PRAVO NA ŽIVOT U ZAJEDNICI

● zakonska podloga (dokumenti EU,UN-a, Ustav, strategije i zakoni RH)

- Konvencija UN-a o pravima OSI 2006. – jednakopravnost, doprinos, ljudska
prava(neovisnst,izbor i odlučivanje,zaštita od
diskriminacije,različitost,prihvaćanje,ravnopravnost,identitet, jednake mogućnosti)🡪
čl.19. Neovisno življenje i uključenost u zajednicu (izbor gdje, s kim žele živjeti, bez
prisile i nametanja; raspon usluga; sprječavanje izolacije i segregacije; pristup;
univerzalni dizajn)
● reforme sustava soc. skrbi u RH – strukovne komore, decentralizacija, udomiteljstvo, standardi
kvalitete usluga, deinstitucionalizacija, dostupnost i kvaliteta, transformacija domova 🡪
implementacija u praksi?; nema realiziranih konkretnih aktivnosti koje vode promjenama (nema
alternative institucijama), nema preduvjeta koji su potrebni za provedbu
● struka već 20ak god pokušava transformirati ''specijalni'' sustav u sustav podrške u zajedn. ;
izrađene strategije i planovi – zaustavljeno/neprovođeno/eksperimentalno,upitne financije
� PROGRAM PREVENCIJE INSTITUCIONALIZACIJE, SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO, RANA
INTERVENCIJA, CJELOŽIVOTNO SAVJETOVANJE, MOBILNE STRUČNE SLUŽBE, PODRŠKA OBITELJI,
STANOVANJE, ZAPOŠLJAVANJE UZ PODRŠKU
● život u zajednici nije sam sebi svrha!; ključna KVALITETNA PODRŠKA – prirodni krug soc.
podrške! 🡪 izgradnja identiteta, sigurnost, pripadnost, vrijednost, slika o sebi, zadovoljenje
potreba, prirodan razvoj odnosa i soc mreže => QOL
pripadnost = povezanost i utjecaj na
PRISTUP I SUDJELOVANJE U AKTIV.ZAJEDNICE (korištenje okolinu, pristup resursima, osjećajna
resursa)= UKLJUČENOST ! (samo fizička integracija nije garancija i komponenta, kvaliteta izgrađenih
pokazatelj stvarne integracije) odnosa

FIZIČKA + SOCIJALNA + INTERPERSONALNA + PSIHOLOŠKA INTEGRACIJA I PARTICIPACIJA (utječu

soc.kontakti i odnosi)

● osobe s IT svjesne soc izolacija - <QOL ; krug podrške mal i neprirodan (stručnjaci,uža obitelj, ili
čak ni oni); ograničena mogućnost upoznavanja drugih, stjecanja iskustva, učenja, korištenja
resursa; soc izolacija, itd
● PREDNOSTI ZA ZAJEDNICU: malo istraživanja, uglavnom u školama
- demokratske i human.vrijednosti
- kvalitetniji život zajednice
- ostvarivanje ljudskih prava
- ekon.učinkovitost (nisu samo pasivni primatelji pomoći, već pridonose)
- tolerancija, poštivanje, empatija, uvažavanje, odgovornost, međuovisnost, podrška
● ŽIVOT U ZAJEDNICI = SOC UKLJUČENOST I AKTIVNOST + OPĆA UKLJUČENOST(svakodnevne
svrhovite aktivnosti); sudjelovanje i prisutnost; kompetentnost; soc uloge i položaj; izbor, prava;
> iskustva vještina navika i sposobnosti; < autostimulacija pasivnost stereotipije
samodestruktivnost
● potreban kvalitetan model ALTERNATIVNIH SLUŽBI PODRŠKE U ZAJEDNICI 🡪 stav politike, model
skrbi temeljen na ljud.pravima, individualna podrška, dostupnost, aktivacija korisnika;
KVALITETAN, FLEKSIBILAN I SENZIBILAN; DIJALOG; SURADNJA; IND.PRISTUP; OBJEKTIVNI I
SUBJEKTIVNI KRITERIJI; OSZNAŽIVANJE uloge pojedinca, obitelji i zajednice
● važno i SAMOZASTUPANJE
 KVALITETA ŽIVLJENJA (QOL)
-multidimenzionalan koncept: objektivni i subjektivni čimbenici; kako percipiramo obilježja vlastitog
života s obzirom na okolinu, vrijednosti, očekivanja, ciljeve, iskustva, stavove, odnose, samostalnost...

- INDIVIDUALNO! FLEKSIBILNO! (podložna promjene zbog utjecaja okoline,pojedinca, njihova odnosa)

● KRITIČNE VARIJABLE OKOLINE: zdrav. zaštita, uvjeti stanovanja i svakodnevnog života, obiteljski
odnosi, soc.-emoc odnosi, obrazovanje, rad i zapošljavanje, rekreacijske aktivnosti i slobodno
vrijeme
- utjecaj se mijenja ovisno o dobi osobe, situaciji, podršc itd.
- na QOL ne utječe samo teškoća već i uvjeti i utjecaji okoline(objektivni čimbenici)-
moraju se osuvremeniti u duhu demokracije i humanizma

-teško procijeniti; radi lakše procjene -> opći aspekti – 8 DIMENZIJA KVALITETE ŽIVLJENJA (različit utjecaj
ovisno o osobi)

EMOCIONALNO BLAGOSTANJE Sigurnost, duhovnost, sreća, oslobađanje od

stresa, zadovoljstvo, slika o sebi

FIZIČKO BLAGOSTANJE Zdravlje, prehrana, pokretljivost, rekreacija,

zdrav.zaštita, sigurnost

MATERIJALNO BLAGOSTANJE Vlasništvo, novac, egz.sigurnost, zaposlenje,

posjedovanje stvari, socio-ekon.status

MEĐULJUDSKI ODNOSI Intimnost, ljubav, obitelj, interakcije,

prijateljstva, podrška

SOCIJALNA UKLJUČENOST Prihvaćenost, status, podrška, stanovanje, radno

okruženje, integracija i participacija, uloge

OSTVARIVANJE PRAVA Privatnost, pravo glasa, dostupnost mogućnosti,

sudska zaštita, vlasništvo, građ.odgovornost,
roditeljstvo, brak

SAMOODREĐENJE Autonomija, mogućnost izbora, odlučivanje.

kontrola, samousmjeravanje, ciljevi, vrijednosti

OSOBNI RAZVOJ Obrazovanje, vještine, samoostvarenje, osobne

kompetencije, svrhovite aktivnosti, postignuća

INSTITUCIJE – u RH nepovoljni objektivni uvjeti: ŽIVOT U ZAJEDNICI

medicinski stavovi, loša ''zaštita i skrb'',
restriktivni uvjeti, <adekvatne stručne podrške,
''posebni sustavi'', soc.izolacija, ''zbrinjavanje'',
diskriminacija i stavovi okoline
-poboljšanje QOL -> razvoj potencijala i
kompetencija, bolji soc. odnosi, svrhovite
aktivnosti, odabir
- i dalje QOL < nego kod opće populacije (ne
neprirodno i nametnuto, infantilizacija i
depersonalizacija, niska očekivanja,
nevrednovane soc. uloge, ovisnost o okolini,
ograničen izbor i mogućnosti, dominacija okoline,
zlostavljanje i zanemarivanje, nemogućnost
samoostvarenja – PASIVNI PRIMATELJI POMOĆI
PROBL. TRANZICIJE, ostvarivanjaULOGA ODRASLE
DOBI, NEMA PRIRODNOG KRUGA PODRŠKE
Deficit u praktičnoj i soc.kompetenciji, realizaciji
potreba (osobne i SPOLNE), izražavanju mišljenja
i izbora
OGRANIČENA OBJEKTIVNA QOL!
na procjeni QOL, isti rezultat kao i osobe žive u
zajednici – zbog prilagodljivosti na nepovoljne
okolnosti i ne znaju za bolje (niska
očekivanja,optimizam za budućnost) -> ALI
objektivno poboljšanje ne rezultira srećom već
SUPROTNO (prepoznati nezadovoljstvo kao
pozitivno, i prilika za mijenjanje!)
NE POTIČE SE SAMOIZRAŽAVANJE I
SAMOAKTUALIZACIJA ->razvoj potencijala i
kontrole -> identitet i samozastupanje 🡪QOL
PREOBRAZBA KONCEPTA REHABILITACIJE:
NORMALIZACIJA UVJETA ŽIVOTA
NAJMANJE RESTRIKTIVNA OKOLINA
INTEGRACIJA
DEINSTITUCIONALIZACIJA
ODABIR MODELA PODRŠKE: mora pridonositi
životnom stilu i standardu; kompetentnosti,
samostalnosti; Mogućnosti izbora; Poticanju
soc.kontakata i <soc.izolacije
mogu odlučivati o važnim pitanjima, nisu
(adekvatno)zaposleni, problemi u financijama,
pitanje braka i roditeljstva)
- ključni su stavovi okoline i osoblja i njihov odnos
prema osobama s IT 🡪 važno samozastupanje!
ZA QOL => osnaživanje AUTONOMIJE I
SAMOODREĐENJA + PRIRODNI KRUG PODRŠKE U
ZAJEDNICI; očuvanje DOSTOJANSTVA, LJUDSKIH
PRAVA;
Važna uloga SAMOODREĐENJA, SOC.
UKLJUČENOSTI I SVRHOVITIH AKTIVNOSTI
SVAKODNEVNOG ŽIVOTA 🡪 jer je težnja k
smislenim i svrhovitim akt + interakcije = sastavni
dio života! => iskustva, vještine, navike,
sposobnosti – KONTROLA!
FORMALNI ASPEKTI(materijalni uvjeti života)
SADRŽAJNI ASPKETI (opseg i kvaliteta
zadovoljavanja individualnih potreba)
KAKO rehab. programi, postupci i podrška utječu
na QOL ? 🡪 uspješnost= SUBJEKTIVNO
ZADOVOLJSTVO KORISNIKA
INDIVIDUALIZACIJA
ZADOVOLJAVANJE POTREBA
POTICANJE SAMOSTALNOSTI I AUTONOMIJE
INKLUZIJA:svatko pripada i pridonosi društvu! ->
POTPUNO uključivanje u širu soc.okolinu
-jake strane,potencijali,razumijevanje i poštivanje
->normalizacija, lok. zajednica-prirodna podrška,
individualizacija, autonomija, ljudska prava,
suradnja, stručnost, evaluacija, fleksibilnost)
 ZNAČAJKE ODRASLIH OSOBA S IT
● IT-značajno ograničenje u funkc.nastalo prije 18.god; ispodprosječno int.funkc + ograničenja u 2-
3 adaptivne vještine (komunikacija, briga o sebi, stanovanje, soc. vještine, samousmjeravanje,
zdravlje i sigurnost, akademska znanja, slobodno vrijeme i rad)
- 4 kategorije – laka, umjerena, teža, teška 🡪 ALI !! IT nije apsolutna osobina pojedinca, na njih
utječe i interakcija sa okolinom
- težište nije na stupnju oštećenja već na razini funkcioniranja, tj podrške koja osobi treba 🡪
INDIVIDUALNE RAZLIKE; opseg potreba, ličnost, sposobnosti
● razvoj- interakcija bioloških i socijalnih
PODRŠKA:
čimbenika 🡪 INDIVIDUALAN
● ODRASLOST – proces a ne stanje; formiranje ❖ POVREMENA:prema potrebi,
kroz niz godina kratkotrajna u promjeni životnih
- biol.,psiho, socio i prof zrelost okolnosti, različitog intenziteta
- povezana s radnim i socijalnim ulogama ❖ OGRANIČENA:vremenski ograničena,
- određena kriterijima: tijekom neko razdoblja
❖ OPSEŽNA:redovita u određenim
FIZIČKO DOZRIJEVANJE
situacijama, vr.neograničena
PSIHIČKA SPREMNOST
❖ SVEOBUHVATNA:trajno, cijeli život, sve
ZAKONSKI PROPISI
+ AUTONOMIJA (ek.nezavisnost, donošenje odluka, situac
pristup informacijama, odabir)
+KOMPETETIVNOST (dostignuća, obrazovanje, mobilnost)
● osobe s IT svjesne različitosti – važno obilježje, utječe na ponašanje
● TRANZICIJSKO RAZDOBLJE – posebno važno za ostvarivanje uloga odrasle dobi
� razvojni kriteriji:
- > samostalnost i kontrola � IT utječe na njihovo ostvarenje!
- > nezavisnost od roditelja � ''dječja razina'' – negiranje
- > interes za suprotni spol odrastanja od strane roditelja i
- usvajanje i izražavanje osobnih vrijednosti stručnjaka
- spoznavanje svoje društvene uloge
● QOL – povezana s ostvarivanjem uloga odrasle dobi
● uspješna tranzicija: pomoć i podrška okoline; indiv.potrebe i ljudska prava; izbjegavanje
prezaštićivanja, poticanje samorealizacije

SLUŽBE PODRŠKE U ZAJEDNICI

� alternativa institucionalnom modelu
''u zajednici
� strategija kojom se u lokalnoj sredini razvijaju uvjeti za rehab, ravnopravnost mogućnosti i
utemeljena
socijalnu integraciju svih osoba s TUR
rehabilitacija''
� svrha: demistifikacija procesa rehab. i osnaživanje uloge i odg. pojedinca, obitelji i zajednice
� ciljevi:
♦ integracija u društ. okolinu u okviru decentraliziranih službi podrške i skrbi te
poticanje izgradnje trajnih međuljudskih odnosa
♦ život u obitelji (biološka, adaptivna, udomiteljska)
♦ stvaranje što ''normalnijih'' uvjeta života + adekvatan spektar usluga – stanovanje,
zapošljavanje, sl. vrijeme..
♦ individualan pristup/uvažavanje indiv. potreba, posebnosti, fleksibilnost ->
optimalan fizički, psihološki, duševni, socijalni, emoc. razvoj
♦ razvijanje sustava koji obuhvaća sve osobe kojima je potrebna P, načela Stanovanje
poštivanjauz P
prava + akt. uključivanje ZUP
Roditeljstvo uz P
+ samozastupanje,
spolno i pravno
savjet.
 -povijesni razvoj (80e 20.st)
organizirano stan. služba ->
hosteli i oblici u zajednici uz podrška u
deinstitucionalizacija
samostalnog prateće osoblje + prirodnim
stanovanja osobe s većim IT uvjetima

✔ mogućnost izbor načina življenja/ životnog stila koji im najviše odgovara, kontrola
✔ poštivanje potreba, uvažavanje autonomije u svakidašnjem životu, ekonomska samostalnosti,
✔ uključivanje osoba u zajendicu, soc. uključivanje, život u obitelji PRINCIPI PODRŠKE
✔ indivi. planiranje, ''normalni'' uvjeti
✔ samoodređenje − poticanje osobne autonomije
✔ implementacija interesa − ostvarivanje prava
− važnost u međuovisnosti ljudi u soc
odnosima
− poboljšanje odnosa s članovima
društva
− osporavanje procesa soc.
devalvacije
Stanovanje uz podršku P se prilagođava i
mijenja prema
=stanovanje osoba (do 6) u kućama/stanovima, u svojstvu vlasnika ili najamoprimca, sa
indiv. potrebama,
osiguranom podrškom / adekvatnom razinom podrške u zadovoljenju svih potreba
stupanj varira od
povremene do 24
satne
ODREDNICE SUP

● odvajanje stanovanja i podrške -> agencije za P nisu najmodavci i vlasnici prostora; stanovanje i
P osigurani od organizacija; stanovi ne moraju biti registrirani kao dio ustanove za smještaj ili
skrb
● usmjerenost na pojedinca ->individualno usmjereno planiranje -> želje-> planiranje osiguravanja
odg uvjeta i podrške
● potpuni izbor i kontrola -> biraju s kime (ili sami) / gdje će živjet, tko će im pružat P i kako;
vlastita imovina ili ugovor o najmu + kontrola nad novcima i domaćinstvom
● neodbijanje nikoga -> ''svatko može živjeti u zajednici'' -> složenije potrebe-> prilagodba okoline
i osobno strukturirana P
● usmjerevanje na međuljudske odnose, tj upotreba neformalnih oblika podrške i resursa
zajednice -> pristup osobi na nj postojećeim odnosima i vezama; plaćena pomoć samo kada
prirodna i neformalna nije moguća -> podrška u razvoju osobne mreže P
(bitno uključivanje u zajednici, ne provoditi vrijeme samo u stanu!!!)

Suvremeni oblici SUP

Velika Britanija Savezna Republika Njemačka – razine:

1. samostalan život – P ukoliko zatreba, mogu uvijek
računati na potporu
2. život u obitelji – kod nas više razvijeno s D
3. smještaj u drugoj obitelji
4. ''Lifesharing'' – život s obitelji (vlastita/zamjesnka);
1. stanovanje uz intezivnu podršku – bazična razina ->
razvoj ostalih; organizacija života: društvena
suverenost s tendencijom nj. ograničavanja,
osiguravanje indiv. položaha, poticanje samostal. +
''škola stanovanja'' -> sastavni dio života
 osobe s IT i bez; slično stanovanje sa studentima: P u
samostalnom življenju, besplatna hrana i stanovanje
(prati se, zaštita)
5. kratkotrajni (privremeni) smještaj - za obitelji s
članovima s IT, odmor i osamostaljivanje (pr. osoba
oboli, što prije da se vrati)
6. unajmljeno stanovanje – 1 ili više uz P najmodavca
koji ima neke obveze skrbi (kod nas nema)
7. grupni domovi – grupa ljudi živi samost. bez stalno
prisutnog osoblja, ali oblici povremene P od osoblja ili
stručnih djelatnika
8. stanovanje uz stalno prisutno osoblje
9. hosteli – male ustanove (12 – 30 O) *max do 20
10. zasebne životne zajednice (''village'' zajednica) –
zasnivanje na dobronamjernoj filozofiji -> posebno
poštivanje osoba s IT (Steiner, Vanier); opasnost! ->
neg percepcija osovba s teškoćama u uobičajenim
uvjetima (prirodne sredine – ugroženi, neugodan
život, neprilike); nedostatak: izolacija; pr Arca,Korablja
11. sigurnosno obilježen model – agresivne, opasne za
sebe i okolinu; izazov: ravnoteža između dobre skrbi i
P te visoko sigurnosne zaštitne mjere
♦ trajno ovisne o njezi i P (veće I koje ne tvore
posebnu skupinu već su u interakciji sa: )
♦ koje još ''ne mogu'' -> nakon ER P postižu > stupanj
samost.
♦ u stanju ''prolazne nemoći'' -> uz intenzivniju P >
stupanj samost.
♦ ''ne mogu više'' zbog starosti, duševnih bolesti,
ment propadanja
♦ indiv. suverenitet osiguran jednokrevetnim
sobama -> povlačenje, dosljedno poštivanje
samost. (što će raditi, uređenje sobe, koga će zvati)
2. O skupini ovisno samostalno stanovanje – izlazak iz
skupnog suver. ali ne potpuno odvajanje
♦ ''apsoloventi'' šk. stanovanja
♦ zbog opadanja vraćanje iz više razine
(nemogućnost pružanja potrebne P)
♦ trebaju više samost. prostora zbog posebnih
životnih okolnosti (bračni partneri) ali potrebna >
pomoć i vođenje
3. Stručno vođeno stanovanje(uz stručnu P -> patronažni
rad + min zadiranje u privatnost)
-zadaci stručne podrške: savjetovanje i pomoć u
svim prilikama (pravni, administ., kućanstvo);
intervencija kod dugotrajnih konflikata; intervencija
(financijski dug, zlouporaba); kratkotrajna pomoć
prema potrebi (bolest)

♦ postignuta razina suvereniteta – odvajanje od

skupnog; min P + potreba za stručnim vođenjem
♦ apsoloventi šk. stanovanja koji će trajnije zadržati
postignutu samost.
4. Samostalno stanovanje – nije u nadležnosti matične
ustanove/službe (ni financiranje, ni podrška) ->
lokalne službe za socijalni rad
♦ stupanj indiv. suvereniteta -> moguće potpuno
odvajanje

Specijalizirano udomiteljstvo

− rasprostranjen oblik skrbi i podrške

− obiteljima pružena stručna P + nadzor kvalitete zbrinjavanja
− kreiranje individualnog plana P -> obitelj izvodi i vodi evidenciju
− kriterij ostvarivanja kvalitete: prihvaćenost osobe kao ravnopravnog člana uz pružanje jednakih
mogućnosti
✔ sličnost sa životom u prirodnoj obitelji (struktura, očekivanja, odnosi)
 ✔ neposredno uključivanje osoba u obiteljski život (uži i širi krug); socijalna mreža obitelji (odnosi
sa susjedima, osobama iz lokalnih uslužnih djelatnostima..)

Suvremeni dnevni centri

− programi za sl. vrijeme i rekreaciju, obrazovanje, rad i zapošljavanje

− ciljevi: socijalizacija, sl. vrijeme i rekreacija, praktična i savjetodavna pomoć, obrazovanje i
obučavanje, terapijski programi, prevencija instituc. smještaja, prirema za napuštanje obitelj.
doma, mogućnost odmora za obitelj, radno-proizvodne akt., pronalaženje posla, priprema za rad
u otvorenim uvjetima
Tradicionalni modeli neadekvatni:
✔ podrška osobama uvažavajući interes, izbor, definiranje
model okupljanja, zadržavanja, nadzor
potreba i kontrole u realizaciji
osobe; model orijentiran na ''trening'';
✔ AKTIVACIJSKI; akcija samih osoba, podupiru
zaštitni model organiziranih akt.
✔ nude više alternativa; ne veže se za 1 prostor
✔ svrsihodne, smislene, indiv. akt Uključenost u svrsishodne akt. podrazumijeva
-prisutnost u zajednici
-sudjelovanje u zajednici
-mogućnost razvoja kompetentnosti
3 društvene pojave: -ostvarivanje vrednovane soc. uloge i dr. položaja
1. pokret samozastupanja -mogućnost izbora i ostvarivanje prava
2. prepoznavanje važnosti uključivanja u normalan život
3. svijest o potrebi poticanja osobnog razvoja, samopouzdanja i osnaživanja osoba s IT
� model aktivacije / model dnevnih usluga

Model ''izbora'' Model uključivanja u zajednicu

lista ponude mogućnosti; indiv. (''disperzivni'' model):
program prema odabiru osobe (50 akt) disperzija službe na male podružnice u
zajednici; pristup različitih sadržaja

! Obrazovni modeli dnevn. programa i uključivanje mladih i odraslih

Zapošljavanje uz podršku

=zapošljavanje u redovnoj radnoj sredini 8samost. agencije ili kao program u okviru dnevnih centara)

-radno okruženje sve značajnije za KVALITETU ŽIVOTA ( i područje stanovanja, osobnih sfera...)
-rad važan zbog vremena provedenog na poslu + okupacija + značajan utjecaj i uloga u životu

Integracija:

-fizička intergracija i prisutnost u zajednici ≠ soc. integracije -> !! soc. kontakti i odnosi koje osoba
uspostavlja i održava

- tradic. ''mjesto'', vrijeme, prostor 🡪 ''zajedništvo'', soc. mrežen povezane s određenim mjestom
(susjedstvo, radna sredina, akt sl. vremena), pripadanje zajednici = soc + emoc. veze

� osjećaj sudioništva, pripadanja, identificiranje s mjestima -> ovisno o vrsti mjesta i neprimjereno
oblicima interakcije forsiranje i
fokusiranje na
sudjelovanje u
zajednici bez
pravog
uspostavljanja
 � provođenje vremena na mjestima na koja dolaze ljudi sa sličnim interesima (po vlasitiom izboru
pr. klub; ili poslani pr institucije) -> ljudi dijele interese -> prilika za uspostavljanje odnosa i
kontakata baziranih na interesu -> identitet o s IT baziran na interesu
� smislene i svrhovite akt. + interakcija -> osobni razvoj, iskustva, znanja, vještine, navike, razvoj
sposobnosti, bolje razumijevanje određenih situacija, pamćenje, ponašanje, zadovoljstvo,
ispunjenost -> KONTROLA -> KŽ

*deprivirani i nestimulativni uvjeti -> pasivnost, samostimulacija, stereotipna, repetitivna,

samodestruktivna ponašanja -> zapostavljanje

Slobodno vrijeme
Obilježja sl. vremena -smislene i kvalitetne akt.-> KŽ + razvoj osoba + vrednovanje soc. uloga

-sloboda (sl. vrijeme i -RH -> tradicionalno: specijalni, segregirani uvjeti, strukturirane planirane akt. u DA
sloboda izbora) ->
razlika od rada i dr. -dominantna uloga stručnjaka i R + ● ograničene, neispunjene, nesadržajne,
obaveza; istr. -> bolja naučena pasivnost + nedostatak nametnute i neprimjerene akt. sl.
KŽ info i upoznavanja sa sadržajima vremena i rekrecijskih akt.
-barijere u okolini (objektivne + stavovi ● O s IT ne mogu uživati u sl. vremenu
-aktivnost (rekreacija,
kao ostali  ''prilagođeni'' sadržaji
samorazvoj)

-specif. mentalno !!! pružanje mogućnosti izbora i donošenja odluka + programi edukacije i savjetovanja + P za
stanje (ugodno, usvajanje vještina samozastupanja i kvalitetnog provođenja sl. vremena 🡪 unaprjeđenje KŽ
veselo, sretno,
sl. vremena
kreativno, spontano)

Ostali programi obrazovanja odraslih (povezani s radnim osposoblj. i sl. vremenom)

-niz okolnosti: brzina promjene u dr, napredak tehnologije, znanosti, inform. sustavi, promjena u
ekonom. odnosima -> zahtjev prilagodljivosti i sposobnost brze prilagodbe -> problem –> potreba za
obrazovanjem, tj. sustavnim poticanjem održavanja stečenih znanja, vještina i navika

=strukturirani programi, odvijaju se putem org. oblika sa sadržajno prilagođenim sposobnostima i

potrebama populacije

Redefiniranje institucije skrbništva

-funkcija/institucija skrbništva

● neadekvatna
● poz. namjera, ali osobe s IT u nepovoljnom položaju, obespravljene - etički, praktični, legalni
problemi u ostvarivanju prava
 ● povezan sa institucionalnim sustavom skrbi
● problem oblici nevolonterskog skrbništva, tj po službenoj dužnosti

*Skadinavske zemlje -> mentori, službeni zastupnici, ''kontakt'' osobe, osobni asistenti

Modeli zastupništva / zastupanja i osobne podrške (MOP)

Neformalni oblici Formalni oblici

Građansko zastupanje, osobni predstavnici ili Mentorska P

zastupnici, osobe od povjerenja
- primarni i najmanje ograničavajuć
- praktična i emoc. podrška, nema obiteljske - prirodnija uloga
- nemaju javne i legalne ovlasti djelovanja u - stvarna zaštita osobnih prava
određenim sit.
Službenik od povjerenja

- savjetnik osobe u svim važnim pitanjima

(financije, zakonska pitanja...)

● sustav osobnih asistenata i pratioca osoba s većim IT -> prevencija i deinsituci. + max autonomija
● kontakt osoba -> pratnja i društvo u sl. i rekreacijskim akt. osobama koje bi bile izolirane;
kontradiktorno ''plaćeni prijatelj'' (ali važnost poticanja soc. odnosa)
● osoba za pratnju -> slično kontakt O, ograničeno u trajanju i funkciji; izlasci van kuće (kino, sportska
dog.)

- prilagodba; individualne potrebe + P u donošenju odluka na osnovu želja i usmjeravanja

-iskustva: razina osposobljenosti, informiranosti i motivacija ''pomagača'' -> pouzdanost MOP

povjerenje + partneri + prijatelji = najbolji odnos

RH -nezadovoljavajuće stanje unatoč poz. inicijativama i uspješno utemeljenih programa P

-tardicionalni programi

- ''više skrbi, manje podrške''

- orijentirani na obitelj, segreg. akt, spec. programe
- ograničena mogućnost upoznavanja ljudi, druženja, ostvarivanje poznanstva, prijateljstva među
osoba s IT, ali i O bez IT
- dnevni programi organizirani iz rehab. i radno okupacijskih razloga, nedostaje soc i ekon.
komponenta; uloga im slična spec. školama i COO
- DP -> doživotno osposobljavanje bez konačne svrhe -> ''treniranje'' radnih vještina,
''osposobljavanje za samostalnost'' koju nemaju gdje ostvariti
- ne pripremaju osobu za ''pravi'' posao (ali mogu biti usmjereni na neke aspekte osposoblj. zad)
- okupacija neprimjerena za odrasle O s IT -> soc. status djeteta ili bespomoćne osobe

pronalazak osobnog identiteta + svladavanje uloge odrasle dobi zahtijeva suvremene oblike P
okoline i strukturiranje situacija -> uspjeh -> kompetentna i samostalna osoba
 RAD I ZAPOŠLJAVANJE
-ostvarivanje radne uloge

✔ ekonomska sigurnost (financ. egzistencija)

✔ soc. integracija, ostvarivanje soc. uloge, komunikacija
✔ zajednički život, društveni status
✔ pozitivna slika o sebi i vlastitim vrijednostima -> samopoštovanje -> samoaktualizacija
✔ okupacija, uključivanje u svrsishodne i vrednovane životne aktivnosti
✔ pristutnost, sudjelovanje, razvoj kompetentnosti
✔ izbor i ostvarivanje prava
nezadovoljavajuće stanje: zaštićeni uvjeti,
-pravo na rad -> temeljno ljudsko pravo (UN, Ustav RH)
rad u spec. školama, institucijama, zaštitina
-cilj: zaposlenje u otvorenim radnim uvjetima poduzeća, radionice

*osobe s većim IT - od 17-21 god -> radno osposobljavanje (najjednostavniji poslovi, posebni centri,
ustanove) + formalno oduzeta poslovna sposobnost

Specijalizirani dnevni centri Rad u zaštićenim uvjetima Kompetitivno zapošljavanje

● REH programi, radno ● ''osposobiti i pripremiti za

okupacione akt
● nije pravi plaćeni rad
● soc. izolacija
● osposobljavanje bez
konačne svrhe
● soc. status djeteta ili
bespomoćne osobe
● grupne akt. umjesto
individ., segregacija
redovite uvjete'' -> X
● vremenski ograničena
● jednostavne radne akt. bez
raznovrsnijih mogućnosti podrška
● min plaća, očekivanje
● tehnološka zastarjelost
● repetitivno, nedovoljno uspjeha
● veće IT – ne mogu se
stimulirajuće
● najbolji radnici se zaposliti
zadržavaju, ne šalju se van

RAD U POSEBNIM UVJETIMA

-> nezadovoljstvo i nepovoljni rezultati

vrste poslova koje su rijetko povezane sa stvarnim poslovima u

zajednici
nedovoljno stimulirajuće okoline, segregacije i neuspješnost u
zadovoljavanju potreba, zanemareni socijalni zahtjevi
slabe plaće
teško generaliziraju
ZAPOŠLJAVANJE UZ PODRŠKU

-neophodno za osobe s većim IT:

1. potrebna dugotrajna/stalna (kontinuirana) podrška

2. drugi oblici podrške vezani uz posao: dolaženje, odlaženje, komunikacija...

3. teškoće u generalizaciji -> učenje u prirodnim, konkretnim situacijama i radnim mjestima

 ZUP = plaćen rad na otvorenom tržištu rada uz individualno prilagođenu podršku (trening, supervizija,
transport)
Vrsta, opseg i trajanje P ovise o
� obučavanje na radnom mjestu u redovnoj radnoj sredini potrebama i željama pojedinca
� cilj: pronaći i prilagoditi smislene poslove u zajednici -trajna i opsežna tijekom cijelog
(a ne pronači i uključiti za rad spremnu osobu) vremena
+ osigurati obučenu podršku -postupno smanjenje -> povremena ili P
+ omogućiti radno – socijalnu interakciju po potrebi
+ sklonosti, interesi, sposobnosti, potencijali osobe -vremenom zamjena prirodnom P /
� ''plasiraj, osposobi, zadrži'' mentorstvom

*razvoj u SAD-u 80ih god. -> Europa -> programi prilagođeni postojećim soc. i ekonom. kontekstu

MODELI:

Model individualnog Z Skupni model (enklava) Model mobilnih skupina Mala poduzeća

● pronalazak ● skupina O (5-8) ● 3-8 osoba + 1-2 ● udruženja s

odgovarajućeg posla u koje rade asistenta obitelji,
zajednici zajedno uz ● razne usluge u prijateljima
● usklađivanje zahtjeva stalnu podršku lokalnoj (farme)
posla i radnog asistenta zajednici
interesa/sposobnosti ● konkretno radno
● uspješno Z i osobama s mjesto
većim IT ● P stalna
● učenje na konkretnom
radnom mjestu
● P se nikad ne ukida

X odvojeni

X večernji sati
X ograničeni kontakti

Još uvijek -> Izolacija, segregacija, stereotipija

Individualno uključivanje -> ''Job coach'' model

ASISTENT -> pružiti individualno prilagođenu neposrednu podršku osobi s IT u osposobljavanju vještina i
sposobnosti koje radno mjesto u otvorenim uvjetima zahtjeva i rješavanje svih instrukcijskih,
bihevioralnih, interpersonalnih situacija s ciljem ostvarivanja radne efikasnosti, što većeg stupnja
samostalnosti, kvalitete radnog življenja i dugotrajnog zadržavanja svog radnog mjesta (uhodavanje, org.
P na radnom mjestu, osig. prikladnih pomagala...)

Varijacije: Model mentorstva:RA – inicijalni trening -> mentor i odgovoran - suradnik s posla
ovisi o Model dijeljenja posla: suradnja; osoba bez IT preuzima dio odgovornosti i pruža
obliku i Model savjetodavnog (konzultantskog) treninga: konzultant iz agencije pruža trening
stupnju P kolegama koji pružaju P
-indirektno verbalno vođenje (najmanja P) 🡪 direktno verbalno vođenje, geste, demonstracije,
djelomično fizičko vođenje 🡪 potpuno fizičko vođenje (najveća P)

Ključni el.
-redovna radna sredina
ZNAČAJKE
-obučavanje na radnom mjestu
● soc. Integracija (radni život, zajednica, soc. život); interakcija
● plaća i dr. beneficije (bolovanja, god. odmor, eduk.) -kontinuirano praćenje
● smještaj u radnu sredinu -> obuka
-naknadno praćenje, zastupanje, P u
● puna participacija – svatko može biti uključen, nema odbijanja
cilju zadržavanja posla
● P fleksibilna, individualizirana (potrebe, potencijali)
● P kontinuirana/trajna (koliko god potrebno); stručna služba P
● mogućnost izbora: gdje, pod kojim uvjetima, pomoć pri samoodređenju
● raznovrsnost, fleksibilnost izbora poslova
● uobičajan stil života sličan našem
● sudjelovanje u svrhovitim, funkcionalnim, dobro primjerenim akt.
● > KŽ, > gledište poslodavaca/kolega

***FAZE

1. Procjena u funkciji zapošljavanja –sposobnosti, interesi i navike -> + slika o osobi i potrebe

2. Zastupanje osoba u pronalaženju željenog i adekvatnog radnog mjesta - kontaktiranje

potencijalnih poslodavaca, pronalaženje odgovarajućeg radnog mjesta i pripremu poslodavca i
radnog okruženja

3. Analiza i prilagodba radnog mjesta – na konkretnom radnom mjestu se analiziraju postupci

potrebni za obavljanje radnog mjesta i po potrebi se radno mjesto prilagođava osobi

4. Kreiranje i provedba osobno usmjerenog programa podrške - kreiranje programa temelji se na

analizi redovnih i povremenih radnih zadataka te drugih radnji vezanih za posao, a provedba
podrške odnosi se na pružanje podrške osobi: pri obučavanju i uvježbavanju izvođenja radnih
zadataka, u stjecanju socijalne kompetencije i ostvarivanju socijalnih odnosa u radnoj sredini, u
situacijama indirektno povezanim sa zapošljavanjem, u zaštiti prava i traženju pomoći

5. Trajno praćenje osobe i nakon temeljnog obučavanja - kroz komunikaciju s poslodavcem, pružanje
dodatne podrške prema potrebi, interveniranje kod promjene radnog mjesta, radnih aktivnosti ili
uvjeta rada, u problemskim i kriznim situacijama

6. Praćenje radne efikasnosti i kvalitete radnog življenja osobe – osoba s teškoćama u razvoju ima
pravo promijeniti radno mjesto prema vlastitoj želji

***PRIMJER POSLOVA
 ● lijepljenje deklaracija, dostava dokumenata, slaganje različitih vrsta proizvoda na to
odgovarajuće mjesto, čišćenje različitih prostora, lijepljenje cijena na proizvode, pomoć pri
dostavi hrane i sl.
● kupovina za druge djelatnike, vanjska ili unutarnja dostava dokumenata, interna dostava
informacija (telefonom), nošenje otpadnog materijala.

RAZVOJ TEMELJNIH VJEŠTINA SAMOODREĐENJA U OSOBA S IT

● Institucije – osobe imaju nisko samoodređenje, slobodu i inicijativu -> ne vrše izbore ili donose
odluke
● Inkluzija i soc.model – osposobljavanje i osnaživanje OIT SUVREMENI STAVOVI I MODELI
PODRŠKE:
-> samoodređenje i aktivan život u zajednici
● Razviti vještine SAMOODREĐENJA! 🡪 AKTIVNO � Deinstitucionalizacija
SAMOZASTUPANJE � Samozastupanje i osobno
- Samoodr. Nije privilegija već PRAVO usmjereno planiranje
- Razvija se kroz RAZVOJ I ISKUSTVO (poticanjem � Individualizacija
� Osnaživanje osoba
sposobnosti, stavova i inicijative, izbora, rješavanje
− QOL + soc.vrednovane
problema, neovisnosti, samorazumijevanja, uloge
samousmjeravanja, postavljanja i ostvarivanja
ciljeva, pozitivne slike o sebi, itd); utječu i druge vještine koje treba poticati (komunikac,
asertivne, rješavanje problema..)
- =zauzimanje za vlastita prava i odgovornost, obrana svojih uvjerenje; djelovanje neovisno o
vanjskom utjecaju 🡪 IZBOR što raditi, gdje i s kim živjeti, što obući, jesti,itd.
- VELIKI POMAK OD INSTITUCIJE! (ondje to nemaju; prividno zadovoljni,ne znaju za bolje,
teško vrše odabir i donose odluke)
OHRABRIVATI, POTICATI I PRUŽATI MOGUĆNOST
● ODLIKE SAMOODREĐENOG PONAŠANJA: IZBORA U SITUAC. SVAK. ŽIVOTA!
- Autonomno postupanje
- Samoutvrđeno ponašanje Odabrana opcija dostupna odmah nakon
odabira (ako je moguće)  veća motivacija; +
- Iniciranje
utjecaj na sve sfere života
- Reagiranje na događaje
- Samoostvarenje = udruženje ljudi s inv. koji zajedničkim
trudom, radom i zalaganjem pomažu jedni
SAMOZASTUPANJE drugima u ostvarenju ciljeva, izražavanju
● kroz povijest degradacija i segregacija 🡪 prekretnica: mišljenja, preuzimanju kontrole, mijenjaju
inkluzija, socijalni model i model ljudskih prava 🡪 javnosti, borbi protiv diskriminacije
samozastupanje – jedan od najznačajnijih društv.-
aktivističkih pokreta danas (od 6o'ih godina u zemljama Sj i Zap Europe, Amerike i Australije)
● važna uloga u mijenjanju stavova okoline i razvoju soc. modela i m. ljud.prava
● EPSA (europska platforma samozastupnika) 🡪 u RH 90'ih Udruga za promicanje inkluzije; odvojila
se Udruga za samozastupanje (osnovale same OIT uz podršku, 1.u regiji) – organizirano
stanovanje i prevencije institucionalizacije; izražavanje mišljenja, usvajanje vještina i
osviješćivanje prava, organizacija i ostvarivanje ciljeva. Suradnja s drugim udrugama; prijevod i
prilagodba materijala za OIT. CILJ: normalizacija i QOL, aktivno uključivanje i sudjelovanje u
zajednici 🡪 konkretne aktivnosti= osnaživanje kompetencija, zagovaranje prava, senzibilizacija
javnosti, razvoj i ojačanje pokreta, mijenjanje društva (na obostranu korist)
● primjeren oblik i stupanj podrše za razvoj vještina samozastupanja + cijeli život 🡪 utjecati na
zajednicu, zalagati se za svoja prava, izražavati potrebe, stavove i želje
 ● pravna podloga (Konvencija o pravima OSI 2006, Konvencija o ljudskim pravima,Nac strategija o
izjednačavanju mogućnosti, Akcijski plan VE...)

KLJUČNA NAČELA:
prihvaćanje od okoline; PUNOPRAVNI
● OSPOSOBLJAVANJE
aktivan doprinos zajednici;
● IZJEDNAČAVANJE MOGUĆNOSTI ČLANOVI
sudjelovanje;
● NORMALIZACIJA suzbijanje predrasuda; ZAJEDNICE!
● NEETIKETIRANJE

STAVOVI OKOLINE
SOCIJALNO- SUBJEKTIVNO-INDIVIDUALNI
KONSTRUKTIVISTIČKI

-soc.problemi-barijere u oštećenje=teškoće🡪invalidno
okolini st
- društvo se mora -ovisni o skrbi drugih i
prilagoditi – kolektivna nesposobni
odgovornost - osoba se mora prilagoditi
- osoba-nezavisna
● DEINSTITUCIONALIZACIJA

UČE odgovornosti, odlučivanju, vršenju izbora,

pružanju potpore, izražavanju, samostalnosti.
Zastupaju SVE osobe s IT – borba za jednakopravnost,
izjednačavanje mogućnosti, itd

PRIJE SVEGA SU osobe s vlastitim identitetom,

vrijednostima, potrebama, sposobnostima, mogu
donositi odluke i trebaju potporu iz okoline!
VAŽNO! – PODRŠKA, DOSTUPNOST INFORMACIJA, GRUPE ZA SAMOZASTUPANJE!

● SAMOODREĐENJE + razvoj sposobnosti, znanja i vještina = aktivno samozastupanje

- < samoodređenja se povezuje s nedostatnim vještinama i okolinskim barijerama
● ostvarivanje prava – brak, roditeljstvo, rad i zaposlenje, glasačko pravo, stanovanje,
samostalnost, ostvarivanje spolnih uloga (puno predrasuda)
● sredina uglavnom koči – prezaštićivanjem (dječja ovisnost) ili zanemarivanjem 🡪 osiromašenje
vještina, otežavanje rasta i razvoja, pasivnost i ovisnost
● isprepliće se INDIVIDUALNI I KOLEKTIVNI MODEL SAMOZASTUPANJA
● potiče se SMZ u svakodnevnom životu – ravnopravnost, aktivnost, normalizacija; neformalna
podrška, uz dovoljno formalne; ne ograničavati i ignorirati njihove stavove, želje i potrebe!

ŽIVOT U ZAJEDNICI INSTITUCIJE

osobna podrška, novac, naknada i plaća,izražavanje,
promicanje svojih prava, SMZ,
samopoštovanje, jednakovrijednost,
samoostvarenje, samousmjeravanje, OSJEĆAJ
VLASTITE VRIJEDNOSTI I SOC.VREDNOVANE
ULOGE, AKTIVNOST, bolja slika o sebi, razvoj
komunik. i asertivnih vještina, odlučivanje, itd.
● depersonalizacija, zanemarivanje,
pasivnost, ''preživljavanje'', ne potiču se
sposobnosti, interesi, identitet, odlučivanje i
izražavanje; diskriminacija, segregacija,
deprivacija, izolacija, zlostavljanje, nije
individualizirano, neprilagodljivi programi i
osoblje, niska QOL, nemaju kontrolu i slobodu

● SVAKA OSOBA IMA PRAVO BITI RAVNOPRAVAN I AKTIVAN ČLAN DRUŠTVA!

 PROCJENA OSOBNE KOMPETENTNOSTI
-podloga za izradu i evaluaciju osobno usmjerenih programa podrške

Skala procjene kompet. i potrebe za podrškom

1. Osnovni podaci
2. Podaci o razvoj. tešk
3. Stupanj potrebe za podrškom
4. Nepoželjni oblici ponašanja
5. Osobna kompetentnost i potreba za P
● osobna higijena (vodi brigu o higijeni, izgledu, oblačenje...)
● hranjenje (priprema jela, pića, hranjenje...)
● pospremanje / čišćenje (kupaonice, kuhinje, sobe)
● njega rublja (pranje, glačanje, čišćenje obuće, pospremanje)
● komunikacija (pasivno razumijevanje govora, korišt govora, telefon)
● čitanje, pisanje, računanje
● vremenska orijentacija (u odnosu na sebe, tok dana, godine..)
● prostorna orijentacija (gore, dolje, L, D)
● ophođenje s novcem (poznavanje novca, kupovina)
● mobilnost (sigurn. u kretanju, radijus kretanja)
● ophođenje s opasnošću
● ponašanje pri učenju i radu
● samopercepcija i samoprocjena
● soc. interakcija
● sl. vrijeme i akt. (samostalno, uz poticaj, uz pomoć...)
Latentna struktura procjene OK definirana s 3 faktora:
1. F. fukncionalnih sposobnosti i vještina svakod. života
2. F. praktične kompententnosti brige o sebi
3. F soc. kompententnosti

*opširnija, opsežnija od ___ skale

*procjenjuje potrebu podrške
*sveobuhvatna, daje kompleksnu sliku o osobi

Skala procjene kompetentnosti - SPK

1. Praktična komp. -> hranjenje/odijevanje, sigurnost, higijena, prakt. vještine

2. Kognitivna -> promet/kretanje, novac, korištenje javnih službi, vremenska orijent., osnovno
geomet. pojmovi, računanje, čit, pisanje
3. Socijalna -> ponašanje pri učenju i radu, vlastiti identitet/pojam o sebi, samokontrola
4. Org. sl. vremena
5. Osobna higijena
*odgovori- 0,1,2,3 (nije usvojio – potpuno usvojio)