You are on page 1of 12

19.

11

- sve imenice se pišu velikim slovima


- naglasak riječi je na prvom slogu (izuzetak su riječi koje imaju na početku naglašeni prefiks
npr. verstehen, ge, zer
- kod složenica čitamo svaku riječ kako se ona inače čita odvojeno

IZGOVOR:

- naglasak može biti kratki ili dugi


- KRATKI: izgovaramo riječ ispred dvostrukih suglasnika npr. Zimmer, Mann
 ukoliko stoji samoglasnik ispred slova – ck, ecke
- DUGI: najčešće kod dvosložnih riječi npr. Schule, Sagen
 kad imamo na kraju riječi r npr. tag, bar
 kad u riječi iza samoglasnika stoji suglasnik h npr. Bahn

deutsche Sprache
das Kroatisch

- imenice s članovima treba učiti jer je taj čin bitan koliko i sama imenica pošto kazuje kojeg je
roda

DER- muški der Lehrer


DIE- ženski die Lihrerin
DAS- srednji

- Sch/Tsch – uvijek se izgovara kao Š bez obzira gdje stoji

20.11.

anwesend (anvezend) sein- biti prisutan / hier


abwesend sein- biti odsutan

- svi glagoli kad stoje u neodređenom obliku imaju isti nastavak- n,en

BITI/ SEIN IMATI/HABEN Sie- lice koje


1. ich bin 1. ich habe koristimo kada
se obraćamo
2.du bist 2. du hast jednoj osobi iz
3. er, sie, es ist 3. er, sie, es hat poštovanja ali
isto tako i grupi
1. wir sind 1. wir haben osoba. Bilo koji
glagol uz tu
2. ihr seid (zaid) 2. ihr habt
zamjenicu uvijek
3. sie sind 3. sie haben je istog oblika.

Sie sind Sie haben

1
ihr- kad se obračamo grupi osoba s kojima smo inače na ti

- upitni oblik svih glagola se tvori jednostavno: subjekt i glagol zamjene mjesta

BITI/SEIN IMATI/HABEN

1. Bin ich? 1. Habe ich?

2. Bist du? 2. Hast du?

3. Ist er, sie, es? 3. Hat er, sie, es?

1. Sind wir? 1. Haben wir?

2. Seid ihr? 2.Habt ihr?

3. Sind sie? 3. Haben sie?

Sind Sie? Haben Sie?

Negacije:

Kristine/Sie ist nicht hier.

- ako negiramo glagol negiramo ga s negacijom NICHT koja stoji iza glagola

Zamjenice on, ona i ono obično se koriste da bismo zamjenili imenicu


- on/ona ne koristimo kao u engleskom samo za osobe :

der Mann- er -> Wer ist das? (pokazna zamjenica das)


der Tisch-er -> Was ist das?

die Frau- sie-> Wer ist das?


die Tafel- sie-> Was ist das?

das Zimmer-> es -> Was ist das?


das Kind-> es-> Wer ist das?

Er spielt Tennis/spielen

Was ist das? Das ist die Tasche.

Söhne-> Wer sind das? Das sind (die) Söhne.

Kontrukcija rečenice

2
- jednostavna njemačka rečenica sastoji se od: subjekta, glagola, priloga ili priloška oznaka,
pridjeva i ostalog
- ti rečenićni djelovi imaju određeno mjesto
- razlikujemo kontrukciju izjavne rečenice i upitnih rečenica

a.) IZJAVNA REČENICA:

1. Subjekt – ako ne stoji subjekt, može stajati neki prilog/priloška oznaka ili objekt
2. UVIJEK GLAGOL
3. Najčešće subjekt ili neki prilog

1. 2. 3. 4.-5.

Ich heisse Maja.


Mein Name Ist Maja.

Heute (Hier) lernen wir Deutcsh.


Maja Ist mein Name.

- subjekt stoji ili ispred ili iza glagola

Wir lernen heute Deutsch.


Deutsch lernen wir heute.

- jednostavne izjavne rečenice možemo spajatu u niz i pritom ih možemo vezati veznicima
UND, ABER, ODER, DENN (jer), SONDERN (nego)
- pritom za svaku rečenicu posebno brojimo mjesta kao da su samostalne jer se ovi veznici
gledaju kao nulte/neodređene pozicije:

1. 2. 3. 0 1. 2. 3.

Ich bin Lehrerin und ich lehre Deutsch.

b.) UPITNA REČENICA:

- razlikujemo konstrukciju rečenica sa i bez upitne riječi:

b.1.) Bez upitne riječi:

3
1. Glagol !
2. Subjekt !

1. 2. 3.

Heisse ich Maja?

Heissen sie Maja?

Ist mein Name Maja?

Lernen wir heute Deutsch?

b.2.)

1. Upitna riječ
2. Glagol
3. Subjekt
4. Ostalo

1. 2. 3. 4.

Wer sind Sie?

Wie ist Ihr Name?


(poštovanje)
Was lernen wir Hier?

Wie ist seine Name? (Koje je njegovo ime?)

- konačni rod složenice određuje zadnja imenica u nizu

Das ist das Kursbuch : der Kurs + das Buch

das Arbeitsbuch: die Arbeit + das Buch

die Lektion

Das ist lektion eins.


Das ist die erste Lektion.

Das ist die Klasse. (učenici)


Das ist das Klassezimmer.
Das sind die Schüler und die Schülernnen.

4
Das ist der Lehrer. Er ist links.
Sie (Schülernnen) sind rechts.

Sie machen erste Kontakte. (Oni rade prve kontakte.)

der Kontakt- konktaktiren


der Schüler (učenik)
die Schülerin (učenica).

21.11.

Ich bin Giuliano. Bin ich Giuliano?


Du bist Matija. Bist du Matija?
Er ist Andriano? Ist er...
Sie ist Zorana. Ist sie Zorana?
Wir sind hier. Sind wir hier?
Ihr seid anwesent.

Sie sind Studenten (množina). Sind sie Stedenten?


*Sie sind Deutschstudentin (poštovanje). Sind sie Deutschstudentin?
- ukoliko je iza glagola profesija, nemamo član

heissen

1. ich heisse
2. du heisst
3. er, sie, es heisst

1. wir heissen
2. ihr heisst
3. sie heissen

- der Name
- der Familiename
- der Vorname

Sie sind meine Klasse.


Das ist unser Klassezimmer.

-posvojne zamjenice

Ich bin ihre Lehrerin.


Sie sind meine Stdenten.

die Frau- gospođa


der Herr- gospodin
das Fräulein (froilain)-gospođica

Posvojne zamjenice

5
- obično stoje kao zamjena za člana
- ispred svake imenice stavljamo oblik koji se odnosi na subjekt
- ovisno o tome kojeg je imenica roda, imamo dvije varijante:

a.) bez nastavka e, ispred imenica muškog i srednjeg roda


b.) sa nastavkom e, ispred ženskog roda

OSOBNE ZAMJENICE POSVOJNE ZAMJENICE + PRIMJER

1. ich mein, meine -> mein Mann, meine Frau, mein Kind

2. du dein, deine -> dein Mann, deine Frau, dein Kind

3. er sein, seine -> sein Mann, seine Frau, sein Kind

sie ihr, ihre -> ihr Mann, ihre Frau, ihr Kind

es sein, seine-> sein Mann, seine Frau, sein Kind

1. wir unser, unsere -> unser Bruder, unsere Schwester, unser Haus

2. ihr (GRUPA) euer, euere -> euer Bruder, euere Schwester, euer Haus

3. sie ihr, ihre -> ihr Bruder, ihre Schwester, ihr Haus

*Sie Ihr, Ihre -> Ihr Bruder, Ihre Schwester, Ihr Haus

das Buch:
Ist das mein Buch?
Das ist ihr Buch. Ovo je njena knjiga

die Bücher MNOŽINA -> uvijek je DIE


Sind das euere Bücher? Jesu li ovo naše knjige?
Das ist euer Buch. Ovo je vaša knjiga.

die Schule:
Ist das deine Schule? Je li ovo tvoja knjiga?
Das ist seine Schule. Ovo je njegova knjiga
Das ist ihre Schule. Ovo je njegova škola.
Ist das Ihre Schule? Je li ovo vaša škola?

der Wagen:
Das ist sein Wagen. Ovo je njegovo auto.
Ist das unser Wagen? Je li ovo naše auto?
Das ist ihr Wagen. Ovo je njen auto.

öffnen – otvoriti

6
Öffnen Sie das Buch!
Öffnen Sie die Seite 8!

hören- čuti
Hören Sie die Übrung, bitte. (Poslušajte vježbu, molim.)

scheiben- pisati
sagen- reći
lesen- čitati

übersetzen- prevesti

- svaka uputa u knjizi stoji u imperativu


- imperativ je zapovjedni način kojim izražavamo molbe, zapovjedi, upute i najčešće se
upotrebljava u licu iz poštovanja
- ova forma se tvori na način kao da formiramo prezent glagola, sa licem iz poštovanja, samo
što uvijek na prvom mjestu stoji glagol a potom lice Sie a iza tog obično stoji ili objekt i riječ
bitte
- svi glagoli (osim lesen) se mijenjaju po licima
- u imperativu su svi glagoli pravilni (iz poštovanja) jer imaju oblik infinitiva

die Aufgabe – zadatak


die Hauseaufgabe- domaći

Mein Name ist Maja. Das bin ich.


Wer ist Frau Mikulić.

Wie geht es OSOBNA ZAMJENICA U DATIVU (ovisno jeste li na ti ili Vi):

VI: Wie geht es ihnen? Kako ste?


TI: Wie geht es dir? Kako si?

Wie geht es euch? Kako ste vi? (prisnost)


Wie geht's?

ODGOVORI:

1. Sehr gut – jako dobro


2. Gut- dobro
3. Es geht- tako/tako
4. Nicht (so) gut – ne baš dobro

22.11.

7
1. Er heisst Mario. On se zove Mario.
2. Er ist mein Freund. On je moj prijatelj.
3. Sie est unsere Freundin. Ona je naša prijateljica
4. Sind Sie unsere Lehrerin? Jeste li Vi naša učiteljica?
5. Ja, das bin ich. Mein Name ist Sanja.
6. Wie geht's Ihnen Herr Virag? Kako ste gospodine Virag?
7. Es geht und wie geht es dir? Može proći/Nije loše, a kako si ti?
8. Wie schreiben Sie das? Kako vi to pišete?
9. Bitte, buchstabieren Sie! Molim, slovirajte!
10. Sagen Sie noch einmal, bitte langsam! Ponovite još jednom, molim polako!
11. Wie schreiben Sie das? Kako vi to pišete?

- langsam -> polako


- schnell-> brzo
- wie -> kako
- der Familienname -> prezime
- der Vorname->ime
- der Wohnot-> mjesto stanovanja (wohnen + der ort)
- der Geburtsort-> mjesto rođenja (die Geburt (rođenje) + der Ort (geografski pojam))
- die Telefonnummer (das Telefon + die Nummer)
- die Handynummer (das Handy + die Nummer)
- Wo? Gdje? – upitna riječ koja se koristi kad se traži pozicija ili lokacija
Wo wohnen Sie? Gdje stanujete?
Wo sind Sie? Gdje ste Vi?
- Wohin? Kamo? Kuda? – koristi se kad nas zanima smjer kretanja neke osobe
Wohin gehen Sie? Kamo idete?
- Wohin fahren Sie? Kamo se vozite?
- Wie est Ihre Adresse? Koja je vaša adresa?
- Danke schön! -> Nicht, zu danken!
- ''man'' (se) bezlična zamjenica koja se koristi kada mislimo na neodređene ljude i stoji kao
subjekt neke rečenice. Kada ne mislimo na nekog određenog nego želimo reći nešto općenito
Glagol + man = Wie schreibt man? Kako se to piše?
 ova zamjenica je zapravo još jedna iz grupe 3. lica
 uz nju stoji oblik glagola kao uz er, sie, es
 Wie buchstabiert men das Wort? Kako se slovira ova riječ?

Domaći:

1. Wie heissen Sie, bitte? Maja Krajnović


2. Wie ist Ihr Familiennamme? Krajnović
3. Noch einmal, bitte langsam! Krajno-vić
4. Wie schriebt man das? Buchstabieren Sie, bitte! K r a j n o v i ć
5. Und Ihr Vorname? Maja
6. Und wo wohnen Sie? In Biograd n/M.
7. Ihre Adresse? Splitska 62, 23210 Biograd.
8. Und wie ist Ihre Telefonnummer? 0919715483
9. Danke schön! Bitte schön!

8
23.11.

Mein Familiennamme ist Krajnović und mein Vorname ist Maja. Ich wohne in Biograd. Meine Adresse
ist Splitska 62, Biograd n/M 23210. Meine Handynummer ist xxxx.

Jede Stadt hat ihre Postleitzahl. Svaki grad ima svoj poštanski broj.
- jede – imenica uvijek stoji s članom ali ga može nadomjestiti najčešće posvojna zamjenica a
ponekad i pridjev
- die Postleitzahl= die Post + leiten (vođenje) + die Zahl (broj)

Wie lautet die Postleitzahl von Biograd?


- lauten – glasiti
- wissen- znati

- die Hörverständnissübung= Hören (čuti) + der Verständniss (razumijeti) + die Üburg (vježba)

- die Postkarte (dopisnica)


- die Ansichtskarte (razglednica)
- der Brief (pismo)
- das Gespräch (razgovor)
- der Briefträger (poštar)
- der Träger (nosač)

- rijetke imenica: von Herrn -> dodaje se n

- a Umlaut- preglašeno slovo


- Eszett- oštro s
- Doppel s- duplo s
- Ä-ae
- Ö-oe
- Ü-ue

- aus-iz
- auch noch- rado
- der wohnt- on/taj stanuje
- Wie man's sagt- Wie man es sagt? Kako se to kaže?
- Nicht war? Zar ne?

- Absender- pošiljatelj
- das Postfach- poštanski pretinac
- das fach- struka/branša
- der ort- mjesto
- der Bestimmungsort- odredište

9
str 12.

- Wer ist da? Tko je tu/tamo?


- da (hier, dort)

- Ist da nicht? Nije li to?


- Hören Sie – poslušajte
- Notieren Sie- zabilježite
- Noch einmal- još jednom
- Lesen Sie- pročitajte

- Wie viel is das? Koliko je ovo?


- Wie viel kostet das? Koliko košta?
- Wie ist der Preis? Koja je cijena?
- mal= puta
- durch= djeljeno

str 13.

Das sind Kinder aus aller Welt. To su djeca iz cjelog svijeta.


Denn ihre Eltern arbeiten da. Jer njihovi roditelji rade tamo.
In Deutschland leben etwa 5 mil. Aüslander. U Njemačkoj živi otprilike 5 mil. stranaca.
In D. sind es etwa 10 m... U Njemačkoj je to otprilike 10 mil...

- die Welt- aus aller Welt


- das Kind- plular (die Kinder)
- leben- živjeti
- etwa- otprilike /zirka
- der Aüslander- stranac
- die Aüslanderin- strankinja

Julia kommt aus Brasilien.


Woher- odakle
Woher kommen Sie? Odakle dolazite?

Wie viel ist das? Das ist 85E.


Wie viele Aüstlander leben in D? 100 000.

1. Wer sind Julia, Victoria, Sven...?


Das sind Kinder aut Ausländer.
2. Wie ist der Familiennamme von Julia?
a.) Der Familiennamme von Julia ist Cunka.
b.) Ihr/ Victorias Familiennamme ist Cunka.
3. Wo leben diese Kinder jetzt? (Gdje žive ova djeca sad?)2
a.) Die Kinder leben in Düsseldorf.
b.) Jetzt leben die Kinder in Düsseldorf.
4. Woher kommt Julia?
Sie/Julia kommt aus Brasilien.
5. Warum leben sie in D.?
Sie leben in D. denn ihre Eltern arbeiten da.
6. Wie viele Aüslander leben heute in D.?
Dort leben etwa 5 mil. Aüslander.

10
- ako želimo od vlasitih imena napraviti posvojni padež, onda se samo u vlastitom imenu doda
slovo s, iza čega slijedi imenica

str 14.

die Leute – ljudi


verheiratet- udana
ferheiratet- oženjen
beruf- struka

Wie alt ist Angelika? Sie ist 34 Jahre alt.


Was ist Angelika von Beruf? Sie ist Ingenieurin von Beruf.

- die Arztin- liječnica


- ledig- neudata/slobodna
- Berufstätig (berufstetin)- biti zaposlen
- erziehen- odgajati
- arbeitslos sein- nezaposlen
- schwer- teško
- schwirig- komplicirano
- verwitwet- udovac
- reisen- putovati
* Tamo kupuje i prodaje. (prijevod)

Domaći:

Text 1:

1. Woher kommt Angelika?


- Angelika kommt aus Dortmund.
2. Wo lebt Sie jetzt?
- Sie lebt in Hamburg jetzt.
3. Hat Sie die Familie?
- Sie hat zwei Kinder und sie ist verheiratet.
4. Wie alt ist sie?
- Sie ist 34 Jahre alt.
5. Was ist Angelika von Beruf?
- Angelika ist Ingenieurin von Beruf.
6. Warum ist sie Hausfrau zur Zeit? (Zašto je ona trenutno domaćica?)
- Sie ist Hausfrau zur Zeit weil sie hat zwei klein Kinder.
7. Welche Hobby hat sie?
- Sie hat zwei Hobbys: Lesen und Surfen.

Text 2:

1. Woher sind Maja und Gottfried?


- Sie sind in Brienz.
2. Was machen sie zum Leben?
- Sie sind Landwirte und arbeiten zusammen.

11
3. Haben sie die Familie?
- Sie haben 4 Kinder.

4. Wie alt sind sie?


- Maja ist 42 und Gottfried ist 44 Jahre alt.
5. Was machen ihre Kinder?
- Ein Junge studiert Elektrotechnik, ein Mädchen lernt Bankkauffrau und Zwei Kinder
sind noch Schüler.

Text 3:

1. Woher kommt Katja?


- Katja kommt aus Leipzig.
2. Wie alt ist sie?
- Sie ist 36 Jahre alt.
3. Was ist sie von Beruf?
- Sie ist Ärztin von Beruf.
4. Hat sie die Familie? Ist sie verheiratet?
- Sie ist ledig und hat ein Kind.
5. Was ist ihr Hobby?
- Ihr Hobby ist das Klavier.

Text 4:

1. Woher kommt Klaus Otto?


- Klaus kommt aus Vaduz.
2. Wie alt ist er?
- Er ist 53 Jahre alt.
3. Was ist er von Beruf?
- Er ist Automechaniker von Beruf.
4. Hat er die Familie?
- Er ist verwitwet.
5. Was ist sein Hobby?
- Sein Hobby ist Reisen.

12

You might also like