Vježba 5

Mjerenje amplitudno-faznih karakteristika četveropola

Električna mreža za koju definiramo dva ulazna i dva izlazna priključka naziva se četveropol ili
dvopristupna mreža. Ako mreža sadrži samo RLC komponente nazivamo ju pasivna a ako sadrži i
elemente koji mogu dati pojačanje napona, struje i snage (tranzistore, operacijska pojačala) nazivamo
ju aktivna mreža. Za takvu mrežu možemo definirati prijenosnu funkciju T(jω), (T od eng. „Transfer“)
kao omjer napona ili struje na izlazu prema isto tako naponu ili struji na ulazu. Načešće se koriste
omjeri napona pa za aktivnu mrežu definiramo naponsko pojačanje AV(A od eng. „Amplification“) a za
pasivnu mrežu slabljene L(gušenje ili gubitke, L od eng. „Loss“ ili Att od eng. „Attenuation“). Budući
da mreže uglavnom sadrže i reaktivne komponente: induktivitete i kapacitete, dvije prethodno
definirane veličine su frekvencijski ovisne:

U izl ( jω )
T U ( jω ) = .
U ul ( jω )

Ako na ulaz četveropola dovedemo sinusni napon konstantne amplitude a mijenjamo frekvenciju i pri
tome promatramo amplitudu i fazni pomak izlaznog napona govorimo o harmoničkoj ili AC analizi
električne mreže. Grafički prikazi ovisnosti izlaznog o ulaznom naponu po amplitudi i faznom pomaku
a u ovisnosti o frekvenciji nazivaju se amplitudno-fazni ili Boode-ovi dijagrami.U širokom rasponu
frekvencija omjer izlazne i ulazne veličine može poprimiti velike iznose pa se radi zornijeg prikaza
koristi logaritamsko mjerilo u [dB]:

|T U ( jω )| [ dB ] =20 ∙ log | U izl ( jω )

U ul ( jω ) | ( )
[ dB ] ,|T U ( jω )|[ dB ] =20 ∙ log
U izl ,m
U ul ,m
[ dB ] ,

ℑ {T U ( jω ) }
φ ( jω )=arctg [°] .
ℜ {T U ( jω ) }

Cilj vježbe: Ovladavanje mjerenjem više međusobno ovisnih, vremenski promjenjivih veličina
dvokanalnim osciloskopom. Sistematizacija mjernih veličina, tablični i grafički prikaz rezultata
mjerenja.

Instrumenti i komponente: generator funkcija, osciloskop, mjerne sonde, spojni vodovi, dvostruka RC
mreža kao četveropol
 RAD U LABORATORIJU

Na sl. 1. je prikazana električna shema

modula dvostruke RC mreže a na sl. 2.
fizička izvedba iste. Kratkospojnik KS
služi za odspajanje druge RC mreže
(R2/C2) sa izlaza prve. KS_1 je
pričuvna pozicija kratkospojnika. Svi
označeni potencijali izvedeni su na dva
priključna kontakta (eng. „Pin“-a) u
cilju lakšeg spajanja izvora i mjernih Sl. 1. Dvostruka RC mreža
sondi na modul.

Sl. 2. Fizička izvedba dvostruke RC mreže

1. Kratkospojnikom KS međusobno spojiti dvije RC meže (R1/C1 i R2/C2). Na ulaz modula

spojiti generator funkcija i sondu kanala 1 osciloskopa.Sondu kanala 2 ne spajati na modul!
2. Uključiti osciloskop a sklopke za način vezivanja ulaznog signala staviti u položaj GND.
Referentne horizontalne linije (0 V) za oba kanala postaviti na sredinu ekrana.Prethodno
spomenute sklopke staviti u položaj AC.
3. Uključiti generator funkcija te podesiti sinusni valni oblik frekvencije 5 kHz i amplitude 5
V koristeći kanal 1 osciloskopa. Vremensku bazu i osjetljivost po y-osi podestiti tako da je
na ekranu jedna perioda signala najvećeg hoda po y-osi. Time se postiže najpreciznije
očitanje obje veličine: vremena i napona. Okidanje vremenske baze (eng. „Trigger“)
podesiti na: interno, automatsko, iz kanala 1 na rastući brid. Naponsku razinu okidanja
(eng. „Trigger Level“) podesiti tako da se rastući prolaz kroz „0 V“ pozitivne poluperiode
signala pojavi lijevo na početku ekrana. Time imamo jasno prikazanu nezavisnu, ulaznu,
pobudnu veličinu napona.Tijekom sljedećih koraka mjerenja ne dirati (nema potrebe)
nijednu postavku na osciloskopu u vezi: vremenske baze, okidanja i osjetljivosti
kanala1!
4. Pomoću kanala 2 osciloskopa izmjeriti amplitudu i fazni pomak napona označenog kao
U_1na modulu (izlaz iz prve RC mreže) u odnosu na ulazni napon U ul(t). Osjetljivost po y-
osi kanala 2 podesiti tako da se dobije najpreciznije očitanje amplitude.U 1 , m=[ V ] , φ1=[ ° ] .
5. Istom procedurom kao pod točkom 4. izmjeriti amplitudu i fazni pomak izlaznog napona
označenog na modulu kao U_IZL. U izl ,m= [ V ] , φizl =[ ° ] .
6. Sva tri sinusna valna oblika napona: U ul(t), U 1(t) i U izl(t) ucrtati u vremenske dijagrame na
sl. 3. Ne precrtavati slike s ekrana osciloskopa! Sinusni valni oblik je jednoznačno
definiran s tri veličine: amplitudom, frekvencijom (periodom) i faznim pomakom. Sve
tri veličine za sva tri napona su jednoznačno određene u prethodnih 5 točaka!
 Uul(t) [V]

-0 2 4 6 8 10 12 14

- t [ms]
U1(t) [V]

-0 2 4 6 8 10 12 14

- t [ms]
U_IZL [V]

-0 2 4 6 8 10 12 14

-
-
-
- t [ms]

Sl. 3. Amplitudno-fazni odnosi napona kod dvostruke RC mreže prema električnoj shemi sa sl. 1. na
f=5kHz
 7. Točku po točku prema tablici iz točke 9. snimiti amplitudno- faznu karakteristiku dvostruke
RC mreže: T(jω) = U izl(jω)/Uul(jω). Amplitudu ulaznog napona držati konstantnom iznosa 5
V. U odnosu na prethodne postavke osciloskopa ne treba podešavati ništa osim
vremenske baze i osjetljivosti po y-osi kanala 2!

f [kHz] 0,1 0,2 0,5 1 2 5 10 20 50 100 200 500

U1,m [V]
φ1 [° ]
/TU(jω)/ [dB]

8. Rezultate mjerenja iz tablice prikazati grafički amplitudnim i faznim Boode-ovim

dijagramima na sl. 4.

0,1 1 10 100
/TU1(jω)/ = 20 log (U1,m / Uul,m) [dB]

-
-1
-1
-2
-2
-3
-3
-4
-4 f [kHz]

0,1 1 10 100 1000

0,00
-10,00
-20,00
-30,00
-40,00
φ[°]

-50,00
-60,00
-70,00
-80,00
-90,00
-100,00
f [kHz]

Sl. 5. Amplitudni i fazni Boode-ovi dijagrami dvostruke RC mreže prema shemi sa sl. 1.