubiitetaiskoritavaju sredstva ma najbolit dojam na jav- Potreba za publiittom jaja se posebno u ono (azirazvoja poduzeta kads se osjeca resuglasnost izmedu predadbe Koju javnest ima 0 poduzeéu te njerina stvarnog mjesta i ‘adnosti na tru, Public relations altiviost na odredeni nai stvara povoljnu Klima u kkojoj se mnogo lake lanicaju i prodaju proizvodi. Skupine, odnosno segmenti prema ko- jjima valja usmjerii tu alcivnost, razligte su 06 jedne gospedarske grane do druge. Medu- tim, vsvim sluajevima obuhvagaju: potrafate,trgovee, osobe u radnam adnosu s poduze- Gen, dobavijate, banke, lokalno vlesti i javaost. Program akativnesti mora bit pritom per- maneatan i Konzistentan Publicte: je jedan 06 najznatajnli mjeksibilniin i najeasicens " Morketng ua Yerkawleter Handbuch, Veg modes dust, 1972 s.774 L Tamer, Pi relations, u: "Making Handbook, Ron Pes, 195,34. 197jin sredstave public relations aktivnosti,Pritom kao ovine, radio, eleviij, strut’ éasopisi ide Prema karakteru publicitet moze bt: = poslovni(institucionalaa promocija) ~ sob (informacije 0 pojedineima) = politgki i = druttveni, prevositeljisluze svi masovni medi lstrativanje tra, ltadivanje ita je macketinika fnkcia kojom sosiguavajy potrebneinformacije za donotenje poslovni odluka usferi estan podeveja marketingn, ro Je sustvni rad koji se temeljina znanstvenim metodamaprikupjanja, teglstvanja ttle svi Gnjenica koje se odnose na probleme prometaprodaje i ptra2nie dobar (roizveda | usluga) na ceacijiproizvodat(proizvoda i uslugn) potrosaé Govoredi onuztostiistrazivanja ttt, keo osnovai argument marketinka tor fe sick, Fenomen riika ~ pod kojim razumijevamo moguenest da edlukom terokova alokacija resursa ne da aeljene efekte - nasa pri donotenj odluka Kajima se segues Fi autori navode da 2.3. Posebnosti turistitke potraZnje i ponude Kao osnovnu specifitnostturistitkog triftanaveli smo Funkcioniranje trénog meha- tiem, a medu pojedinasnim specifgnastima turitickog t8ta navel smo posebnost:dvaju ‘onsttuivaih elemenatatristiskog triste: potrenje i ponude. Postojanje svakog, pa take i turstitkog triste, prepostavja uvijck medusobno djelovanje dvajutritnih potova, ponude potrazaje, pa je otto da njihove pojedinatne karekteristixe pridonose specifignostima od- nosa koji se medu njmna uspostavljaju, a bez kejth i nema fenorena turistitkog tra, ‘Teorija pod pojmom tursttke potraznjerazumijeva ekonomsku velisinu kofa irazava vrijednost i koliinu turisti¢kin usluga i robe Sto se ta. U tom smistu turisti¢ka potrsznju valja shvatti kao “onu koliginu dobara, usluga i robe koju su turisti skloni pribavit uz dredenu cijenu, odnosno uz odredeni devizni tefaj ako je potraznja inozemna", S druge Sean i Zora Makovis, Ekonomi nvcne, Sklia kei, Zee 1972s. 73. Bos Voki Marker err, Agneta kein - Vj, Zap, 1983. .23. ° powun Kobaié Josip Senet, Marketing utara, Stat aia, Zap, 1989, 29. % A.J. Butkan +S, Medi, Town: Pane, resem, and Faire, Heineman, Laden, 1978, se 47 27strane, "turistigka ponuda prodstavlja onu oliginu dabarn koja se Zeli plasirati po ‘odredenim cijenama ako se radi o domagem wZiht, odhiosno po adtedenoin deviznom tedaju ako je u pitanju inozemno trtte"” Medutim, cba se pojma interpetraj take da se turistidka potraznja izratava brojom posjtiteja- twists a taratieka ponuda ve paciteta koji zadovoljavaju poteebe turista, Oba t2iéna pola, turistigka potraznja i wristika ponads, formiaju se na tei pod lujecajem razlititih ginitelja. Na strani powraznje govorimo 0 objektivnim éinitejina (@sobni Zivotni standard, slobodna sredsta, slobodno wrijeine, radaa stedina, Zivatna oko- lina) i 0 subjektivnim éiniteijima (moda, oponasanje, prestZ, snobizam i sl.) Na strani pponude govorimo o karakterstikama drudtvenog, politigkog i gospodarskog sustava zemlje, © gospodarskoj politicirazvoja, 0 deviznoj politic i deviznors eezimu, 0 stabilnost valu, (© stupnju i Karakteristikama zaposienosti, o investijskoj i kreditao} politci, stupnju tehnigke i informatike razvijenost itd, Vee ti sumarni navodi pokazuju da se sluéaj tut stifke ponude uglavnom radi o dniteljima iz sfere gospodarsiva, dok su pri Farmiranju po- ttanje velo jaki i brojni ostali nil iavan ekonomske sfee, Pei navodenju-pojedinagnih karekerisika wrlsigke potraanjs 1 ponude, gotovo svi ‘autor skloni su milieniu da uristitku parsajucobiliezava uglavnoatnjené mobilnoshee- ‘ofevos | slanlénos, cok rise pond biletave.njena stats nesses Oba ‘tzid pote imaju jednu zajedni¢hy 12a funkeionizanjeturstikog triste vaznu osobinu - ‘eprostont Ri disperzirani | medusobno (prostomno) oGvojeni U raztobljima interivnogturistitkog prometa (pune turisttke sezone) medatim, turi- stitk je potranja prostome koncentrirana ra tursi¢kim destinacijama s povolnim klimat- skim {ostalim priikam koje uerokujuintensivnji posit trista, U tom (li ne samo u tom) mish turistitku potr2aju promatramo kao ideain,potenealns i relnu. Kad od ukupnog putensta izdvojimo one Kategorie Huei koji zbog raaliithrazloga pripadaju s tursi¢hog Stajaltte,epsolurin apstinemtima, dobivamo idealn!keug(uistgke potrzne. Kada pak od te mase odbijemo ove Koji posjeduju objektivey potrebu za turstickom rekreasiom, al bog rezltith azloga tu potrebu objektivao ne mogu zadovolit (ne primjer, nemaja do- ‘eljn slobodna vremena ili ne raspolaéu s dovolno slobodaih sredstava) ake triste pottaznju smatramo potencisinom. Potenejaina potrazaja ek predstavja masu koja je sklonaturisttkoj otrosni, Medutim, tek Kade tw svoju sklonostirealzirau,potenijlni se i potrosei pretvaajuu realne. Ta je podjela tristske potraznje 5 markeinskog staalfta veoma bina, jer se nosiae tursiske ponude ne mogu ine smu jednako ponatat prema svako} od spomenaihkategorja turstikih Korsnka ke se kao pototatke katego- ‘je sasvim razli¢ito ponaSaju na traistu."* Promotie pri spomenutu edvojenost arse potatnje w Tuodvojenost valjashvaiti na dva natina. Prva, a Sito zerijopim Sm, po Kojem su redovito emi- tivna tursitka podrutja zemljpiano edvojena i vdaljena od receptivnih trsicih pode ja, bez obzira na njthovs svareu udalenost. Naim, najveé dio potencijalnih turisisih korianika uglavnom je Koncentriran na dielovima zemlje + ajvisim stunjem razvjencst sospoderstva ivotaogstandarda.S drug sane, pivodne {drug araktivaett koje danes noun ka- Wate rik Kut Kp, Die Gane dr lgensnenPromdavericllae, 2h, 42, ee. 248 ™ Usp Sedan iZormi Maskov ise 778, 28 pokreéu turistcke tokove redovito su Koncentrirane na rugin Zemlinins meridjaniow, « Peosovina manje opée rzvienos Drago, u smisla nepokretiivosti iti. imobilnastitursti¢ke ponude, proizlari jason araktetistika medusobne prestorne udaljenosti spomenutih dvaju trignin potova jer do stvariog koristenjauslugama i ne moze dog u recepivnim turstidkins podrue|ima bez do- Taska Korisika zu prostore Esso i velo udajen,envivnh turitigkih pod, Sezonalnost kao pojtva koja obljezava aba pote tursichog szista, pa je ato ovdje rnavedino kao ayihowu zajedniék korakterstiku, égso Se v turstiko} Wert spominie tao posebna karakeristikalaritite potraznje. Totno je da seta sezonahost ofie kroz Koncentraciju tristigkog proimet, alto tome da se turisti ponagaj na ovaj natin ne odlu aja sumo finite koji odds lormicanje i ponafanje tristi¢ke potrezaje. Mnogo vise codluéuju upravo oni ginitelji na strani porade koji je Cine atraktivnom za tristike pos) {elje odredenom vrement tio godine. Poseino su za to karakeristi¢ni klimat jl, koji svakake pripadaju domeni porude, ali bez sumnje kao taku! ina vadan ujeca} bs trisha potrezne. Usealom, upravo na strani tristke ponte sezonska koncen- tracijaturstickog prometaizaziva nsmale gospodarske probleme, Kojima se eodja i praksa ‘bavi jednakim intenzitetom danas ko fo je to radii prj stotimu i vite godina. Sezonel- ost izaziva relativno slabijeiskoristivost tursikih kapaetts, a iskszuje se putem neujed+ haéenostipopunjenja kapaciteta, So opetstvara kod nosilace turistiéke ponude novi organi- zacijki problem - potrebu za sezonskom radnom snagom. ‘Oba pola turistekog t2ista,spomenuli smo to na poEetku ovog postavlia, maja i neka specifgsa obiljezja o Kojima je zbog razumijevanja kasniih iclaganja potrebno kazati nekoliko ret Jedna od najéeSée spominjanih Karakteristika turstidke potraaje nena je irazita clastinast. Kad govorimo o to} elestitnosti u odnosu prema turiiiko} potraaii, misine 4 dinami¢an odnos koji pokazuje ta porazaja prema nckim érugim pojavema 0 Kojima i koje je uvjetuu. Vet i najmanje promjenc u moogim drugim pojavama i podru- éjima Zivotalzazivaj velike i esto trenutne promjene u ponatanie poterciali i stvare~ turistikih korisnika, Promjene wekonomskim kategoriiama, o kojims ovisitisticka potramja i koje se odrazuju na promjene u turisticko} potrazni, nazivamo primarnom flastsnost. Usklopt th promjena turititka se potaznja pokazaje asobito elastiznom prema ostvarenoin dabotku i prema eijenama, Utviden je vrlo visok stupaaj korelacije kretanju prihoda puéanstva i turistitke potrazaje, ednosno vrlo visok stupanj poztivne ko relscije (zmeda prihoda pucanstva { izdataka za turisi¢hi natin iskoristenja slobodnog ‘temena. Osim primarne, uturititko} teri spominje sei tzv. sekundacn elasti¢nosttri- Sticke potraznje. Stupanjsekundarne elatitnosti pokazaje promjenljvost turistitke potra- {nje prema promjenama uturisticko) ponudi. Drugin rijetima, kaze autor S. i, Markovie, “radi se zapravo 0 poveatnom atjecaju ponude a turistisku pots2nju Elastitnost sew svim svojim pajavnim oblicima ne odratava jednako na sve Kategorie turistickih Korsnika, pa su u svijet provedena brojna istrazivanja © ponatarju pojedinih ‘alegorija turistickih Kovisuika prema pojavama Koje izazivaju promjene w tom ponaSanju “To se, naime, pokazalo kao velo uspjesan natin suprottavjanja nositelatuisttke ponade > Seon Zora Mako, 97. »Dreima negativnim wéincina koj poslovanja, Druga jasno oznatena karakteristka tursti aunovisnost (‘aznolikost) maogobrojnih individualnih obiljezja pojedinihtaiteaih ke sik ill skupina karisnika, koja 'medusobno raitikuje iu sferi ponaSanja na turatigkom tr2i8u. Pojavni oblici heterogencsti inl karakteristika stvarni i potencijainih le elasti¢nost potrainje moze izazvatiu rezultatima njihova ishe potraanje je njena heterogenost, dakle i, zanimanje,pripadnost s0- Sheil skupini, spol, kaltumom obijai seine i koje dole, naodnost, veri near, ita orsekes Kretana, preferencijamau odnost prema kapacittima i ushigame porude ita), Sovoreti oturisticko} pond i njenim karaktrstikama, valjaralixovatidvije vite te Ponude: turistiku ponudu u wzem i turistigku ponuds a Sirem smist, Ponda u lem sola Sheiaca usluge { dobra koja prutaju neposredn i natin nosio!trsdte pore Bete Zasknutene prostome jedinice (okalitta, regi, zeml), dak pom twat pores Franz smislu obuhvaéa sve vrste gospocarskih | negospodarskih djlainost, kes tare drudtvene, kulture i ostale niteje koji a bilo tekav natin sudjelyu uw zadovoljavanja ppotrebe i Zeljaturistckih korisnika, ‘a velo malu, sporu reakeiju kojom panur Sela naiGkom t2iu, Sto sui tristgki Korine’ spremni placati za use ponnde a SradS ja conevipromjena ninova dohetka, Ako bi se zaninanje na Witt crane, te 2.4, Teorija potreba u turizmu areas promisijanja 0 Covjekovim potrebam ‘ako nisu wvijek do kraja ota, at Suara Pakafalaotkriti ona skrvena psiholoa stanj koja navode Cov os ace adi. Cif jem ostvarcaju tetimo u svakoj nefojaktvmost uvijek slut ‘zadovoljavanju ponese act. Polaciste za razamijevanetrstidkih pore nlazino once ojos reread eraci® i putovanja covjeka akoder su peljedica pottebe dase se oder problemi Eovjckove Fivoia. Jednako tako modemo govort io turizmu (unontkin teens ‘jim, koji je svoja obi Povijesti covjeganstva ipo tome, po vremenu svojeg nastank, turisticke potrebe svrstavamo u red najmladih Gudskitpotrsba Teorija potteba opéenito shvata kao “zahtjev rojedinee ili druBtvenih grupa za ma- (erjalnim dotrima i uslugama radi olakSanja.osjéaja. ne rezadovoljenosti i postizan 30 sgostanja... “."" Sligno su potrebu definirali tec sera barala® denna po “ i slagodnosti vezan za svijest da postoji ia" definira potrebu "kao osjeéaj nelagodnosti da pos re ne ioe Si agucley a seaoveli, Kole pak bd." pteta je stane Kj se avn wheat egos w Ee nol nannies 50 Siu dvot odnosno opstanak Jasna je da ée se nari zadovoljavali potrebeo koji i “Shana covet a blot jk “re pore w Kota bg esc ‘ogova pol? ob trebe nazvane primarnim ili egzistencijal- ie garo gro porn penenag Mae Govjek nastoji poboljfati ili uljepSti viastit Zivot. Ne zadovolji i pre, tv ing sete ort 2 Zog tp ve poets nea San pede ae od magnet ove cai sve zadovlji, 70g toga Je Cove pis | ms Fes ihove vainosti w odredenom trenutku svoga Zivota. S kulturnim, ae bein 1 napretcom 1 bogatstvom druttva, bro} i vtsia sekundarnih potreba nepcesano ee erage wagers oe eae Srnpcs ances fapggrctan pre Satan pesnivana faith poche, Rasrojontvjterava rks potabe pou ae gpg perp Kaui je plan re tw fo "osx pamantare” mara rei ove Ermer pion gana) Hei, ala pn pn ae 6 "sjtanaa iu u turizmu? To je osjecaj koji je nemogu ii jshonrtan jr sou tak) ptebt ke Swale rain poe, Tove navelo are ees eae ee easter en se, marketingom - 1, Informator, Zagreb, (9B, st. 4. am, age, 90 “hb esp ee eran ra ei om, ah 93) anc atau ees ase te i ‘Soe 0)nek teoretiéareturizma da govore otwistickojpotrebi kao “amalgam (Bukart i Medi, 1982), kao “agroga (Vukonié, 1983) | slgno. To znati da turisti¢ka potreba treba jet ‘alia stanja "pomanjkanja" od kojih su vjrojatno najteséa potrebe za zdravjem, vekre acijom, odeierom, novim znanjima, bijegom od svakodinevice i sl. Kako onda definirat Luristicks pottebu? Turistickom pottebom nazivamo skup pojedinaénih poteba kaj 2afed- 1i&K| (skupno) zadovoljavaja pojedinca ii skupinu potrosata w njihovo} namjeri da se od. ‘mote i rekreitaju na turisti¢hi nagin, ato znagi radi obnavljanjasvoje psihitke | fzitke kon. Gicje. LU defnieji smo nastojal obuhvatit diva tereljna stan trsticke potrebe: jedanput 0 potrebi kao pokretaéu, potrebi koja nas potice da se na turistitki nadin Korstimo slobodnisn ‘Yremenom: drugi put o pottebama koje nam se javjaju tijekom vremena koje provodiino ne {urstigki nan. © prvoj skupini vee sino govorl, Dragoj skupin pripeda mnoSivo ne), ‘ligt potreba kao Sto su poueba za suntanjem, razgovorom, skijanjem, gust onowsking {icin razgledavanjima kulturih i povijesain'spomenika i mjesta, kracim + dutimn Setajama, sttien razigtim vestama sportskin aktimnosti itd. Oeito j¢, dakle, dase te fPovrebe nvanifestirajy putem tutsti¢kog izbora. "Na temelja ong sto su turist potrotat ‘aabrali kup, meri se imencitet i strukeura potreba" (Duleié), okusamo Ii rezimirati sve to je redeno o turistitkim potrebama, najprije valja kon- Siatiati ds je jet 0 posebnoj vsti potebs koje zadovoljavaju Covjekovu pottebs 2a turk in Korsteajomslobodnog vremena, Tutsi je poteba ued i Kompleksna potebs, jo. gho) myer u koje je korpleksan sam fenomten turism i samo triste dobro (eae 15 pieinet razmjene na turistitkom w2Bty). Ako trizam shvatimo kao skup delsnost {Catle s staaliia porude), onda nema sun de se on pojavule Kao svojevsniaregat Tore bi blo moguce kad bi potreba Koj takve datos nasiojezadovosie havea: ‘sven, odnosno jedna. Obratno, sve te djelatnosti ne bi se ni pojevijivale sa swim srl [ocima {eslugama na tristckom testa kad ne bi na tom tris tut kao pometal po. Potrebe koje se takvim proievedima i uslugama mogu zadovoljit. Iz toga alae! | Zaklugak da Jeu slutaj turistidke potrebe ried o agregatnoj potted, spin vite pojedi- aotnih potreba koje tek zajedni¢ki zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrotata koji o kljutuju u turisteka kretanja ‘Ako bismo pokutai sistematizirati te pojedinatne potrebe, mogli bismo razlutiti ‘manje-vide kompaicine supine: ~ prvu, Koja objedinjje sve one Wrijerne na turstith main, potrebe ubcajamo potrebu 2a fim dozivijajem, 2a stveranj sl ie Potrebe dovjeka koje ea poitu da iskoristi slobotiao odnosne da se ukljutuje u curistisca kretanjay u te fekreacijom, razonodom, ofinotom, zabavom, Kultur. jem novi kontakata $ jjudina, za novim spoznajama i rugu, u koju su svtstane potrebe koje proiziaze iz ukljutenja ovjeka u turisti¢ke fectani i posijediea su njegove tansformacie u turistu; to su potreba za smjesta jem, prijevozom, za prehrarom, za pigem is U jedno} i deugoj skupini ej se mogu zadovol Fi kao 0 turistigkim, je je 0 potrebame koje egzisiraju | izvan turizma, tj. one ‘bez ukljutenjau turisti¢ka kretaca. Da bismo o tim potrebama govo- ‘ordnosno da bi se te potrebe tansformirale u turistiéke, potrebne je sadovoljt ih putem turstitkog schaniama. A 10 znati da se njlnove djslevanje mora od zadovoli ws eae eie ek konstatacija kako je te8ko pretpostavi 7 el oan Zeb. Koi vim ors gover noo 2 zpos pecan nm ina ese cr a ey aan 1a kupovno} moti" (Ketter). dase 2.5. Turistitka potrosnja tt intel ekosomskih ‘esi semen tons a je pottris das in il ons rani rose se obo defn Kao rea Kojom se sa koi spose ien nema cern mas {Shu tg aovavna Goa pats, Uemav aoe ue We ovajes Ifo prolevodns 1 nvoizedn potas Prcizvdne paoky te Petes proievadnihsrestava proizvodnort proces. Pod nep fedaom portion tin preheat ech le a ne vanj tovjetovh se pojanjje diva oblika, kao o20bn i Van oveovnpvcbn Ona spl a va bi, an ssa il nino it kolktivna potrsnj, Ptrebo jeri dj jem sei p> si ie Cae ce hs aon (eerste net ue potroaje detritivmo je uve i fii gee Pe te mre hatte ecm ea So {raza Gelkupnodelovanew trams upav pote ode rent vom 56 Gaawost skdjuceneszadovabene poeta tase debi speci sjeamost uklutene w i jae dio fre katepoie narodnog sro, i turititka potroinj je “ aan pos rao karoge se Zarcnv iBone nite ute” Zelimo I bi jos resani re amo a it pore investi 2 oschra potty). Ito dali lai aka do react uno) vein ardnog dove | jeove rapodel neizravno gotove svi teoretiariturizma, & ‘Tutisti¢kom potroSajom bave se izravno ili om ot ana fon a Tu ato sat) is to eiman Tako, nap preonne en BAe, Ko hate ds ce ey nape tegen pone} Bia cllaone Stason tlm vi 8 ss 120105, Fendt in Thee te Konsumfetion ec 6, Menge, Di titi frau Bo. 99 3oba,f speeifgnu kategorii poms koja je visestruko powezana sa sv sektor Dale pak sma d se torisicka poate moze adkvatno defeat epi 4) da ima neproizvad karakter, So onda odreduje i eatin njenog wecaia na gospoe darskirazvej, ©) de oripaa sferiesobnihpotreba, a sto je onda okvir w kojem se tumadi pomanje potrosaéa-turist, ©) ds posieduje specifieny stokturu koju oblikuju uyjeti w Kojima se formira i zado- voljava turstika powreba. ‘Termin potosaja nema u eijelost isto zmatenje u turizmu kao u drugim domenama {ako pod potrotnjom na turistickom tr2isu razumijevamo (kao i drusdie) onu kelitng fovea kaj se i2dvaja (roti) za zadoveljavaneturistekipoteba,u drugom diel fj po, ‘eam cbulvaa uturizm i ona) oblik trofenja koji nema katakterisike stvamnog oiStavagia (rotenja) * pisali sliedeée;".. Turizam je vezan vz ‘Reva Ga oi robu kao to je sitaj + odredenim prada vejednostina (Klima, ounce, ‘Sills plaze) ili kulturnim dobrima (spomenici proSlosti,folklor (sl), Na tims se resusions ebrim dijciom temeljicjelokupno zdanjeturstitke privrede, Koja th Kao attaktivnefaktore ‘Bradue w svoju ponudu." Potrosnja turiamu znaéi nekoliko star. Prije svega znati ake vranjeproizvodnje mogih dobara koja se na ova il oaj nagin upotrebfavaj 1 trote {urizma. Osim toga, znati da se u gospodsrski proces vkijutuju slobodna prrodna dobea t Prroasi fzvori male ekonomske rijednost, koji potegnjom wy wurizmu dobivajy nova ‘altel ekonomski izrazenu vrijednost Mnogo is primera Kojima se mogu potktjepiti ove trdnje. Na primjer, tu je sklonost luristekih Korisuika da plate "koristenjo” odredenih priradnih atraktimnoeii kao Ste se Lik ‘matski wet, plats, sane i kultuma dobra. Taj aspect pottotnje kre turam dala inozemnom tutizmu, dakle onda Keda tu potiotaju ostvaryje agtinn posjtitelji. To, naime, tada 2nati veednovanje spomenutih pricodnih resurse or ‘ali atraktivnih éiniteljatuistidke ponude deviznim prijevom, ednosno putem favors inci mths potrosiia dosed tliko puta pot kao gospodarski svakako na Farnbie Kategorie tristitcogfenomena, iako ona i daljeoxafe uteri turbma pros (Met poscbnog interesa,ipak je jo uvijek rife © nedovoliuo rasvjetiienom poims, mado sc Necenae Pore da se obzisi mnogih odgovora ne samo nazi nego suite kako vitlive messi 5 ospodarskog sjalita pogrieti ako usivedimo da se pitane bit treks po ‘rote postovecue spitanjem biti samog wizma. Zbog toga jet raseiseavanje pojmesva eee SSE Ere {Aste Dali, Taran: naclarmeja pats. st 289 * Sedan Zore Mato, Ekonomi rime, bt $4, 34 ne samo vada teotski zadatak, ve ie nega proilaze mnoge vlo praktine posjeice, arotitow podrugju privjene marketinga w arian, Opéenito bi se proces potwolnjeu turizm karistti se Kriterion vee robe il usluga soja pine trite pro nog pad mn da sled je raj materjalna dobra i drug u Kojem dominirau usage. No pasioje ‘nck dre tor sistomatizaeije koe imaju velo vel praktignu prinjen, U ton Kontekstu valiasponven novi eos spozna koa jo uivrdila pogretruinterpetacijyu dosadaSnjn cvistitkin twoijskimstavovimso turk} polo ke oak Kj se zbvaiskljuévew jest tr stitkog boravka, odnosno turisttkojdostinacj. Taka je sta proizazo iz kategorii wrdnji wv defini turizma (ike opéenito prihvateroj) dase tristom postaje tek aptanjem mjestastalnog boravla, So je zatim smanjile prostor na kejem se mogla pre= poznati sama trstidka potroja. avo je marketinsk teria pomogta pri koekeiitkvihstavova. Naime, a teorja seni re Savove nlp tars sor ponte wa poeta dakako ina njihovrmpouebama, aio u prvi plan wv risicku potrosaju, akon maogih istrativanja ebjaijeni su rezalatt prema Kojima tristtke potosnja poeinje odor trie ste da ptuje svt Kupovanjnn Koj ave oduke io. Kako seo takvh kupovanja baja vet u mjeste srlnog boravka turste, ema razloga da sei tako "usmjeren"potro- Siu usarome mjest stalnog boravkatuite ne nazove neznim pravinimenon, tr sttkom potroSnjom. To su razlozi bog koh smo analiza sve faze odviana tnstitkog, promt iu njima trail "eae" twists potrosnje. Kenstatal smo da se ijl proces potrofoje zbiva u vise vremenskib, pa i prostomo odijeljnih feza: 8) pri codnosno u mjest stalnog boravka, 6) 22 vljeme putovana,c) za vijeme boray- kom odrediu i €) nakon povratka triste (opetu mjestunjegova stalnog bora U odnosu prema stavovima tzv. klasignih teoreti¢ara turizma” sporan je svakako prvi Per ent eree peepee ts sa Sesh eos ce . gla depose aie Ona imine ssn Wii err rams nna dig rane do ka do pose ai ‘Stes ence sang eae as we ss tani at eee Toe $sevin zune evod pane psec store ah estar ve st ‘oj ia ko ene rei in miss Sse peal» yo nd 35Druga od spomenute Ceti faze v procesu turstcke potrosaje - potrosaja za vrijeme putovanja - i na onom dijelu putovanja koje se odvija jos u matignoj zemiji rite i na di= Jelu i2van miatiéne zemlje, moze se smarat turistitkom potrosnjom. Za receptivny se turi- stickw zemlju onaj dio pottosnje Koji se odvijaizvaw ajezinih granica smatra kategorijom Fagubljene dobiti (wz pretpastevku da se takva potroinja zasia i “dogodila"). Ta} dio izgubijene dot ‘mali, jer u suvremenom turistickom prometu, u kojem je naglo pore stao bro} putovanja zrakoplovima, tj dio troska putovanja gotovo redovito ostaje w ‘matitag] zemlji turste. To je velik gabtek u deviznom peifevu za receptivne turistizke ‘zemlje, pa je razumljive da gotove svaka od th zemalja nastoji bilo mjerama tursticke | gospodarske politike bilo makro Hi mikromacketintkim akcijana minimizirati spomenute Sete za nacionainy ekonomi, turisti¢kim zemljama nastoll zakoplovima vias kompanije omoyueiti dovodenje trista iz stanih zemala i 22 odredenim restrikejama i tarfnom politike destimulira inozemne kompanije za prije- (tke desinacije tth zemalja. Tu se mode ubrojit i ona masa sredstava kojt u vlastioj ugovatko) mrezi za opremu i druge proizvode koje kupuiu, jer su im potreba pri kovitenju njnova, na primjer, godignjes odrora u inozemnis turistit= kim destinacijama Receptivea zemlja daje prednost Kup u viastitoj rgovatkoj mredi (jer to onda znati deviani priljev), pa raaititim popustima te carinskim i poreznim olakSicaa za wlastit robs stimuli inozemne triste da kupuju w turstikom odredita, Za vejeme boravka turiste w turisti&kom odredita odvija se najveti dio potratnje koju razivame turstikom. 1 u to) fezijo8 wvijek previadavaju usluge, iako je pcodajatrgovatke robe zratno poveéala svoje uteSée u ukupno} potreni trista. Dapete, tj dio potrosnje narofito je 2animijiv za svaku receptivnu turistitku zemlju, jer se tako postite poznatii2- ‘vorni utinak za vlastityrobu i na vlastitom tu. To je ideana podrutje aktivnasti marke- ‘nga { upravo na tors podrugju uSinjen je najvesi napredsk w primjeni marketinga w wria- Specifienom se moze smatrati posliednja faza tursttke potroSnje koja se opet odvijaw _mjestu stalnog boravka turiste, pa je tradicional torijska writi¢ha misao nije ukjutivele 1 kategoriy turistitke potrosnje, Medutim, savremeni oblici govanja uveli su iu turizara razlsite oblike kreditirana kupaca, pa seu takvim slutajevima dio placanja vee iskor8tenih usluga obavija nakon povratka turste u mjesto njegova stalnog boravka. Kako je ito potro- {nja Koja ne bi postojala bez turizma,logitno je da se i nju ukljudi u kategoriju turstigke potrosnje, 3. Primjena marketinga u turigmu 3.1, Pojam i definieija marketings u tu ‘Temeljna pitanja na koja treba odgovoritt avo poglavie jesu: treba li (urizam uopée marketing, a ako treba, sto je to 2apravo marketing u tucizmu? Wa ta ptanja nadovezau sei druga, takoder vazna, na primer, moze li se govort a “turstiékom marketingu ii je ispra- 36 nie upseblati erin “markt trams li posto nck wed tee? Ta pitanja ba pv pogled leds soe skagen, Sak pal fiona to je jee tema Um pagina pst be (pci) odgovora mate pajane moze nates yor 9 marketing tern, 2 kamal jegoo)prinjei utara rie nese sin pose, vim kin pitanja ptrazino argumentane odgovore ra ht vaste dae mar keting jedan nedeliv, sono fo se mote vara, eno Se fak 1 abe workin market stn stavova val prilagodavai stun. toe opveba market sales, isiumena- plies Ne goveimo opljornetony i rgvackoy i ark, nom tugom marketing 246 paopeoreenrvgoatia | Basa bl ja digs pod 7882 primjenjujy market ema anetans svakoun sp aoe i je Govoredi o turizmu jasno smo iznijeli miijeije da svoj interes pa tusisti¢kom sista nalezi vel bro gospodt aktivost, pa se i medu poduzégima koja su predstavnii odgoverajudihgrananalzi jedan broj koji ejlokupai pretetni dio poslovnog interesa ralaze na turistikom trtista, i jedan bro} onih poduzeéa ‘koja su manje ili marginlno prisuna na turstiskom 1230, Zbog toxes€ veo rama inzistra na stavu da turzam nije granaprivredvania, pa otuds i teorski sav da nema Kl Jenice iz takVog pojma WitTSiCKOE poduzeca. Kako je rijet o samostalnim i indi- Vidvalnim granama i aktivnesina, koje pristoaseu na tration «zis nau igubile cznovne osobine svjingrana kojima izvoro pripadaj,logtan je zakiueak da és ina podrugju marketinga takve grane i takva poduzeéa Korstii vcbiajenim macketnskim ‘anja, odnosno primjenjvati macketingku koncepciju poslovanja na natin kali e prinje- ren granama i delainostima koja takva poduzeéapripacaju. S druge strane, subektituristigke ponude Esto so udruseni pojaiyj natty, kao izravna posiedicateoijskih objatnjenja o karaktea turstikih potrebe koje sei ne ogy 2ariovoljtiaktivmosén Samo jedne vst delatnos, a karo samo jedne ste poduzeta esto je rite takvog udruzenog nastpa na it prosor, ado turistitkacesinacia, a je | stuktorasubjekata koji zajedni6einastupaj velo razita od sltaja do lus, evisn o karakteristkams turisttke ponade svake tkve dstnacie.Dakako da se utakvim slucajevima moze i mora postavitipitane, je I to meld udniteni marketing koji delje w ine svn raznorodnin subjekataponude, ato 2G v ime njihovazajednitkog iteresa, Kad govorima_o.primjeni nacktinga.turizmu, ta se samom pojmu-iharaktera Prinjene mode priti 1 mnogo fre, rzumijevajudipritom marketingke aktivaosti to oduroiu st point Koj aa. bilo Koj ave adam sai SLT ‘taristighom t2istu, Tako se postavija pilaije valja Ir pod pojmom primjene miarketinga u turizmu cazumijevati i marketin8ke aktivnosti prehrambene industrije, industrije namjestaja, industrije bijele tehnike ifi industrije keramike, koje svojim proizvodima opskrUljuju sudio- ‘ike turisti¢ke ponude (ili éak turiste izravno) i tako ne svoj nafin sudjeluju u zadovoljava- su potreba turita, Je li, na primje,ssina ejenajogumte uturisickim podrutjima kao posljedia marketinske aktivnos,realt “wr'ai¢kog mrketings” za mijekarsky indus 48? Da propaganda porvka "Za srjeme goditnih odmora mijenjste pete! piped ‘ustrijskom marketing i primeni marktinga w trian?Uslavnom smo na spamencta pitanja vee wedno odgoverili,zauzevi tev da je mar= ‘eting jedan, ali su 28a rzltita,raliite su eobe i usluge, pa se u prtneni marketindke ky enost rap pITagOUiT vim specitiénostima, Kako joi "wriseki proizvad™ a3 3voh ie Je a GSE C marketing w prinjeni na turistigkom t2iSta mora prilagouitt posebnostina-TWistibkog proizveda, tz svega ialazi zakljudak de govoreti 0 marke ovoriio 0 ekoiinovoni tod svih dukeijesh "turtekam mar- imo, peinjeni poznath stratenia | metoda marketintkog djelovanja koja se forming oda srt, ocsno na oso- bitostitristi¢kog proiévods, To je razlog 2bog koje ine defnramo pojavo marketinga ¥ tutizm, Jer nije re 0 nekom rovom pojmu, veé © posebnostima prinjene poznath poj- ‘mova utvjetima turistigkog tein. Zanimljvo je da se Kesifna, at novija marketina literatura ijetk iijekom bavila, ico nije kako cinta, problemom primjene marketings uturiznu, Samo pancadje tere: tigari marketinga, goveret o uslizi, marginalno spominje i trizam, ali bez dublieg2adi- ‘anja u ta problematku, pa tak i bez o2bilnijeg pokulaja da se definiraju posebnost ako ih ima -primjene marketinga uyjetina reristigkog tit, U strutnoj uristitko} literaturi pojam marketinga javlja se tee v novijim radovima. Najéefee su to sumarni pricazi djelovanja marketinga opsenit, ber pravih objatejena specifiénosti ajegove primjene u turizmu, No razvo) marketinga 1 njegova primjena w ‘inogim podrugjima Zovjckova zivota (ne samo u gospodarsivi),ravela je pojedince da se pocatave i temom primjene marketinga u turizmu. Neki medu nina, poput Francuea Jeans Jaequesa Schwarza ili Austijanaca H. Zollesa, F. K. Femera i R. Mallera, te nacionalno melovite autorske trojke Wahab-Crampton-Rothfeld, pveryutiteorijske stata ma ictnga i trizma spraksom, da scsi magnet pine markings U turizm. Vjerojato pei tad iztog podrutja napisso je 1962. godine Svicarac Hans Pater Schmidhauset-pod.naslovors Markiforschung im Fremdenverkehr, a medu pevima je, reli bismo, jo uijek najpoznatji rad tog podria Marketing et Tourisme (Ta jena” prjevodu Marketing i Frandenveneh) Svearhay ttot lea Reape Schon hhuser se ne bavi cjlovito marketingom, Véé se preteZno ogranitava na istadivanje tt Kao funkcije marketinga. No i Krippendort je u svojem radu vide na ln prenoSeje opt ‘corje marketing 1 “urstitke koordnat", ve je alin “turistkog marketing, go ‘na objaSnjenju istinskih karckteristika i veza izmedu marketing: izma. Ipak se njegove efnicija markeringa w wrizmw zadetala u teri trian i do danas, pa je bez pogowora Spominju mnogt autor. Kricpendort je napiso: “Matketing u curizmu je sustayna! Hoo Ainirano prilagodavanje politike critkih poduzea i tristske polite, na lokalnom, re: Snalnom, Bacfanalnom i medinatodeom aivey, 6a bi se postiglo optimelne zadovaljanje poteba adredenih skupina potrotaés {BK ofivarilo prof". Od tog wemena abjaieno Je 1a rani Sanaa svijet viferadova matkeings v trizmu, at sveske tree Or fganizzcje j udrurenja kao 8 su AIEST, UIOTO (kasnije WTO), AIH, FUAAY, TTRA i bona nacionaina writicka udruzenj posvedival su tom problema Kongrese, impezj, seminar {goin skupove drug vsta,Poschno je bila deste radova u SAD | Kana 0 J€ | azumaljvo sabzirom na prisutnast marketinga u poslovanj na im prosorima, "Jos Krppendor Marka im Fremdemerder, Berne Stic im Fremdenittevy, He 7, Herbert Libs + Ge AG: Bom, 971, 38 ‘Alan Jefferson i Leonard Lickorish, poznat endeski strutnjak za marketing i eore ‘urizma, napisali su knjigu Marketing Tourism, doduse s podnaslovorn“Praktién vouie” + narjecom da konatno teorjski argumentranio odgovore na pitanja o prinjeni markeringa uw turizma." To su ueinili vee i temeljnom Konstatacijom da turizam treba prije svega shivaéati kao t2i8te, a tek onda ukljuiti i sve njagove druge osobitosti kno fenomena [Narotito sa se pozabavili marketingom kod nacicaalih turistigkit organizacija, eija je pretenzija bavjenje, sjedne strane, opéam politikon turistitkog razvoja na makrorazini, a's druge strane, s marketingom koji bi na toj razini tebao pomodi plasmanu dreavnoy teri ‘orija kao turstigke destinacije na medunarodnom tuisi¢kom trig, Na aneridkom kont nentu Alasiait Morrison dao je ipitno videnje teretitara i praktitara 0 primjeni marke tinga w turizmu s tog Kontinenta. U svojoj knjizi Hespitalty and Travel Marketing autor je protirio prostor primjene marketinga na podnutju hoje dijelom poktiva i turizam, alii sa stajalista turizma neka “rubra” podrotja iko je ipck istaknutturizam, Uz pomot empirije {aj je autor, nastavjajuétnajbo)ja iskustvatradicionlnog pristapa marketingu,nastojao bit So praktgniji, a teorijska su objasnjenja kao prvo marketinskog karaktors, ali ne i iz po- _stome i ujedno tie j ‘vom tiljvalja podrediti pojedinatve posiovne eiljeve interese pojedini ‘aletmo primjenu niarketiga u turizmu moZcino'goworll @ dva ablika te primjene: snovici postavliaja i provadenia posloune politike pojedi ‘ming in sore es ove ple pte, tr reel) kocepc reach pasate koe nz m GaN esth prose deta. uroke at Coy dagen Ue U pevom slutaju govorimo © marketinga pojesinih gospodartih rang, odboan S- vag sj nt js ris ga neo ual ata Siva, o marketingu uhoteljerstvu, oma vistitkom postsdovanu,o markelingy Saleen piety Ta Tednoor sed 9 marketing 1D podeutighuskugeW drugom sluéaju Eovorine 0 mukropicupa prinjnt-retng tan epost eos Vecanim 22 plsman tritheg proavede sia) nck (uses mesons, fee {Gestinacje. No u oba sluts pretmetinaresa lake marelisks asienat ale 2 voljenje potreba turista, uz postizanje odredene Koristi za sve audionike iurstitke ponude ‘osioes markeings, Metode, pak mRGTngsnatuistichom 72 8t ostjuideatitne ka ina ital trait, ali lagodene uvjtima vz hoje sa peimjenjuj Casting 18a). ada {one BY BIO Tako, marketing bi iagubio svoju fzionamiju speiféne poslowne politike (koncepcie). Upravo primijenjene mctode,njhoy sadtZa, sustavna pojave (otra) 1 koordiniranost ra tit dine marketing marketingom. Rez mogu bt peop! | febike jis prmjenjuju u odredenim specifiénim stueijama ina specifiénim Westin, Za kraj estavili smo i pokuell da sinttiziano} defini objasrimo to razuije- vam pod pojmom malay ‘url. Dx, samen ating © ros ; 2 Kobra Gov, iewttanie-ajeva alien Suites i oga nate rcpomese ase 3.2. Ciljevi i navela marketinga u turizmu ‘Smisao svake politike sastoji se od utvedivanjaciljeva koi se postaviaju pred nesioes politike, anakon toga u odtedivanju mjera kojima ée se oni otvart. "Ciljevi predstavljajs Zelene rezutate koje treba ostvariti vlasttim aketjama” apisan je Green v poznatojknjizi 40 subjekata ilove tisticke ponude. Zato u kontekSu u kojem ovdje~ Handbook of Modern Marketing”. Ciljevi koji se postavjaju w marketingu proizaze iz fosnovnih nagela i postulsia Koncepeie marketinga i svi si w sv9jaj osnoviei okrenati konaénom wginks poduzsée ii drugog nsiove marketinga, Dakako, ro je moguce samo ako se zadovole porebe kupaca ~korsnika. Ako takve opée stavove prmijenion na marketing 1 Grizma, onda bis, jenju Micka Bunce mogl rei da “silj marketinga turienn_ mora biti proievednja i, plasman takvog intosrainog proizods koji ée istnski dgpwarati So Bren krugh imaivat pote trig poiraéae. No, usta je pdtrebno do aino abjidijnje. Naime, wiarketng iva Vi Turkije 1 zadataka na iri, pa je logitno pretpostavti da avoka od ti funkeja i evak ad kh 2adatka tli oxtvarenj neko vlastitos Cilia. Ako je pak ijt o tuizmu epéenite, onda asim formiranja proizvods postuje i druge {ednako vazne marketinske aktinost na tj faz, ko Ho je prods ili promoeija proiz- ‘ods drug el kojg Je Bred mateting pastrilapobika usistithog,razvoje dane prostorc jedinige ili poduaaia. FP cebno valja zabiljeziti da turizam u nekom podrutju, u neko) regi iti zemlji, osim ‘konomskin ima i druge cilleve. To suciljevisaroito na socijalnom i kulturnom, pai obra- zovnom planv, pa je logiéno da njthovim ugradivanjem u marketintke aktivnosti debivamo i ompleksniji general cilj eielog marketing Dakle, ne samo_gospodarski utioak nego i, +a prinjer, stvarane povolinogjaumog mise (Zood wiling) o neko} zemlji i tutsticko} destinacii, if stvaranje. povoljnos tucistitkogimidza, Ta dvojnost ciljeva marketinga, s obdiror fa razinu na ojo} se fornulialu i na podrutje koje "poksvaja", navela je Krippendorfa da podieli cijeve marketinga u trizmw na dvievelike skupine: tay, opéi ii generale cijevi marketinga u turizmu, koji su ujedno i smjemice 2a donosenje i provodenje potrebni mera = tv, speijeini cijevi marketinga w turizm, Koji su smjemice 2a formiraje i upotrebu pojedinaénin instrumenata marketing Pod optim ciljevima razumijevaju se, na primjer, izbor cijnog tritt, odredivanje stope rasta buduteg turistitkog razvoja (ciljeviu vezi s metodama firenja proizvodnog pro- sama) i temeljno opredjljenjo 2a neki turistitki acanéman. U specialn eljove ubrajaja 5e, na primjer, cijevi osobne prodaj ili ciljevi propagande. Odredivanje speijanihciljeva av fk sid nakon Sto su opéicljeviutvde Ciljevi marketings vturizmu mogu se promatat i s drugih stajalita, Tako se sa sia- Jalista nosioea cia moze govort cijevima pojadinih poduzeda, xa prnyje, hotelske or- ‘anizacie,turisticke ageneije, prometne organizacije,turoperatora, naionalnog parka, ma~ rine isi. te o ellevime turstickog lokalte, rij, zemlje ii, jednostayn, turisticke desti- nacije ‘Teorija marketinga, pa tako i njegova primjena u tuizmu, razlikuje stratetke od ope- ciljeva, StrateSki su ciljevi oni koji se postavjaju u sklopu slobalne turisi¢ke politike nosioca marketings, dak se operacijsklm ciljevima smatrajaciljevi pojedinih podu- ‘ze¢a ukljuBenih u razvoj turizms, odnosno onih poduzeéa koja sudjelu pri ostvarivanju 91 Gren, The Coney of Madera Fleming, kj PV. Buell and eye, Hapdbea of Mos Maret ing, McGraw Fill Ca, New Yor, 197s. 712 sitio Bune, Tina ckonoma im maretng riz, Dre Zlob Shove ibna 1974. 135. 4Moguéi strateki ciljevi marketingaw trizm jes = poveéanje broja noéenjatwrista ~ povecanje iskoristenosti kapaciteta ~ osvajanje novog segmenta turitigkihkorisnika = poveéanje potraznje u sklopn segmenta koji veé pokazuje zanimanje 2a nak proiz- ‘od ili ga vee konzumira ~ povecanje turisti¢ke potrosnje po turst, ii po veemenu trajanja boravka twist il po wrstiaranémana is. ~ povecanje prosjetnog trajanja boravka trista ~_ zadrPavanje steene pozicije na turistitkom trast (zadr2at postignot razin isko- rigtenosti Kapeciteta ili dostigouti bro) turst ili turistikih nocenja tl.) Promjena strukture potraznje po nacionalao} provinijenciji ili po neko} drugoj ‘karakterstcitrista(dobno} skupii,plantaznim moguénosti, pripacnasti socio- profesionainoj grupi is) = promjensa predodabe (imid2a) nafeg proievoda ili ustuge U operacijse ciljeve marketinga u trian ubrajamo, na prinjer:aktiviranje vasiih moguénesti za razvoj Kongresnog turizma, ednomo poveéanje broja manifestaciia koje se 2a vrijeme ili izvan glavne turisticke sezone organiztaju u nekom turistigkom lokalitety il jest = poveéanje potroSnje mladih skupina potroSeta-tursta ~ poveéanje iskorittenosti kapaciteta u jedaom agencjskom arandmanu Cautobuse, vlaka, zrakoplova). ‘Vet ovit nekoliko primjera zoro pokazuju da cljevi marketinga ovise o razvijenosti (Posiovanja nosioca marketinga, o stupnjn i kvalitet njegove prisutnosti na turstickom {reistu kao i o opéenitojnjegovoj pripadnosti odredenoj vrtidjlatnosti (na primjer, da i je ‘je’ 0 turoperatoru, turistikom drustvu, poslovnom udeuSenu itd). Sasvim ce se tacit PonaSati noslac marketinga u formicenj cilleva marketinga i u upotrs odgovarejuéeg, ‘marketinskog insirumentarija u sluéajevima kad nastoji tek stvoriti odredenu poziclju na (uristckom tris ii kad pokuiave ocrzati sefenu poziij, ili je Eek poveéat. Ta se kone statacija odnosi na damaée i na inozerne tatstibke rite, ‘Velo je vatno za nosioea marketinga utd vealn ciljeve, ciljeve Koji se mogu ostva- luz odredeno zalaganje samog nosioca, Tako se najbolje Sede j sredsiva namijenjena. ‘markctinskoj aktivnosti, jer angazirana sredstva na astvarenjnereaino postavljenih eijeva ‘unaprijed su iegubljena stedstva, Realno acjenjujuc ejeve koji se mogu oswariti, ‘marketinga istodobno utvrduju jednako va?nu Komponentu svoje politike, koje se clievi 1eée moti ostvarit, Dakle, posiaviti marketinski cil) znatine bilo koji Zljeni il, eS fealno mogué cilj! Da li je neki ciljrealno moguée estvaiti, ovisi ne samo o teitno} situa. «ili, ve6 io raspolotivim viastitim kadrovima i, natavno,o ukupnim finaneljskim sredsh koja se objektivao mogu upotrijebiti za marketin8ke aktivnosti, Nakon definiranja cljeva matketinga w turizm, definizaju se politike i strategija mar- ketinga, Koji trebaju odgovoriti na pitanje kako valja ralizirati predvidene eiljeve No, da bi se mogli realizirati postavijeni ciljevi marketinga wu turiamu, moraju za to postojati odredeni uvjet,narocito na strani gospodarskih i opdih poitgkih mnjera koje prate 2 razvo) turizma u nekoj zemij. Ue se mere ubrajgjv, na primer, mjere fiskalne politike (2vozne premije,fiskalne olaksice is.) jer one izavno utjetu na politiku i formieanje ele ‘au turizmu, zatim mjere drdavno Finanejske politike (avjeti krediianje, povladtene ke ‘ate, stimulacje investitora isl.) koje omoguéuju tuisticki razvoj. Vadnw lagu w svemu ima i opéa dr2avna politika, narofto ona prema deugies 2emijama, jer 0 tome uve ovis sigurnastu receptivno} 2emiji i moguénost dolask w (o zomju Naposletiu, vazno je jo8 naglasiti da opéa turisticka politika, pa i opéa politika mar ketinga u turizmu, moraju bit! uskladene s poslovnom (marketintkei) palitikom pojedinih nositelja triste ponude. Time se osigurava koordinirane i sinkronizirano djelovanje ‘marketin&ki aktivnosti i akeij, atime i postizanje ako ne uvijek optimalnih, @ ono barem primjerenijih utinaka tihaktivnosti Postize se i sinergitni utinak koji je uvijek povaljnijé fd jednostavnog zbroja pojedinaérih uéinaks nosioca marketinga, Ako se, na primjer, na ‘azn turistiske zemlje ulvedeciljevi politike marketings koji slijede opéi razvojn ill una- predenjatopligkin mjesta iu tome se ponder stavi na zdeavstvenu uslugh u takin mjestima, ‘onda i svi sudionici ponude (individualna poduzeéa) moraju u svojim marketinskimn akei- ilj marketinga. Pokrene Ii Hrvatska akciju 2a ppovetani broj dolazaka turista iz susjedne Maderske, onda siakron ‘marketinka akeija znati da ée i pojedinatni sudionici tursti¢ke porude, pojedina poduze- 2, 80} poslovni napor usmjeriti isto tako prema madarskom tis. Tekav postupak zovemo i podudarnostcileva merketinga, 3.3. Nosioci marketinga u turizmu [Nekoliko puta dosada upotiebili smo termin nosioei marketinga wturizmu, aludiraje 1 pritom na pojedine subjekte tristi¢ke ponude. Buduci da su to oni ft im i naziv govori, koji Ge osmisit i, poseboo w organizacijskom smislu, provoditi marketintke aktivnosti, ‘ovom pregledu primjene marketinga u turizmu vala rei j neito vie © nostejima macke- tinga. Katak i jednostavan odgovor na pitanje tke su to nosioci marketinga u turizmu glasio bi: to su svi subjekt, ili sudionici, ili nosioe’tursticke ponude. Dakle, svi oni koji svojira proizvodima I uslugan sudjeluju na tursti¢kom tr7i8tu te puter tuisigke patrosnje zado- voljavaju potrebe turists, Pritom oni ne smiju 2anemarti ni vastte gospodarske interese. Zanimljivo teorijsko pitanje koje se s sim u vezi postavlja adnosi se na karaktercilje ositelja marketinga w turizmu, U teoriji marketinga jasno je oznaten profit i, da se tako izrazimo, individualizirani profit, odnosno izravni profit svakog subjekta. Kako sjeiniti te pojedinaéne interese u zajednickim marketinskim interesima, Sto u preksi znati i zajed- nitkim akeijama veéeg broja sudionika ponude (nositelia matketinga)? Prije svega zajed- ‘itki ell ne smije ni ne mode zanemariti pojedinagne interes, tim vio Bo uprave avijest © ostvarivanju individvalnininteresa i uvodi pojedinatne organizncije u projekt zajednitkih ‘maretin8kih aktivnost,zajednitkog marketinga © nosiocima: st ne ovise samo cljevi marketinga veé i stratesijai taktka za dostizane 1 i marketinga na razini neke prostore jedinice okaliteta, mjesta, rege ili zemlje), na primjer, uprava turisti¢kog mjesta (oplica, ietova- “aligt {s1),turistitk saver ili drustvo, mjesna il eegionalna asceincija hotel\jera ii exio~ nana gospodaska Korora it, uponjebit Ge druktiju strategiw i drake taktike nego po Jjedino gospodarsko poduzeée, na prijer, botel ili turisti¢ka ngencia. Pritom ne mistino ‘samo na opseg akelj, jer edeedena paduzeda v turzras (hotels lane ili zrakoplovne kom- panie, ne primjer) mon povodil | majvete markerinske akelje, ves vite na pristup Form anu strategije ¢taktike rarketinga. Stategia na razini nekog, podrutja ili neke zemlje tuvijok ée biti suzdréanija, manje i2ravna, nego na rezini nekog peduzeéa. Dako, i cilevi 4e biti ne8to deuktij, pozotove u torizmu gdje u steukturi ponude djeluje i odredeni Gro} ‘eprofiteo erijentiranih, Sdnosno nepevrednih poduzeéa, «i proizwod je sasvim speciftan ‘wodnosu prema deugin: vistama proizvods, na drugim: (2i8tima. Jagno je da ni taktika mar- ketinga neke turstitke regije ii Takaliteta nece bit ako "poslovne” abojena ka ito de to biti taktika markeringa neke agence ii hotelske Kute. Lu.ovam se sluéaju kag temelini kr iecanja nostella marketinga w earizmu pola pan Roget snomena. Krippendorf je, polazeti upravo od 2 da se u turiini pojavfjuje vile nasitelja ponude, zakljuclo da posta {vibe tele markclngn Na) sao ae enantio ute NEETU na idualne poduzeés, i2vanprivredne institulje i drZave, Na siitan natin © “korisnicima tristizkes marketinge™ goveri i Bune, isko on kao osnovni kriteri uzime ‘prastori obuhvat pojedinog nosioca. Budui da je rijeto zaista golemom broju pojedinat- nih sudionika porude u turizma, bez obziea na eazinu ponude u odnosu prema njezinim prostomim grauicama ne mogu ¢e ave pojedinagno nabrajati, ali se mogu svrstai y etic volike skupine nositolja marketinga w turizmu: — individuaina gospoderska poduzeéa = izvanprivredne instituije (organizacije) — turisttke destinacije = drfava (drtavni organi institacie). Svaka od ovihshupine mote marketindki gjlovatiindividualeo alii sve mogu delo- ‘ati ajedsiehi,U drugom shea rajetée se 11 zajeditki nasil Koji je wjedno i Koor- dinatorsvih dogovorenih marketinBkin aktivnot. U turiamu to je Cestsluéa. Zajednigki nosici, kad je posijedacka zemlja ii rgi,obiéno su nacional il regioalna twist (drattvera) organizsija, a kad je rie 0 podedinie gospodarskim subjektim interesima, onda se Keo koordinator | zajedniki nosilac Resto pojeviyje odgovarjuse steuéno, odnosno profesionelno udrutene 3.4, Marketin’ki menedZment (upravijanje) a turizmu Ma o kojem nosiocy marketinga u turizmu govorli i ma koji krtelj peter upotrje- bill, wvijek ponovno Konstatiramo da oni u s¥ajoj poslovag} orientacit protaze kroz ‘odcedeni proces: = Prije svega nastoje “snimiti vlastitu pozieiju nately kako bi moglirazmiStati kako i kuda nastavit. = Zatim konstatiraju gdje bi eljeli biti, a usporedbom izmedu ostvareniyrezuliata# 2elja utveduju eventualnu diskrepancju. “4 = Nakon toga stvaraju se odredene strategie kako bi se osigarat defen stanje. S10 su vete razike famed oswvarenih i Zeljenih rezultata, toi strate rastenie, dramatitnije i vse za, = Naposleiku valja planirat|odredene akcije kako bi se reaizraliscatetki eile alii Kontrolirati mebanizam kojim se provodi plan. Upeavo eka procs kojem Se donose i provadeposiome odke, v2 nalaten pe sunost odgoverost svi kot sujet u tom process odlutivanj, zavemo marketitin \upravianem. Danes se u sno) rearkeinsko} tert jo8 uvijek nevis upoweb aa defini Philips Kotla, prem joj je "upravanie marketing analiza, plana primjona i kontolaprogarnanumijenjenh da store, izgrade i zadte Korisne razmjené | ‘odinose na ciljnim trigtima radi osivarenja ciljeva organizacije™. Kasnije su mnogi autori ‘marktinga dopinjvali«prosiival ta Kotlerows dfiniiju. Jean o@ recent pokesaja koji j upradio i novije marktinke ‘corse i emitiske spozraje v defniu market Bog, pevljnja je pokua) amerékinavtora Baye Walkera kai su usw da je “marketing upavdanje proces analiza, rinjene, uskadvanj i nadzianja programe koji v sbi uj zamisno, adivane cena, promos distro preizveda, usa idea streak de bsmo pos gt arse eznjene seni tana, a name rom da ostvarime cijeve pocuzets"™ ObjeSnjavajuti # Krititk se osveéuéi na tw definieiju, F. Rocco™ je naglasio da se “upravinje marktingom ne mote vio zamisit bez stateskog promisjnia baduénost* kao i da suvremeni marketing valja shvatiti kao “ostvarenje neke dugoratne vizije, odnosno Aagocotain cijova hoje marketing na t2itima treba ostanit. Time je posebo maken » sisiokupnom proces dobil srtivanje tri, odnosna sve one ektvmosti Kae pomazu de Se pribave pods, dose slekcionis,analiisu i da se predlot iihovo koriene. No, Dored toga, takva defnicje uprevifanje marketingom arma iniegralni prt ovo feromens, jer 50 svaki pojedinatni element mazketings nadograduje na orethothi, Worl {dan suey, kit per se fakcionira kao posebna celine organizaciska jposlows}. To je Stucurainissty koji, prem stavovia Rasigne marketinske filozohje potiva na Erato sredesabno povezaniminksjama marktings. Martins jo Hterature wera Eee tevespelicrane osnovne fonkeie matke- ‘nu saat KAO "AE" pS Docent stovine ete (6i eva, pik . (cijena} pe (disinibuciial SPF oIyoH {pramocijs), a kale 2bos tyrst luscbait (eo ee mae oven RSE go sh makina spetor 7a je fink bin da svojom ektivnSenpolzvaj ategralniprestoe 8a, 210 zn98i 4a su one dovolje za razve}utpjesnog t2iSoog poslovania, ms 0 Kojem oblik poslovanja gover. 2bog toga i jest markelinek mks van zarazurajevanjeoprevlnja rmarketingom. © Dbilip Kets, Marketing Management ~ Anat: Planing, and Conol rence Fal Engleweed Chis 9627 * ps We dys» Orvile G, Walt, Mareing Mandgenent = 4 Sroxiedgpresch. in, Homessod tomas 2 Fedor Rocco, Marketing curs I naéelaibid, $2021, 4sPlan marketinga osnovni je dokument politike nosioca marketiga ju iravngj je vez! s {unkcionicanjem upravijanja marketingomn. To Je plan kaj utvrdejetko, to, kad, ye | kako valja tint, odnesno postupat. Svaku Funke marketing valia “provest” kaos Ukup- 1 proces donaSenja i provodenia posiovih odluka. Zbog tgs je u markatnskom plan no predvidjet isti proces “analizirana, lanirana, primjene, uskladivanja | nadir. ja Kae utviden i 22 ojetokupni marketnSki menedément. Svaka od spomenutihfunkcija ‘hutvaca | podtunkcije, odnosno uza i cjetvita podrugja unularsvog djelovanje koja a- eluju na naéelu spleta, pa tako i govorimo, na primjer, 0 promotivnam mikeu koo $astavijenoj od podfuncija ekonomske propagande, odnosas jaynetéa,publiitets, {td. Za uspjeh strateskog plana i uptavjanja markctingom vadno je, pai prijeko potrebno da fe svi postupei na razini fenkelja | podfunkeija marketinga sinkronizraju i koordinraj ut Jedinstveni marketingki pothvat, oj je detinirao jednostavnom rjeti na engleskom jezik "People", kom morali opisno prevesti, sa 2naéenjem sveg u turizmy avert ‘ost obuhvaca sve putanstvo tekoit No pozomest wee pont i pet adrovina 2a upline mktigom, Cesto upravo of obs zadubns zat vt pocorn alamo koorinaclt skeen ne JPinjnova vlog uupavjnja maretiegnm neporeee 46 I. dio Ostvarivanje marketinske aktivnosti (i funkcije) u poduzecima turistickog gospodarstva.1. Marketinske informacije i istrazivanje 1.1. Vainost j uloga istrazivanja trzista u marketingu Istrazivanje triste je finkeja narketinga Koja osigurava potrebne informacije 22 donoSenjc odivks, a bi se odredila vaZnostte2itni informacija u procesu donosenja edtuka, potrebno je sagledati straktora ejelokupnog process prikupljanj informacija kroz njegove karakterst- ne faze Prva faza procesa danosenja odluke abuhvaéa analizu, odnosno prikupljanje informa ia o postojecem stanju (problemima i moguénostina) poslovnog okrudenj, Druga faza, konceptualizacija, obuhvaée i definiranje moguéih alteraativnih rjesenja problema $ eejenom rezultata i posijedica nastalh usvajanjem pojedine alternative. “Treéa faza je fazaiabora u Kojo} se iabire najboljaaltermativa. Cetvta = Konan fa - jet feza realize u koje proved sstav mjera vezan za inabrau alerativ Pojedine sekveneije u navedenim fazama mogu se struktuirati ovako:** 1. Upoznavanje moguénosti probleme 2. Prikupljanje i obrada podataka, Analiaa situacije 3. Ocedivanje ogranitenja. 4, Definiranje ciljeva i procjena kei 5. Odredivanje alterativa. Konceptualizacija 6, Analiza i siteza alterativa, 7. Oejena alterativa w adnosu prema eijevima i kriter lzbor 8. 1zbor najbole alternative 9. Priprema plana za ealizacij iabora alternative Realizacija 10. Procjena rezulata 11, Rukovodenj i kontrola aitivnost U mnostvu odluke koje syakodnevno donost rukovoditelj marketinga mogu se raziko- vat tr osnovne skupine adluka koje se odnose na: = operacivne aktivnost = kontrolu = stratetko planicanje, 'B,Seoer KUM, Marketing Reser, Wily and Son, NeW Yo, 1976, $4 48 Operativue aktivnosti zahijevaju svakodnemno odlutivanje, To su odluke koje ‘opéenito zahtijevaju detaljne i togne inforencije Koje su praktiéno potrebne w redovitim 5 testi razdobljima, Te se informacijengjéeSée osiguravajizintemihi2vora w organizacti, Kontrotae aktivnosti opéenito se odnose na ocjene sltemotivnag koristenja resursa sklopu organizacije. Te se edluke ne donose svakednevno, veé u sklopu vedih vremenskih jntervala. Na primjer, 0 su odluke © velifini proraguna za promocija, © vremenskom 2s pektu promoctjskih aktivnost i dr. Informacie za tu sferu odludivanja svakako su manie etal. Lzvorni podact uslawnom se transformiraju w informacije kao podioga za posiowno oalutivanje Strateske odluke usnjerene su prema definiraniy razrojnih ciljeva 1 odredivanju putova i natina da se oni ostvare, Taj proces adlutivanja zahtjeva dude vrijeme i angeZira Enagajna sredsva, pa je u sklopa tog procesa potrebno osigurati odgovarajuceinformacije, ‘Terau informacie redovito u sazeto}formi, ali je za njibove dobivanje potteban dugorotan rnapor. Za te informacije uglavnom se upotrebljavaju vanjskii2vor, jer je w ovaj sferi ma)- bitnijeosigurati poznavanje okrutenja Zahiove 0 infomaciama, ovis o ranije navedeni Spovina oda, prkane t+ COvisno o tipu odluéivanja, mogu se raztixovai i Korisniciinformacij. Informacijama 2a stratetko pleniranje redovito se koriste rukovodtteli na visi razi- sama organizacijske sircktue. ‘Kontoliranim informasijama korste se srednj rukovoditelji dok najveti dio operative nih informacije upotrebavaju ni rukevoditel. Iz spomenutog proiziazi da je osnovne Uloga i vaznostinformacija u marketingu smanjenje neizyjesnosijrzika u vezi § posje ‘cama donesenih odtuka “Ako moero na osnovi dobivenih informacije znati unapijed ueinke svake eltemative 1 odlutivanju iako te uSinke motemo spoznatiu svjetia naSihciljeva i zadetaka, tada nam te pra prilika da izaberemo i optimalan pravac naSs aktivnosti, Nataost,najeBée takve informacske pretpostavke u odluéivanju ne motemo osigurat 'S tim w vezi javja se pitanje Kolika je stvama vrijednost informacije w proces poslovnog odutivanja? Pi tragenju odgovora na to pitanje moramo ima na umu* razinu neizyjesnostiu pogledu uéinaka ralititin alternative = ekonomske posijedice donofenja netofne odnasno nepovoljne ofuke = anos gubitka koji bi se smanjto koristenjem primjerenih informacija, 5, senna, K Ut Marketing Rerearoh, Jo, Wiky and Sos, 1976.31 "5,L Beste, Marken, McMillan Poising Co. ne, Mew Yar, 1976, 5364 0ee CUES EEE ee ee EHS e eee Informacije Vrsteodluka razina deta- utestalost —vrjeme —_uobitajeni_podrutje Uiziranosti i Koritenja —izvori——_—korstenja analiza Operative velo detane Cesto: ak tijekom meme akelje $s malom ponekad ——svakog operaciie analizom __dnevno___tjedna Kontrola detaljne, ali tjedno ili jedno. i intema——Kontvola Soodredenom mjescéno —mjeseéno——_evidencija ‘nalizom i Stratesko sate i vrloperiodiéno —neredovito, vanjski_predvidanje Dlaniranje —analtishe prema intel planiranje malo detalja poteebi okruzenja 1.2. Proces istrazivanja tréiita Gjelokupni proces istradivanja réfta moze se stukturirati wove faze" =" analiza situacije neformalng istazivanje = planizanje formatnog istrazivanja = prikupljanje podatake Rit J jednoj od mogutih seks dok se pj isrativel ita mga prema svom itor i piikama w Kojima dja Kors fanlim pesring ores istrazivanja treiéta, tae bai |. Analiza situacije. U toj faz istrative’ nastoji ganizacii, nezinim aktivnostima, istrativanog problema i koje su oj faz jesu podaci organizaci Publikacije, ranije analize isl. FH provodenju istazivatke akeije vlo se Sesto zanemari Gaza analize sinacije + spravdanjem da za ju nema dovane vemena, 8 ave, neavno, eleva fai nae udinke w iducim fazama. TT prikupiti sve one informcije 0 or- Einitejima okruzenja, koje su relevantne sa stajalidta poircbne za dajnji rad istrazivaea, Glavai izvor informacija je, razgovori s odgovornim i informiranim osobama, raze eee "A.W. Frew Marking Handbook, Second eon, The Rosld Press Company, New York 1965 se 2 50 EXOWOMSKL FARULIET - 23°RED KNJIZMICA 1 DOKUMCHTACISA sas ih talons seen Sn 2. Neformaio tstrativanfe U skiopu nefomsalog itraivana oom je zadaak defini hipotce za tase na osnov ean eae sacle Is eat faa tft dane dae rete oo sto Da bi se ostvarili svi zadaci, potrebno je provesti neformalno istrazivanje usmjereno ‘a sve relevanine ginitelje na treistu (kupce, potroiace, posrednike w kanalima distribucijc, sister), Nemoqute je pede intenaiet tkvog iatvanja koji bi wtjdio w avin tar, Poeta om itaivnu nije ptt ua eu tin, eve pt a, port cmopucavaj dn se dairy partre Nptee, Meds, pouch jeu tel potrebno proves wl nein ativan, Vora je vtna won iaiveh apora tsnee prom portaGina, De bi mop ivi “cil protien, ala irativaé morte ldvnj sudelovi ovo) ast 0 ponclad zat da mora ceabno proved ipivanja na we 3, Planiranje formalnog istrativanja. Te je faza nesumnjiva na kkupnom procesu istrazivanja, odnosno, pravilan ili nepavilan prisiup u tojfezi najnepo- sednije€e se odrazti na rezultate istrazvanj, Na osno faz, analize siuaeije | neformalnog istrazivanj, potrebno je iradii odgovarajui plan akcija kao osnovne radne i koncepeijske podioge za daljnj istrazivanje U tojfazi potrebno je utvrditi® = svehu i ciljeve istragivanja = vist i iavore podataka koji ée se prikuplati sabia pekuplianjaprimarnih podataka = vrsty wzorka za ispitivanje = operativn plan i proraéun strazivanja, Odrodivanje specifgnih cijeva istrativanja predstavija krtitan zadatak, jer se time oodreduje karakter celokupne istredivatke akeije [Nepreciano i neprimjereno odredivane ciljeva istradivanja dovodi do usmjeravanja cjelokupne istrativatke aktivnosti prema neodgovarajudem praveu. Osnovna umjelnost nasiteljaistrazivanja oBituje se w definiranju ispravnih hipoteza. Pritom je bitno pitarje ‘odrazavaju li definirane hipoteze tealan problem organizacije i mogu li se definicane hipo- tezetestirati putem uobitajenih tebniks i metoda istraivanja tia. Zbog racionalnosti u oj aktivnesti preporuéuju se ovi postupei®, = definiranje liste moguéth cljeva na osnovi rezultataanalize situacije neformsinog Tetradvanja ~ izbor relativno manjeg brojahipoteza na osno. = posebno analizi najadekvatnija, itnijafaza u ejelo- nije spomenutih natela nje ove izabrane hipoteze i utvrdivanje je Mita hipoteza zaista 9. Frye. 2618 AW Prey. i, 24.25, st4 sajalita provodenie dating istrativan etimaln je dtinirane jee hiotee. Medati, vlo sto to nije mogute, pa se ponckad pote israivasnekeliko hipateza, Nokon utwrdivana ciljevaitaivan postpkom dfinirana hipoteze, odeduj se vise i ivor pods koi biti osova za exianje hiptee. Name, veto je spowatt 4a zaestirenje hipoteze pstyi velit brojwta{evor posta, Prema ome, patebec Je biti seletvan i user ae prem in podacina Kei sus ijl spciinog problems ili ela istazivatke aktimost sista | ejprinjernii. Nae, medutm, 2a stare Eiljeva nije dovolna smo jena west i jeden vor podstaka, pa je pot priuplane posal ma io} osnovt. Sui podaci Kojeistezvat prikuplia sv indotive, « moga se prikuptiovin postup- cima metodama strana ~ metodom iptivanja = metodom promatenje = metodom pokes ‘Metodom ispitivanja prikupljamo podatke postav\jajuti pitanja, Primaran element tog istrativanja je dobivanje potrebnih podataka putem odgovora relevantnih ciniteja. To je Jedna od najée8ée korstenih metoda i velo testo se nepotrebno upotrebljavau situacijama za koje bi vie odgovarale raije spomenute metode promatranje i pokuse. U sklopu metoda ‘spitivanja moguée je korstt se raznim tehnikama kao Sto su osobno fsptivanje ii interyju, opisno ispitivanie, ispitivanje putem telefon, ‘Metoda promatranja osniva se na izrevniom promatranju fenomena i pojava Koji su u sedisu nateg interesa. Osim osobnog promatranja, tj promatranja isirativats, danas se u sklopu te meiode upotrebljavaju stanovita mehanicka sredsiva kao &to su kamere, magneto: fon jostle, Prednost je te metode w njezino} objektivnosti i todnosti, Naime, njome se uvelike eliminira Fjudsk intel koji je dominantan kod metoda ispitivsnja. Buduél da je prektigno ‘nemoguée provestipromatraaje u cijelom nizu relevantnih situacja, ta metoda ima velikth ogranigenja, ‘Metod pokusa karakterzira korstenje specifitnn merenja reakcife pojedinih subje- kata u odnosu prema uvjetima, prema okolini i njinovo} promjeni, Variable koje su w ‘wedi nateg interesa definrane su (ako 4a se njthov utjecs] moze merit U sklopa te metode najéetée se koristimo dyjoma skupinems: eksperimentalaom skupinom koju myjerimo i testiramo i kontrolnom skupinom, Uz Kontrolrane uyjete mere se Tazlike w ponaSanju i realzacijema izmedu navedenih dviju skupina radi odredivanja utje- ‘aja pojedine varijable, Ta metoda zahtijeva visoke troskove istrazivanja. Pri izradi plana iswativanja potrebno je utd osnovneizvore podataka. lavori podataka s kojima se sluzimo pri istrazivanju tr2ita velo su kompleksai i mao- gobrojei, Mozesno ‘biti, podijettina évije osnovoe skupine: primame isekundame. 32 Koja je razlika izmedu spomenuth dviju skupina izvora? Sekundari izvori podataka jesu oni kod kojih su podaci prikupleni, obradeni i objavljeni ncovisno o aktivnost tekudeg istrazivatkog zadatke, ednosno projekta. Rijet je 0 podacima koje su prikupile druge orga- nizacije kao So su dréavne orgarizacic, statistik organi, banke, planski organi, istrazivae- ke instiueije il © podacima koji su prikupljeni u nekom ranijem istrazivanju kao St0 su razne evidencijeu vlestitoj organizacj. Najéesée podatke iz ove kategorijeizvora tine sttisttke publikacije, planovi ‘tajio izvetenju planova, razne publikacj, bllesi, monografije, adresari, imei ‘atuni,raznielaborat i dr. Primarni podaci odnose se na prikupljanje nepubliciranih podataka Koji su izraz ppotreba upravo istrazivatkog projekta koji jew tijeku i 2a eije se prikupljanje mora koristiti originaleim istrazivatkim naporima upotehljavajudi ranije spomenute metode i tehnike istrativanja (isptivanje, promatranje i pokus). Primamim izvorima koristimo se najéeSse 210 Sto nam sekundarni izvori ne osiguravaju dovoljne i primjerene podatke, Sekundami podaci su jettinji, za njthovo prikupljanje potrebno je manje veemena, velo desto sluze kao osnova z2 definiranje pristupa u prikupljanju primamih podataks, po- ‘nckad osvjetljavaju podrugja za koja ne bi bili dovoljni primar podaci. Pri upotrebi primarnih izvora podataka moramo se adlutiti 2a objektictrazivanja od keojepa ce se prikupljati informacije, U tom odlugivanju bitno je razmotiti ti Einitelja: karakterstike objekataistrazivanja, potrebno vrijeme israZivanjai zemjopisn rasprsencst objerata istrabivanja. Objekt istradivanja mogu biti svi relevant Znitelji na t28ts. Aktiv~ ‘ost istaZivanja najde86e se usmjerava prema potrotstime, odnosno kupeim, posrednicima ‘ukanalima distribucie, ekspertima ili kompetentnim poznavateljima problemstike koja je w sre intorea, vie« zavebni 4. Prikuptjanje podataka, Vatnostsekundamih podetaks fj. nih podataka koji st ‘e8 dobiven i prikupljeni (np, putem saistigkog zavode,vasttom evidenejom u ofgani= strativadkog instits) ne bi se smjela zaremari. Pravla je racionalan put da © ilopjanje podataka iz prinamih aver ostvari tk Kad se konslalira da se trzeni podect re mogu osigurati iz sundries avora. Cjelokupni istrazivatkt rad w prikupljanju podataka najéeée se ostvarye uz kombi saci ~prlpjanja podatakn iz sekundsmihiavor ili uz ta, rad za stolom (desk rese- ch) ~ prkapjanja podataka na tereou (Geld research) koristenjem ranije spomenatih ‘metoda isptivanja (promatranjai pokst). ‘udu da je upravo sa stajelstaulozenog ukupnog rapora istraZivanje na (erene naj ‘znatajnifi dio faze prikupljanja podateka, porrebno je upozoriti na neke vadne elemente § sudionike tog processDa bi se istrazivatke akcie na terenu obavile So je moguée bolje. potrebno je pred: Vidjeti dvije Kategorie istrazivetkog osoblja. To su anketar i isteuktori." Anketar je osoba Koja iravno komunicira s objektima isptivana. Mora pesjedovat ‘dgovarajuée kvalitetejosobine, Te osobine, naravno, morajuuvijek biti funkejizadatka kojeg anketar treba obaviti, Nadalj, pri izboru anketra potrebno je imati na umu i neke ‘née standard, Smatra se desu najboljt anketeri osobe od 25. do 4. godina, Kadajerijet ‘© spolu, u nekim istrazivanjima preferiraju se Zene, au nekim muskarc, Prezentabilnost, ‘osno ejelokupn’ vizuain dojam takoder je Vezna Komponenta (og posi. Iskusivo, mot vacija za rad, odgovomost, sve su 0 kvalitet koje su potrebre da bi se ta) poszo obavio kako treba, Kako bi anketari obavijali svoj pos zaista uspjesno, potrsbno je da su instru rani kada je rijet 0 optim zadacima i kada se radio specifignim zadacima pojedineista- Fivatke akeile. Instruktor je osoba koje organiza terensko istrazivanje, prenosi upute anketarima i nadzire njhoy rad. Upravo ti zadaci uvjetuju i kvaltete potreboe za rad instcuktora. Prema tome, steéeno iskustvo (najéeSée kao uspjeSnog anketara), Komonikativnast, adgovornost i 3st prjeko su potrebne karakteristike ove funkelj. U sklopu pojedinih metods istrazivanja potrebni sui spectitn! profil anketainstuk- tora, Naime, pri korttenju metode promatranja jedna je od bitnih karakteriatika sposobnost uotavanja i iterpretacijarelevantaih Binjenica, 5. Obrada i analiza podataka. Ta se fuza velo éesto tetra kao rutinska faze, bez neke veée vaznosti za ukupan efekt istradivanja, Sto je, naravno, vlo pogredno, U sklopu spomenute aktimosti uoéavaju se ovi postupei: = stedivanje i kodiraje = formaliranjestatisti¢kihzakljutaka, Poste se prikupe upitnii na osnovi kojih je obavjeno istrazivanje na terenu, pottebno Je provesti sredivanje materijalas kojim se Zoli eliminirati gretke u prikupljenom materijaly i pripremiti podatke za obradu, Na taj se raBin spretava da nispravni materials terena ne wgrozi opeu vrijednostistrazivaladke terenske akeije. Danas, w pripremi materjaa za tabelianje, izvodi se potrebno kodiranje i priprema materijal za kkompjutorska obradu, Buduéi da se terensko istrazivanje redovito provodi na uzorku, prijeko je potrebro kontrolirati je fi planirani wzorak tijekom istrazivanja i ostvaren, i, nisu fi mozda neke ‘okolnosti izmijenile obuhvat uzorka, Posebna je vaino utvrdk:i je I! ostvarena predvidena reprezentativngst uzorka, Tabeliranje podatake je proces u kojem se dobiveni podaci s terena strukturiraju u ‘odgovarajuce tablice, §. u takve prezentaciske oblike Koji ée na aajadekvataiji natin ‘odrazti ciljeve istrazivanja, “8 Roceo, Terai prinjna ivtionia maratng, Sls kis, Zag, 97, se. 153 sa lavlatenje statsickih zajutaka je faza w kojoj se podaci iz dobivenih tablica statist ki obraduju, upotrebljavajuéi uobitajene statistike tehnike (Indeksni brojevi, postoci, prosjeci), odnasno poneked i slotenijim metodama (korelativnom i regresivaom analizom, faktorskom analizom, diskriminaciskom aralizom i cr) i koji Ge na najadekvatniji natin ‘stan rezultate istrazivana, 6, Interpretacija podataka, Mnogi istrabivati tim smatraju da interpretacija reaultataistraZivanja nije njhov pasaa, . a Korisnii dobivenih informacija ili donosioci poslovnih odluka sami morajy interpeetieati dobivene rzultate prezentirane u odgovarajuéo} form Sve vige, medutim, prevladava mitljenje da je interpreacija podataka posao istazi- vvaéa u kojem on sintetizira sve one analiticke elemente koji su relevanini sa stajalisia Svojstvainformacijckoga marketinkog sustava signa su bilo kojem ‘fomaciskor sustavu razyijenom u drugim specifiénim podrubjima upravljanja, 'ermin sustev u ovom slutaju neina samo deskrptivni ved i operativni karakter. Ri ete , i operativn Karckter, Rijet Jie 0 sklopy medusobno poezanih elemenita pri tijoj se analiat ili konstnl imijenti generalnateorija sustava, et att ati SROs ee ca sh es are pen oo pi ee eee rs aetna nn péu operat defn informs utr ee 1 formtsskog stave macketings ko eal eof nepotebao dst U vam po, ko sin pours nertngy pate ane oti deja u vet sheaeva pretode stay zack Konertaiih peace | {eorija. Potrebno je istaknuti da je rjeéo pristupu koji se prinjenjuj ae Je lj 0 pristupu koji se prinjenjuje ugiavnom posljedn MIS je ponajprije sredstvo ii instrument ki 7 il instrument koji sadionik (iN sudionici) na aktivan i ieativan natin upoteeljavau procesu donotenjaodluka. Zadace koje suav ri tome mora ‘bavi, odnosno funkeije koje mora zadovoljiti mopu se opisati na razne natine. Onée zadaée MIS-a: smanjenje rizik pri donosenju odtuka, lake i brée donotenje SEND atomatzaija upraviana, uspetajeposiovanj,uepjefnija Kontrol, ake plan 2 Usteda: maksimalno iskoritenje svakog podatka, optimizacija odnosa cijene i kois: ost informacie, standardizacie te bolja sporaba opreme i djeloivornii rad. Podaci koji postoje w organizeciji i Koji su relevanm za programiranje aktivnosti podurséa testo 5 toliko rasprseni da ih je praktiéno newoguce upotrebljavat Konceptuaino usaveSavanfe i staloa empire provera Roneeptalih odrednica markets aktivnostrazve) model, razrojprogiosttkn posupaa,Ingradna infor tfskog sustava provociapretvarane deskrptivnh i Kvaavnh poate v Keane ‘operative definiane varjeble Usavedavanje organizactjske strukture w cj Obrazovanje osoblja, Stalna prisutnost | uporaba slozenoga ali relativno slabiinog, sustava idealan je oblik obrazovanja svi koji su na bilo Koji nagin povezani sa sustavom. Rawvoj metoda istrazivanja marketinga i primjene rezultata isteaZivanja. Os- nova’ aspekt istrazivatke altivnsti programiraju se dugocotao, maksimalno se osigurava kompatibilnost“raznavesnih padataka (povezivanje, svaranje vremenskih serja), lake se ‘rovjerava vrijednas i upotrebljvost pojedinin metoda ili pristupa istrazivanju Jedno od najveznijih svojtava MIS-a ofituje se u Einjeniei da takav *sustavski pris- ‘up osigurava cjelovits, kvaltativno novu primjen sredstava AOP-a (automatske obrade podataka) u podrugju istrszivenja marketinga i marketintkog upravijanja wopée. ‘Tradicionalna upotreba elektronskin ratunala kao sredstva za ekonomignju i kom pleksniju obradu padataka pomocu speciftnih programa ili programskih paketa obogacena je, u sklopu MIS-a, ne samo refleksnim ves donekle | inteligentnim funkejama. Funkeija skladittenja podataka je, unatot svoj svojoj vaznosti,u sklopa MIS-a podredena funk {ntegrirana il funkcionalne analize podataka, U svom najrazvijenijem abliku te furkeije (Itegrranje, analiza) nemaju vige samo ialne vee i u odredenom smislu inicirajuée zadate u sklopu prilagodbe djelatnestior- sgenizacjc. Imajuéi na umu tako slozene (potencijalne) zadatke MiS-a, ofita je da ajegovo uvodenje i razvo) u sklopu neke organizacije valja defnirati kao proces koj é, bez obzira 1a ianose ulogenih sredstava i aktivnosti, permanentno raja Pri tome, natavn, valja eijoniti nagelo dau odredenim vremenskim razdobljima mate i primjene sustava najmanje pokriju ulaganja uj 6potreba donositelje adluka za informacijama razmatranje analiza ‘jena i Kon roblemai |—*| izborai |-—*} twola pod= moguénesti slternativa zetih akeja ivanje potrebnih informacija ae ‘analiza kerisnost doviatnih informacje a informacija i | tom ihe ebm] informacije ee | +} | Mespasi | om isavan | fire | | agen (orimari i erativne | | ; scinar’ evo] | informacje {aE rclininamo Tormalna isativanje | | stadia otras | prikupljanje informacija ‘ogjona | interpretacija ; | reaatata “| informacijska povratna sprega ati poss are omdnsnan ads mating rua ws Kany tears maetings ple poten prot ele Misa Tes rove ns eee stvaranje prikladai metoda prikupljanja po- tes, rao) Konepuhn yea ezmivane ize, sara nave Up informacija pri donoSenju postovnih odluka, : eee eee sg tava marca wee je lvl i narazn) MIS. eps. Reo Kosei ire sia Gio evan rence eo grote one Ha, Unelneu pod tetngs oda ea dag, steel opxtana organize, velo bine pojave, Upavo su tn sbijeja wins podrtje mae, 64 tinskog upravljanja vadnim podeugjem primjens upravijanja wopée, a time, posredno i razvoja MIS-s. U potetnim oblicinaisrazivanja marketingn MIS se pojavjyje w sklopu organizacije, kao aktivnost neujednagenog intenziteta, Rezultai istaivanja iskoristavaju se pri ‘donotenjy aetipitnih (vanih, povremenih) odtuka, sirazivanje se u to eta najSe8ée na- rubuje od specializicenih istrazivadkih insiuta, cazvoja worije i koncepata 0 procest ‘Sam MIS obuhvata neke osnovne komponents. Osnevs informaciskog sustava gine a prikladan main pobianjeni podaci (Data Bank, tnformation Bank). Bez obvire na orksetan natin (li natin) na Koji fe jeton problem registraie + sklaistenja podataka, ta element sustava mora osiguravai ak, bri ekonomitan pristup svakom podatk ‘Optimizaciasroktre i dstovana "skoda podatake” jes je od najvatniinzadnéa prijebavanjusustava ‘Banka podataka sae 2i podake raziitg supra snteiziranost. Oni moge bit iavor- ri (aeobradeni sirvi ili preredeni, odnosno pretvoren u sinttske statstitke pokazatele Nadal, banka Ge uz povjesne podatke sadréavati i pokazateje Koji so odnose na svako- neva il budua zbivana i sktvnost Ino vrlo vana, banka podatakn samo je jena od sastavnica sustava, Cinjenice das informaciskieusavt finkcionaino determiniane j ditamiéne celine, izuzetno poveéave ‘vanos! kompenent koje ta sustav altivigu i Koordniraju, “Te aktivirajuee komponentsobulvaéaj ove axpee sustva ~ uaz: redakeiju podatak, prilagodbs zahtjevima sutava - elaboraciju: banku statistiskih metods, bank modela “aaa: iyjetajnesustave,oblikruinse il ad hoc predateneinformacie, Resim ulaza podataka u bit je dugorotan program prikuplanja infrmacija. Rezim izian odteduje pike promjene sustava, natin njegove primjene,oblike predogivanja in- formacia is Blo veau informaciskog sustav sprocesom upravijanja olbkfovau i omo- ‘un postpelelaboracje i analize podataka, ‘Boni sttsticih programa i banka modela osnove su th proces {atin na Kol de se projeltral i uvesti MIS ovisi o mnokwo speifén ete sklopo svake oxganizaci. Jedan od osnovai problems oii vala jest jest odredivene retina irgradaje MIS-2 i reavaja celovitoga posiovnog iformasiskog sutava. ‘Uvodenje MIS-a u organizaciju obuhvaéa rjfavanjesjedetin naéelnih{ medusobno povezanih problema 2) em e shut sistem (funkcionalna raza), 1) odakle ee sei Kako dobivati podat (analiza izvora i metods prikupljanja poda- taka), «od Goga Ces sstojati ust (anaiea i pstajane struktare elemenata sustava), { tako ce sustay delovati (informatizka obrada, defrianje materjaine podiore djelovania sustave), «) koje organiaciske, kadcovske, invests il druge iavedbene probleme vajar- jes, 651.6. Specifiéni elementi traZivanja turisti¢kog trZi8ta ifarketing kao poslovna Koncepeja te ftradivanie trite kxo podFankcija marketinga Aasal Su | dodivell pun razvoj na podrudju materijaine proizvodnic, Medaien canoe Mieke ge dams Se wveikeprinjenjau iu ostain podrutjn, possono na adnate url stitke privrede Govoretioprimjent itrazivanj tits, moze se istaknut d je a) postpak w turarny Teeanoti odreden svim uobitajenim, tadicionelnim i Klasiénim prisiepima, metodane t tehnikama Medutirn, specifignost turistcke privede, posebno turisi¢koy wisn, zahijeva i rare amiere, odnesnoprilagodbe u pristpuistativenj trzia, Specenost protapa ‘Stazivanju trtta, odnosno indikaelja odredeny podraja i tehnika s poseOnostins omine ‘strativanjaturistitkog tratta navedeni su nastavku 1.6.1. Sekunday evori podatakca w istrazivanju turistitkog traista jautbteksaost turizma i poteba za dtaljaim i aktualnim podacima u vodenju ‘ke police zattjevaju odgovarajuéustatsticka podiogu, Cinjenica je, medutim, da sluzbena statistika za razltte nalize tdifa upotrebljava Guiibte metode i definite, pas tim u vezi postojiozbijanreskorak imnedu staiteke oy ‘Gree natinapragenj ture kretanja vodnos prema potrcana asthe aces ins urizam uit karakteriira bre razoju domadim i medunrodin gen, Tj 4 razvo] otiuje paveéanjem potraznje, opéenito iu pojedinim segmentins cea sttke ponude, posebra smjestajni i prijevoanih Kapeciteia Jedan od problema Pezanih za statistic pracenja jesuizrazio sezonski ujecajiu najvecem dja tnensich teat” 1 Wk span} rzitost pata i zmaina genoa lasttos ajetey dle rata, ie Tabor zi, nedovolinaiskorsenje hoteiski | transport kapactet vile noctoncare P20. Polave prebukiranja volo testo nogu imi inimno nepoveiine poslledice ox mated so} turizma, Pri analiziraliciti podrutjaturstgha se statistika kori = kretanjima pojedinaca ~ foristenjem nancirenjem trstiskih organizacia, odnosnoorganizacija za tris {tithe usluge, Pestovna i ransporin statistika abuvacena je studbenom sarione, kom evidenefjom u gotavo svakoj zemlje njeina primjena unuior canta Drivrede otszana Ginjenicom da te orgenizacijenajéekée daju ustuge tutta, al Stanovnicima lokalnog podrutj bez potrebnog razgranigena. = toSkova triste 7 marketinSkt i socioloskih Fenomena vezanih za turistitku priveedu ~ ednose ponude i potratnjenarazlttim razinaina elena 66 buduethkretanja osnovanih na odgovarajucim prespostavkama, turiama rlativo je mada znanost i susrege se s mnotvom problema veza- 22 defniranje pojediihurisitkihkategorija i pojmova, iu smjestenih neorganizirano Isto je ako tesko prikupliai statistik poke od postu sm la (oprinnom seb) ao poate devin anak van barks = Primjemu turstickesttistke u vpravjanju informacijskim sutavom prikzzuje sede shema®? rukovodenie upravlanle | raazini zanic, aisle eaiciommtic | —___ pops satan [Pow zanjeviorgra| Polite studie sacar] plan predvidanie ' ‘Saito cgi iaivaia es israzivacke prikuplen ii dobivenipodssi | ougusieatje ergtizacie_ $e — ' interakcia + poste oa ae [eon ivan transport, marketing ane a + pod, rashodt i Promo lastiznost cena ~kenkareni evr ert tite “asa tia das opi pono ei seni jah Komer latch erate \ ie domain i noe stv u poets ana moga se Kris rit dome ; cin cpa fdiajton WTO's este tute mee) | even 80D. Br tome va poco da pod wise a Osnova iver! aprikplane rsh stati je ‘elo desto raziikuju u obubvaanju, definiij i “R Buan, Tawi tir He curren sation, problem and neds, qTel and tours seniar, ESOMAR, Suese 1977, S20. 1 Bon iid, st 4 a|. obrazac o olasku | izlasku iz zemlje, Koji dale osnovne podatke 0 dolasku i od- Jasku inozemnih torista j 0 odlasku I poveathu rezidenata. Ta se evidencija vodi pod nadzorom dréave (ponekad na esnovi vzorka), 2 na temelju nje prave se mje- Seeni i godisnji prikazi. Velo éesto, medutim, ti prikazi nemaju konzistentan komparativan oblik u pojedinim zemljama s obziron na obuhvat, definciju ime {ode peieupjanja i obrade; 2. ispitivanja na granici daju maogo detaljlje podatke o uzorku inozemiih positi= Jaca, Ta se istradivanja najéeSée pravode pod nadzorom i organizacijom nacio- ‘ale turstiske organizacije, edaasno uprave. Redovita ih provode frska, Portugal i Velika Britanja, ajo ih neke zemije provode povremeno; 3. invjedtajé o dolasku i boravku u hotelima i drugim smjettajnim kapacitetima Gosti se evidentraju pri dolasku w hotel (il uw drugt smjeStajni kapacite)u velikom broju zemalja, Dobiveni se podaci cbraduju i Klasificiraju, a zatim objaviuju v skupnom obliky, esto razvtstani prema zemljama iz kojih tursti dolaze, ali ne bez ppodataka o elementima turistitkog ponaéanja;, 4, istrativanja « domaéinstvima daju podatke o obiljeXjima poduzetih turistigkih pputovanja, a ako je mogués io planiranim putovanjima u idugem razdoblj, Velo ‘su esto dabiveni odgovori suprotni osnovnim soviodemografskim karalcerisi- kama pojedinaca i domaginatva, Slv2bena viadina istrazivanja sadr2e uglavaom kvantitativne podatke, aistreZivanje koje se provodi za pojedine turistidhe organi- zacije sadr2i | mnostvo podataka koji odrazavaju i kvalitetivne aspekte, npr. sta- vove, mislenja, preferencje dr, statistika zratnog prometa, koju provode organizacije poput ICAO, IATA, ECAC irs 6. strativanja (ankete) na putu (w avionu, viaku ili drugim prijevoznim sredstvima) touroperatora, @najSe8Se se provode za potrebe prijevoznika, 7. ostala statistika isptivanja, koja se mogu osnivati na podacima wristickih agen- ‘Shvaéajuci vaznostturizma e suvremenom svijetu te potrebu unapredenja nacional ca i operative pri uporabi rai i ri iekihusluga isl internacional statisti8kih evidencija, statisteki ured UN-a natinio je Priruénik za stax tistiku medunarodnog turitma, Taj $e piruenik osniva na metodologiji IUOTO (ada WTO) UNCTAD-2 | ORCD-a i na metodoiogiji zemalja s razvijenim sustavom turisticke statistik 7 6s Posebna je prednostpritutnika to Sto obuhvaéa ova podrutia: ‘definiciju i preporuéenu Klasifikacju najvadnijih kategorija medunarodnog turiz- maj domaéi ve turizam obraduje samo s obzirom na noéenja zbog jaSeg naglaska koje on daje medunarodnom tristitkom prometu i 2bog vecin teskoda pri odredenju domaéeg turizma ‘avore, metode i probleme prikupljanja i analize podatake program obrade podataks. Osnovne definicije {eajut na uru needinsivene defniranje pjedinih poimova i kategoia,w priuéniku se suger ove defini” 1. inozemni posetitli (International Visitors) -osobe koje postu zemlju kao) inade ne 2ive, io urazdoblju kragem od godine, kajima ely potovana nije plano zaposene. Inosemi pasjttli svstaaju se 1.1, twiste (Stay Over Vitor), one koji esta bar edu nog w zi boravk 12. ekskurdioniste (Exeursionss), Gone Koj su uprtsau il koji borave w 22m {iia da se pri tore ne Karist smjestajnim kapactciom te zemlje U posietitelje e ubrajju stanovnici dotine zemlje Koji ive u inozemst, pesiovn (ju, strane posede, ali se iskjutujy diplomat, vojne osobe koje Stanuju ut} zemli, i : 2. osobe koje posjesuju imozemstvo (Persons Visiting Abroad) stnovniei su zemlje {ckljuivl one kof nis drZaljani ce zeal) koji oslaze ise wacaju u amu ‘oj posjeguu (ao pod 1), osm emigranata LU statistic koja se odnosi na medunarodne posjettelje potrebno je definirati i po} move kao Sto su: dolasei, 9. odasci-repistrirani od pogranitne kontrle ili anketom na uzorks, . boravak turista w zemfji (oroj dana i2medu dana dalaska i dana odiaska), boravak w inozermstvu za rezidente koji putujuu inozemstvo. Potreno je zati da jedan put moze obuhvatti dva ili vige dolazaka u odredene zemiju (kao i odlazak ‘znje). Nacionalne statistike najéeSeregitriraj ukupan brojodlazaka j dolazake, ako je pozeljno da se prvi dolazak u zemlju odvoji prema mjestu boravks, 5. smjedtaj obuhvaéa: 5.1. hatele i odgovarajuce objekte, 5.2. homplementarne smjettajne kapacitete(hotele za omladinu, karapove is.) 5.3. osiale smjeStajne kepacitete (Jnajmljene privaine stanove, adravstvene orga nizacije, boravke ked prijatelia i rodbine, kampiranje izvan orgeniziranih ‘kampove is). U svezi sa smjeStajerm upotreblavaju se ovi pojmovi: = soba = not (odrazava iskoritenost kreveta) = osoba -krevet (odrazava iskoristenost soba) = pritodi smjestajnog kapaciteta. R Baon si, st 6 cyStatistika koja se odnosi a smjeStaj moze biti strukturirana za svako pocrusje i regiju zemlje u odnosu prema inozemnim turistima (prema zemljama) i domacim Nadin klasifkacije U spomenutom pricuéniku UN-a predlozena je siandardna klasifkacija svih vazniji katogorijaturista; pr. 0 = starosne skupine: 0-14; 15-24; 25-4 odgovara uobitajenoj struktual statistik, Medutim, postoji moguénost da se odredene shupine ako je potrebno, i daje dele, 15-64, 65- i vite godina. Ta strkturalizaci ci koja se upotrebjava w sklopa demografske = prema zanimanju; podjels se temelji na Medunarodnom standard za klasifika~ ciju zanimanja ~ prema ciljy posta; najopéenitijaklsitikacja cbuhvada —praznike (posjet rodacima i prijteljima) = poslova i profesionsine putovana (poset kongresimaidrugim skupovima) ‘~ ostale ciljeve (studi i zdravstvene razioge) = posadu na prijevonim sredstvima Moguénost je spesifitacija2bog putovania,poscbn ceva, npr. zimskh sporte- va, kugovanja, hodotaiés,zdravstvenit ralogai dr. — potroSnja turista obuhvata ~ smelt (ukjutivst i abroke) = tale obroke pice = kupovanja = inter mensport razonodu, zabava i ostaletotkove ~ medunarodni transport = trotkove paket-usluga = podrugje; medunatodna statistika uglevnom daje prikaz prema zemljama. U poje- dinim je suesjevima potelino i ukijutivanje tev. off-shore destinacljama (npr. Ha- vali, Majorea, Kanatski oloci i r.), i. specitien dijelova matine zemlje koji imaju odredena turistihu releventnost. Osim sto publicirant podaci obuhvaéaju Sirok spektar podataka ipak niz bitnih proble~ ie moguée precizn istazti, na primer: judi putuje svake godine u inozemstvo — kakva je frekvencija putovar = koliko se praznika pravedi u inozemstve ~_kolikco dugo tra putovanja u inozemstvu i koltko zemaljatristi pri tome posite = koliko taje prosjedan boravak razitith vrs trista u specifignim zemljama i po- ratjima ~ odnos domacit i strani curista w pojodinim smjetajnim kapacitetimo ¢ obzicom na sezon i vstu snjedtaja ~ promjene ponatanja turista i razlozi th promjena = dielotvornost promociskih napora s obzirom na njihovu vist, Poseban problem u turstckoj statisti je vsok stupanj sezonskih ujecaja koji je uv Jeku sredistw pozornost analiticare, Za vecinu serija podataka o turistishom kretanju Koji su u znaku sezonskog uljecaja originalni mjesetai podaci mogu biti iskazani multiverijentnim modelom: I= CxSxFxD*1 Ue kojem je: J-originalna mjeseéna serija (C-tekuée trend - vrijednost 'S~ mjeseBni sezonski ujeca} - utjeca) festival jpraznika D - utjecaj brojaradnih dana w mjesecu [- nereguliranost pojave vezana 2a nevobitsjene dogadaje. ‘Takozvani kalendarskifaktori , Fi izrafavaju se postocims. 1.6.2. Istrazivanje turisti¢hog tr2iSta kao osnova triiSne segmentacije ‘Tetitoa segmentaija je postupak rezjedinjavanja (dezagregiranj) ukupnog turistihog ‘r#ista na manje homogene cjeline odnosno tritne segmente, Tréino segmentranje nuéan je marketinSk instrument koji se osniva na spoznaji da su tei8a prema terminima potroSad- ih preferencija heterogena. Postupak trdigne segmentacije posebno je znatajan u tuisti¢kom marketingn 2bog, izraziteheterogenost turistikog treita. Naime, osim uobitajenih socio-ekonomskih, de- ‘mografskil i geografSki kriterjetrfne segmeniacje u sklopu turistikog traits, posebma ‘vaznost imaju i speciftni kriteiji twisti¢kog ponatanja, koji su velo va2ni jer se posred- stvemn nj dobivaju iznimno bitni padeci ~ zalto pojedini turstiprovode godifnji odmor u inozemstvu, neki ostaju kod Kuso = koje su karakteristike procesa donodenja odluke o putovanju —_jesw i stavovi koje turist!iskazaju prema pojedinim destinacijama matajni za nj hove buduée putovenje ~ koji jenajpresudnii di tel prt izboru mjesta godisnth odmore. ‘To su seo neki sodréaji koje osyjetijavatzisna segmental Navodimo reautate isrativanja provedenih radi segmentiranja tristitkog tia w nnekim zemljama Europe. 'R. Boron, Seasonality i Towiom, Landon, The Enos Inline Unit, 195,81Jedan od prvih radova na podruéju (ine segmentacijeu trizmu jest rad D. Johnson 1 J, Peate® Tien radem autor su nastojati utvediti kako razlittioblciiskoridtenja godisnjeg ‘odmora utjetu na preferencije turista ‘Spomenat je preblem bradivan w vige radova u razlicitim zemljama, Navodimo neke fosnovne rezutate na temelju koji se provodila segmentacija turistigkog (2st se stajalista ponaéanja urista, odaosno njihovih preferenciia v odnosu prema elementima turistickog proizvods.” De la Beaumelle (Francuska) 100 posto Sunce i more 22 Privoda i sina 16 Organiziranostturizma 2 ‘Oeavana priroda 2 eenjejerika 9 Gostljubivest 6 Berol (SAD) 100 posto Ljubitel klasigne kulture 36 {jubiteljiluksuznog provoda 20 Ljubiteli kupovenja 10 ‘Ljubitelji kupanja 34 Lang (Nizozemsa) 100 posto Ljubite kulture 35 Ljubitelji zabave (bez avanture) 28 ‘Turisti koji vole sport 4 Avanturisti B Ti pokusai odrazavaju sve tekko¢e w pronalazenju semantidke deskripeife prema kojoj bi se turisti moglt razvesttiu skupine. Zanitnljivo je razmowiti Sest sogmenata koji su bili podloga za segmentienje amerigkih tcigta w Kanadi (istazivanje je provedeno na wzorka od 4 810 ispitanika). Seg- smenticanje je provedene w sklopu sijededih sogmenata tris.” Neuktivn turist, trai ebiteljski ambijent u Kojern je veé boravio iu kojemu mode posjeivati prijatelje. Ne pokazuje sklonost prema sudjelovanjuu bilo kakvim akiivaostima. 29 posto Aktivni posjetitelj gradova,trati obiteliski embijent uw kojemu moze posjetivai pri- jotelje. Pokazujuti veéu skionost prema sudjelovanju u raznim altivnostima, osobito pri tazgledavanju gradove, kupovanju,kulturnim i ostlim priredbame. 12 posto Jaan. Re, Dotnet ont of Mal of econ Malin Pr, i aa Sin, ™D. Micelles, td Segmentation i he Holiday Mart a Reliable Predeer of tare Be- aster ESOMAR, Serine Sets. 1977, 113, Jobson 5 Pes i, te 127, n Ljubitelj novih podrugja s obiteli, wazi nova podrudia s edgovarajudim objektinns ‘2a djecu i moguénast kultumiog, dozivijain 6 posto Ljpbitelj boravka u prirodi, tra Est 2rak i atraktiveu okotic, Mnogi od th wrista ‘su kampisti i ejene moguénostrekreseje, Djeca u tome imaju vaznu ulogu. 19 posto LLjubitelj neobignih pourudja, tra2k podrutja na Kojima joS nije boravio, sa specifi rom aimosferom i ljepom okolicom. Glavni éinilae nije cjena vee odgovarejuti siesta value. Cijoni uabudljvo isksive 26 poste Posljednjih se nekoliko godina abog sve veceg zanimanja za segmentaciju razvila posebna kategorija istazivanja-istradivenje segmentacije. Danas je posebno vazan Zivotn ciklus pojedinaca kao éinitlja segmentaije, [Na osnovi istezivanje provedenih u SAD, s obzirom na faze Zivotnog ciklusa turista, ‘odredeni su ovi segment 1. samac, mlad, izvanroditeljske kuse, 2.1nladi braéni par bez djece. 3. roditeji male djece (barem jednog mladeg od 6 godine), 4, roditeljisa starijom djecom, 5. roditelj tinejdzera, 6, stariji bragni par u radnom odnosu ber djece, 1. brani par, umirovljenici, 8, udovae (udoviea), samac, wradnom ecnosu, 9. udovac (udoviea), sama, umixovljeni ‘Vato je uotitiu kojem od navedenih segmenata postojiizarta sktonost prema tur ‘stickej potzoSaji. U segment: 2,3. 4. poste Konkurentski odnos ianedu tristi¢ke pot ‘je { Kupovine trajnih potrebnih dobara Segmenti 3. i 4, takoder te8e posebnim elementima turstickog proizvoda: plazama, Jjskim hotelima, opreri za djec, prifvatljivim cijenama U pristupu, segmentiranju 12ita, sa stajalita tursttkog ponatanje, dominantno se iskorittavaju kvalitativee metode ispitivanja ‘Bez. obzira na sadriaj i metodolofki pristup u istrativanju teita kao osnovi za 5 mentaciu, dobiven ipologju potroéaéa na osnovi njihova ponaéanje u ‘odnosu prema odedenom profzvodu, To se najeSce iskazuje pozitimnim ili negativaim stavovima turista prema odredeno} _zemiji sti turstickeg putovanja,turistickim ushugama, regijama is. 7D, Mackall Mahan id 10.Vaino je takoder da se segmenti opigu tako da se na osnovi tog opisa moze uoéii i smoguée ponaSanje tursta pripadnika odredonog segmenta uv ednosu, na primjer, prema promotivnim aktivnostina (koje novine turisti Eitaju, gledaj li televizij, Ho ihn zanima, koika je razinanjshova obrazovanja ish). Podaci o segmentacjitakoder morau dati osnows za = definiranje politike proizveda, odnosno vit jihovih relevantnih osobina ‘ulju8iv8 i ljena = odredivanje osnovne promativne idsje, . propagandae poruke kojom se moze ‘sjecati na ponatanje turista = izbor medija kojim se djeluje naturist, 1.63. Panel-istrazivanja u turizmu Panel potroiats Keo oblik Kontinirenog ispitivanja na stalnom uzorku i dug iz odina smatrao se tehnikom primjerenom istaivaniu tra proizvod Siroke potrofnj. Medatim, danas je ta teltika provjerena iu istrazivanju tursihog trite Velnost_panel-istrtivanja u turiamu otiuje se u moguénesti pratenja procesa onotenja odie oturistitko} potrofnj. Upravo upoznavanje tog procese omoguéue tr- miniranje nofadekvatnijeg. plana promotivnih aktivnost, Naime, osnovni je problem nositelja triste ponude kada zapoteti promotivay kampanj, ednosno kada utjecati na poteneijaine korisnike turistikik usluga. Naime, postavlja se pitanje u kojem se dijelu godine donose edluke o buduéem tunstigxom ponatanju, posebro o iskoritteaju goditnjeg odmora ‘Utom se smislu javjaj ove istazivatke zadaée: = fopitivanie dinamike procésa donotenja odlukeo iskoritenju godine cdmora — uvedivanje optimalinog vremena u kojema ée se provoditi promotivna aktivnast — analziranje procesa donoSenja odluka o raznim wstema i cblicima godiSnjeg od- more ~_ivedivanje reloga za promjene vet dovesenih odleka, 'U nastavku su navedeni esnovni element turistitkog panela organiziranog w Veliko} Brita.” Istrativanje je provedeno na stalnom uzorku ispitanika tako da se svakog mjeseea od prosinea do svibnja postavijala adgovarajuca skupina pitanja radi utvrdivanja osnovrih clamenata odluke o nadinu iskoristenja godisnjeg odkmara, ‘Uaprak zaistrazivanje obubvato je 573 isptanika, Odluke 0 iskoristenju goditnjeg odmora u promatranim vremenskim razdobljima pri= kazane su w tabi . Macesen, The az of panel i moniovieg holy pong dechins,ESOMAR, Sts 1977, 17 ™ Face danafenja odltake o koristenju godisujeg odmora Prosinac Sijetanj Veljaea—Otujak —Teavanj —Svibanj (a) a) Godt odimor vee iskoistens - ' ' 3 6 Donesena odluka 0 iskoriftenju goditnjeg odinora koi jo8 nije "bukiran" 6 EY 2 25 9 6 isu sigumni hoée li iskoristii godisnji odmor 9 5 3 4 4 Tete iskoristti godisnji odmor 40 41 36 0 38 36 zablice je viljivo da odluku oiskoritenju godisnjeg odmora turisti donose nekoliko imjeseciprije toga, to upaéuje na potrebu da sei itenzitet promotivnihaktivnosti usmjeti na to razdoblie. 1.6.4, Istrazivanje kao podloga za unapredenje kvalitete hotelskih usluga U vodenju ispravae marketinske politike turstitkos proizvoda potrebno je postojei protzved prilagodavati zahtjevima, potrebama i miShenjima potroSaés, odnosno Korisnike usluga. Potrebno je utveditijesu li tursti zaista zadovoljai svim elementima turistiskog, ‘roieved, njegovorn kvalitetom jsvim njegovim releventnim kerakteristikama, Kade je rijec 0 tristiskom proizvodu hotea, tada su u stedistu pezornostirurista ‘snovni elementi proizvoda = hrana, kvaliteta usluge w restoranu, baru, 2abava u hotely, sobs id Naravno da je vazno utvrditi koliko pojedini clement turistitkog proizvoda zadovo- Gavaju ofekivanja gostiju kako bi se moglo interveirati radi poboljSanja kvalitet slabije Dcijenjerih elemenata. Pojedini hoteli imaju stalni sustev praéenja stavova i misijenja gost u hotelu puter stalnoga anketnog lista Koji ispunjavaju gosti za vrjeme boravka hotel Medutim, ponekad se poduzimaju pojedine ad hoc akcljeu Kojima se na ejetovit natin Proved: sveobubvatno ispitivanje gostju u hotelu, Vaznost takvihisptivanja povecava se ko se ona na jati natin ponavljaju tijekom odredenog vremens. 15Primjertakvog isrezivanja odnosi se na oejenu kyalitete hotelskib usluga na Majorci koju je na repettivngj osnovi proveo Social Surveys LTD, London."* U navedenom istrativanju ocijenjena su dvadeset dva elementaturstitkog proiaveda, hotela: ~ servis u sobi = ponudent izeti ~ opéa atmosfera hotela = usluge u restoranu = Wana = tukovodstve hota = dekor ~ usluge w baru = susretfivostrecepeljskog osoblja ~ thor hotelskih prodavaoniea zabeva u hotels = pogodnosti za djecu = glazba = mjonjagnica ~ telefonske usluge = ianajmljivanje automobila = moguénost dobivanja obroka u kasye sate ~_ atraktivnost sobnog namjeStaja = dotek gostju = plesna dvorana = natin rukovanja prtljagom — opéa ocjena hotel, Da bi se mogla dobiti Konaéna kvartificirana ocjena, primijenjen je ovakav sustay bodovanja: Bodovi odlitan 1,00 dobar os? osrednji 0,33 los 0,00 nema 0,50 'Na primer, ako je servis u sobiocijenen ovako: "snes. in Rear or Qnty Can ilaeHaiday Marke, eae Group ESOMAR, Conference 1976, Venice, sit. 278. mid cisedaas or 16 ‘Oat Dob Ossedeii Los 26 posto 51 poste 17 posto 6 posto Bodovi 1,00 067 03 0.00 je 20 + M2 + 56 + 0.00 Ogjena . taca je ukupna ocjena za servis u sobi 65,8 ‘Nakon dobivanja ukupne orjene za svaki navedoni element moguée je uivedit i koji je sustay mera potreban za unapredeaje hotels uslaga 1.6.5. Istradivanje traiéta kao osnova za definiranje turisti¢kog proizvoda poslovnog hotela U prikazu procesa poslownog odhitivanja pri uvodenju novog profevoda na wiste istaknuta je vagnost tigi informacija, Polazeti od Cinjenice da novi proizvod more biti maksimalno prlagoden potrebama i prefetencijama potrosata, u fazi definiranja Koncepcife proizyoda potrebno se maksimalno Keoristi spoznajema koje upravo odrazavaju potrosacke potrebe i sklonosti ono teisnog segmenta koji Ge cinti illu treisou skupinu, IstraZivatka zadeéa proizlazi iz potrebe defiiranja svih odluyjuih sadréaja, odnosno lemenata turstitkog proizvoda 2a postovni hotel tija se izgradaja predvida u jednom postovnom centru, Peslovai bi hotel svojim sadréajem mogao biti maksimalno prilagoden potrebama specifitn eile tne skupine -poslovni ju. U tom smislu provedeno je terensko istrazivanje na wzorku postovnih \judi puter. strukturiranoga anketnog upitnia kojim su se Zljelt dobiti svi vazni podaci o potrebama tin potrokat ‘Osim navedenog istrazivanja, provedeno je i terensko istraZivanje usmjereno prema corganizacijama koje postovni uci posjecuju pri svom toravie u poslovnom seed. Postoji moguénost da se komuniciranjem s poslovnim partnerima takoder dobiju kori= ‘ne informacije 0 potrebama i felama ti ud. ‘Ovo je istrazivanje provedene na esnovi nestukturicanog upitnika, odnosno podsjet- nika za inieryju, pomosu kojega su ispitivani suradnici koji najéeSée Kontaktiraju s poslov- nim partnerima, Primjeri obaju nating ispitvanja savedeni su u prilogu. 1.6.6. Istrazivanje trdiSta kao osnova za definiranje politike poboljfanja usluga turistitkog mjesta Istradivanje trast slati kao nuzna podloga za modifkacju osnoval clemenste po stojeéeg proizvods u sklopu napora da organizacija prilagodi svoj proizvod potrebama po- eotada, nKada je rjeé o turistickom proizvodu rege, isl se na kompleksan i slozentursticki Proizvod, ali ina mnogostrakost potrcba koje taj proizvod mora zadovolii U sklopu predvidene istrativacke zadate isitvati su nattojaliprikupiti potrebne in- formacije ispitivanjem na terenu, na osnovi stukturianoga ankewog, upitiika, Latradivanje je, s obzirom na uljecaj sezone, provedeno u predsezoni, elavnoj sezoni i posezoni na stati- fciranem uzorkw od 2500 ispitanika. U prilogu na kraju knjge nalazi se anketni upitnik za turistitke posjtitelje Poreta 1.6.7, Istradivanje imidza turisti¢kog proizvoda i razine zadovoljenja potroSaéa Vatnost imidza u turstitkom marketinguistaknuta je nckoliko puta, Upravo je pozit van imi, {j. ukupnost predodb o proizvodu i organizacii, jedan od bitnih éinielja koji uijetu na vjemost potrofata. Zbog toga je istradivanje iid wrisi¢kog proizvoda ili or ganizacije jedno od najisteazivanijth podrutja S tim u svezi provode se specifine istrativatke akcije kvalitativnog tips, uglavaom ‘usmjerene prema krajnjim potrosacima, Medutim, osim ostvarenja poztivnog,imidza medu potrotatima, potrebno je ostvarii i pozitivan imi? u distibucijskim organizacijame, fj. u ‘uristckim agencijama i turoperatorima, Sa stajalitta speenaje o imidzu velo je vazno wottt ratiku iamedu predodzbi koje 0 ‘odredenome turstitkoms proizvodu imaju potencijalni potro8ati turistickih usluga i recente potrofati, fj. potrofati koji su se veé korisili adredenim turistikim proizvodem. ‘Elementi koje reba imati na umu pri analiztimidta su = razina konzistentnosti imidea ~ razlike i disparitetizmedu stvorene predoddbe i stvame situacije ~ vatnost pojedinih elemenata imid3a 2a potrafate, odnosno za nove opredj nie. Sustevnim pristupom istrszivanju imidza moguse je edredi = obiljegja koja bi proizvod morao imati posebna svojsva koja bi valalo naglasit ~ nepovoljne karekterstike koje bi se morale ukloniti = najprimerenjt natin promicanja turistitkog proiavoda i erganizacije. 1Na osnovi analize imidéa provedene medu osobama koje su se veé Korstile proizvo- dom moguce je uted stupanjnjinova zadovolstva i ovisno o tome proves potrebne pri- lagodbe toristickog proizvoda 1.6.8. Predvidanje ponaSanja turista uiduéem razdoblju kao sto je w prikazu process marketinékog planiranja istaknuto, faza predvidanja rognoze nuzna je osnova za definiranje buduéeg ponatanja orgenizacjc n “njegovin osobina 1 u sklopu istrazivanja tristi¢hog w2itiy moguée je primijeniti sve vee spomenute ‘metode prognoziranja Postoji li odgovarajuéa statistitka serija podataks koja odvatava kretanje | ponaéanje turista w proteklom razdablju, mogu se primijeniti sve vee spomenute wumeriske metode koje se osnivaju na ekstrapolacjé (onalizi ttenda, regresijsko} analii, ekonotsetiskim ‘modelima). Spomenute se metode primjenjuju pri prognoziranju buduéeg,ponakana potco- ata prema postojecim turistitkim proizvodims. Ako je rijeé © novom proizveds 0 kojeaa nema statistiskih seria, potrebno se vio korstit kvalitativaim metodama (metodom brain ‘stornning, "Delph 1.6.9. Gravitacijski model og triftaposljedajih se godine primjenjuju mnoge tehnike u znaku primjene kvanttativaih materatiih i statisti instrumentarij, Jedna od najtet¢e spominjanih tehnika je tz. gravitaciski model, koji se prinjenjuje pri prognoziranju zakonitosti na kojima je potrebno osnovati predvidanje tristitiag kre~ tanja, Rijet je, zapravo, o primjeni regresijske | Korelacijske analize pri predvidsnju turi- stitkog prometa, 2a ocjenu kretanja uzimaju se u obzir Einitelji Koji iaravno ili neizraveo djelyju na turistidko kretanje prema odtedenoj turstitcoj reg ‘Ako sa Yy oznatimo prometturistaiz rete i onih koi se korist trititkore ponudom fz mjestaj, sa P, broj stanovnika u regij i, a sa Dy udeljenije regije {od mjesta tristitke ponude , gravitacijski se model mote iskazatifunkcljom: Yy=S(P. Dy). 2. Politika proizveda u turigmu Proizvod jo, nesumniv, jedan od Kons elemenata ita jor bi bee ness tito nemoguce I besmisens wepostavjti vez imedu ponude i potalaj. Proizvod je t- selina sone, raison dete fukeiontanj svakoe, pe | iaBhag wai. Osi OES Dob) Fegan rcila ra Padene ilove ajom se ojtifeevthovlos (koi ‘host njgzinn postejanjajprsulnosti na 62a, Na robnisr PEslima protavodu se 250g Uh je je esobia pozorast lf eo njegovo} dein, odreivana pojma preievada malo kad gover il cspravislo tec. Rao tome J negeva pojewost, Tnjenien dn se premio rote ijl, en i iprobt Re a eae Ziranome sitner, dobry, iit prsitname i vidljivome svakem potrofaeu, pa Su se opse= ne raspave torah objejeja pol proinvoda ni suitnima turizmu, na tuition tri, pike su popuno drake. Ako bite nekoga zapi- tal da var jednom retenicom cjasi sada i smisao bl koje pojave vezane za turizam np‘oxhnosno rurisi, covsttk agcacie, tacsicke patrosnju, hotel ic, probiem bi se pojavis ‘imo uz spominjanje pojna proizvod. Droginrjetina, ptenje dobeta koja se raanyenjaju tn turisickom w2i8ts J08 nije dokraja sazatnjene ih bare aije deter a Sima privat natin Jedan od razlogatakvom stanju jest karakteristka samog,fenomena turiama Leinjniee a u nem sujeluje vel broj vo razisin gospodarsandjelatnostt od Kosi. svaka za BFE Rsv final proizvodons nti 2S b82 obra rato je je oproieveds ii usluzi, Stoga je oslo nejastim postoli i vopée pored tih pojeiaenh uslaga | protz- Yoda ko specifigno dobro ili protavod na urstikor Bi Koj ina takva bile da ga moteme izdvojiti od svi astlin dabaca ili proizvods,cerijshi opcaveati njegov nastanak { codtediti mu poseban neziv. Osim toga, zarnisu listom syiteorettarinagaSaval da je i stitho tziste par excellence trztteusluge? Ako je take, onda je upravo usiuga to dobro pa ema racloga da se trade rk droga dobre icvan ae. Odredeni teorijski nesporazim, barem kako ga danas vidi suvremena teria turizma, proilazio je iz dugotrajih uvrijetenih shvaéanjau teoiituizma koja su poistoyjedivela turistiska ponds dobrom koje je uvodt na risk triste Aktualnost tog pitanja resi je sa slozeno8eu odnoss a turistiskom tit, 6 sojevi- toseu turitcke potratnje, posebnostima trista kao potoBaea, ali is problemims koji su se poteti javijaté w posfovanja mnogin poduceéa sto ostvaryj svoj dohedek na turistékom ‘ezista Upraksl ie sve Zee slabilo zanimane turisa za pojedine objelte turiatitke pontde, seu. ie, ot fin a sd sie genesis 4 je osnovne aktvnti Cab. fotel w prutanju smeSlajniustuga, restorer w Us gama prehrane ita) pruzall kvalitet, fk i vio kvalitetn uslugn, Trlitepotednjezabti- Jevalo ie vide od toge. ort 7 je ean ital as patil epi bi aut ak ho ‘sluzi.nigu nalazil garaneiu da Ge moti zadovojti sve svojetristiéke-potrebe-Vet sm alld ie ve oj ka ees, pn ou ain sens a voli tava vifsslojna poteba ne mots biti jedinausiagaveé more bit skjativg visesi)- ‘a, sastaljena od nekoliko clemenaca i usluga,"Sva ta pojedinatna writitka dobra mora | msdissobno} voz da-zafechigh sinkioniziano-formiraju-y pin ‘ures uslups koa odgovara sku turtitko) pore", psali sw 1Z. Markov, toga Je Kobstié Kasnle izve0 svoj odrednicutwistitkog proizvoda "ta stsialia unt” Dn.IRUi AA je twvstitki proizvod “odreden -okvirein crstiskih_powrebe, No 2nadi da on ‘sbutvads cazlitite pogodnnst, ddbra{ usluge So sfuze zadovoljavanju trittkin potreba ‘apaca-” U tome bi se teocetiariturizma uglavnom slotili dau defini je odojeno ~'pomenut pojam turistcko dobro i pojam tutigkausluga. O8to je da su autori Bejeli po. azat! da se taristtko} pote ae moze "supretstevit” samo jedna us, vee U najgorem slutaju vite takvih usuga. Bez obzira na to jesu lito neke posebre usluge koje nema sziva pa ih moramo nazvatitristi¢kima, svakako valja edgovorti na ptanje 0 Kalco} je ‘spin! raistckih debara" rijeé. Usta je posrebno nadi cakav naziv koji G2 odgovaratt ™ Aote Kobi, Plarraje trinitog prolads, cleat va chnaroinm sinpojo “Tish perce Visa hla vane goin, Zag, 1974, se ve 80 stonj i sadriaju w Kojemu se lave usluse prude i gritvadaj. Medtny, potrebra je prije Loga rattsttokakva} je, zaprave, skupini dobaraadnosno usluga jet. Zanimijva su cazmislonia koja u avers pojmom dobea u wwriamu i2nosi Ante Dattie™, koji se zataze za uporaby termina turistiéke dobro, Cai i ekonomsho turisticho do- bro. Polazeéi.u-svojoj caspravj oa potrgba u turizmu, njikova zadovoljavanja i opéeg poima obra, kako ga vide razlitite zanstvene discipline, Duitié je raveo zakliveke © postojanju cacti dovare trie, ete kojiaa 39 posebo zainiljva prion tristiska dobra- ‘urate prstot, prirodia ursitka bogatsiva | rjtkosti, Kimatek wvjet koja se mega promatrat {sa sijalistanihova iskorBtevanja. U tom kontekstu"pricodna tuiticka dobra ‘aja sv potrebe konvertiale v ekonamsk, karaktriir elati ciethost, sma Das, dodaje dase osim w mnogim drugim slutajevima i djelatnstima, w tucinm"pivadna dobra Javijajuu raznim curisti¢kim djelatnostima kao predmet rada, kao prirodna materia". Takwa 4x dobra, prema autorovir rien, ekcnorsketursitke dob, premds on upococava da je njthev sveobutvatniji pojam fadrurna turstidka dobra te dale dtajno razlase njihovn sirukttu i podjelu, Tako je, 2apravo, Dult pokuSao izbjeti zamkea koja jeu objeStenje anosio pojam turstiske pooude. Dulié se napokon dedi prema pojau turistidhog proievoda. On kate: "Proizvodnja u s¥thu. Havana taristi¢kih potreba, bt kao | svokadragn je froces v Fajen {ul radnim sposebnasina powta sctava ct rad i dobara koje daje prirods izeadutivova dobra, proizvode sili usluge. Njih.ée bab potrebe kvalificati debit, a POM fad 6 potebama triti¢kog karate, to ée onda takva dobra biti turistithe dobra, koja imaju karaktesike ili (ursti¢kog) proizvoda iit (turstithe) ule Raspravljajuéi o tom dobru koje se razmjenjuje na turstiskom traisty teoretigart su naglaavali da se "voting eursickih dobar peoizvodi iri na istom jest jw isto vije- me, 2 ingju materifaliziran! | uslutei obi’, ednomo da je Zie8 0 “neopipljivome” i nepro-

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5814)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1092)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (844)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (609)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1717)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (540)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (348)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1018)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (822)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1850)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (441)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1947)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4770)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (807)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2522)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• Primjer Ugovora

  

  Document6 pages

  Primjer Ugovora

  Iggy

  No ratings yet
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• JEDI CAFÉ Business Plan

  

  Document18 pages

  JEDI CAFÉ Business Plan

  Iggy

  No ratings yet
• Obrazac Prijave Potrošača Tržišnoj Inspekciji

  

  Document3 pages

  Obrazac Prijave Potrošača Tržišnoj Inspekciji

  Iggy

  100% (1)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• Clanak Hep

  

  Document4 pages

  Clanak Hep

  Iggy

  No ratings yet
• Clanak Hep

  

  Document4 pages

  Clanak Hep

  Iggy

  No ratings yet
• Bitcoin Is A Consensus Network That Enables A New Payment System and A Completely Digital Money

  

  Document1 page

  Bitcoin Is A Consensus Network That Enables A New Payment System and A Completely Digital Money

  Iggy

  No ratings yet
• PRODAJA

  

  Document2 pages

  PRODAJA

  Iggy

  No ratings yet
• EOS 4000D Instruction Manual EN PDF

  

  Document322 pages

  EOS 4000D Instruction Manual EN PDF

  Alessandro Paradiso

  No ratings yet
• Popis Privatnih Dječjih Vrtića

  

  Document9 pages

  Popis Privatnih Dječjih Vrtića

  Iggy

  No ratings yet
• 28 Dio Pregovaranje Oko Cijene PDF

  

  Document1 page

  28 Dio Pregovaranje Oko Cijene PDF

  Iggy

  No ratings yet
• DV Osječko Baranjska

  

  Document2 pages

  DV Osječko Baranjska

  Iggy

  No ratings yet