Bolest – Wikipedija https://hr.wikipedia.

org/wiki/Bolest

Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije

tijela. Kod ljudi, "bolest" se često koristi kao naziv svakog stanja
koje uzrokuje bol, disfunkciju, socijalne probleme ili smrt te
slične probleme za druge koji su u kontaktu s bolesnom osobom.
Poput nekog stroja, ljudsko tijelo najveći dio vremena radi bez
zastoja i učinkovito. Međutim, ponekad može prestati normalno
raditi. Uzrok tome ponekad uključuje ozljede, kao što je
slomljena kost, poremećaje, sindrome, infekcije, izolirane
simptome, devijantno ponašanje, i atipičnu varijabilnost
strukture i funkcije. Neke bolesti može kontrolirati i protiv njih
se boriti tjelesni imunosni sustav. Za liječenje težih bolesti može
biti potrebna terapija lijekovima ili operacija.

Epidemiologija
Zarazne bolesti
Bakterije
Virusi
HIV I AIDS
Širenje infekcije
Spriječavanje zaraznih bolesti
Nezarazne bolesti
Vidi još
Vanjske poveznice

Epidemiologija je znanost o bolestima koje zahvaćaju veće skupine ljudi. Epidemolozi se bave
uzrocima pojave bolesti među stanovništvom te njihovom kontrolom i sprečavanjem. Otkrili su
povezanost između bolesti i prehrane, okolišnih čimbenika i načina života. Epidemiolozi su prvi
otkrili povezanost pušenja i raka pluća.

Podrobniji članak o temi: Zarazne bolesti

1 од 4 23.1.2021. 22:31
Bolest – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Bolest

Zarazne bolesti, primjerice prehlada ili upala pluća, su one koje uzrokuje
neki patogeni organizam kad napadne tijelo. Najčešći uzročnici bolesti su
bakterije i virusi, iako neke bolesti, kao što je upala sluznice, mogu
uzrokovati gljivice, a neke druge, poput malarije, organizmi zvani protisti.
Te organizme obično uništava imunosni sustav tijela. Protiv ostalih se često
mora dijelovati lijekovima.

Bakterije

Bakterije su jednostanični mikroorganizmi. Većina bakterija nije štetna za

ljude. Međutim, neke se u tijelu umnožavaju i stvaraju toksine što uzrokuju
bolest. Bakterijske bolesti su trbušni tifus i šarlah. Većina se može liječiti
lijekovima antibioticima. Kancerozno tkivo pluća

Virusi

Virusi su sičušne infektivne čestice koje se često neubrajaju u žive organizme. Oni unose svoj genski
materijal (DNK) u tijelesne stanice i same se umnožavaju te tako zaraze druge stanice. Ljudske
virusne infekcije jesu prehlada, ospice i HIV.

HIV I AIDS

Podrobniji članak o temi: Sindrom stečene imunodeficijencije

Virus humane imunodeficijencije, ili HIV, uzrokuje AIDS

(sindrom stečene imunodeficijencije). HIV zarazi i uništava
stanice koji su dio imunosnog sustava tijela - tijelesnog
obrambenog mehanizma protiv bolesti. HIV se prenosi nekim
tijelesnim tekućinama, kao što su krv i sperma. Tijelesni sustav
postupno slabi i osoba oboljeva od različitih bolesti koje se
zajednički nazivaju AIDS.

Širenje infekcije

Većina bolesti se dobije od drugih ljudi dodirom, udisanjem

kapljica kad netko kiše ili kašlje. Infekciju mogu širiti i zaražena
hrana, kontaminirana voda i ubodi kukaca. Narkomanima koji
dijele igle prijeti opasnost od infekcije krvi, kao što su hepatitis i
HIV.
HI-Virus
Kanalizacija

Ljudske fekalije sadrže bakterije i viruse koji uzrokuju bolesti.

Ako nema kanalizacije i ljudski izmet se izlijeva u rijeke, ljudi mogu u dodiru sa zagađenom vodom
dobiti bolesti kao što su dizenterija i kolera. Održavanjem čistoće rijeka sprečava se pojava bolesti od
koje ljudi mogu oboljeti ako piju ili koriste riječnu vodu.

2 од 4 23.1.2021. 22:31
Bolest – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Bolest

Kukci

Neki kukci, naprimjer komarci i muhe, hrane se ljudskom krvlju i mogu prenositi bolesti. Komarac
prenosi uzročnika malarije ako se hrani krvlju zaražene osobe.

Spriječavanje zaraznih bolesti

Prevencija bolesti je važan dio moderne medicine. Bolesti se mogu spriječiti boljom kanalizacijom,
imunizacijom i poboljšanom higijenom hrane. Također se mogu spriječiti i uravnoteženom
prehranom te tjelovježbom.

Ako bolest nije zarazna, onda je ne uzrokuje patogeni organizam i ona se ne može prenositi s osobe na
osobu. Nezarazne bolesti su, naprimjer, bolesti krvožilnog sustava (koronarna oboljenja) kao srčani
zastoj, moždani udari i rak, te bolesti dišnog sustava, kao bronhitis i emifizem pluća.

Kronične bolesti

Kronične bolesti su danas glavni zdravstveni problem iz više razloga: sve brže raste broj oboljelih,
dobna granica pojavnosti kroničnih oboljenja je sve niža a financijsko opterećenje za državne
proračune raste po stopi koja nekoliko puta nadmašuje BDP (npr. SAD je u minusu od 30 tisuća
milijardi dolara za zdravstvo). Po nekim autorima (Dr. Barry Sears) većina kroničnih bolesti ima
podlogu u dugotrajnoj tihoj upali i sindromu toksične masnoće.

Nutricionističke bolesti

Nutricionističke bolesti su posljedica neuroravnoteže prehrane što uzrokuje manjak vitamina i

minerala. Dijete koje ne prima dovoljno vitamina D može patiti od rahitisa, bolesti kod koje se kostur
ne razvija pravilno.

Industrijske bolesti

Na zdravlje ljudi mogu utjecati uvijeti rada. Industrijski procesi mogu štetno dijelovati na okoliš i
uporaba kemikalija može uzrokovati pojavu bolesti. Neki rudari oboljevaju od plućnih bolesti zvanih
pneumokonioze.

Psihičke bolesti
psihičke bolesti su danas veliki javnozdravstveni problem koji u velikoj mjeri utječe na to kako se
osoba osjeća,razmišlja,ponaša i ophodi prema drugim ljudima, depresija i anksiozni poremećaji
su najčešće psihičke bolesti, uzrok poremećaja nije poznat, vjeruje se da leži u genetskim i
okolišnim čimbenicima.

Zdravstvena zaštita

3 од 4 23.1.2021. 22:31
Bolest – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Bolest

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.

Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bolest&oldid=5527987"

Ova stranica posljednji je put uređivana 8. svibnja 2020. u 14:05.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti mogu se
primjenjivati. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

4 од 4 23.1.2021. 22:31