knjiga I. HIDROTEHNICKE GRAPEVINE roudica enos og Fan TEN, “emma P. Stojié ISBN 953-6116-08.1 (cjelin=) ISBN 953-6116-09-X (kj. 1? SVEUCILISTE U SPLITU GRADEVINSK! FAKULTET Prof, dr. Petar Stojié, dipl. ing. grad. HIDROTEHNICKE GRADEVINE knjiga I. SPLIT, 1997Eee Prof. dr. Petar Stojié, dipl. ing. grad. | redoviti profesor Gradevinskog fakulteta | Sveuéilista u Splitu HIDROTEHNICKE GRADEVINE knjiga I. Split, 1997.Nakladnil: Gradevinski fakultet Sveutilsta uw Sphitu Urednik Prot. dr. se. Jure Margeva, dipl. fag, gract Recenzenti Prot. dr, sc. Bla Gotovac, dipl ing. grad. Gradevinski fakultet Sveueilita u Split Doc. dr. se. Josip Rupéig, ipl ing. grad. Gradevinski fakultet Sveudiist uv Zagreb Lektor Josip Jelié, prof ‘Tebnigki ured Boris Troggli¢, dipl, ing. grad, ‘ y - EURIUSTA S DAITEBU Naklada: 500 primjeraka s I 1: 500 ete, 6h 62 — Tissk:Tskara ‘olfea* Dugi Rat ea pat : Sin == Nasovna sania: Rijeka Trebisjica, podnozno vodno kel 2a natapanie Objavijivanje ovog udZbenika odobreno je odlukom Sveudiliéta u Split br. 04-327/3-97 od 03. 06. 1997. god (CIP - Katalogizacija u publikacii Sveuciisna knjiznica a Spliu IDK 627.4 (075.8) seojie, Petar Hidrotehnicke gradevine / Petar Stojié. - Split - Gradevinski fakultet sveucilista u Splitu, 1997. - 3 sv. ; 25 em. - (Udabenici Sveucilista u Splitu Manualia Universitatis studiorum Spalatensis) ISBN 9536136408.) ¢cjelina> Kojiga 1. - 1997, 1, 481 str. : $90 dust,» 19 abl Predgovor: str. 5-8, Bibliogralija str, 467-481 ISBN 953-6116-09.X (ni. ISBN 953-6116-08-4 (cjelina? ISBN 953-6116-09-X (kn). 1) B 1997 by Faculty of Civil Engine jing University of Spit, CROATIA Posveta ! Mojim unucicama Anamarifi i Petri sa Zeljom da produie obitelisku tradiciju graditelja Poticajem kolega s Gradevinskog fokultets Split marostto podrikom koju je dao prodekan za nastavu Profdr.se. Jure ‘Margera, autorizirana predavanja iz predmeta Hidrotehnicke gradevine, I, II # Ill, dio, preradena su i dopunjena kao udsbenik Autor udbenika, kao i svaki autor, bio je eptereéen dvojbom kako i na koji nacin obraditi raspolosivi materijal, koji je prikuplien dugogodisnyim radom w podrucju hidrotehnike i konzalting uslugama 4 tuzemstvu i inozemstu Poglavlja koja su obradena uw inozemnoj struéno} literaturi esto Sine sadréaj jedne knjige. Autor je nastojao éitatelju prikazati kontinuitet razvoja struéne i znansivene misli w pojedinim podrugjima ove tehnicke discipline, koja nam dolazi is daleke proslostt Citateljiée se uyjeriti da kod hidrotehnickih gradevina nema razlike u kvaliten problema koje treba rijetit. Razlika izmedu ‘malil 1 velikih hidrotehnickih objekata je samo u geometrijskim odnosina: Knjiga je riskana uz financijsku pomoé Gradevinskog fakulteta - Split, IVP Hrvatske vode - Zagreb i Poduzeéa 2a projektiranje i gradevinarsto CONEX - Zagreb, na sto im faucor svesrdno zahvaljuje Autor posebnu zahvalost duguje recezentima Prof. dr. se. Blazu Gotoveu, Prof dr-se. Josipu Rupéiéu, i lektoru Josipu Jovicu, prof. na ulozenom trudu t prvim citatejima knjige u pripremt Borisu Trogrliéu, dipl. ing. i Natali Stoji, dipl. ingeset Prof. drsc, Blat Gotovae, dipl. ing. grad. ‘Autor prof. drsc. Petar Stojié w ovoj knjizi daje sveobuhvatan pregled s razlicitih aspekata izgradnje brana od poéetka do danas. Brana je veoma kompleksna gradevina za éiju realizaciju je potrebno raspolagati postojecim Saznanjima iz Sirokog podrucja tehnickik znanosti, alti drugih. Dobro projektiran ‘objekt podrazumijeva uskladenast ¢ prirodnim okrugenjem kako w estetskom, tako fu funkcionalnom smislu. Ova konstatacifa w potpunom je skladu s autorovim zalaganjem tijekom realizacije niza projekata, kojima je bio voditel, za timski interdisciplinarni rad. Je navedenog proiziazi osnovni stay za koji se s pravom zalaée autor: samo timskim radom uvazavajuci sva dosadainja dostignuéa moguée je realizirati novi projekt koji Ge biti originalan, jedinstven 4 uskladen s prirodnim okrusenjem w svim ili barem w 510 vecem broju elemenata, Knjiga prof. dr. sc. Petra Stojiéa “Hidrotehnicke gradevine” - I. dio s pravom se mote promatrati w vise dimenzija, Osnovna namjena knjige je 2a studente kao udzbenik, zatim 2a infenjere w praksi kao veoma koristan priruénik, a 2a sve costale enciklopediiski prikaz brana kao icuzetih i w pravilu lijepih gradevina.” Doc. dr. se. Josip Rupéié, dipl. ing. grad “Autor prof. dr.se. Petar Stojié w ovoj knjizi ypuéuje Citatelja na jedini ispravan treoman brana kao kompleksnih gradevina za éiju je uspjeinu realizcaciju nuino otreban multidisciplinirani pristup i timski rad specifalista iz gotovo svih podrucja tehnickik nanosti. Kroz éitay tekst knjige autor ukazuje na temeljmu karakteristik ovik gradevina, a ta je, da elementi prirode i ingenjerske intervencije u prirodni okolis, kofe su nephodne za njihovu realizaciju, moraju biti medusobno uskladeni, da bi planirana gradevina bila kako s funkcionalnog sako 4 s gradiveljshog aspekia uspietan objett Ovo je od isuzemog edukativnog znacaja kako za studente tako i za gradevinske ingenjere koji se bave ovom problematikom. Naime, pristup koncipiranju pojedinih gradevina moze biti jednak, ali konaéna rjekenja ovisit é o prirodnim wvjetima pojedine konkretne iokacije, tako da presithavanje pojedinih elemenata ili Cak cjelokupnih rjesenja s jedne gradevine na drugu nije mogué, pa niti uputan Knjiga prof dn sc. Petra Stojiéa “Hidrotehnicke gradevine" - I. dio, predstavija izuzeino 2nacajan doprinos hidrotehnickoj literaturi i to ne samo kao udSbenik Koji ée biti od velike koristi za studente, ved i za sve one gradevinske inkenjere foji se bave ovim izuzetnim gradevinama.”LW. Goethe "Nista nije opasnije od neznanja koje postaje aktivno!" pe ter Woy Engleski prijevod Hammurabijeva zakona, starog oko 3700 godina Hidrotehnicke gradevine Sadriaj Knjiga I. UVOD, BRANE 1. uvOoD 1. PREDGOVOR. 2.ISTRAZNI RADO' 2.1 Invenjerskogeoloske | hidrogeoloske podloge 2.2 Daljinska detekeija 23 Geofizitka istrazivanja kod hidrotehni¢kih objekata 24 Stati¢ka ispitivanja kod hidrotehnizkih objekata 3. TEMELJENJE HIDROTEHNICKIH GRADEVINA ..... 3.1 Uvod 3.2 Nosivost temelja 3.3 Deformabilnost temelja 3.4 Vodopropusnost temelja 3.5 Stabilnost temelja 3.6 Visoke brane i teme}ji 37 Priprema temelja P.Sioié- Hirose gradavine 101 124 136 145 145 155ii Sedrta Sedrta iit 1.3. Velike brane 165 113. Elektrigni instrumenti za mjerenja pomjerania, 14, Radunske metode pri projektiranju brana, opcenito vi deformacija i naprezanja u stjent isl 114 Specijalne fizitke metade promatrana 437 2. NASUTE BRAN! : 1: ae sed 11.5. Meteoroloska i druga mjerenja 458 2.2. Propusnost 8 11.6. Geodetske metode promatranja 38 23. Nosivost i stabilnost brane 185 12, TEHNICKA DJAGNOSTIKA HIDROTEHNICKIH GRADEVINA .. 462 2.4 Stisljivost - deformaciye brane i temelia 198 25. Geomettijske i konstruktivne karakteristike 203 BIBLIOGRAFYA. 467 3. GRAVITACUSKE BRANE oe 227 c 3.1. Uvod 227 3.2 Optereéenje brane 240 { i 3.3. Geometrijske i konstruktivne karakteristike 269 Knjiga TL (u pripremi) 4, OLAKSANE GRAVITACYSKE BRANE.. 27 | M1, OBJEKTI ZA EVAKUACIU VELIKIH YODA. 41. Osnovne karakteristke razvoja 277 | one 5. BRANE S KONTRAFORIMA - BASCLANJENE BRANE Ee 1. Spanneprcemog nue sdoniom vodom 5.1. Uvjeti stabilnosti 283 13, Beton otporan ma hidvodnamicke ssjecaje 5.2. Geometnijske i konstruktivne karakteristike 295 A Ustave | zatvarai- kontolizani i potopleni preiei { 15. Urjecs)shpita na sigumnost brane 301 6.1. Povijesni razvo} dimenzionirania brana 301 2: SREDA TEMEELIPUSTL 6.2. Suvremene numeritke metode 323 22. lauzetna tehnitka rjedenja srednjih i temeljnih ispusta 6.3. Eksperimentalne metode projektiranja 329 23, Ulnane gradevine | siapita 6.4. Tankostjene luéne brane 337 24, Zavarad 6.5. Temelji luenih brana 338 3. ZASTITA GRADILISTA OD VELIKIE! VODA 6.6. Geometnijske i konstruktivne Karakteristike 344 6.7. Izgradnja brana 352 IV. HIDROTEHNICKE GRADEVINE ZA TRANSPORT VODE 7. VISELUCNE BRANE... 358 Barreca 5 péenito 1. Opéentio 360 1.2, Otereini kanall, kanali za natapanje i odvodaju 7.2. Geometrjske i konstruktivne karakteristike 365 isd risrai resell pasenaiesas coe 7.3. Kriterii proraguna viseluénih brana 369 14, Desvacieel kanal 15. akwadult i sifont 8, RJECNE POKRETNE PREGRADE 7 372 116, Ranaleke prevodnice a nibe 9, USTAVE oy 2, HIDROTEHNICKI TUNELL 211 ‘Tunes slobodnim vodnim tcem ; 22, Tune pod akon 10, RUSENJE BRANA —— 23. Plovnl funeli 11, PROMATRANJE BRANA.. 11.1. Mehanike i optizke metode promatrania 12 Blektsgne i elektio-akustiéne metode promatrania 445 436 3. TLA¢M GJEVOVODI eal 31. Nadzemni cevowodk 32 Podzemnt cjevovodi P. Sujié- Hidrotctnike gradevine P. Siojié- Midrotehnthe gradevine