MEĐUNARODNO GRAĐANSKO PRIVATNO PRAVO

MGPP nam pomaže za dvije vrste stvari:

1. koji sud ili drugi organ je nadležan da raspravlja o određenim pitanjima
2. da isprati izvršenje i priznanje te odluke

Utvrđivanje sudske nadležnosti je pravo i dužnost države da njeno pravosuđe rješava određeno
pitanje sa međunarodnim elementom.
Značajno je pitanje međunarodne sudske nadležnosti tj. koji pravosudni organi odnosno organi koje
države su nadležni da rješavaju određeni privatnopravni spor.

*Na osnovu čega se ustanovljava opšta nadležnost?

-Na osnovu člana 99 (opšti princip)- nadležan je sud prebivališta tuženog.

Postoje:
 pravila opšte nadležnosti
 pravila posebne nadležnosti

Kada postoje dva ovako sukobljena pravila, po principu lex specialis, uvijek će se primjenjivati
posebna nadležnost. Samo ako nema posebne nadležnost tj. ako je nije moguće primjeniti,
primjenjivaće se pravila opšte nadležnosti.

Međutim, sva ta pravila neće važiti ako postoje pravila o isključivoj nadležnosti nekog suda.
Npr. „Sud Crne Gore isključivo je nadležan za sporove o punovažnosti uspisa u javne registre koji se
vode u Crnoj Gori“ član 111

S obzirom na sukob postoje dvije vrste nadležnost:

 pozitivna nadležnost postoji kada više sudova žele da riješe neki spor tj. kada više
međusobno konkurentnih sudova ispunjavaju uslove da riješe određeni spor
 negativna nadležnost postoji kada svaki sud smatra da on nije nadležan za rješavanja spora

Kada je riječ o uvrđivanju nadležnosti ključni izvor je Zakon o MPP-u, ali ne i jedini. U materiji MGPP
ne mogu se zanemariti još dva zakona:
1. Zakon o parničnom postupku
2. Zakon o arbitraži
Zakon o arbitraži ustanovio je pravila rješavanja arbitražnog postupka. Dugo su se arbitražni postupci
rješavali primjernom Zakona o parničnom postupku. Donošenjem ovog zakona sve odbredbe o
arbitražnom postupku koje su se nalazile u Zakonu o parničnom postupku i Zakonu o MPP-u su
nevažeće.

*PRED KOJIM SUDOM TREBA POKRENUTI POSTUPAK?*

Primjer 1:
*Lice X, državljanin CG sa prebivalištem u Podgorici, zainteresovano je za kupovinu polovnog
automobila. Nakon onlina pretraga na sajtu čija adresa ima domen Republike Srbije vidio je vozilo
vrijednosti 20000 eura i zainteresovan je za kupovinu. Vozilo se nalazi kod prodavca (Y) koji ima
salon, državljanin je Srbije, a sjedište firme je u Čačku. Nakon što X ode u Čačak i vidi vozilo, uvjeri se
na osnovu papira da je vozilo 2016. godište. Nakon što je kupio auto i otišsao za Podgoricu uvidio je
kroz stručnu analizu da auto nije 2016. nego 2014. godište i da je umjesto prikazanih 9000km prešlo
260000km. Lice X vraća auto u salon, ali salon odbija da ga obešteti.
- Ovdje se radi o potrošačkom ugovoru jer kupuje stvar isključivo za svoje potrebe. Prema članu 99
nadležnost suda određuje se prema prebivalištu tuženog, a prema članu 124 prema prebivalištu
potrošača (tužioca). Međutim, član 99 je pravilo opšte nadležnosti, a član 124 pravo posebne
nadležnosti. Primjenjivaće se član 124, pa je nadležan sud u Crnoj Gori. Smatra se da je trgovac u
boljem položaju, a potrošač slabija strana koja se treba zaštitii.

Primjer 2:
Lice X je student, ali se bavi prodajom vozila. Auto koje je kupio nije kupio da ga koristi za svoje
potrebe nego da ga proda trećem licu.
-Ako je lice isto i trgovac on gubi stratus potrošača. Stoga, on može pokrenuti postupak samo na
osnovu opšteg principa (član 99) prema kojem je nadležan sud prebivališta tuženog (sud u Srbiji).

*Može li trgovac da tuži potrošača u svojoj državi?

-Ako potrošač ima prebivališe u Crnoj Gori, spor se može pokrenuti samo pred sudom Crne Gore.

Od ovih odredaba može se odstupiti na osnovu sporazuma o nadležnosti koji je zaključen poslije
nastanka spora ako u trenutku zaključenja ugovora obje strane imaju prebivalište ili uobičajno
boravište u istoj državi i ako takav sporazum nije suprotan pravu te države.
Ako su se potrošač i trgovac prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora dogovorili da će na osnovu
sporazuma o nadležnosti biti nadležan određeni sud ta odredba će biti ništava.

Primjer 1:
Lice X državljanij Belgije sa prebivalištem u Parizu želi da kupi stan od lica Y u Minhenu. Lice Y je
državljanin Njemačke sa prebivalištem u Beču. Vrijednost stana je 700.000 eura. Prilikom zaključenja
ugovora o prodaji stana lice X i Y su se saglasile da za sve sporove bude mjerodavno francusko pravo,
a nadležan sud u Parizu. Tri mjeseca nakon izvršenja isplate lice X dolazi do saznanja da je stan u
svojini lica Z i da je ovom prilikom bio prevaren. U skladu sa tim i na osnovu odredaba ugovora o
prodaji lice X vas angažuje kao pravnog savjetnika u namjeri da ga zastupate pred sudom.

1. Koje pravo će se ovdje primjenjivati (kao grana prava)?

-Evropsko međunarodno privatno pravo (prostor EU). Primjenjujemo Brisel I bis za
nadležnost, a Rim I i Rim II za mjerodavno pravo.

2. Koje izvore ćemo koristiti za rješavanje ove privatnopravne situacije sa međunarodnim

elementom?
-Uredba Brisel I bis, Uredba Rim I.

3. Koji sud je nadležan za rješavanje ove situacije i zbog čega?

-Sud u Njemačkoj jer je nadležan sud gdje se nepokretnost nalazi.

4. Koje je mjerodavno pravo u datom slučaju?

-Francusko pravo (one koje su strane izabrale).

Evropsko medjunarodno privatno pravo primjenjuje se na prostoru EU.

Medjunarodno gradjansko procesno pravo nije isto sto i medjunarodno privatno pravo u uzem smilu
(ono odredjuje mjerodavno pravo) .
Tri uredbe u okviru evropskom mpp-a:
1) Uredba o sudskoj nadleznosti o priznanju i izvrsenju odluka u gradjanskim i trgovackim
predmetima = Uredba Brisel 1 bis (prethodila joj je Uredba Brisel 1 (2000), a njoj Briselska
konvencija (1968))

Osnovno pravilo u vezi sa nadležnosti je da se postupak uvijke vodi u mjestu prebivališta tuženog.
Ovo pravilo ima niz izuzetaka, a primjenjivaće se ako se ne primjenjuju:
 posebna pravila o nadležnosti
 pravila o isključivoj nadležnosti
 pravila iz sporazuma o nadležnosti

Kako se utvrđuje pitanje prebivališta?

1. Fizička lica- pojam prebivališta treba utvrđivati po unutrašnjem pravu države članice pred
čijim je sudom pokrenut postupak (lexis fori-po pravu mjesta suda)
2. Pravna lica (privredni subjekti)-pojam sjedišta utvrđuje se prema mjestu u kojem to pravno
lice ima: statusno sjedište, glavnu upravu, glavno mjesto poslovanja.

Najuza veza – sud cijeni ono gdje se fakticki nalazi to privredno brustvo i ono mjesto sa kojim je u
blizoj vezi.

Pitanje za kolokvijum: Kako se utvrdjuje prebivaliste fizickog/ pravnog lica prema Uredbi Brisel 1?

Pravila o posebnoj nadleznosti se primjenjuju prije osnovnog pravila.

- Za nadleznosti mjesta izvrsenja ugovora primjenjuje se princip mjesta izvrsenja obaveze.
Izuzetak od ovog pravila je stranačka nadležnost tj. ako su se stranke dogovorile.
- U slucaju pruzanja usluga mjesto u drzavi clanici EU u kojoj je po ugovoru usluga isporucena
ili trebala biti isporucena.
- Nadleznost u predmetu vanugovorne odgovornosti za naknadu stete
kolokvijum: Kako Briselska uredba tumaci pojam vanugovorne odgovornosti?
Evropsi sud u Luksemburgu utvrdjuje da su to sve radnje koje dovode do odgovornosti
tuzenog, a koje ne spadaju u ugovornu odgovornost.
Nadredna odredba se odnosi i na zabranu buducih djelovanja, a koja mogu dovesti do
vanugovorne odgovornosti.
U posebnu nadleznost spadaju i:
- Pitanje nadleznosti za potrosacke ugovore
- Pitanje nadleznosti u pojedinacnim ugovorima o radu
- Pitanje nadleznosti za podruznice

Brisel 1 navodi da iskljuciva nadleznost postoji u 3 slucaja:

1) Kod stvarnih prava na nepokretnostima
2) Za tuzbe kojima je predmet valjanost, nistavost ili prestanak privrednog drustva ili drugog
pravnog lica ili udruzenja fizickih ili pravnih lica
3) Ostale iskljucive nadleznosti u koje spadaju:
- Predmeti o valjanosti upisa u javne registre
- Valjanost registrovanih ili polozenih prava industrijskog vlasnistva
- Nadleznost za tuzbe u vezi sa prisilnim izvrsenjem odluka sudova drzava clanica EU na
podrucju na kojem treba sprovesti odluku/ izvrsenje
Letispefencija – vezanost šredmeta kada je postupak zapocez od strane vise sudova.
Briselska uredba utvrdjuje da je pred sudom pokrenut postupak:
1) u casu kada podnesak kojim se pokrece postupak podnesen sudu
2) ako se podnesak treba dostaviti prije podnosenja sudu u casu kada ga je primilo tijelo
odgovorno za dostavljanje pod pretpostvkom da tuzilac nije kasnije propustio da se podnesak
dostavi sudu.

Sporazum o nadleznosti je valjan samo ako je zakljucen u propisanom obliku i to:

- pisano ili usmeno sa pismenim dokazom
- u obliku koji odgovara praksi koje su stranke uspostavile
- u medjunarodnoj trgovini u obliku koji odgovara trgovackom ili poslovnom obicaju koji su
stranke poznavale ili trebale poznavati i koji ugovorne stranke takvih vrsta ugovora nacelno
poznaju i redovno primjenjuju.
Sporazum o priznanju nadleznosti postoji, a samim tim se ispostavlja i nadleznost suda, ako se tuzeni
upustio u postupak pred tim sudom. Rijec je o principu prorogacio tacita. To znaci da nije moguce
naknadno mijenjati nadleznost suda ako je tuzeni prvobitno pristao bilo precutno bilo izricito.

__________________________________________________________________________________

Primjer 1:
Lice A, francuski državljanin sa prebivalištem i redovnim boravištem u CG, je preminuo u Podgorici.
Imovinu koja je bila u svojini ovog lica činile su: dva stana u Parizu, jedna kuća u Madridu, brod koji
vije crnogorsku zastavu u luci Porto Montenegro i automobil registrovan u Podgorici. Iz njega su
ostala dva djeteta iz braka sa francuskom državljankom, kao i dijete L.K. koji je imao sa ženom A.A. iz
Podgorice, sa kojom je živio u vanbračnoj zajednici. Bivša supruga i djeca iz prvog braka osporavaju
sva nasledna prava licima L.K. i A.A. (nasledjivanje)

*Koji sud je nadležan za rješavanje ovog pitanja?

-Nadležan je sud gdje je ostavilac imao redovno boravište u vrijeme smrti- Crna Gora.

*Koje je mjerodavno pravo?

-Mjerodavno pravo je ono pravo gdje je ostavilac imao redovno boravište u vrijeme smrti-Crna Gora.

Primjer 2:

NN prodavac, crnogorski državljanin sa prebivalištem u Kotoru, zaključio je ugovor o prodaji stana u

Kotoru sa NN, holandskim državljaninom, sa prebivalištem i redovnim boravištem u ______.
Vrijednost ugovor je 350 000 eura. Nakon što je izvršio prenos svojine na NN prodavac je zahtijevao
od kupca isplatu i posljednje tranše u iznosu od 100 000 eura. NN je odbio to tvrdeći da je postao
vlasnik stana nakon čega je prodao stan ruskom državljaninu sa prebivalištem u Budvi po cijeli od 400
000 eura. Lice NN traži pravni savjet.

*Koji je sud nadležan za rješavanje ovog pitanja?

-

*Koje je mjerodavno pravo?

- Mjerodavno pravo je pravo države u kojoj je nepokretnost nalazi-Crna Gora.

Ruski državljanin u ovom slučaju je potpuno irelevantan.

*Evropsko međunarodno privatno pravo u užem smilu označava odbredbe međunarodnog
privatnog prava sadržane u pravnim aktima EU.
To su:
• uredbe
• smjernice
• Lisabonski ugovor

*Evropsko međunarodni privatno pravo pravu u širem smislu obuhvata odbredbe međunardnog
privatnog prava sadržane na području država članica EU.

Razlika: Evropsko MPP u užem smislu označava samo pravne akte koji su nastali neposredno kao
pravni akti EU, a Evropsko MPP u širem smislu obuhvata i pravne izvore država članica EU koje imaju
dejstvo i na druge slučajeve.

Harmonizacija je usklađivanje pravnih propisa, a unifikacija je izjednačavanje pravnih propisa

stvaranjem jedinstvenih normi međunarodnog privatnog prava na području EU. Harmonizacija se
ostvaruje smjernicom, a unifikacija uredbom

Uredba (regulativa) je obavezujući pravni akt Evropske zajednice koji u svim državama članicama EU
djeluje neposredno. Uredbe koje sadrže odredbe evropskog međunarodnog privatnog prava su po
pravnog snazi iznad preostalih unutrašnjih izvora.
• Brisel I o međunarodnoj nadležnosti i izvršenju stranih sudskih odluka u građanskim i
privrednim stvarima (2000/01)
• Brisel I bis (2012)
• Rim I o mjerodavnom pravu za ugovore/ugovorne odnose
• Rim II o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za štetu

Smjernica (direktiva) je akt koji obavezuje svaku državu članicu kojoj je upućena da ostvari cilj, ali su
unutrašnji organi slobodni u izboru obliku sredstava.
• Smjernica o razmjeni podataka
• Smjernica za komunikaciju i vidljivost

I uredbe i smjernica su obavezujuće, razlika je samo u načinu primjene.

Od 60-ih godina prošlog vijeka do kraja prošlog vijeka smjernice su bila glavni izvor (zajedno sam
međunarodnim ugovorima). Danas u MPP-u ima više uredbi.

Evropeozacija je suverena društvena pojava na području EU, ali i u evropskom gospodarskom

prostotu, a i u širim okvirima, uvjetovana globalnim integracijskim trendovima. Možemo prepoznati
dvije njene supstance:
1. ona koja se temelji na zajedničkim evropskim pravnim temeljima i nazivamo je ius commune
2. koja slijedi funkcionalne potrebe izgradnje gospodarske zajednice i zajednice zajedničkih
vrijednosti evropskih naroda, a nazivamo je komunitarizacija

Komunitarizacija je specifična društvena pojava koja ima nekoliko različitih osobenosti:

1. Pojam komunitarizacija se može posmatrati u sociološko-političkom smislu kao proces koji

doprinosi evropskim integracijama.
2. U pravnom smislu komunitarizacija je pojam koji pospješuje unifikaciju evropskom prava.
IZVORI EVROPSKOG MPP
Evropsko MPP sadržane je u nekoliko izvora:

1. unutrašnji izvori MPP-a pravni akti koji se primjenjuju u država članicama

2. međunarodni ugovori koje zaključuju države članice EU među sobom ili sa trećim
3. pravo EU

U pravo EU ubrajaju se one odredbe koje se direktno/neposredno primjenjuju, a sadržane su u

primarnom pravu EU i sekundarnom pravu EU.

Primarno pravo EU su osnivački ugovori EU, oni akti koji su nastali još u doba kada su se stvarale
Evropske zajednice, a onda i kasnije i današnja EU. Prije je to bio npr. Amesterdamski ugovor, a danas
se primarnim pravom EU smatra Lisabonski ugovor ili Ugovor o funkcionisanju EU.
Lisabonski ugovor je najvažniji, krovni akt EU. On je „ustav“ EU.

U sekundarno pravo EU spadaju uredbe, međunarodni ugovori (EU sa nekim trećim).

*Odnos između MPP i Evropskog međunarodnog prava*

Evropsko MPP je više pravne snage od nacionalnih pravnih propisa koji se tiču MPP-a. Međutim,
samo dva izvora unutar država članica ovo nedvosmisleno propisuju, dok ostali podrazumijevaju.
Dakle, dva su izuzetka:
1. Prvi se tiče odrebe njemačkog uvodnog zakona za Građanski zakon iz 1896. godine koji
određuje da njegove odredbe ne diraju u važnost odredaba sadržanih u pravnim aktima EU.
2. Drugi izuzetak je u belgijskom Zakonu o MPP-u kojim se određuje da njegove odredbe ne
diraju u primjenu međunarodnih ugovora prava EU ili odredaba sadržanih u posebnim zakonima.

*MEĐUSOBNI ODNOSI IZVORA MPP*

*Za članice EU na prvom mjestu nalaze se uredbe i smjernice.

1. Bilateralni ugovori
2. Multilateralni ugovori
3. lex specialis
4. opšti zakon (MPP)

Lugarska konvencija je međunarodni ugovor koji reguliše istovjetnu materiju koja je regulisana
Briselskom konvencijom (danas uredbom). Razlika je ipak u tome što Lugarska konvencija se
primjenjuje na Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Luganska konvencija nastala je iz istih pobuda kao i Briselska, samo se odnose na države koje nisu
zvanično članice EU.
Slučaj 1: U Albaniji,u blizini Skadra i na samoj obali Skadarskog jezera napravljena je 2014. godine
nuklearna termo elektrana koja je bila u svojini američke korporacije koja je svoje sjedište imalo u
Tirani. 2017. godine dolazi do eksplozije termoelektrane prilikom čega nastupa ogromna materijalna
šteta kako u Albaniji tako i u Crnoj Gori. Tom prilikom više hiljada riba i nekoliko stotina ptica je
uginulo na crnogorskoj strani jezera. Istom prilikom je jedan ribarski čamac prevrnut usljed čega su
dvojica ribara crnogorski državljani sa prebivalištem u Baru zadobili lakše tjelesne povrede. Osim
toga, na dva restorana na Virpazaru je došlo do pucanja stakala na prozorima zbog čega objekti nisu
radili naredna dva dana i tom prilikom je povrijeđen jedan konobar, albanski državljanin sa
uobičajnim boravištem u Baru.

*Uočiti sve povrede iz vanugovornog odnosa?

-Uginilo više hiljada riba i nekoliko stotina ptica
-lakše tjelesne povrede dva crnogorska državljanina
-materijalna šteta na dva restorana u Virpazaru, izmakla dobit
-povreda albanskog državljanina.

*Utvrditi koje je mjerodavno pravo ukoliko zasebnim tužbama i u odvojenim predmetima budu
pokretani postupci?
-pravo države u kojoj je šteta nastala (član 52), osim ako lice koje zahtijeva naknadu štete izabere da
zasnuje zahtjev na pravu države u kojoj je nastupio događaj koji je prouzrokovao štetu (član 54)
-član 52
-član 52
-član 52

Slučaj 2: Brazilska državljanka A.L. sa prebivalištem u Rimu je dugo godina bila najpoznatiji svjetski
fotomodel i kao takva česta meta paparaca. Svejsna te činjenice, željena je da mir po završetku svoje
karijere pronađe u Crnoj Gori (na Svetom Stefanu) gdje živi već 4 godine sa svoje dvije kćerke.
Međutim, u avgustu 2018. godine na njenoj jahti je uočio jedan paparaco nedaleko od Svetog Stefana
dok se ona u toplesu sunčala. Nakon što je snimio svoje fotografije, paparaco ih objavljuje u svom
tabloidu u Londonu, a putem online izdanja ove fotografije postaju dostupne u cijelom svijetu. A.L.
želi da tuži ovaj list i pita vas koje je mjerodavno pravo ukoliko to učini pred crnogorskim sudovima.

-Na osnovu člana 55 A.L. ima tri mogućnosti: pravo u kojoj se nalazi njeno uobičajno borivište (Crna
Gora), država na čijoj teritoriji je nastala šteta (Velika Britanija), država u kojoj se nalazi uobičajno
boravište ili mjesto stanovanja odgovornog lica.

BITNI ČLANOVI ZA RJEŠAVANJE SLUČAJEVA:

38-61
99-158

Uredba o sudskoj nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u

građanskim i trgovačkim predmetima
Uredba Brisel I donošena je umjesto Briselske konvencije iz 1968. godine. Nakon toga, državama više
nije bila data mogućnost da odlučuju hoće li ratifikovati uredbu ili ne jer ona ima neposredno pravno
dejstvo.

Posljedice takvog prenošenja:

 pojednostavljen postupak donošenja propisa
 nije više potreban poseban međunarodni ugovor
 zaključenja međunarodnih ugovora s trećim subjektima međunarodnog prava
preneseno je na Zajednicu.

RAZLIKE IZMEĐU UREDBE I KONVENCIJE

- Razlike izmedju Briselske uredbe i Briselske konvencije

1) jedno je uredba, drugo je konvencija
2) uredba je efikasija i brza kada je rijec o primjeni
3) tumacenje – Briselska konvencija da bi bila tumacena od strane Evropskog suda morao je
da bude usvojen jos jedan ugovor odnosno protokol na osnovu kojeg je Evropski sud
uospte imao mogucnost da tumaci taj izvor prava. Kada se usvojila Briselska uredba
ovakvo tumacenje ovaj izvor je bio potpuno suvisan zato sto je Evropski sud u
Luksembrurgu nadlezan da raspravlja o svakoj uredbi koja mu dodje na dnevni red, a
izmedju ostalog i Uredbi Brisel 1.

O UREDBI

Uredba je stupila na snagu 2002. godine u svim tadašnjim državama EU osim u Danskoj. Član 1. stav
1. utvrđuje njenu primjenu na građanske i trgovačke predmete. Uredba izričito isključuje primjenu u
poreskim, carinskim i upravnim predmetima.

Takođe, izričito isključuje materije:

1. sposobnost fizičkih lica, svojinska prava iz bračnih odnosa, testamenti, nasljeđivanje
2. stečaj, prinudne nagodbe i sl.
3. socijalno osiguranje
4. arbitraže

U principu, Uredba se primjenjuje na osnovi prebivališta tuženoga na području država članica, a

državljanstvo je pravno nevažno. Od tog pravila postoje određeni izuzeci što se tiće isključive
nadležnosti i sporazuma o nadležnosti. Ako tuženi nema prebivalište na područu država članica
Uredba se ne primjenjuje, već se nadležnost u svakoj državi članici prosuđuje po njenom unutrašnjem
pravu.

Opšta nadležnost
Opšta nadležnost utvrđuje se prema prebivalištu tuženog, bez obzira gdje tužilac prebiva.
Međutim, postoje određeni izuzeci tako da tuženik može biti tužen u državi u kojoj nema prebivalište
u predmetima:
1. isključive nadležnosti
2. sporazuma o sudskoj nadležnosti
3. prećutne sudske prorogacije
Pojam prebivališta treba utvrđivati prema unutrašnjem pravu države članice pred čijim sudom je
pokrenut postupak. Uredba ne sadrži autonomsku definiciju navedenog pojma što se tiče fizičkih lica.
Kada su u pitanju trgovačka društva , druga pravna lica ili udruženja fizičkih i pravnih lica njihovim
prebivalištem smatra se mjesto u kojem imaju:
 statutarno sjedište
 glavnu upravu
 glavno mjesto poslovanja

Posebna nadležnosti

Ona se utvrđuje bilo zbog uske veze predmeta spora sa određenim državnim poretkom ili zbog
davanja posebne procesne prednosti tužiocu.

Što se tiče nadležnosti mjesta izvšenja ugovora ako stranke nisu utvrdile mjesto izvršenja obaveze:
1. u slučaju prodaje robe, mjesto u državi članici u kojoj je po ugovoru roba isporučena ili treba
biti isporučena
2. u slučaju pružanja usluga, mjesto u državi članici u kojoj je po ugovoru usluga izvršena ili
treba biti izvršena

Kada je riječ o nadležnosti u predmetu izdržavanja pruža se posebna zaštita ovlašćenika izdržavanja,
pa se utvrđuje dodatna nadležnost suda prema mjestu gdje to lica ima prebivalište ili redovno
boravište.

Nadležnost u predmetu vanugovorne odgovornosti za naknadu štete

Utvrđuje se nadležnost suda prema mjestu gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena. Ova
odbredba pokriva i razne vrste ugovorne odgovornosti kao npr. odgovornost za proizvode, za
materijalne i pravne nedostake i sl.
Pravo izbora između mjesta gdje je štetna radnja učinjena i mjesta gdje može biti učinjena ima
tužilac. Da bi se takva prednost uravnotežila uvedeno je tzv. načelo mozaika kojim se ograničava
nadležnost mjesta gdje je šteta nastala.

Mjesto nastanka štete je mjesto gdje je fizički nastala šteta, pri čemu mora postojati uzročna veza
između štetne radnje i štete.

Nadležnost u adhejzijskom postupku

Propisuje se da osoba sa prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici ako se
radi o tužbi radi naknade štete ili za uspostavljanje prvobitnog stanja, a koja se temelji na
djelovanjima što podliježu krivičnom postupku, pred krivičnim sudomm pred kojim je takav postupak
pokrenut, ako je taj sud nadležan za građanskopravne predmete.

Nadležnost za podružnice
Uredba određuje nadležnost suda prema mjestu gdje se one nalaze samo ako se radi o sporovima
nastalim iz njihovog mjesta djelovanja. (Podružnica-kompanija koja je pod kontrolom ili u potpunom
vlasništvu druge kompanije.)

Nadležnost po uskoj povezanosti tužbenih zahtjeva

Ako više osoba zajedno tuži, tužba se može podnijeti pred sudom na čijem području ima prebivalište
jedan od tužioca ako su zahtjevi tako usko povezani da je opravdano zajedno o njima postupiti i
odlučivati radi izbjegavanja rizika nepomirljivih odluka donesenih u odvojenim postupcima.
Nadležnost u predmetu potrošakih ugovora
Ako je potrošač tužilac, propisuje se nadležnost sudova države članice na čijem području druga
ugovorna stranka ima prebivalište ili sudova države članice na čijem području potrošač ima
prebivalište. S druge strane, ako je potrošak tuženi, tužba protiv njega se može podići samo u državi
članici njegovog prebivališta.

Potrošač je osoba koja je zaključila ugovor izvan djelokruga svog zanimanja ili profesije.
Pod ovaj pojam ne ulaze ugovori lica koja ih zaključuje radi obavljanja svoje profesionalne djelatnosti:
 ugovor o prodaji pokretnih stvari na otplatu
 ugovor o zajmu plativom u ratama ili drugom kreditnom poslu koji je određen za finansiranje
prodaje pokretnih stvari
 u drugim slučajevima, ako lica obavlja djelatnost u državi potrošačevog prebivališta ili na bilo
koji drugi način upućuje takvu djelatnost na tu državu članicu ili prema više država uključujući
tu državu članicu

Smatra se da je potrošač slabija strana koja se treba zaštititi. Tu dolazi do izražaja ograničenje
mogućnosti zaključenja sporazuma o nadležnosti. Odredbe su kogentne pa se od njih može odstupiti
stranačkim sporazumom o nadležnosti, ali samo pod sledećim pretpostavkama:
 ako je takav sporazum zaključen nakon nastanka spora, čime se isključuje mogućnost
ugovaranja sudske nadležnosti
 ako sporazum dozvoljava potrošaču podnijeti tužbu sudovima
 ako je sporazum zaključen između potošača i druge ugovorne strane s tim što obje imaju u
času zaključenja ugovora prebivalište ili redovno boravište u istoj državi članici te je utvrđena
nadležnost sudova te države osim ako takav sporazum nije dozvoljen po tom pravu.

Nadležnost u pojedinačnim ugovorima o radu

Propisuje se da poslodavac sa prebivalištem u državi članici može biti tužen ne samo pred sudovima
države svog prebivališta, već i u drugoj državi članici i to:
a) pred sudovima mjesta gdje zaposleni redovno obavlja svoj rad ili pred sudovima zadnjeg
mjesta njegovog obavljanja rada
b) pred sudovima mjesta gdje se nalazi ili se nalazilo poslovno mjesto koje je zaposlilo
zaposlenog, ako zaposleni redovno ne obavlja ili nije redovno obavljao rad ni u jednoj državi

Sa druge strane, poslodavac može podnijeti tužbu protiv zasposlenog samo pred sudovima države
članice u kojoj zaspoleni prebiva.
Jednako kao kod ugovora o potrošačima, Uredba utvrđuje nadležnost sudova posloprimčeve
podružnice i drugih poslovnih mjesta.

Što se tiče sporazuma o sudskoj nadležnosti, njime se može odstupiti rješenja u dva slučaja:
1. ako je sporazum zaključen nakon nastanka spora
2. ako sporazum dozvoljava zaposlenom podnošenje tužbe pred sudovima koji su utvrđeni
ovom Uredbom

Isključiva nadležnost
Uredba propisuje isključivu nadležnost, pri čemu odstupa od opšte poveznice prebivališta tuženog i
utvrđuje nadležnost prema najbližoj vezi vrste predmeta sa određenim prevnim poretkom.
Stvarna prava na nekretninama, najam i zakup
Mjerodavno je prvo države gdje nekretnina leži, tako je u mnogim unutrašnjim porecima propisana
isključiva nadležnost domaćih sudova.
Propisuje se nda isključiva nadležnost sudova države članice gdje nekretnina leži za sporove o
stvarnim pravima na takvim nepokretnostima, kao i njihov najam i zakup. Od tog pravila Uredba
odstupa što se tiče tužbi kojima je predmet najam ili zakup nekretnina koji je zaključen za privremeno
korišćenje najbiše neprekinutih 6 mjeseci. U tim slučajevima utvrđuje se i nadležnosti sudova države
članice u kojoj tuženik prebiva ako je najmoprimac/zakupac fizičkih lica te vlasnik i
najmoprimac/zakupac prebivaju i istoj državi.

Trgovačka društva i odluka njihovih tijela

Isključivo su nadležni sudovi države članice na području na kojem trgovačko društvo, pravna osoba ili
udruženje ima sjedište.

Ostale isključive nadležnosti

U predmetima valjanosti upisa nadležni su sudovi države članica u kojoj se vode takvi registri.
Utvrđuje se nadležnost za tužbe vezane za prinudno izvršenje odluka sudova države članice na
području gdje treba sprovesti izvršenje ili gdje je izvršenje sprovedeno.

Sporazum o nadležnosti
Sporazum o nadležnosti zaključuje se za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati
iz određenog pravnog odnosa. Odredbe ovog sporazuma imaju prednost pred propisima država
članica koje uređuju ovu materiju.

Po pravilu, strane se mogu sporazumjeti da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni ako
barem jedna od njih ima prebivalište na području jedne države članice. Uredba uz to predviđa
mogućnost zaključenja takvog sporazuma između stranaka od kojih nijedna nema prebivalište na
području države članice. Sudovi drugih država u tom slučaju nisu nadležni, osim ukoliko se
propagirani sudovi ne oglase nenadležnim.

Ovaj sporazum može se zaključiti o svim predmetima, osim onih koji se tiču materije za koju se
propisuje isključiva ili zaštitna nadležnost .

Sporazum je valjan smo ako je zaključen u propisanom obliku i to:

 pismeno ili usmeno sa pismenim dokazom
 u obliku koji odgovara praksi što su stranke uspostavile
 u međunarodnoj trgovini u obliku koji odgovara trgovačkom običaju

Prorogatio tacita- uspostavlja se nadležnost suda države članice ako se tuženi upustio pred njim u
postupak. To se ne odnosi na slučajeve u kojima je propisana isključiva nadležnost ili ako se tuženi
upustio u postupak samo radi osporavanja nadležnosti.

Litispendencija i povezani postupci

Moguće je da dođe do pozitivnog sukoba nadležnosti kada u istom predmetu između istih stranaka je
moguće pokretanje postupka u raznim državama.
Uredba to rješava tako što nalaže onim sudovima kojim je kasnije podnesena tužba da prekinu
postupak po službenoj dužnosti sve dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno
podnesena tužba. Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je
kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.
S tim u vezi potrebno je uvtrditi trenutak nastupa litispendencije.
Uredba utvrđuje da je pred sudom pokrenut postupak:
1. u času kad je podnesak kojim se pokreće postupak ili ekvivalentni podnesak podnesen sudu,
pod pretpostavkom da tužilac nije kasnije propustio preduzeti šta je trebalo da se izvši
dostava tuženom
2. ako se podnesak treba dostaviti prije podnošenja sudu, u času kad ga je primilo tijelo
odgovorno za dostavljanje, pod pretpostavkom da tužilac nije kasnije propustio preduzeti šta
je trebalo da se podnesak dostavi sudu.

Uredba o ugovornom pravu za vanugovorne obaveze

Uredba ima sedam poglavlja i Preambulu u kojoj se iznose razlozi i pravna osnova njenog donošenja i
pojašnjava i uvtrđuje opseg njenih pojmova.
Sadrži izbjegavajuće klauzule koje omogućavaju odstupanja od pravila, ako je jasno iz svih okolnosti
slučaja nedopuštena radnja bliže povezana sa drugom državnom.

POLJE PRIMJENE RATIONE MATERIAE

Uredba uređuje vanugovorne odnose u građanskim i trgovačkim predmetima koji imaju vezu sa
pravnom više država. S obzirom da je svrha Uredbe donošenje odluke o naknadi štete ili o otklanjanju
buduće štete, utvrđuje se opseg pojma štete- to je nastala šteta ili koja vjerovatno može nastati te da
šteta obuhvata sve posljedice nedopuštene radnje.

KOLIZIJSKA RJEŠENJA ZA VANUGOVORNE OBAVEZE NASTALE IZ NEDOPUŠTENE RADNJE

Uredba pri upućivanju na mjerodavno pravo polazi od razlika između kategorija vezivanja koje
uređuje. Tako pravo određuje mjerodavno pravo za vanugovorne obaveze nastale iz nedopuštene
radnje te potom mjerodavno pravo za tzv. kvazikontrakte, tj. za sticanje bez osnova, poslovodstvo
bez naloga i culpa in contrahendo.
Sadrži opšte poveznice, posebne poveznice i nekad izbjegavajuće klauzule.

Primarno mjerodavno pravo

Uredba uvodi, uz određnja ograničenja i isključenja autonomiju stranaka. Međutim, zbog davanja
prednosti načelu slabije stranke te određenih specifičnosti vanugovornoh obaveza, takav izbor prava
je ograničen, odnosno ne proizvodi pravna dejstva.
1. zavisno od toga bave li se stranke ili ne trgovačkom aktivnošću, Uredba propisuje da ako se
stranke bave trgovačkom djelatnošću dozvoljen je izbor prava i prije događaja smao ako je
rezultat pregovora. Ako se stranke ne bave trgovačkom aktivnošću takav izbor je dozvoljen
samo nakon događaja (to vremensko ograničenje utvrđeno je zbog zaštite slabije ugovorne
strane).
2. autonomija stranaka potpuno je isključena pri određivanju mjerodavnog prava za
vanugovorne obaveze nastale radnjom nedopuštenog tržišnog natjecanja.
3. zbog povrede prava intelektualne svojine
4. na svaki ugovorni odnos treba primjeniti pravo koje je sa njima u najbližnoj vezi, kao i dati
određene prednosti pravu Zajednice.
Ako stranke nisu iskoristile mogućnost izbora prava, tada se za odnose koje uređuje Uredbe
primjenjuje podredno pravo. Izabrano pravo se neće primjeniti ako je protivno javnom poretku ili
prenudnim odredbama države foruma.

Podredna primjena prava

Propisuje se opšte pravilo za vanugovorne obaveze nastale iz nedopuštene radnje te posebna pravila
za pojedine vrste obaveza.

Poveznica locud damni i granice njene primjene

Ta poveznica (mjesto nastanka štete) upućuje na pravo države u kojoj je nastala šteta, bez obzira na
to u kojoj je državi nastao događaj koji se prouzrokovao štetu ili nastupila posredna posljedica.

Odstupanja:
1. odgovornost za proizvode
2. nepošteno tržišno natjecanje
3. šteta na okolinu
4. povrede prava intelektualne svojine
5. industrijske mjere
6. kada se upućuje na bliže pravo (zajedničko redovno boravište oštećenika i štetnika)

*KOJA SU PRAVA MJERODAVNA GORE NAVEDENE POSTOJE U ZAKONU, U ČLANOVIMA KOJI SU BITNE
ZA RJEŠAVANJE SLUČAJEVA.

Danas:
- Zasto je Briselska konvencija dvostruka konvencija, koji je puni naziv (Uredba o
medjunarodnoj nadleznosti, priznaju i izvrsenju odluka u gradjanskim i privrednim
predmetima) i kad je usvojena?
- Vise paznje obratiti na Briselsku uredbu (2012) nego na Briselsku konvenciju
- Ciljevi Briselske konvencije
- Moze li crnogorski drzavljanin biti stranka u postupku u kojem se primjenjuje Uredba Brisel
1? – Brisel 1 je uredba EU, a CG nije clanica EU. Medjutim, za utvrdjivanje nadleznosti suda
kljucno nam je prebivaliste tuzenog, dok je drzavljanskovo irelevantno. To znaci da ako
crnogorski drzavljanin ima prebivalise u EU on moze biti stranka u postupku.
- Koje su prednosti Uredbe Brisel 1 u odnosu na Briselsku konvenciju? - Uredba je sredstvo
koje se lakse i brze primjenjuje, nije potrebno da se ceka na bilo koji nacin da drzava da
saglasnost kroz potpis i ratifikaciju. Briselska konvencija je ugovor tako da je bilo neophodno
da drzave potpisu i ratifikuju taj ugovor da bi on stupio na snagu. Briselska uredba stupa na
snagu istog momenta – momentom usvajanja.
- Smjernica – u EU je usvojena smernica (direktiva) ne regulativa.
Razlika izmedju direktive i regulative - uredba (regulativa) se primjenjuje nepostredno, a
direktiva (smjernica) posredno.

PR.1. EU usvojila je smjernicu 2009.godine. Dat je drzavama implementicajni rok u trajanju

od 2 godine da prihvate taj pravni izvor unutar svoj sistema. Godine 2013. drzava Italija tuzi
italijanskog drzavljanina jer se ponasao u suprotnosti sa domacim pravom, a u skladu da
standardima koji su donijeti od strane EU ovom direktivom. Postavlja se pitanje moze li on
ovdje odgovarati?
 Italijanski drzavljanin se bavi pakovanjem i transportovanjem opasnih materija i ima za to
svoju firmu i time se bavi godinama u nazad. To radi na osnovu zakona Italije koji je na snazi
od 2000.godine. Godine 2009. EU usvaja smjernicu sa namjerom da izjednaci standarde kada
je rijec o ovoj materiji (pakovanje, transport i prevoz opasnih materija). Italijansko
ministarstvoo je oglasi i kaze da ono nece mijenjati postojece zakonodavstvo jer smatra da su
standardi koje je propisala vise od standarda koje predvidja ova smjernica. Medjutim, ovaj
gospodin pakovanje, transpost i prevoz opasnih materija vrsi na osnovu standarda koji su
propisani smjernicom. Godine 2013. italijansko tuzilastvo pokrece postupak protiv njega.
Moze li ovo lice odgovarati i ako moze zasto?
ODGOVOR: Smernica je pravno obavezujuci izvor i drzavi je data samo mogucnost da vidi
nacin kako ce ga prihvatiti i do kad ce ga prihvatiti (impelementacioni rok 2 godine). Nakon
sto je drzava 2 godine nije prihvatila EU apsolutno ne interesuje zasto to ona nije uradila –
smjernica ce stupiti na snagu i obavezivace tu drzavu. Razlika je ovdje u odnosnu na ugovor
ta sto ugovor drzava mora da potpise i onda morai da ga ratifikuje. Kod smjernice drzava ima
obavezu da je implementira, ali je dat rok do kad. Ukoliko to ne ucini po isteku predvidjenog
roka ona krece sama da se implementira bez obzira na to sto drzava to nije uradila. To znaci
da u ovom slucaju ovo lice ne moze odgovarati pred italijanskim sudovima, ali bi odgovaralo
da je rijec o ugovoru. Da je sud pokrenuo postupak 2010.godine, ovo lice bi odgovaralo jer
implementacioni rok nije prosao. Dok ne istekle implementacioni rok lice se mora ponasati
prije svega u skladu sa domacim pravom, a posto rok prodje ono je obavezno da se ponasa u
skladu sa evropskim pravom.

- Pitanje iskljucive nadleznosti

- U smislu ove odredbe Uredbe Rim 2 steta obuhvata svaku posljedicu nastalu iz
protivpravnog postupanja, neopravdanog obogacenja, poslovodstva bez naloga ili
predugovorne odgovornosti.
- Clan 4 stav 1 Uredbe Rim 2 poziva se na clan one drzave u kojoj steta nastane bez obezira na
to u kojoj drzavi je nastao dogadjaj koji je prouzrokaovao nastalu stetu i bez obzira na
drzajavu/e u kojoj nastanu posredne posljedice. Stetu koju treba uzeti u obzir kako bi se
utvrdilo u kojem mjestu je steta nastala jeste neposredna steta. U slucajevima tjelesnih
povreda prouzrokovanih osobi(?) ili imovinske stete zakonodavac EU je propisao da je drzava
u kojoj je doslo do neposredne stete ona drzava u kojoj je osobna tjelesna ozljeda dobijena ili
ona drzava gdje je nastala imovinska steta. Mjesto gdje je nastala neposredna steta je
relevantna poveznica koja se primjenjuje nevezano za posredne posljedice te nesrece.
Steta povezana sa smrcu osoba poginulih u saobracajnoj nesreci u drzavi clanici u kojoj se
vodi postupak i koje su pretrpjeli bliski srodnici koji borave u drugoj drzavi clanici trebaju bili
obuzvaceni pojmom posrednim posljedicama nesrece.