10/2/2011

Osnovi informatike
Informatika je jedna od najmlađih ali i najsloženijih disciplina.
Razvila se kao samostalna naučnih disciplina šezdesetih godina ovog
vijeka u SAD i Velikoj Britaniji. Nastala je kao objedinjenje
dostignuća iz većeg broja nauka: formalna logika, matematika, teorija
informacija, elektronika i drugih, što je čini kompleksnom. Pošto je
informatika relativno mlada nauka, sve prisutnija u djelatnosti
čovjeka u vrlo raznolikim sistemima, važno je spoznati njenu definiciju
i područje djelovanja. Općenito, sistem definiraju sljedeća tri obilježja:

• Sistem je tvorevina prirodna, društvena, tehnička ili mješovita, koja u

zadanom okolišu djeluje samostalno s određenom svrhom.
• Tvorevina je skup elemenata koji stoje u takvom uzajamnom odnosu
da ne postoji izdvojenih podskupova.
• Živa biča i njihove zajednice primjeri su prirodnih sistema. Zajednice
ljudi su društveni sistemi (obrazovni sistem). Elektrana je primjer
tehničkog sistema. Postoje i mješoviti sistemi.

Dakle, sistem je skup međusobno povezanih elemenata-tvorevina, koji

djeluju u svrhu ostvarivanja uloge sistema.

Osnovi informatike
Informatika je naučna disciplina koja proučava zakonitosti i
djelovanja mješovitog sistema i to prvenstveno: čovjek-računar. Bavi
se proučavanjem, razvojem i upotrebom postupaka i uređaja za
obradu podataka. Informatika i informacija nikako nisu isti pojmovi i
treba ih razdvojiti. U suštini mogu se sagledati kao dvije različite
cjeline.

1. Informatički sistem je skup informatičkih i komunikacijskih uređaja

(kao računar) i tehnologija (kao operativni sistem) povezanih u
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu (umrežavanje na primjer). To
podrazumijeva fizičke prostorne, računarske i komunikacijske
resurse. Navedene resurse potrebno je projektirati, ostanoviti i
održavati. Prema navedenom opisu to je tehnički sistem koji treba
naučiti koristiti, što znači da je potrebna nekakva informatička
pismenost ; sposobnost korištenja računara i računarskih programa.

1
 10/2/2011

Osnovi informatike
2. Informatička tehnologija sama za sebe nije dovoljna. Organizacijski
uređen i svrhovit, odnosno sistematiziran skup aktivnosti, postupaka,
metoda i tehnologija za prikupljanje, obradu, čuvanje i distribuciju
podataka i informacija čini informacijski sistem, kao što je financijski
informacijski sistem, bibliotečki informacijski sistem i drugi. Gore
navedenom je pretpostavaka informacijska pismenost ; posjedovanje
znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje i najnovije
informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni
problem ili donijela odluka o aktivnostima koje trebaju uslijediti.

Disciplina, koja se zove Računarstvo je nauka koja se bavi

proučavanjem računara i postupaka koji se primjenjuju na
računarima. Odnosi se na osnovnu građu i principe rada elektronskih
računara, te njegovu primjenu; matematička logika, teorija računanja,
algoritmi, strukture podataka, programski jezici, programsko
inženjerstvo, arhitektura računara, komunikacija i drugo.

Osnovi informatike

Brojne su definicije informatike i još uvijek nema neke općepriznate

definicije koja bi obuhvatila sva područja koja informatika obuhvaća.

Informatika je naučna disciplina koja proučava strukturu i svojstva (ali

ne i sadržaj) INFORMACIJA, te zakonitosti informatičke djelatnosti,
njenu teoriju, historiju, metodologiju, organizaciju i djelotvornost.

Izraz 'Informatika' koristi se u različitim zemljama s različitim

tumačenjem te otuda i šarolike definicije.

Potiče od francuskih riječi INFORMATION i AUTOMATIQUE, kao

sinonim za automatsku obradu podataka (AOP). Povezana su dva pojma:
informacija i automatski strojevi (računari).

U suštini predmet bavljenja informatike je razrada optimalnih metoda i

sredstava primanja, pohranjivanja, prenosa, obrade, pronalaženja i
upotrebe informacija.

2
 10/2/2011

Osnovi informatike

Djelotvorno djelovanje informatike čvrsto je spregnuto s računarom kao

značajnom komponentom u obradi informacija, te nije ni čudo da je naziv
'Informatika' često sinonim za nauku o računarima i njihovoj upotrebi,
premda se računar kao djelotvorno informatičko sredstvo koristi nepune
dvije decenije. Rezultat razvoja i primjene naprednih tehnologija i
elektronike čini računar dostupnim i djelotvornim informatičkim
sredstvom.

Razvoj elektronike, posebno u tehnologiji izrade integriranih sklopova,

omogućio je jeftinu izradu računarskih strojeva (svakim danom sve više),
koji osim što računaju, obavljaju čitav niz logičkih radnji radi
omogućavanja rješavanja složenih zadataka. Osim navedenog, višestuko
je porasla pouzdanost računaskih sistema, a dimenzije su se smanjile na
mjeru prisupačnu radnom stolu, što računar čini prihvatljivim za osobnu
uporabu, privredu i društvo u cjelini. Mogućnost upravljanja procesima,
simulacije i robotika nove su stranice čovjekove budućnosti omogućene
informatikom i njenim dostignućima.

Osnovi informatike
Osnovni element računarske tehnologije u svakodnevnoj praksi je
MIKROPROCESOR, skup više miliona tranzistora integriranih u malom
kućištu, okosnica mikroračunarskog sistema, koji se može
PROGRAMIRATI da izvrši zadatke prema željama korisnika. Procesor u
suštini vrši obradu PODATAKA, prema zadanom programu, te se na
osnovu saznanja u postojećim podacima stiču nova saznanja kao proizvod
njihove obrade.

Podatak je u osnovi PORUKA koja može i ne mora iskoristiti. Ako postoji

i najmanja vjerojatnost da se poruka jednoznačno i tačno iskoristi, te
predstavlja neoborivu činjenicu, tada predstavlja INFORMACIJU.
Dakle, svaka poruka može i ne mora sadržavati informaciju.

Potrebno je da računar rezultat obrade podataka prikaže ili pošalje

korisniku te podatke za obradu primi na odgovarajući način, odnosno
treba ostvariti KOMUNIKACIJU i izvrši razmjenu informacija. Stanje ili
proces materijalnog sistema koji prenosi informaciju (poruku) od izvora
prema odredištu u obliku pogodnom za prijenos naziva se SIGNAL
(akustički, električni, svjetlosni itd.), a medij kroz koji signal prolazi
naziva se PRIJENOSNI PUT.

3
 10/2/2011

Osnovi informatike

Pod pojmom informacija podrazumijevamo PODATAK o rezultatu nekog

događaja koji se treba dogoditi ili se je već dogodio, ali čiji ishod nije bio
poznat. Informacija uklanja neizvjesnost.

Podatak je gotova činjenica, a informacija je značenje pripisano podatku.

Informacija je mjerljiva veličina, a neposredno je vezana uz vjerojatnost
nastanka događaja o kojem nas obavještava.

Tako se kaže da neka obavijest nosi veću količinu informacija, ako je

manja vjerojatnost nastanka događaja o kojem nas obavještava. Signal
sam po sebi nije ujedno i informacija.

Signalima se informacije prenose. Pismo ili neki drugi način

komuniciranja sastavljen od znakova koje razumiju oba učesnika, može
se nazvati signalima kao nositeljem informacije.

Osnovi informatike

Primjer

Prilikom bacanja kocke i kuglice ruleta, bacači su gledateljima saopćili

slijedeće poruke:

A.) kocka je pokazala jedan od šest brojeva,

B.) kocka je pokazala broj tri,

C.) kocka je pokazala broj sedam,

D.) kuglica je stala na jedan od brojeva,

E.) kuglica je stala na broj sedam.

4
 10/2/2011

Osnovi informatike
A.) Poruka ne sadrži informaciju jer će bačena kocka sigurno pokazati
jedan broj. Događaj opisan na navedeni način 100% je siguran i nije
neizvjestan. Vjerojatnost pokazivanja bilo kojeg broja je:
p=1 (100%)

B.) Poruka sadrži informaciju jer otklanja dvojbu oko rezultata bacanja
kocke. Kako kocka ima šest jednakih strana, vjerojatnost pokazivanja
navedenog broja je:
p=1/6 (16.66%)

C.) Poruka sadrži potpuno nemoguć opis. U ovom slučaju radi se o

DEGRADACIJI informacije.

D.) Poruka ne sadrži informaciju jer je sigurno da će kuglica stati na polje

s jednim od brojeva. Događaj je po opisu istovjetan A.) događaju.

E.) Kako rulet ima ukupno 37 polja, znači da je zaustavljanje kuglice na

navedenom broju jedan od 37 mogućih rezultata događaja. Vjerojatnost
pokazivanja za jedan broj je:
p=1/37 (2.70%)

Osnovi informatike

Digitalni računarki sistem služi čovjeku kao ispomoć u rješavanju

zadataka i problema u bilo kojem području njegove djelatnosti. Brzina i
veliki broj operacija u jedinici vremena omogućava uporabu digitalnog
računalnog sistema (DRS) u rješavanju vrlo složenih zadataka koje bi
čovjek bez usluga računara vrlo dugo rješavao.

Od posebnog je značaja svojstvo DRS da vrlo brzo obavlja matematičke

operacije u njemu prilagođenom brojnom sistemu pomoću elektroničkih
komponenti i uređaja kreiranih upravo za tu svrhu. Stoga se treba
upoznati s osnovama rada navedenih komponenti i brojnim sistemima.

5
 10/2/2011

Osnovi informatike
Dekadni sistem:

Osnovi informatike
Binarni sistem

Brojanje u binarnom brojnom sistemu započinje opisom 'nula, jedan,

nula jedan dalje'. Na svaki novi dobiveni binarni broj pribraja se
vrijednost "1".

6
 10/2/2011

Osnovi informatike
Binarni sistem

Pretvaranje dekadnih brojeva 15 i 5 u binarne i osnovne računske

operacije s njima:

Osnovi informatike
OKTALNI brojni sistem s bazom 8 i koji koristi nazive osam cifara
dekadnog brojnog sistema i to cifre 0,1,2,3,4,5,6 i 7.

x⋅⋅a2 + y⋅⋅a1 +z⋅⋅a0

4238= 4*82 + 2*81 + 3*80 = 256 + 16 + 3 = 27510

7
 10/2/2011

Osnovi informatike
Kod heksadekadnog brojnog sistema osnova sistema je 16.

Osnovi informatike
Osnovni i najmanji element u kombinaciji impulsa je mogućnost da na
jedno mjesto u kombinaciji impulsa dođe pozitivni ili negativni impuls,
odnosno "0" ili "1". Izbor između "0" i "1" predstavlja najmanji mogući
izbor i predstavlja mjeru količine informacija nazvanu BIT (BInary digiT
= binarna cifra). Po ASCII kodu skup od 8 b (osam bit-a) predstavlja
jedan znak. Prema dogovoru ta je kombinacija nazvana BYTE (BinarY
TErm = binarni izraz).

8 b (bit-a) = 1 B (Byte)

Veće jedinice za mjerenje količine informacije od navedenih su:

1 kB (kilo Byte) = 1 024 B

1 MB (Mega Byte) = 1 024 kB = 1 048 576 B

1 GB (Giga Byte) = 1 024 MB = 1 048 576 kB = 1 073 741 824 B

1 TB (Tera Byte) = 1 024 GB = 1 048 576 MB = 1 073 741 824 kB = 1 099

511 627 776 B

8
 10/2/2011

Osnovi informatike
Ako kažemo da neki memorijski medij ima KAPACITET od 4 MB,
pojednostavljeno rečeno, to znači da je u njega moguće spremiti 4.194.304
B, odnosno znakova, u veličini od 8 b (osam bit-a) svaki.

Multiplikator 1024 rezultat je matematičkog izraza:

To je dekadni iznos binarnog broja: 10'000'000'000 B.