Vježba 4

Proučavanje nekih fiziklanih svojstava

poluprovodnika

Student : Ćazim Mujkić

 ZADACI:

1. Mjerenje elektricne provodljivosti:

(a) Izmjeriti pad potencijala duž primjerka germanijuma za oba smjera
struje.
(b) Nacrtati grafikon U(l). Kakav je pad potencijala na strujnim kontaktima? Da li je materijal
homogen?
(c) Povecati jacinu elektricne struje i ponoviti mjerenje.

2. Hallov efekt.
(a) Izmjeriti Hall koeficijent za primjerak germanijuma.
(b) Odrediti tip nosilaca struje iz predznaka Hall efekta.
(c) Poznavajuci specificnu provodljivost primjerka, odrediti pokretljivost glavnih nosilaca
(d) Uporediti dobivenu vrijednost za μ sa vrijednošcu koja se dobije računom.

3. Mjerenje zavisnosti otpora od temperature.

(a) Izmjeriti zavisnost otpora plocice germanijuma od temperature i nacrtati
grafikon R = f(T) (od sobne temperature do 90 °C).
(b) Prikazati graficki zavisnost lnR od 1/T i iz nagiba pravca odrediti širinu
zabranjene zone u eV.

4. Odrediti tip primjesne vodljivosti primjerka germanijuma pomocu predznaka

termoelektromotorne sile.
Zadatak 1: Mjerenje električne provodljivosti

 Izmjeriti pad potencijala duž primjerka germanijuma za oba smjera struje.

 Nacrtati grafikon U(I). Da li je materijal homogen? Povećati jačinu električne struje i
ponoviti mjerenje

I=500μA I=600μA
I(mm) U1(V) U2(V) I(m) Usr(V) U1´(V) U2´(V) Usr´(V)
12,5 0,3086 0,3107 0,0125 0,30965 0,371 0,3719 0,37145
12 0,2525 0,308 0,012 0,28025 0,3198 0,03686 0,17833
11,5 0,2428 0,2447 0,0115 0,24375 0,2912 0,2966 0,2939
11 0,2365 0,2346 0,011 0,23555 0,2778 0,279 0,2784
10,5 0,2193 0,22 0,0105 0,21965 0,2636 0,266 0,2648
10 0,208 0,2127 0,01 0,21035 0,2505 0,2515 0,251
9,5 0,1977 0,1999 0,0095 0,1988 0,2384 0,2408 0,2396
9 0,1875 0,1893 0,009 0,1884 0,2259 0,2299 0,2279
8,5 0,1769 0,1788 0,0085 0,17785 0,2133 0,217 0,21515
8 0,167 0,1665 0,008 0,16675 0,1999 0,2008 0,20035
7,5 0,1533 0,1553 0,0075 0,1543 0,1861 0,1927 0,1894
7 0,1414 0,1429 0,007 0,14215 0,1709 0,1717 0,1713
6,5 0,1295 0,131 0,0065 0,13025 0,1563 0,1567 0,1565
6 0,1184 0,1199 0,006 0,11915 0,1429 0,144 0,14345
5,5 0,108 0,1094 0,0055 0,1087 0,1308 0,1317 0,13125
5 0,0999 0,0984 0,005 0,09915 0,1183 0,1183 0,1183
4,5 0,0879 0,0886 0,0045 0,08825 0,1063 0,1064 0,10635
4 0,0783 0,0787 0,004 0,0785 0,0949 0,0945 0,0947
3,5 0,0685 0,0681 0,0035 0,0683 0,0827 0,0823 0,0825
3 0,0581 0,063 0,003 0,06055 0,0705 0,0705 0,0705
2,5 0,0487 0,049 0,0025 0,04885 0,0579 0,0586 0,05825
2 0,0376 0,0404 0,002 0,039 0,0457 0,0461 0,0459
1,5 0,0264 0,0277 0,0015 0,02705 0,0332 0,0334 0,0333
1 0,0157 0,00154 0,001 0,00862 0,0195 0,0187 0,0191
0,5 0,0085 0,0065 0,0005 0,0075 0,0094 0,0099 0,00965
0 0,0033 0,0033 0 0,0033 0,004 0,0039 0,00395
 I×L I
Vodljivost je σ = , odnosno σ =
U × a ×b k ×a × b

Dimenzije uzorka su : a = 2,8 mm = 0,0028 m, b = 1,24 mm = 0,00124 m

 Za Iuzorka = 500 μA

Vodljivost je σ1 = 0,00652 1/ Ωmm

 Za Iuzorka = 600 μA

Vodljivost je σ2 = 0,00631 1/ Ωmm

Za srednju vrijednost dobivamo :

σ 1+ σ 2
σsr = = 0,00642 1/ Ωmm
2

Na osnovu grafika vidimo da je on linearan što nam govori da je materijal homogen, te da

kontakti posjeduju mali prelazni otpor.

Zadatak 2: Hallov efekat

 Izmjeriti Hall koeficijent za primjerak germanijuma.

 Odrediti tip nosilaca struje iz predznaka Hall efekta.
 Poznavajući specifičnu provodljivost primjerka, odrediti pokretiljivost glavnih
nosilaca.
 Uporediti dobivenu vrijednost za μ sa vrijednošću koja se dobije računom

I=500 μA

I(A) U1(V) U2(V) Uh(V) B(T) Rh(m^3/C)

0,5 -0,0144 -0,0128 -0,0016 0,08 -0,048
1 -0,0153 -0,0118 -0,0035 0,15 -0,056
1,5 -0,0161 -0,0111 -0,005 0,202 -0,059
2 -0,0166 -0,0106 -0,006 0,242 -0,059
2,5 -0,017 -0,0102 -0,0068 0,262 -0,062

Hallov koeficijent se računa prema formuli:

Uh∗b
Rh=
I∗B

Za struju I1=500μA, Rhsr=-0,056 m3/C

Relativna greška u odnusu na srednju vrijednost je 14,2%

I=600μA

I(A) U1(V) U2(V) Uh(V) B(T) Rh(m^3/C)

0,5 -0,017 -0,0151 -0,0019 0,08 -0,083
1 -0,0182 -0,0141 -0,0041 0,15 -0,096
1,5 -0,0191 -0,0132 -0,0059 0,202 -0,102
2 -0,0198 -0,0125 -0,0073 0,242 -0,106
2,5 -0,02 -0,0121 -0,0079 0,262 -0,105

Za struju I2=600μA, Rhsr= -0,0984 m3/C

Relativna greška je 15,5%

Hallov koeficijent je negativan, pa su nosioci naelektrisanja u poluprovodniku elektroni.

Poznavajući Rh i σ, možemo odrediti pokretljivost glavnih nosioca prema formuli:

8
μ= *Rh*σ
3π

μ=4232,7 cm2/Vs

Za Tsob=293,15k, μntab=3933,93 cm2/Vs

Relativna greška u odnosu na tabličnu je 7%.

Zadatak 3 : Mjerenje zavisnosti otpora od temperature

 Izmjeriti zavinost otpora pločice germanijuma od temeperature i nacrtati grafikon

R=f(T).
 Prikazati grafički zavisnost lnR od 1/T i iz nagiba pravca odrediti širinu zabranjene
zone u eV.

t(˚C) I(μA) U(V) R(Ω) T(K) 1/T(1/K) lnR

35 500 1,272 2544 308,15 0,003245 7,841493
36 500 1,241 2482 309,15 0,003235 7,81682
37 500 1,213 2426 310,15 0,003224 7,793999
38 500 1,169 2338 311,15 0,003214 7,757051
39 500 1,131 2262 312,15 0,003204 7,724005
40 500 1,103 2206 313,15 0,003193 7,698936
41 500 1,067 2134 314,15 0,003183 7,665753
42 500 1,03 2060 315,15 0,003173 7,630461
43 500 0,987 1974 316,15 0,003163 7,587817
44 500 0,964 1928 317,15 0,003153 7,564238
45 500 0,928 1856 318,15 0,003143 7,526179
46 500 0,901 1802 319,15 0,003133 7,496652
47 500 0,862 1724 320,15 0,003124 7,452402
48 500 0,841 1682 321,15 0,003114 7,427739
49 500 0,811 1622 322,15 0,003104 7,391415
50 500 0,778 1556 323,15 0,003095 7,349874
51 500 0,758 1516 324,15 0,003085 7,323831
52 500 0,737 1474 325,15 0,003076 7,295735
53 500 0,705 1410 326,15 0,003066 7,251345
54 500 0,704 1408 327,15 0,003057 7,249926
55 500 0,703 1406 328,15 0,003047 7,248504
 Eg
Otpori ovisie od temperature kao : R = k e 2 k . Logaritmiranjem ovog izraza dobivamo :
BT

Eg
lnR=lnk+
2 k BT

Koeficijent pravca je ε =3257.1 K

eV
Boltzmanova konstanta kB=8.617 * 10-5
K

Slijedi da je širina zabranjene zone : Eg = 2 * kB * ε = 0,561eV

Zadatak 4 : Odrediti tip primjesne vodljivosti primjerka germanijuma pomoću predznaka

termoelektromotorene sile.

Elektroni su nosioci naboja i zbog termičkog kretanja elektroni se kreću od toplijeg ka

hladnijem kraju. Mi smo topli kraj priključili na + ( pozitivni ), a hladni na – (negativni). Tada
je došlo do uspostavljanja termoelektromotorne sile i to takva da je ona negativna. To znači
da je dokazano da je topli kraj pozitivan, a to znači da su nosioci struje u Germanijumu (Ge)
elektroni (n-tip poluporvodnika). Poluprovodnici n-tipa sadrže donorske primjese i zasnivaju
se na negativnim nosiocima naelektrisanja.