1

Z A V R Š N I I S P I T – Mentor: Boris Kulišić

Tema: K O N S T R U I R A N J E R U Č N E N A V O J N E D I Z A L I C E

Poz. 1 – postolje

Poz. 2 – navojno vreteno

Poz. 3 - naglavak

Poz. 4 - matica

Dizalica prema slici se sastoji od

postolja 1, vretena 2 , koje se okreće
pomoću ručice u obliku okrugle šipke,
provučene kroz otvor u gornjem dijelu
vretena. Vreteno je izrađeno iz
normalnog trapeznog navoja ( tab. u
udžb. ES, I. dio, Hercigonja, Šk. knjiga ,
zg).
Na gornjem dijelu vretena montiran je
naglavak 3 za oslanjanje tereta . U
gornjem dijelu postolja uprešana je
matica 4 koja služi za dizanje i
spuštanje vretena.

Zadatak: Konstruirati ručnu dizalicu sa navojnim vretenom za dizanje tereta ako su poznati
slijedeći podaci:
- maksimalni teret dizanja : G = 50 kN
- maksimalna visina dizanja: h = 300 mm
- materijal naglavka, vretena i šipke: čelik Č. 0645
- materijal matice: kositrena bronca PcuSN10
- materijal postolja: sivi ljev SL 22
- izrada navoja vretena i matice: normalna strojna
- potreban koeficijent sigurnosti: ν = 5
- vrsta opterećenja: dinamičko jednosmjerno II.

Proračun:
1. vreteno
1.1 za zadani materijal i potreban koeficijent sigurnosti odrediti dopuštena naprezanja na tlak i
uvijanje
1.2 odrediti dopušteno naprezanje na tlak uzimajući u obzir zahtijevanu izradu navoja
1.3 iz naprezanja odrediti površinu presjeka jezgre vretena
1.4 iz tablice za normalni trapezni navoj za izračunatu površinu presjekla jezgre očitati
dimenzije trapeznog navoja
- oznaku
- srednji promjer
 2

- nazivni promjer
- promjer jezgre
- promjer provrta za maticu
- korak
1.4 stvarno naprezanje na tlak vretena
1.5 stvarno naprezanje pri uvijanju ako je koeficijent trenja na vretenu μ = 0,1
1.6 imaginarno složeno naprezanje
1.7 kontrola koeficijenta sigurnosti

2. Proračun vretena na izvijanje

Maksimalna visina dizanja je zadana h = 300 mm i ako se usvoji visina glave vretena h1 = 60
mm onda je ukupna dužina vretena izložena izvijanju l = h + h1 = 300 + 60 = 360 mm.
U ovom slučaju smatra se da je vreteno donjim dijelom ukliješteno u maticu, a gornji kraj mu
je zglobno vezan za naglavak. Za navedene uvjete potrebno je:
2.1 odrediti slobodnu dužinu izvijanja lo
2.2 izračunati vitkost vretena λ
- za izračunavanje minimalnog momenta inercije Imin uzeti promer jezgre navoja d1
- površina A je površina presjeka jezgre vretena
2.3 izračunati graničnu vitkost( vitkost na granici plastičnosti ) λo
2.4 ako je zadovoljen uvjet λp ≤ λ izvijanje vretena je u elastičnom području i ono zadovoljava
napretanje
2.5 ako nije zadovoljen uvjet vitkosti treba je vršiti po Tetmayerovim jednadžbama ( vidi
Nauka o čvrstoći, Kulišić, Element)
k
2.6 proračun tada završava provjerom koeficijenta sigurnosti k   5,
t
gdje je σk kritično naprezanje po Tetmayeru a σt stvarno naprezanje na tlak izračunato ranije.

3. Glava vretena i naglavak za oslanjanje tereta

Glava vretena predstavlja zadebljanje na gornjem kraju vretena s provrtom za ručicu kojom će
se vreteno zakretati. Na gornjoj plohi zadebljanja vretena montira se naglavak za oslanjanje
tereta. Oblik zadebljanja vretena i naglavka dat je na donjoj slici . Bitno je da je naglavak u
labavoj vezi s vretenom da se može slobodno okretati oko svoje osi i podešavati naslonjenoj
površini tereta. Naglavak je osiguran od ispadanja uvrtnim vijkom čiji vrh ulazi u žljeb glave
vretena.
Dimenzije na slici se uzimaju prema obrascima:
d3 = (1,7 do 1,9 ) d /mm/

d4 = (0,6 do 0,7)d /mm/

b = (1,4 do 1,6) d /mm/

d5 = 82,4 do 2,5) d /mm/

Ostale dimenzije na slici se određuju konstruktivo srazmjerno izračunatim dimenzijama. Na

donjem dijelu vretena postavlja se podložna pločica koja se učvrsti vijkom M 20 kao što je
vidljivo na slici dizalice. Ova pločica služi da kao graničnik kada se dosegne maksimalna
visina dizanja.
 3

4. Matica
Matica je izrađena od bronce i utisnuta je u odgovarajući, za tu svrhu, obrađeni dio postolja.
Osigurana je od odvrtanja s dva vijka ( vidi sastavni crtež).

Potrebno je odrediti:
4.1 visinu matice – vidi ES, I. dio
4.2 dimenzije matice prema oznakama kota prema slici – uzeti kontruktivno
4.3 nakon usvajanja d/ i d// izračunati naprezanje u najopterećenijem dijelu matice, i to:
- u horizontalnom dijelu ispod oboda gdje je matica opterećena na vlačno naprezanje
F
v  MPa

4
 (d / ) 2  d 2 
 4

- na dodirnoj površini između oboda i postolja, gdje je matica izložena površinskom tlaku
F
p MPa

4
(d // )2  (d / )2 

- u cilindričnom presjeku promjera d/ gdje je matica izložena složenom naprezanju savijanja i

odreza:
M F l
s  s  MPa F F  dop 2
W   d /  a2 o    i   s
2
 ( o)
A  d/ a  dop
6

Za materijal matice PCuSn10 je σdop = 220 MPa, pdop = 0,9 σdop, , τo dop = 0,8 σdop.

4.4 potrebni stupnjevi sigurnosti:

 dop
- u presjeku ispod oboda: 1  5
v

pm
- na dodirnoj površini između oboda i postolja:  2  5
p

 dop
- u cilindričnom presjeku promjera d/: 3  5
i
5. Ručica za okretanje vretena

Ručica za okretanje vretena je okrugla šipka provučena kroz provrt na glavi vretena. Ručica
se okreće djelovanjem ručne sile Fr te se na taj način stvara moment M = Fr l /N mm/.
Taj moment mora savladati moment otpora trenja između naglavka i glave vretena:
M1 = 0,5 μ F dm i moment otpora u navoju pri podizanju tereta: M2 = 0,5 F dm tg (φ + ρ )
Nmm, gdje je:
 5

F /N/ - sila koja opterećuje vreteno ( F = G )

Koeficijent trenja čelik- kaljena bronca dobro podmazana μ = 0,1

Srednji promjer prstenaste dodirne površine između naglavka i glave vretena:

3 3
2 d  d4
d m   62 / mm /
3 d6  d 4 2
Iz naprezanja pri savijanju ručice izračuna se njen promjer dr. Dopušteno naprezanje ručice
usvojiti ra Č. 0645 za din. jednosmjerno opterećenje. Promjer ručice standardizirati na
standardnu veličinu šipkastih materijala.

Dužina ručice izračuna se iz momenta: M = Fr l, gdje se za silu u ruci uzima 150 do 250 N.

Ručica na jednom kraju ima naglavak da se ne može izvući z svoga ležišta, a s druge strane je
slobodna da se može izvlačiti pri spremanju dizalice.

6. Postolje

Površina stopala postolja pri podizanju tereta izložena je površinskom tlaku. Taj tlak prenosi
se na podlogu ( obično drvenu ), koja može izdržati znatno manji površinski tlak od stope
postolja.
Potrebno je pretpostaviti promjer stope d8 i izračunati:
6.1 promjer stope d9:
 6

Iz sile na površinu stope . F = A pdop /N/, gdje je:

- A /mm2 / - površina oslonca stope – kružni vjenac

- pdop = 2 MPa za drvo,

izračuna se površina stope A koja se oslanja o drvenu podlogu. Iz površine kružnog vijenca
izračuna se promjer d9.

6.2 debljina stjenke postolja

Debljina stjenke se računa prema izrazu: δ = 0,25 d /mm/ , gdje je d nazivni promjer vretena.

6.3 usvojiti promjer postolja na dijelu montaže matice d7.

CRTEŽI

Na osnovu izračunatih i usvojenih dimenzija vrši se konstrukcija dizalice i njenih dijelova, uz

usvajanje ostalih dimenzija kao radijusa zaobljenja, vrste obrade i tolerancija dosjednih
dijelova koji se označavaju na crtežima.
Na donjoj slici je prikazana dizalica u sastavnom crtežu, potrebno je prema tom crtežu nacrtati
sastavni crtež proračunate dizalice i radioničke crteže:

Crtež: br. 10.6.2 Postolje

br. 10.6.3 Vreteno
br. 10. 6. 4 Naglavak
br. 10. 6. 5 Matica
br. 10. 6. 6 Ručica
7
8
9
10
11