Popuni upitnikNe zanima me

Naknada štete pri otkazu

Naslovnica › Pitajte pravnika › Prestanak radnog odnosa › Naknada štete pri otkazu
17.05.2011.
Da li poslodavac može ponuditi ugovor o radu na vrijeme od 3 godine u kojem je
naznačeno da će radnik u slučaju otkaza biti dužan nadoknaditi štetu? Do kojeg iznosa
može biti ugovorena naknada štete? Koliko u tom slučaju iznosi otkazni rok? Koliko
iznosi otkazni rok ako je ugovor sklopljen na 2 godine?
Iz pitanja se ne vidi sasvim precizno o čemu se radi. Međutim, o naknadi štete kod otkaza
koju bi snosio radnik može biti govora samo ako radnik ne bi odradio zakonski otkazni rok ili
ugovorni otkazni rok ako je kraći od zakonskog. (Za slučaj kad otkazuje radnik, ugovorom o
radu je moguće ugovoriti samo kraći otkazni rok od zakonskog, a ne i duži).

Pri tome treba znati da se ugovor o radu na određeno vrijeme može redovito otkazati tj.
otkazati s otkaznim rokom, samo ako je takva mogućnost predviđena tim ugovorom o radu. U
protivnom ugovor se ne može otkazati redovitim, nego samo izvanrednim otkazom.

Dakle, ako je ugovorena mogućnost redovitog otkaza, pa radnik redovito otkaže, ali ne odradi
otkazni rok iako poslodavac to zahtijeva, poslodavac bi mogao zahtijevati naknadu štete
nastalu neodrađivanjem otkaznog roka. Temeljem toga, za slučaj neodrađivanja otkaznog
roka mogao bi iznos naknade štete biti unaprijed određen ugovorom o radu. Pri tome nema
propisa koji bi taj iznos ograničio, ali držim da naknada štete nipošto ne bi smjela biti veća od
mjesečne plaće radnika za svaki mjesec otkaznog roka. Međutim, ako je ugovorena veća
naknada štete, teško bi je radnik mogao umanjiti.

No ističem, naknada štete nipošto ne može biti vezana samo uz otkaz, nego isključivo uz
neodrađivanje otkaznog roka. Dakle, nije dopušteno ugovoriti da će radnik biti dužan
nadoknaditi štetu ako redovito otkaže ugovor o radu i ako odradi otkazni rok, odnosno ako
otkaže izvanrednim otkazom za koji ima opravdan zakonit razlog. To bi bilo protivno Zakonu
o radu, ali i ustavnoj odredbi o slobodi rada. Također, naknada štete ne bi mogla biti
ugovorena za slučaj izvanrednog otkaza, u smislu ako radnik izvanredno otkaže da mora
poslodavcu nadoknaditi štetu.

Naime, radnik može izvanredno otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdan razlog iz
članka 114. Zakona o radu, tj. ako se radi o nekoj osobito važnoj činjenici ili ako poslodavac
teško krši obveze iz radnog odnosa. Dapače, ako bi radnik izvanredno otkazao zbog krivnje
poslodavca, imao bi upravo radnik prema Zakonu o radu, čl. 114. st. 3. pravo tražiti naknadu
štete.

U slučaju ako radnik da izvanredni otkaz, poslodavac bi jedino mogao sudski osporavati takav
otkaz i tvrditi da je otkaz bio neopravdan te da stoga ugovor o radu nije prestao. No, takvih
sporova u praksi uopće nema.

Dakle, odredba ugovora o radu kojom se određuje naknada štete samo zato što je radnik
 otkazao ugovor o radu, ne može biti važeća, tj. obvezujuća za radnika, nego bi takva odredba
morala biti ništavna. Ako pak postoji odredba o naknadi štete zbog neodrađivanja otkaznog
roka, nju radnik mora poštovati na način da odradi otkazni rok, što je najjednostavnije i u
kojem slučaju nikakve naknade štete nema, ili da nadoknadi štetu. No, radnik ovo može
izbjeći ako otkaže izvanrednim otkazom, u kojem slučaju i nema otkaznog roka pa nema niti
temelja za naknadu štete. Naravno, u tom slučaju radnik bi morao imati opravdan razlog za
izvanredni otkaz.

Zakonski otkazni rok iznosi mjesec dana ako je ugovor o radu trajao između jedne i dvije
godine, a mjeseca i dva tjedna ako je radni odnos trajao više od dvije godine, a manje od pet
godina. Važno je znati da se otkazni rok ne određuje prema tome na koje je vrijeme sklopljen
ugovor o radu, nego isključivo prema tome koliko dugo je stvarno trajao radni odnos kod toga
poslodavca.

Pitanje:
Je li radnik dužan odraditi otkazni rok i potpisati predloženi sporazumni raskid ugovora o radu?
Također, što učiniti u situaciji kada šef prijeti radniku?
Odgovor:
Radnik je dužan raditi za vrijeme otkaznog roka, osim kada ga poslodavac ne oslobodi obveze rada za
vrijeme trajanja otkaznog roka.

Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac i

zaposlenik



  
  

U Republici Srpskoj, kao i Federaciji BiH, doprinosi se obračunavaju na temelju bruto plate. Bruto
plata obuhvata neto platu zaposlenih, pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus doprinosi iz plate.

a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni:

- FBiH: 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za
osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno 31% na bruto platu).
- RS: 18,5% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12% za zdravstveno osiguranje, 0,8% za osiguranje
u slučaju nezaposlenosti i 1,7% za zaštitu djece (ukupno 33% na bruto platu)

- Brčko Distrikt: 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju FBiH Zakona i
18% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju RS Zakon, 12% za
zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno: 30,5 ili 31,5% na bruto
platu).

b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac:

- FBiH : 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje
u slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto platu).
- RS: nema ove vrste doprinosa.
- Brčko Distrikt: 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce na koje se primjenjuje FBiH
Zakon.