knjiga I. HIDROTEHNICKE GRAPEVINE roudica enos og Fan TEN, “emma P. Stojié ISBN 953-6116-08.1 (cjelin=) ISBN 953-6116-09-X (kj. 1? SVEUCILISTE U SPLITU GRADEVINSK! FAKULTET Prof, dr. Petar Stojié, dipl. ing. grad. HIDROTEHNICKE GRADEVINE knjiga I. SPLIT, 1997Eee Prof. dr. Petar Stojié, dipl. ing. grad. | redoviti profesor Gradevinskog fakulteta | Sveuéilista u Splitu HIDROTEHNICKE GRADEVINE knjiga I. Split, 1997.Nakladnil: Gradevinski fakultet Sveutilsta uw Sphitu Urednik Prot. dr. se. Jure Margeva, dipl. fag, gract Recenzenti Prot. dr, sc. Bla Gotovac, dipl ing. grad. Gradevinski fakultet Sveueilita u Split Doc. dr. se. Josip Rupéig, ipl ing. grad. Gradevinski fakultet Sveudiist uv Zagreb Lektor Josip Jelié, prof ‘Tebnigki ured Boris Troggli¢, dipl, ing. grad, ‘ y - EURIUSTA S DAITEBU Naklada: 500 primjeraka s I 1: 500 ete, 6h 62 — Tissk:Tskara ‘olfea* Dugi Rat ea pat : Sin == Nasovna sania: Rijeka Trebisjica, podnozno vodno kel 2a natapanie Objavijivanje ovog udZbenika odobreno je odlukom Sveudiliéta u Split br. 04-327/3-97 od 03. 06. 1997. god (CIP - Katalogizacija u publikacii Sveuciisna knjiznica a Spliu IDK 627.4 (075.8) seojie, Petar Hidrotehnicke gradevine / Petar Stojié. - Split - Gradevinski fakultet sveucilista u Splitu, 1997. - 3 sv. ; 25 em. - (Udabenici Sveucilista u Splitu Manualia Universitatis studiorum Spalatensis) ISBN 9536136408.) ¢cjelina> Kojiga 1. - 1997, 1, 481 str. : $90 dust,» 19 abl Predgovor: str. 5-8, Bibliogralija str, 467-481 ISBN 953-6116-09.X (ni. ISBN 953-6116-08-4 (cjelina? ISBN 953-6116-09-X (kn). 1) B 1997 by Faculty of Civil Engine jing University of Spit, CROATIA Posveta ! Mojim unucicama Anamarifi i Petri sa Zeljom da produie obitelisku tradiciju graditelja Poticajem kolega s Gradevinskog fokultets Split marostto podrikom koju je dao prodekan za nastavu Profdr.se. Jure ‘Margera, autorizirana predavanja iz predmeta Hidrotehnicke gradevine, I, II # Ill, dio, preradena su i dopunjena kao udsbenik Autor udbenika, kao i svaki autor, bio je eptereéen dvojbom kako i na koji nacin obraditi raspolosivi materijal, koji je prikuplien dugogodisnyim radom w podrucju hidrotehnike i konzalting uslugama 4 tuzemstvu i inozemstu Poglavlja koja su obradena uw inozemnoj struéno} literaturi esto Sine sadréaj jedne knjige. Autor je nastojao éitatelju prikazati kontinuitet razvoja struéne i znansivene misli w pojedinim podrugjima ove tehnicke discipline, koja nam dolazi is daleke proslostt Citateljiée se uyjeriti da kod hidrotehnickih gradevina nema razlike u kvaliten problema koje treba rijetit. Razlika izmedu ‘malil 1 velikih hidrotehnickih objekata je samo u geometrijskim odnosina: Knjiga je riskana uz financijsku pomoé Gradevinskog fakulteta - Split, IVP Hrvatske vode - Zagreb i Poduzeéa 2a projektiranje i gradevinarsto CONEX - Zagreb, na sto im faucor svesrdno zahvaljuje Autor posebnu zahvalost duguje recezentima Prof. dr. se. Blazu Gotoveu, Prof dr-se. Josipu Rupéiéu, i lektoru Josipu Jovicu, prof. na ulozenom trudu t prvim citatejima knjige u pripremt Borisu Trogrliéu, dipl. ing. i Natali Stoji, dipl. ingeset Prof. drsc, Blat Gotovae, dipl. ing. grad. ‘Autor prof. drsc. Petar Stojié w ovoj knjizi daje sveobuhvatan pregled s razlicitih aspekata izgradnje brana od poéetka do danas. Brana je veoma kompleksna gradevina za éiju realizaciju je potrebno raspolagati postojecim Saznanjima iz Sirokog podrucja tehnickik znanosti, alti drugih. Dobro projektiran ‘objekt podrazumijeva uskladenast ¢ prirodnim okrugenjem kako w estetskom, tako fu funkcionalnom smislu. Ova konstatacifa w potpunom je skladu s autorovim zalaganjem tijekom realizacije niza projekata, kojima je bio voditel, za timski interdisciplinarni rad. Je navedenog proiziazi osnovni stay za koji se s pravom zalaée autor: samo timskim radom uvazavajuci sva dosadainja dostignuéa moguée je realizirati novi projekt koji Ge biti originalan, jedinstven 4 uskladen s prirodnim okrusenjem w svim ili barem w 510 vecem broju elemenata, Knjiga prof. dr. sc. Petra Stojiéa “Hidrotehnicke gradevine” - I. dio s pravom se mote promatrati w vise dimenzija, Osnovna namjena knjige je 2a studente kao udzbenik, zatim 2a infenjere w praksi kao veoma koristan priruénik, a 2a sve costale enciklopediiski prikaz brana kao icuzetih i w pravilu lijepih gradevina.” Doc. dr. se. Josip Rupéié, dipl. ing. grad “Autor prof. dr.se. Petar Stojié w ovoj knjizi ypuéuje Citatelja na jedini ispravan treoman brana kao kompleksnih gradevina za éiju je uspjeinu realizcaciju nuino otreban multidisciplinirani pristup i timski rad specifalista iz gotovo svih podrucja tehnickik nanosti. Kroz éitay tekst knjige autor ukazuje na temeljmu karakteristik ovik gradevina, a ta je, da elementi prirode i ingenjerske intervencije u prirodni okolis, kofe su nephodne za njihovu realizaciju, moraju biti medusobno uskladeni, da bi planirana gradevina bila kako s funkcionalnog sako 4 s gradiveljshog aspekia uspietan objett Ovo je od isuzemog edukativnog znacaja kako za studente tako i za gradevinske ingenjere koji se bave ovom problematikom. Naime, pristup koncipiranju pojedinih gradevina moze biti jednak, ali konaéna rjekenja ovisit é o prirodnim wvjetima pojedine konkretne iokacije, tako da presithavanje pojedinih elemenata ili Cak cjelokupnih rjesenja s jedne gradevine na drugu nije mogué, pa niti uputan Knjiga prof dn sc. Petra Stojiéa “Hidrotehnicke gradevine" - I. dio, predstavija izuzeino 2nacajan doprinos hidrotehnickoj literaturi i to ne samo kao udSbenik Koji ée biti od velike koristi za studente, ved i za sve one gradevinske inkenjere foji se bave ovim izuzetnim gradevinama.”LW. Goethe "Nista nije opasnije od neznanja koje postaje aktivno!" pe ter Woy Engleski prijevod Hammurabijeva zakona, starog oko 3700 godina Hidrotehnicke gradevine Sadriaj Knjiga I. UVOD, BRANE 1. uvOoD 1. PREDGOVOR. 2.ISTRAZNI RADO' 2.1 Invenjerskogeoloske | hidrogeoloske podloge 2.2 Daljinska detekeija 23 Geofizitka istrazivanja kod hidrotehni¢kih objekata 24 Stati¢ka ispitivanja kod hidrotehnizkih objekata 3. TEMELJENJE HIDROTEHNICKIH GRADEVINA ..... 3.1 Uvod 3.2 Nosivost temelja 3.3 Deformabilnost temelja 3.4 Vodopropusnost temelja 3.5 Stabilnost temelja 3.6 Visoke brane i teme}ji 37 Priprema temelja P.Sioié- Hirose gradavine 101 124 136 145 145 155ii Sedrta Sedrta iit 1.3. Velike brane 165 113. Elektrigni instrumenti za mjerenja pomjerania, 14, Radunske metode pri projektiranju brana, opcenito vi deformacija i naprezanja u stjent isl 114 Specijalne fizitke metade promatrana 437 2. NASUTE BRAN! : 1: ae sed 11.5. Meteoroloska i druga mjerenja 458 2.2. Propusnost 8 11.6. Geodetske metode promatranja 38 23. Nosivost i stabilnost brane 185 12, TEHNICKA DJAGNOSTIKA HIDROTEHNICKIH GRADEVINA .. 462 2.4 Stisljivost - deformaciye brane i temelia 198 25. Geomettijske i konstruktivne karakteristike 203 BIBLIOGRAFYA. 467 3. GRAVITACUSKE BRANE oe 227 c 3.1. Uvod 227 3.2 Optereéenje brane 240 { i 3.3. Geometrijske i konstruktivne karakteristike 269 Knjiga TL (u pripremi) 4, OLAKSANE GRAVITACYSKE BRANE.. 27 | M1, OBJEKTI ZA EVAKUACIU VELIKIH YODA. 41. Osnovne karakteristke razvoja 277 | one 5. BRANE S KONTRAFORIMA - BASCLANJENE BRANE Ee 1. Spanneprcemog nue sdoniom vodom 5.1. Uvjeti stabilnosti 283 13, Beton otporan ma hidvodnamicke ssjecaje 5.2. Geometnijske i konstruktivne karakteristike 295 A Ustave | zatvarai- kontolizani i potopleni preiei { 15. Urjecs)shpita na sigumnost brane 301 6.1. Povijesni razvo} dimenzionirania brana 301 2: SREDA TEMEELIPUSTL 6.2. Suvremene numeritke metode 323 22. lauzetna tehnitka rjedenja srednjih i temeljnih ispusta 6.3. Eksperimentalne metode projektiranja 329 23, Ulnane gradevine | siapita 6.4. Tankostjene luéne brane 337 24, Zavarad 6.5. Temelji luenih brana 338 3. ZASTITA GRADILISTA OD VELIKIE! VODA 6.6. Geometnijske i konstruktivne Karakteristike 344 6.7. Izgradnja brana 352 IV. HIDROTEHNICKE GRADEVINE ZA TRANSPORT VODE 7. VISELUCNE BRANE... 358 Barreca 5 péenito 1. Opéentio 360 1.2, Otereini kanall, kanali za natapanje i odvodaju 7.2. Geometrjske i konstruktivne karakteristike 365 isd risrai resell pasenaiesas coe 7.3. Kriterii proraguna viseluénih brana 369 14, Desvacieel kanal 15. akwadult i sifont 8, RJECNE POKRETNE PREGRADE 7 372 116, Ranaleke prevodnice a nibe 9, USTAVE oy 2, HIDROTEHNICKI TUNELL 211 ‘Tunes slobodnim vodnim tcem ; 22, Tune pod akon 10, RUSENJE BRANA —— 23. Plovnl funeli 11, PROMATRANJE BRANA.. 11.1. Mehanike i optizke metode promatrania 12 Blektsgne i elektio-akustiéne metode promatrania 445 436 3. TLA¢M GJEVOVODI eal 31. Nadzemni cevowodk 32 Podzemnt cjevovodi P. Sujié- Hidrotctnike gradevine P. Siojié- Midrotehnthe gradevineby rt 33. Gjevovodi na {hu tela brane 34 Podmorski gevovod: BIBLIOGRAFYA Knjiga II. \Y. HIDROTEHNICKE GRAPEVINE ZA ZAHVAT VODE, VODNE KOMORE, ‘VODOSPREMA I YODOTORNJEVI, POMORSKE GRADEVINE 1, HIDROTEHNICKE GRADEVINE ZA ZAHVAT VODE - ULAZNE GRADEVINE 1.1, Ulazne gradevine na branama 1.2. Ulazne gradevine na dervacijama sa slabodnim vodnim lleem 1.3. Ulnane gradevine na deriaciama pod tlakom 1A. Selekuvne ulane gradevine 2. VODNE KOMORE 3. VODOSPREMA I VODOTORNJEVI 4. POMORSKE GRADEVINE 5. EKSPERIMENTALNA MODELSKA ISPITIVANIA ‘Vi. STROJARNICE ZA HIDROFLEKTRANE, CRPNA POSTROJENJA, PODZEMNE. HIDROTEHNICKE GRADEVINE 1. STROJARNICE La, Nadeemne strojarnice 1.2. Podzemne sirofmice 13. Pebranske Srojamice 4 Stojamice 5 reveraibilnim agregatima 5. Konstruktvnl element strojaiea 16. Hidioagregai, sie, emelenie 2, CRPNA POSTROJENA 3. PODZEMNE HIDROTENICKE GRADEVINE ‘VU, TEMPERATURNI UIJECAJI, ASEIZMICKO PROJEKTIRANJE, MODELSKA. ISPITIVANJA 1. HIDROTEHNICKE GRADEVINE I TEMPERATURNI UTJECATI 2. ASEIZMICKO PROJEKTIRANJE HIDROTEHNICKIH GRADEVINA 3. EKSPERIMENTALNA MODELSKA ISPITIVANJA BIBLIOGRAFYA, I. Uvod 1, PREDGOVOR Klasiene gradevinske konstrukeije, u koje spadaju i hidrotehnicke gradevine, koriste materiale od kojih su neki poznati i vike od dvije tisuce godina. Tehnoloski napredak 1 60-tim godinama ovog stoljeéa omoguéio je primjenu rnovih, do tada nepoznatih, gradevinskih, materijala 1 postupaka, kao: superplastificiani beton, bez upotrebe vode 24 mijeSanje, ~ plastigne folie na bazi PVC, neoprena, najlona, poletlena velike gustoce (FDP) itd. (geomembrane - fleksibilne sinteticke mem- brane, vodonepropusni ekrani), geotekstil (linijske i ravninske drenaze), ~ geomreze (plasti¢ne mreze za osiguranje padina, nasipa i kosina kanal, - Geligna 4 plastitna vlakna epoxi premazi (zaitita od kavitacije), + kemijske injekeijske smiese, + sidra za stijenu od staklenih vlakana, podzemni iskop stijene bez primjene eksploziva (rotacijski strjevi), = razaranje stjene primjenom hidromonitora (visoki pritisci vodenog ‘mlaza) ili primjenom specijainih ekspandirajucih smjesa (razaranje bubrenjem), P.Siolé- tidrotehnitke gradevne P. Sioié- Hidrothniche gradevine6 1 Uvod = upotreba lasera i robota, = koristenje akusticnih emisija, elektromagnetskih valova i madara + itd Za buduée gradevinske inzenjere poseban je izazov svemir i njihova obuka za izgradnju konstrukcija u svemiru i osiguranje kvaliteta Zivota u svemirskim stanicama i na drugim planetima, The American Society of Civil Engineers podréava nastavu iz "High Technology in Civil Engineering’. ACI (American Concrete Institute) Committee 125 osnovan je da proucava "LUNAR CONCRETE”. Njegov program obuhvaéa slijedeéa podrugja (ACI, Structural Journal, july - August 1991): 1, Sto bi svaki gradevinski indenjer trebso znati o gravitacii i teorj relativnost, Veeni materjali koji se mogu dobiti iz mjeseZevih resursa, Optimalizacija betona na Mjesecu, Dugoroéna svojstva morta izlozenog vakuumu, Postupel lzrade i ugradnie betona na Mjesecu, Naponi u betonskim panelima koji su izlozeni Suncu w uvjetima koji vladaju na Mjesecu, Betonske konstnukeije na Mjesecu uvjetuju nove postupke, sustave i koncepei 8. Astronomski uvjeti koji vladaju na mjese€evoj povrsini, novi izazov 2a gradevinske inzenjere, 9. Program obuke i trening gradevinskih inzenjera 2a svemit, 10. Miesegeva baza br.1: simulacija baze na Mjesecu u Flori, AL Realizacija baze na Mjesecu. U SAD-u i Rusii gradevinski inzenjerl se teoretski i eksperimentalne skolujy 12a primjenu atomske energije kod iskopa dugaékih hidrotehnickih kanala, velikih podzemnih prostorija i izgradnje brana ‘Tehnotoski napredak i opéenito tehni¢ki napredak u podrucju hidrotehnigkih gradevina uvjetuje timski rad ingenjera specijalista, Koji se osniva na cetri bitna ‘elementa: = zajednigkom radu u prijeteliskoj atmosferi, = sposobnosti i voli, = autoritetu i odgovornosti, = znanju i tehnigkoj vieitint. U timskom radu bitna je svijest © samom sebi, 0 svom odnosu prema suradnicima i promatranom objektu, Taj nedostatak vodi nesporazumima, Zesto 5 teskim posljedicama. ‘Tehnicki napredak (evolucija) je stohasticki proces, Skepticizam je sr znanost Ingenjer mora opéom i tehnickom naobrazbom, a na osnovi zdravog razuma, iskustvom i moi rasudivania, dati co6an odgovor, all isto tako mora znati postavi { pravo pitanje. Mora bit svjestan Zinjenice da je istina samo jedna, ali su brojne moguénosti njene interpretacije 1. Predgovor z Rad ingenjera, kao svaki ljudski rad, prate greske koje mogu biti - gretke zbog propusta, = dimenzionalne, kvantitativne greske, = gretke zbog nepredvidenth okolnosti, = gteske uslijed ekstrapolacije, ocienjene ili predvidene greske, + gte’ke uvjetovane osobnim znanjem, ~ gretke projekta, losa interpretaciia rezultata istrazivanja, sgretke uvjetovane stanjem znanost ~ retke uslijed nesporazuma. Prirodni jezik pun je asocijacija, nepreciznosti, dvosmisla, ironije i drugih nejasnoca za die fe razumijevanie potrebno obrazovanye i inteligencija. U podruéiy hhidrotehnike rijeCi u prirodnom jeziku mogu imati drugo znaéenie. Hidrotehnicki objekti mogu se uvjeino podielit na; rijegne, jezerske i morske, a prema karakteru djelovanja na: usporne (pragovi, pregrade, brane), na regulacijske (naperi, valobrani,ledorezt itd.) na hidrotehnicke objekte za transport vode (Kanali, tuneli, cievovodi) Djelovanje vode na objekte move biti mehanigko (stati¢ko i dinamitko),fiziéko = Kemijsko (toplinske struje, kavitacija, korozija, nuklearnt otpaci, trajna kontaminacija vode i dr.) i biolosko (bakterioloska korozifa 1 sino), Metode kojima se sluze hidrotehnicki inzenjert su: teoretska istrazivana, eksperimentalna laboratorijska ispitivanja (modcliranje objekata i konstrukeija), ceksperimentalna istrazivanja “in situ, to jest u pritodnim uyjetima, varijantno projektiranje i metoda analogije (proutavanje povijesnih rieSenia), kod koje prijeti opasnost od konzervativnog prilaza problemu, Eksperimentalne laboratorijske metode su neka vista sinteze, ako empiriiske { analiti¢ke (matematiéki put) metode ne mogu dati odgovor i rjesiti problem. Za projektiranje hidrotehni¢kih objekata potrebno je znanje iz hidrologiie 1 hidraulike. Medutim, neophodna su i znanja iz indenjerske geologije i hidrogeologije, mehanike, otpornosti materiala, statike 4 dinamike Konstrukcija, mehanike tla i mehanike stijena, infenjerske seizmologije, gradevinskih materijala i tehnologiie gradenja Veliki hidrotehnitki projekti esto nose elemente destrukcije u timskom radu, koji se ogledaju v podetnom oduievijenu suradnika, gublienju iluzija vjekom vremena, pometoji, trazenju krivaca, kaZnjavanju nevinih i nagradivanjy nezashuznih Ponafanje hidrotehnickih objekata i gradevina ovisi o kvalitewu i2vedenth radova, na koji utjege i poslovna politika lwvodaca, koja se temelji na tehnici, porjerenju, pouzdanosti, odgovornosti, razumijevanju, incijativi, o8troumnosti, poslovnosti | gospodarenju, programv, noveu (redovita isplata izvedenih radova) i posteniu P.Siojié- Hidrothnicke gradcvine P. Swe ~ Miarovhnidke gradevine& 1 Uved 2. Isratnd radosi g Pri projektiranju 1 izgradnji hidrotehni¢kih objekata koriste se sva raspoloziva sredsiva 24 stjecanje informacija i znanja, kao So je istaknuto, od jednostavnih, laboratociskih ispitivanja do slo¥enih istrazivanja U prirodi Prema amjeni, veligini i geometsiskim ablicima, u stalnom dodiru s vedom, neprekidno izlozeni kompleksnim silama prirode, hidrotehni¢ki objelti po mnogimn celementima izlaze iavan okvira klasiénih tehnickih cjeSenja i svaki izvedeni objekt ost u sebi odredeni stupanj originalnost Hidrotehnieki objekti se nalaze pod djelovanjem prirodaih procesa koji imaju stohasticki karakter s veoma znaéajnim variacijama U vremenu, Kod hidrotehni¢kih konstrukeija u suvremenom naginu projektiranja mora se radunatl $ neizvjesnostima koje mogu biti uyjetovane: 1. Nepotpunim informacijama: geoloskim, hidrolotkim, hidrauluckim, geotchnickim, seizmoloskim itd 2, Deterministicki nepredvidivim pojavama: zemljotresima, velikim vodamay 3. Tehnologijom gradenja: hidrotehnicki cbjekti se gotovo nikada ne ogy tzvesti prema iavedbenom projektu. Nuzne su korekcije 1 odstupanja, Kontrola tijekom geadenja smanjuje stupanj neizvjesnost, ali ga ne moze poxpuno otklonit. Spomenute neizvjesnosti dovode do toga da je realna situacija uvijek razlitita od predvidene. Odstupanjima od realnosti daju svo} doprinos jo8 dva elementa: = modeli Kojima se simulira fizika fenomena: geometriske sheme i matematidke jednadzbe = tehnika proracuna, konkretna ragunska metoda: metoda granigne ravnoteze, metode na osnovi teorie elastignosti, analogni model, metoda Konatnih razlika, metoda konacnih elemenata itd S praktignog gledigta fizigke neizvjesnosti i gretke uvjetovane tehnikom proraéuna u suitini su identigne; one dover do nedovolino pouzdanih rezultata Medutim, gretke proraéuna mogu se kvantitativno procijeniti, dok se utjecaj gresaka ‘hog shematizacije fizike fenomena mnogo teZe procjenjuju U podmugiu ove gradevinske discipline deterministicke metode projektiranja u vecini slugajeva se osnivaju na statistitkim pokazaelima koji su predmet stohastizke analize U procesu projektiranja i izgradnje hidrotehnicki inzenjer mora suradivati s velikim brojem raznih specijalista, koji se Cesto izrazavaju na nacin njemu nedovolino razumliv (nesporazumi). Zbog toga je potrebno dati kratak osvrt nt neke osnove koje su predmet drugih tehnickih disciplina P. Sujié- Hidrowehnicke gradevine oe 2. ISTRAZNI RADOVI 2.1. INZENJERSKOGEOLOSKE | HIDROGEOLOSKE PODLOGE Stabilnost, sigumnost i dugovjecnost hidrotehni¢kih. gradevina ovise, izmedu ostaloga, od uvjeta temeljenja, koji Se prognoziraju i ocjenjuj na osnovi istrazivania i prouavanja problema koji u osnovi mogu biti: geoloski, hidraulickt i mehanigki Svaki tehniki zahvat u stijenskom masivu, kao duboki temeljt kod izaradnie ih brana, dovodni i odvodni organi velike duzine i omogene povrsine, podzemne strojamice itd., moze djelovati na dva nadina poremeéajem pritodne geolokke 1 hidrogeolotke ravnoteze koja je postojala prije tehnigkog zahvata, - stvaranjem novih hidrogeoloskih i hidraulickih uyjeta tjekom sgradenja i eksploatacije putem injektiranja tekuéine u podzemlie, akumuliranja vode, odaosno djelovanjem vode pod utjecajem gravitacie ii umjetno Wazvanih sila “Ti utjecaji vezani su za hidrauligke karakteristike podzemlja, koji u stuvijalnim lima izgledaju nesto jasnijl. U stijenskim masivima ovise o sirukturnim diskontinuitetima, koji su mnogo vise rasirent blizu povrsine, ali koji mogu biti duboki i nekoliko kilometara. Takvi diskontinuitet|utjecu na fizicko - mehanid svojstva stijena { stijenskih masiva, naroZito na fenomene koji uzrokuju transport zraka, vode i pare kroz prostor. Istra¥ivanja ukazuju da dominantan utjecaj imaju pukotine. Prema nekim autorima pukotine su zatvorene pod utjecajem litostatiékih, pritisaka na dubinama 2 - 4 km, a rasjedi na dubinama 4 - 12 km. Znaéi, hidrotehnizki objekti temelie se u podrudjima Zemljine kore gdje su diskontinuiteti vuglavnom jo§ otvoreni. Filtracija u ispucalom stijenskom masivu razlikuje se od filtracije v tu, tako da |e danas u razvoju specijalna znanstvena disciplina *Hidraulika stijena" S tog stajatita javlja se dva problema i to: ~ anaéaj prirodnih hidrauligkih karakteristika podzemlja i alihov ujeca} na hidrotehnitki objek, ‘uijecaj hidrotehnitkog objekta na izmjenu prirodaih hidraulickih karakteristika podzemlja, imajuei u vidu utinak faktora vrijeme, Stole ~ Hivoteritke gradevineJo 1. vvod U Zemljino} kori voda se javiia u tri agregatna stanja: u tekucem (fizidki vezana i slobodna), u plinovitom (vodena para) i évrstom (ledeni proslojei, ledene leée, sitni kristali eda). Graniéna dubina za podzemne vode u tekuéem stanju smatra se da je 12 km (kritiéna teperatura 364 °C). Na vecim dubinama postoji samo vodena para Fizitka i kemijska svojsiva podzemnih voda vilo su promjenjiva. Zavise od sgeoloskih uvjeta, kemijskog sastava i temperature stijenskih masiva v Kojima su fone akumulirane ili kroz koje protec. Za hidrotehnizkog intenjers je od 2naéaja poznavanje ponaanja stjena u vod, Terzaghi je klasficirio stijene u 7 grupa: 1. u dodins s vodom stjene ostaju nepromjenjens, I, stijene Kod viSestrukog potapanja i sufenia se odvajaju na komade, IL. stijene pri prvom dodiru s vodom se rasipaju, IN, stijene nakon prvog suenje su évrste, ali pri ponovnom potapanju se rasipaju, V. nevezane stijene (pijesak, sjunak, drobina), VL. stijene poste potapanja i sufenja bubre i skupliaju se, VIL. organske stiene, pri potapaniu se saspadaju U izuéavanju ovih svojstave stijenskih masiva uloga geologije, odnosno ingenjerske geologiie 1 hidrogeologije, koje koriste pomoe raznih’ tehnickih disciplina kao sto su istraana busenja, geofizitka istrazivanja, daljinska detekcija, (od bitnog su anaéaja kod rjeSavanja problema vezanih za projektiranje, izgradnju 4 eksploataciju hidrotehni¢kih abjekata i gradevina, Uyjeti izvodenia hidrotehnidkih gradevina odlikuju se raznovisnoseu koja je Posljedica razlika w geoloskoj gradi, inzenjerskogeolosko} strukturi i hidrogeoloskim. Osobinama stijenskog masiva Geoloske karakteristike koje ujecu na svojstvx stjenovitih masiva su Kompozictiastjene, pukotine, dijaklaze, rasjed, alternacije, anizotopija, unutarnji naponi, faktor vrijeme. Inzenjerskogeolotke karakteristike su: Struktura: sastav povsSine, rastlanjenost geolofkog profila (sedimentne stijene - slojevitost, metamorine stijene - slojevitost, magmatske stijene - lucenje), unutragnja grada geolotkih etaza; strukturno mehanitke Karakteristike: pukotine i povrSine odvajanja, kontakt igmedu elementarnih dijelova stiiene itd mehanidke karaktenistike: p, €vtsto¢a 8 E, D, G,K, p, stabilnost, 9, ¢, dinamigke karakteristike Ejyq, Haynr Tos it P. Si Hidrothnithe gradevine 2. tsratni radon u Hidrogeoloske karakteristike uvjetovane su gradom terena (filtracija uty filtacija u stijend, stroktuenim odnosima i tektonikom, Kod toga razlikujemo: hidrogeoloske kolektore u funkeiji vodoprovodnika intergranularne poroznosti, pukotinske poroznosti i pukotinsko - kaveronozne proznosti (kt8), hidrogeoloske izolatore (u funkciji hidrogeoloskih barijera) 4 hidrogeoloske barijere © kSkim terenima oborine se direktne infitriraju u podzemlje 4 gravitiraju razradenim podzemnim kanalima prema zonama istjecanja. Za hidrotehnicke objekte u krSu od posebnog znaéaja je da se utvrde 1, Pritodne hidrogeoloske karakteristike = nivo podemnih voda (jedan ili vike, = kretanje podzemnih voda, veze ponora, izvora i estavela dubina okréenosti; 2. Poreme€aj pritodnih hidrogeoloskih odnosa uvjetovan izgradnjom (Guboki temelji, injekeijske zavjese, dovodni i advodni tuneli, ita 3. Stvaranje novih hidrogeolo8kih odnosa i hidrauligkih uvjeta ofjecanja du krSkih kanala, posljedice potapania ponora, izvora Gavori + ‘Trebiinjice izgradajom brane Granéarevo potopljeni eca 77m). Hidrogeototki se uvjeti mogu gotovo radikalno izmijeniti sredstvima inZenjerske tehnike: sniZenje nivoa podzemae vode explenjem, dreniranjem, utjecajem injekeijskih zaviesa itd, Medutim, geolotky strukruru stijenskih masa teba smatrati kao najpostojaniju intenjerskogeolotku karakteristiku stijenskog masiva, koja se ne moze bitno zmjeniti, 2 od koje zavise osobine i karakteristike hidrotehnickog objekta Od najveéeg znagaja za hidrotehnickog inzenjera jest da se upozna s poreme¢ajima u Zemijinoj kori. Naime, od trenutka nastanka stijene su izlogene haprezanjima: zbog pritiska, savijanja, istezanja, uvijanja itd. Kao rezultat toga javljaju se poremecaji u sujensko} masi. ‘reba razlikovatt lokalne poremetaje ~ pukotine | poremecaje koji zahvacaju veée oblast - rasjedt. Pukotine mogu biti raalitte velitine, nevidljive do duzine nekoliko kilometara, Mogu biti otvorene il zatvorene, a prema obliku i veligini imaju razne nazive, kao na primjer dijaklaze pukotine Koje presiecaju po dubini veei broj slojeva Nuzno je detalino poznavanje prostornih geometrijskih karakteristika slojeva § pukotina u ispucalim stjenovitim masivima, jer se na tim karakteristikama, osim ostaloga, osniva izucavanje stabilnosti na klizanje i smicanje. Zbog tektonskih pokreta u kori Zemle slojevi, pukotine i rasiedi mogu biti, kao Sto je ve¢ istaknuto, biago ili velo nagnut;slojevi raznovisno izuvijani na kratkom prostoru, a pukotine P. Sijié- Hidvotehnie gradevineBL 1. Uvod i rasjedi orijentirani u ratnim pravcima. Slobodno se moze reéi da najveci 2naéaj 1 hidrotehnickoj ingenjersko} praksi imajy lokalni poremeéaji - pukotine Da bi se u prostort tofno odredile njihove karakteristike potrebno je poznavati = pravae pada, + pravac pruzania, + padni kut Posnavanje i proueavanje nag- nutosti i pravea prubanja slojeva i pukotinskih sustava od poseb: nog je znagaja ne samo za indenjersku geodinamiku (stabil- nost padina u akumulacijama), nego i 2a stabilnost hidro tehnigkih gradevina i prijenos sila s objekta na temele Slika 1.2.1 Pravac pada i pravac prufanja Na geolotkim podlogama karakterisike nagnutosti t pru2anja prikazane su arafigki i broiéano, na primjer: 143 / 40 pravac ptutanja 7 pravac pada 145° y - kut koji pravac pada zatvara s azimutom (pravac N - 8), 40° ot - kot pada pn Pravac peu2anja azimutom zatvara ut 145° = 90° il 145% + 90°. Registrirani podaci_na_osnovi terenskoga geoloskog snimanja i kartiranja pojedinih — podrugia, potrebnih za projekte gradevine lt tehnitkog zahvata, prikazuju se gralicki Koriitenjem ekvatorijalne ili polame projekctje (mreze) *polozajne" ili "referentne” lopte (slere) U grafidkom prikazu snimljenog diskontinuiteta koristi se poloZajna ilt referentna polulopta, Na shjede¢oj slict prikazan je transfer snimljenog diskon- Uinuiteta u polozajnu ilt referentau ‘Slika 1.2.2 Geometrijske poluloptu. araktertstike (v, a) Sine - Hidriehnidte grodevine B 2 Ista radovi Slika 1.2.3. Polarna (streografski oris) - 1 1 ekvatorijalna mreza - 2 kao projekcija polozeine lopte (sfere) Slika 1.2.4. Snimljena pukotina w ‘poloiajnoj potulopti RY agi ‘Stika 1.2.5. Dva diskontinuiteta u poloéajno} polulopti 1 odgovarajucoj polarnoj mrezi P, Sioié- Hidrotehniche gradevineLUvod Kod projektiranja hidrotehnigkih objekata najvige se koristi polars mrcéa w kojoj su toékasto prikazani prodori pola ravnine pada, snimljenih diskontinuiteta, kroz polozajau poluloptu, Na taj natin geaficki je odreden azimut (kut - v) i pad (kut @) ravine diskontinuiteta Statisti¢ka obrada “familje" diskon- tinuiteta u polamo} mrezi, poznato) kao Schmidtov todkasti’ dijagram (Walter Schmidt - 1925.), omogucuje, na osnovi konturnog. dijagrama famillje pukotina i krivulia razdiobe Gistribucije), primjenom teorije Vierojatnosti, izbor karakteristi¢nih, geometrijskih elemenata "statistickog skupa" za geostatitke i geodinamicke ‘Slika 1.2.6. Diskontinutet u polotajnoj Proracune. polulopti s polom ravnine pada (p,), frasom ravnine w polarnoj mrezi azimutom, padnim kutom f- uéestalost ‘Slika 1.2.7. Stauisticka obrada grupe diskontinuiteta (prema Wittke, W.) P.Sioié-Hidrotehnie gradevine 2 turatn radi it Utiecaj geomeinje diskoncinuiteta na prijenos sila s hidrotehnicke gradevine ra temele, na sigurnos, stabilnos ponaganje gradevine u tijeku viemena predmet Je suvremenih znanstvenih istrazivanja. Peva istrazivanja temelje se na ispitivanjima ispucaloga stijenskog masiva na fizikalnim modclima malog razmiera arevo (Krsmanovie, Dvodimenzionalni model lijevog oslonca lune brane Grat 1966). ‘STika 12.8. Tlaéne linife i rezultirajuée sile 2a razlicita optereéenja temelja Model a).prve pukotine pojavile su se kod optereéenia p = 0.3 MN/m?, a om modela kod optereéenia Pjaq0-336 MN/m?. Model b) pukotine | lom modela nastao je kod optereéena Pjog™0.27 MN/m? Za maksimalnu razinu vode w akumulaciji optereéenje temelja je 2a odabrani luk p=0.06 MN/mé Na slifedeéemu jednostavnom dvodimenzionalnom modelu ispucalog stijenskog bloka (blokovi I, IL II) prikazan je raspored pukotina uzrokovanih optereéenjem, kod razligte orijentacije i polovaja tagnih naprezanja 6} 1 Oy, i kod razliditoga njihova odnosa: u stupcu "a" 64/6,-0 u stupcu "b* 04/6,#0. Prijenos sila, rasprostiranje tacnih naprezanja po dubin! j oblik tostata (izostate = linije naprezanja, izobare - fnije Uakova) ovisno o nagibu slojeva jasno prikazuje slika v nastavku, Ova) jednostavan primer modelskog ispitivanja u laboratory vrlo dobra je iustracija problema fundiranja slozenih hidrotehnickih objekata i onstrukeija P.Sigié- Midrotehnicke gradevine16 o ® ONS 9 Slika 1.2.9 Ispitivanja na fizikalnom modelu malog razmjera za @ ayo0. b) o¥o,20 1 Uvod 2. Isnaini radon hhomogeno p-90° Slika 1.2.10 Ispitivanja na fizikalnom ‘modelu ujecaja pada diskontinuiteta rna prenos sila, Gaziev 1971 Treba istagi da su neodgovarajuéi istraini radovi, u velikom broju slugajeva u svjetskoj praksi, bili uzrok poskupljenja investiciskih| objekata Kao Skolski primjer prikazan je (eealan slucaj (2 prakse) usjecaja slojevitosti ne stabilnost padine, na {skop i stabinost temelja jedne lugne brane, Za ilustaciju. problema utjecaja rasjeda prikazan je slugaj lugne brane Frayle (Francuska). Uslijed prenosa sila na desnom osloncu doslo je do pokretanja stijene du postojeceg rasjeda kojemu se u tijeku gradenja nije davao veci 2nagaj. Stabilnost brane osigurana je sloZenom konstrukeijom kontrafora. Poloaj osovine tunela u odnosu ra pravac pruzania i pada slojeva ima Lutjecaj_na probleme koji se mogu javiti tjekom iskopa. 7 Poznata je injenica da je do rusenja velikih hidrotehnickih objekta, u najvecem broju slugajeva, dolazilo zbog nedovoljnih | neodgovarajuéih istraaivanja, 1 podloga 2a piojektiranje. Isto tako, ne samo jedan Put, pred sam pocetak radova bilo je nuzno odustati od projektiranog tipa objekta. Tako npr. projektirana luna brana Sklope morala se tijekom iskopa temelja zamijeniti nasutom branom od kamenog nabagaja s glinenom jezgrom. To je uvjetovalo izmjenu organizacije gradenja 5 velikim materialnim Stetama 1 zakaSnjenjem izgradnje toga znacajnog, objekta i hidroenergetskog postrojenja. Tt primjeri jasno ukazuju da se pogetni uvjeti {emeljenja mogu pogorsati_nepovoljnim prijenosom sila s hidrotehnicke konstruk- cije na uslojenu stijenu u temeljima 780 Stika 1.2.11. Ufecaj nagmuiih slojeva na stabilnost padine i iskop temelja brane 1. zeleni sriljac 2. tinygasti Seriljac 3. vapnovito tinjéasti skriljac 4, filmi vapnovito tinjéase Skriljac . Stojié- Hidrotehniske gradevine P. Siojé- Hdrowehniclegrafevine18. 1 Uvod ‘Sika 1.2.12. Luéna brana Frayle Na slijedeéo} slici su prikazana tt karakteristiéna polotaja tunela. U prvom studaju (2) mode se ofekivati odvalivanje u Yemenu tinela, au drugom slucaju (2) u bokovima tjemenog Iuka; 1 oba slugaja geotehnicki uvijeti su nepromjenjivt sduz osi tunela, ali se javljaju tetko¢e prilikom iskopa primjenom eksploziva P. Siojié- Hidrotewitke gradevine Slika 1.2.13. Usjecaj karakteristika slojevitosti na iskop temelja U trecem sluéajy (3) geotehnitki uvjeti su promjenjivi duZ osi tunela, ali su uti stabilnosti (odvala stijene najmanja), kao i uvjet iskopa miniranjem povolifi To je najidealniji slueaj. Cetwrti sluga) uvjetuje pésebne mjere osiguranja iskopa Kod velikih podzemnih dvorana na stabilnost jemenog svoda i bokova takoder veliki utjecaj imaju karakteristike pada i pru2anja slojeva (sedimenine i metamorfne stijene) i pukotina, odnosno karakteristke ispucalostistijenskog masiva Ceruptivne stijene - kaotigan sustay pukotina). \ ~h fl SO OE Podzemna sirojarnica, kantian sustay pukotina ‘Slika 1.2.14. Ujeca) slojevitosti na podzemne strojarnice, slojevi s padnim kutom @~ 90° i paraleini s uzduénom osi "P Sajid Hidrtehnickegradevine20 1 Ured Posebno treba istaci utjecaj rasjeda 4 rasjednih zona na sigurnost i sigumnost hidrotehnickih gradevina koje zauzimaju velike povsSine i duzine. Naime, u sluéajy jakih seizmickih udara dug aktivnih ili aktivicanih rasjeda w Zemljino} kori javijaju se zane vlaka i tlaka. Pojava tih zona utjete na ponaSanje hidrotehnitkih gradevina. Primarna svojstva stijena i sekundare pojave u kori Zemije, © kojima je bilo fijedi, utjeeu na reoloske osobine stijenskih masiva Jasno, poznavanje samo intenjerskogeoloSkih i hidrogeoloSkih karakceristika ispucalog stjenovitog masiva nije dovolino za inzenjersku praksu i tehnicka rjeSenja. Moraju se istrazith i izuciti ostale fizicke osobine stijena i tla: évrstoéa B, karakteristike otpornosti.@ i ¢ statiéke deformacijske karakteristike: E, D, i: dinami¢ke karakteristike: Baya Hyyns Vps Vp Tor G, Ky. To su podrugja koja pripadaju znanstvenim disciplinama géotelinike (mehanike tla i mehanike stijena) i zemljotresnog inzenjerstva, Inugavanje stijena na uzorcima gradevinskog materijala pripada disciplini o ‘aradevinskim materijalima, Na hidrotehnickim objektima primjenjuje se preko 120 istraznih postupaka i metoda: topografski, geolo3ki (Inzenjerskogcoloski, hidrogeoloski), geotehnicki, hidroloski, hidrauligki, kemijski, bioloki, daljinska detekeya itd. Bit ée istaknute samo tri grupe istrazivanja bez dijeg bi poznavanja bilo tesko shvati sloenos hidrotehnizkog projektiranja i geadenja, i to: ~ daliinska detekeia, geofizitka istrazivania stati¢ka ispitivanja deformacijskih kacakteristika i karakteristika fotpomnosti tin sit’ P. Siolé-Hidvotenicke gradevine 2 trata rade 21 2.2, DALJINSKA DETEKCUA Posebnu: paznis tijekom istrainth radova mora se posvetiti akumulacijskim prostorima, gdje se opéenito istiéu problemi vododrtivost ~ problemi potapanja velikih povrSina, obradivih podruéja, naselja, komunikacija, - hidrolotke, hidraulizke | meteoroloske promjene, ~ geoloska degradacija, rizik od padinske erozije, ugrofavanie stabilnosti padina radi ucestale 4 stalne promjene razine vode u akumulaciji Crizik od Klizanja i smicanja), = Fizik od fluvijalne dinamike, moguénost formiranja i pojave nepredvidenih velikih vodnih’valova, + tlozenje nanosa, + hidrogeolotke pojave (monitoring - vidi tablicu 1.2.0), ~ inducirane seizmicke pojave U najnovije viijeme primjenjuju se nove metode istrazivanja 1 kontrole realiziranih hidrotehnigkih objekata. Te su metode ~ metode daljinske detekciie razvijene Koriftenjem zrakoplova i satelita Povilina aerosnimaka do 25 km x 25 km ogranigena je karakteristikama suvremenih turbomlaznih zrakoplova i visinom njihova leta od 3 do 24 km. Iznad Visine od 24 km koriste se sateit, diji snimei pokrivaju povrdinu i do 200 km % 200 km (vidi tablicu 1.2.2) Mnostvo je novih znanstvenih spoznaja do kojih se ne bi moglo dot bez satelita, koristenjem daljinske detekcije. Kada se iguzmu vojni sateliti (otoistrazivanje, Spijunaza, utvrdivanje eksplozija nuklearnog oruzja, otkrivanje sklonisia raketa i sl),ve¢i broj satelita, svemirskih laboratonja 1 sondi sluzi u miroljubive svrhe, To su: znanstveni sateliti za istrtivanje Zemljina bliskog prostora, + astronomski sateiti, + sateliti za geolodka istrazivania, = biosateliti (eksperimenti s bilkama i Zivotinjam = meteorolotki satelit, sateliti 2a ispitivanje i prou€avanje Zemlje: rudnog blaga, poljoprivrede, vodnih povrina, zagadivanja itd ~ mjerni satelit: monitoring akumulacija, brana itd sateliti za ispitivanje novih sustava (primjenjena tehnologija, telekomunikeacijski sali, navigacijski satelit P. Stojié - Hidvotehnicke gradevine2 1. Uvod Isti¢u se slijedece metode daljinske detekcije: Multispektralna daljinska detekeija osniva se na Ginjenict da svaki predmet na zemilji ima odredeni intenzitet zrazenja u spektralno} skali i na razliite natine upija, odrazava 1 prelama svjetlost Elektromagnetska radijacija omogucuje izlazak iz uskih granica vidhivog spektra (valna duzina 204-075 jum, 4x4107-7.5-10°"m). Svaki snimak sadréi oko 250 tonova i potrebni su posebni elektronski uredaji za interpretaciju snimaka. Svaki ton predstavija odredenu geolosku formaciu ili prepoznatljivu pojavu i neku Grugu karakteristiku Zemljine kore ili povrSine. Osobine elektromagnetskih valova vise o njihovo} valnoj duzini i frekvenci Infracrvena rermografija korstiCinjenicu da tijela razlitte temperature razlicito zrage u infracrvenom dijelu spektra. Tehnika satelitskog snimanja temperatumog zragenja osniva se na posebnom aparatu (skeneru) koji je osjetliv na promjene temperature od samo 0.2 C. Tablica 1.2.1 Vrste senzora i primjenjivost Ee IE 1) po aah Bae i 10/5 ELE ULTRAOSET WA KAMER @ || * | rman “My off t-[-f-] | TADARSKA PREDSTAVATENINA 8 “EE : INFRACHVEN SNR el CECE LCEE macrinsistexrsowere el |=|-| |= [2 : magnetar —e | -l2]?]ole HERGVAIN SADA 2 | “LE vnnovaaasrerronerse —@ | ? - : iz arakoplova, = iz satelita—(G)~ ugraden u novi LANDSAT + postoje uvieti da se primijeni odredeni senzor 2. tsa radovi 23 Tablica 1.2.2 Zrakoptovni i satelitski snimei Tamsin] [Posonie] [Tote] [vane | [RES] Ramdas eal ee es | Potost Con am [ ago tana ster Et in ‘an poaes d seit eno ve Sitar Roncenircia selokaj podatala Reka Redukeia keseenie podaaiy kcenie pods i "Feoretka analiza invomacis Roe ‘Optigka obrada rie 8 lek Digialna obsada oda srcoho| din Mout EM ruijacie aL Mirada fFereraka prove Thocekeia snerpaca Uiananje powesaks a Tabor lies presence T Talaz finalnog pods P. Sujié- Hidrotelnitke gradevine24 1 Ud 2. Lane rato 25 GEOFIZICKA ISTRAZIVANJA KOD HIDROTEHNICKIH OBJEKATA 2s Albert Einstein: *Nijedna znanstvena spoznaja nije tako uzvitena da je u jednostavnom obliku, bez znonshvenik okvira, ne bi mogli razunjett 1 neupusent Afirmacija geofizickih metoda u rietavanju problema iz hidrotehni¢kog gradevinarsiva nije bila nimalo laka. Veliki i delikatni zahtjevi koje postavljgiu hidrotehnicki ingenjeri u oblast inzenjerskogeoloske, hidrogeolotke i geotehnicke problematike, kao i potreba da se postavlieni problemi brzo i efikasno rjesavalu, luyjetovalt su sve intenzivnijy primjenu geofizickih metoda, Geofizitke metode same po sebi nisu dovoline i nemaju univerzalnt karakter Nithova puna vrijednost i efikasnost moze se oGekivati samo u integracii s ostalim istadivackim metodama i postupcima. Medutim, bitno je da geofizitke metode u hidrotehnici postaju neophodne U prosiosti, istraani radovi u podruéju hidrotehnike nisu bili mnogo zaswuplieni Gradilo se dosta sporo, 2 projektialo ‘na sigurno", tj. izbjegavale su se manje povoljne lokacije. Teznja da se u kratkom vremenu, i uz relativno nisky cijenu, dobiju potrebni i dovolino pouzdani podaci za projektiranje, uvjetovali su izmedi ostaloga, i razvoj geofizickih metoda istraZivanja, Tako se stvorila nova disciplina = Indenjerska geofizika, Ingenjersku geofiziku weba tretirati kao oblast geoloskih znanosti koja provdava karakteristike zemljine kore i to njenih gorajh horizonata u vezi s ingenjerskom djelarnoscu. Tabelarno su prikazane metode geofizickog istrativania i karakteristike koje se mjere Metoda Karakteristike koje se mjere Gravitaciiska ‘gravitaciisko polje Magnetska stalno ilj inducirano magnetsko pole Seizmicka braina seizmickih valova Radiometriska spontana ili izazvana dezintegraciia Elektrignog potenciala saalika elektrifnog, potencijala Specifiéaog ei. otpora razlika el, potencijala i jagina struje ‘Slike 1.2.18, Satelitski snimak Elektromagnetska prostiranje elektromagnetskih valova Termalna razlika temperature Juina Hrvatska, Istoéna Hercegovina, Zapadna Crna Gora: more, rijeke i jezera Sonitna cine (evans (eae P. Sioié- Hidrowehnithe gradevine P. Siji- Hidrotlnicke gradevine26. 1 Wvod 2. Isreal radovi 27 Gravitacijska metoda ‘Ova metoda temelji se na mjerenju elemenata pola sile teZe koji su posljedica odredenog rasporeda podzemnih stjenovitih masa ili geoloskih struktura razligite gustoce, s ciljem otkrivanja vecih pukotina i kaverni uslijed deficita mase u stijenskom masivu, Metoda se koristi kod izgradnje derivacijskih hidroenergetkih objekata s dovodnim tlagnim tunelima, u cilju otktivanja kaverni i pecina u blizini ‘skopanog tunela. Magnetska metoda Ova metoda nema veéu primjenu u reSavanju inzenjerskogeoloskih i hidrogeoloskih problema. Korist se za otkrivanje metalnih konstrukcija, cjevovoda itd Radiometrijska metoda Razlikuje se prirodnt intenzitet gama 2raéenja, koji je proporclonalan sadrZaju radioaktivnih elemenata y stieni i inducirana radijacija, koja zauzima vazno mjesto uv hidrogeoloskim istrazivanjima, prilikom praéenja i oznaéavanja podzemnih vodenih tokova i veza. To se izvodi primjenom radioaktivnih indikatora, Oni su ‘mnogo pouzdaniji od primjene i upoteebe boje, soli ili drugih sredstva za praéenje, koja su jako podlozna uijecaju difuzije, sto kod radioaktivnih indikatora nije luda) Elektromagnetska metoda Ova metoda nalazi rijetku primjenu u krSkin terenima, gdje se koristt 2a otkrivanje veéih podzemnih pukotina i kanala ispunjenih vodom, ali u sluéajevima kada su oni dosta blizu poszline terena Termaina metoda ‘Metoda se temeli na mjerenju temperature tla il temperature u istraZnoj busotini Stijene, zavisno od svojih neki svojstava, kao i od svoga rasporeda u zemljino} kori, razliito provode toplinu. Prisustwo podzemne vode ut nekim vrstama stijena manifestisa se preko znatnih temperaturnih promjena. Ima primjera gdje je primjenom termalne metode togno utvrden poloZa} rasjedne zone, zahvaljujuci intenzivnoj cirkulaciji tople vode Ie tabelarnog prikaza metoda koje se primjenjuju u inzenjerskoj geofizici najopsezniju primjenu imaju elektritne i seizmitke metode istrazivanja, Elektrigne metode istrazivanja Elektrigna istrazivanja predsavijaju jednu od najbitnih geofizickih metoda u cilju proueavanja geoloske grade gomjih dijelova Zemljine kore, kao | mnogih fizikalnih osobina stijene i stedine koja se istraZuje. Po broju postupaka i Siroko} moguénosti rjeSavania raznovrsnih problema elektrigna istrazivanja spadaju medu najuniverzalnija u geofizici. Oni se Sicoko koriste za geoloSko kartiranje pokrivenih povesina, za istraivanje rudnih lezista i naftonosnih struktura, a narotito za feSavanje mnogobrojnih problema inzenjerske geologiie | hidrogeologije P, Sid Hidrotehnike gradevine Primnjena elektriénih metoda istradivanja osniva se na razlikama elektrignih i donekle magnetskih osobina stijena, Pored toga, neka geoloska tela kada se nadu u odredenim uvjetima stvaraju viastio elektriéno polje. Elektriéna i magnetska svojstva su = Elektriéna vodljvost yi njena obmuta veligina, specifigni oxpor p, Diclektrigna konstanta ¢ (svojstva izolatora s obzitom na ponaéanje uy elektrignom poll, = Magnetska propustlivost @. [Na temeljy izmjerenih | interpretiranih mjerenja na povrsini Zemlje stvaraju se do izvjesnog stupnia, zakliuéci o geoloSko} gradi terena, osobinama stijena i dr. Metoda vlastitog elektriénog potencijala koristi prirodna potencijalna polia (av direkina metoda). Karakteristike ovog polja mjere se s povrSine terena, Medutim, prirodno elektrigno polje mora biti takve jaéine da je mjerhivo standardnim ‘geofizickim instrumentima. Metoda se koristi za otkrivanje podzemne vode ispod. rnanosa, 72 otkrivanie i pragenje stacih rijecnih Korita i dolina. U krékim terenim: ako se podzemni tck ne aalazi duboko ispod povrSine, moze se odrediti polozaj i pravac toke, Mierilo za tloet za dijagrame ‘Slika 1.2.16 Podzemni tok utvrden na osnovi anizotropije vlastitoga elekiriénog polja dijagram vlastioga elektricnog potencijala pojedinth totaka, VAA- 2st poszemnog tok, f= izvor vode na povslini, Mjerenjem vlastitog potencijala du2 istra2ne bufotine mogu se dobiti podaci (© hidrogeoloskim karakteristikama, kao Sto su mjesta poroznih i propustjvih stijena, kao i mjesta dotjecania 1 ofjecanja vode. Metoda specifiénoga elektriénog otpora temeli se na Einjenici da stijene uv razlititom stupnju provede elektrignau struju, Sto je uvjetovano velicinom specifignoga clektrignog otpora, Elektriéna otpornost stijena mijenia se u Sirokim sranicama od dijelova 1 ohma do milijuna ohma P. Siojé- Hidrowhniile gradevine28. Fee fuer Sxstind Rot Semin le, sata vod rusesean [ow] RREEWIAC! pe lowru nae ae ‘Slika 1.2.17. Specifiéni elekiriéni otpor stijena (SEO) Specifieni otpor je najizrazenija karakteristika stijena te se najvect broj metoda abivanja osniva na mjerenju tog parametta Cindircktna metoda istrazivanja). Pogodnim rasporedom transmisiiskih - napajajudih (A i B) i potencijalnih - prijernniht ow TN) elektioda stvara se elektriéno polje w trodimenzionalnom poluprostoru - 1 stijenama. ae = fon an = fo Slika 1.2.18. Simetriéan raspored elektroda kod metode SEO jagina struje koja se predaje elektrodama A iB, V_ elektritni potencial AV ~ razlika potencijala izmedu elektroda M iN. = elektrigna otporost homogene izotropne sredine, koju u prirodnim uvjetima rijetko nalazimo. Stijene su obitno heterogene i anizotropne, te je p,,prividna vrijednost specifiéne elektriéne otpornosti = koeficijent koji ovisi o rasporedu elektroda. P.Stojié- Hidrotehnicke gradevine 2 Tetra radovt 29 PPr ‘STika 1.2.19. Strujne linije w tu: p> py U okviru ove metode razvila su se dva samostalna natina ispitivanja ito; metoda lekeritnog kartiranja (profiliranje)-EK i metoda elektritnog sondiranja-ES. AMON B Metoda elektriénog kartiranja ranja koristi jedan konstantan raspored elektrodnog sustava koji se pomige du2 izabranog profila ispitivanja. Potencijalne clektrode M i N nalaze se u sredignjem dijelu duzine AB koja je jednaka 1/3 AB. Na taj natin obubvaéen je uvijek jedan konstantan volumen stijene, Da bi se doglo do nekog sloja, razmak strujaih elektroda treba da je 4 - 5 puta vete od te dubine (Ova metoda pogodna je za odredivanje promjena po horizontal, a moze se koristiti za 1. prougavanje geoloskih struktura: antilklinala, sinklinala, depresija, bora itd, ‘orkrivanje i praéenje tektonskih i drugih oiteéenih zona, determiniranje toloskog kompleksa, pronalazenje i ogranifavanje vodonosnih slojeva, odredivanje morfologije 1 litolotkog sastava starih dolina, krSkih polja itd Slika 1.2.20, Tok strujnih linlja: @) w homogeno} sredini p, b) w nehomogero| sredini ps, P.Sioié- Hidroehnie gradevine30. 1. Uvod eS PoP BRP Sika 1.2.21. Dijagrami elektriénog kartiranja razliitth geoloskih profila Metoda elektritnog sondiranja je jedna od najée8e primjenjivanih metoda clekiriénog istrazivanja. Tom metodom prougava se promjena elektriéne otpomosti po dubini i crta se geolektriéni profil, Od geoloskog profila razlikuje se po tome Ko se izdvajaju slojevi istih ii slignih elektri¢nih otpornosti. Granice izmedu tih slojeva ne moraju se poklapati sa stratigrafskim ili licolo8kim Metoda elektrignog sondiranja se sastoji u shjedegemu: ne mijenja se poloza} centra elektrodnog sustava, fj, poloza) prijemnih elektroda M i N, ali se poveéava rastojanje elektroda A iB, te se time poveCava i dubina prodiranja struje u zemlju pa na elekirignu otpornost utjeéu 4 stijene koje se nalaze na veeim dubinama, @ Postoji vise rasporeda elektrodnog sustava, all se Istiée samo simetri¢ni i troelektrodni raspored. Tip elektri¢nog sondiranja bira se u zavisnosti od Simetriéni raspored elektroda _topografskihuyjeta » U simetrignom rasporedu udalienost 28 a * prijemaih elektroda M iN (1) ostaje epromijenjena, a udaljenost napajajucih clektroda AB/2 jednako se mijenia. a ape #4 Troelektrodni raspored Primjena ove metode veoma je Siroka i raznovrsna u mnogim oblastima geoloike problematike, a posebno u cilju rjeSavanja inzenjerskogeolotkih i hidrogeoloskih problema, kao So su: 1. odredivanje podzemnih bazena i kanala (zapunjenih kvartarnim ili tercijarnim vodonosnim sedimentima), 2. odredivanje podzemnih strukwurnih barijera koje utjeéu na podzemne tokove i raspodjelu vode, 3. odredivanje rasieda i rasiednih zona, 4. odredivanje granice izmedu slatke i slane vode u priobalaim morskim podrughima, 5. odredivanje dubine *bedrocka* (osnovne stijene) na mjestima iagradnje brana itd. .Siolié- Hidrotehntke gradevine 2 datratn radovt 31 6, ocjenjivanje osobina i karakteristika stjena dud trase projektiranth, hidrotehnickib tunela, 7. pronalazenje mjesta s pogodnim gradevinskim materijalom u Sto Dli2o} okolint objekta (nasute brane), 8, ispitivanie stabilnosti obala, ponaéanja i vedodr2ivosti akumulaciiskih bazena, kontrola hidroenergetskih objekata, 9. odredivanje dubine oktSenosti stijena i pravea okrSenosti Slika 1.2.22. Dijagram elekiricnog _Slika 1.2.23. Nekoliko karakteristicnit sondiranja geoloikih profila s odgovrajucim dijagramima elektricnog sondiranja Karotaz buSotina U prethoddnim izlaganjima opisane su metode geofizickih israzivanja kod kojih se koriste podaci mjerenia s povrSine trerena ((zv. povrSinska prospekcija) Medutim 3iroku primjenu imaju i metode merenja ispod povrsine terena u istraznim bufotinama, Taj naéin mjerenja poznat je kao karoral butotina ‘Ovom metodom geofizickog istrazivanja mogu se odrediti: dubina | prostiranje vodonosnog sloja, njegov kontinuitet, poroznost, vodopropustljivest, stupan} zasigenosti, struktura, Kemijske karakteristixe vode, dimenzije prirodnih otvora uzdud busotine, itd. Postupel Koji se primjenjus ~ elektrigna otpornost stijena, = vlastiti elektrigni potencial, = prirodni intenzitet gama zraéenja, inducirana radioaktivnost (neutron i gama), * temperaturni gradjent, = elektsigna provodliivost vode u busotini, sonigni impulsi P. Sijié- Hidroiehnide gradevine32 Ura Metoda naclektriziranog tijela (Ohm) sean Ovom metodom prouava se Uumjetno elektriéno polje uvjetovano tijelom dobre provodljivosti koje istrazujemo (vodeni tok), a u koji je uvedena elektriéna struja - jedna clektroda u tijelo, a druga vu *beskonagnost?, Ova metoda se s uspjehom primjenjue 2a odredivanje pravea i brzine kretanja podzemnog {oka vode i to samo na osnow jedne | jstrazne buSotine sara Slika 1.2.24. Ovisnost elekiriénog ‘olpora vode od sadrtaja NaCl ‘Sika 1.2.25. Odredivanja pravea i Drzine kretanja podzemne vode primjenom metode naelektriziranog ‘jela (Koncentrirani rastvor Iuhinjske soli - NaCl) Krivulia potencijala do uvodenja elektrolita —-— Krivulja potencijala nakon 1” i 20 minuta nakon uvodenja elektrolita Krivulia potencijala nakon 3 i 10 minuta nakon uvodenja elektrolita HL Polodaj teti8ta odgovarajuéih Krivulja potencijala Radijusi na Kojima je registrirana promjena potencijala ©M — Miesto uzemljenja potencijaine elektrode M A,B Strujne elektrode Zlatan radon 33 Selzmitke metode istrativanja U mnogim oblasima ove metode su postale neophodne i nezamjenjive. Nekad se koriste kao osnovne i samostalne, ali u veeini sluéajeva su u integraciji s geotebnigkim metodama istrazivania Seizmiéka istrazivanja temelje se na postojanju korelaciiske ovisnosti izmedu prostiranja elastiZath valova u pojedinim sredinama s htosteatigrafskim svojstvima te sredine. Ova ovisnost je naro¢ito izrazena kod sedimentnih stijena koje se odlikuju slojevitosé. Kao osnova seimi¢kih metoda istrazivanja sludi teorija elasti¢nosti, jer vecina realnih geolo%kih tjela sljedi s dovolinom tognosu, pri djelovanju naprezania koja ne prelaze granicu elastignosti, Hookov zakon: ako se postupno povecava opterecenje, onda naprezanja i deformacije rastu proporcionalno opterecenjt. Za Ispitivanje se koriste elastiéni valovi koji su rezultat udara ili eksplozije (stacionarni seizmiki izvori). Kao rezultat transformirane energije udara ili eksplozie, u geoloskoj sredint javijaju se dva vida zapreminskih elasti¢nih valova longitudinalni - L i tranzverzalni - T. Kod longitudinalnog vala Cestice su izlozene naponu tlaka i vlaka u praveu rasprostiranja vala, a kod taazverzalnoga éestice su izlotene osciliranju u praveu okomitom na pravac rasprostiranja vala. Valovi L i T prelaze iste putanje, ali oni se cegistriraju u razliitim wenucima, jer je brzina longitudinanog vala 1 (Ut primarnog - P vala) veca od braine tranzverzalnog 1 (Gli sekunderaog - S vala). Amplitude L valova su w pravilu manje od amplituda T valova, Kad longitudinalni val udari u granicu elastiénog diskontinuiteta on se rastavija nat 1. Odbijeni Creflektirani): longitudinalni 4 tranzverzalni, 2. Prelomljeni (cefraktirani): longitudinalni i tranzverzalni ‘Slika 1.2.26. Upadni longitudinaini - L val (po J.J.Jakosky) P. Siojié-Hidvotehnike grodevine3. SMJER_SIRENJA VALA Udaljenost oda do b— duiina vata Vrijeme trajarjaod a dob~ period vala Slika 1.2.27. Smjer Sirenja P i S valova i poremeta) éestica P. Sion Hidrothnilke gradevine 1. Uvod 2. strate radovt 35 Na tim principima temele se osnovne metode seizmitkog ispitivania i to 1, Refleksivne selamitke metode 2, Refrakcione seizmizke metode. E - miesto predaje energetskog impulsa, G, + geofon Slika 1.2.28. Seizmichi zraci w sludaju dea horizontala elastiéna sloja E-Gy dirckini seizmithi val, E-B-G, refloktiran val, E-A-CG, refraktiran val Seiamizki viiovi v sluéaju dva horizontalna elastigna sloja s vecim brojem geofona uzdut profila kojt se istraduie. cen ‘Slika 1.2.29, Hodohrone elastiénih valova u sluéaju dva horizontalna sloja P. Siolé« Hidroihwitke gradevine36 1. Uvod Napomena! Geofoni su iastrumenti Koji transformiraju valovno kretanje u lektriéne impulse, koje prenose do seizmitke aparature gdje se pojagavaju i snimaju na fotopapir Refleksivna metoda istrativanja Primjena ove metode ima niz prednost, ali se malo koristiti u gradevinarstvu adje su dubine istrazivanja esto ispod 30 m. Ova metoda ima veliku primjenut kod istrazivanja naftnih polja, adie je dubina istrativanja veli _S——*S ka, Kod veéih dubina javljaju se lakoder potesko¢e kod interpre lacije 2bog efekta "multiple refle- ctions* na kontaktu elastignih slojeva, U hidrotehnici refleksna me. toda se uspjeéno primjenjuje kod ‘strazivanja talozenja u akumu- lacijama iu istraZivanju podmor- ja. Opéenito, kod istrazivania 'spod vodene povrsine. ‘Slike 1.2.30. Shematski dijagram primjene refleksivne metode kod “offshore” istrativanja podmorja Refrakcijska seizmitka metoda Mnogi se problemi inzenjerske geologije, geotehnike i hidrotehnitkih objekata mogu djelomigno ili potpuno sijeSiti njenom primjenom, kao na primer ndredivanje tektonskih poremetaja, rasjeda, okrenih zona, moloskih osobina, nekontrolirano isjecenje vode iz akumulacija, ta; otkrivanje vecih podzemni Supliina 4 pecina, odredivanje dubina osnovne stijene, otkrivanje starih djeenih korita, starth jezerskih dolina, itd; izbor dubine fundiranja na osnovu dinamickih elastignih karakte- ristika stjene "in situ’ i kontrola th Karakteristika tijekom izgradnje 1 eksploatacie; = ispitivanje i kontrola dinamizkih elastiénih ka wo gradevini Odredivanje dinamickih clastiénih karakteristika stijene jedan je od najvite primjenjivanih postupaka u i2gradnji hidrotehnickih objekata, narocito brana i tunela kteristika betona 2a ispravno projektiranje 4 kontralu ponaSanja narogito betonskih brana i tunela neaphodno je poznavati realne uyjete fundiranja j medusobno djelovanje kompleksa hidrotehnicka gradevina - brdo. Za utvrdivanje tih osobina postoje dvije metode: dinamidka { statigka, Svaka od njih dlijeli se na ispitivanja "in situ” #u laboratorju B. Sioié- Hidrowehnidhegradevine 2. straint radovi 37 Dinamicka laboratorijska metoda ispitivanja elastignih osobina stijena Cultrazvugna metoda) iavodi se na uzorcima stijene Rezultattih ispitivanja nemaju neku siru praktiénu primjenu, osim za usporedenje i ocjenu degradacije stijene: Egyn Cin situ) © Egy (na wzork), Treba napomenuti da uw suvzemenim istradivanjima nalazi primjenu i metoda "Sonic integrity test’. Princip ispitivanja takoder se osniva na Sirenju elastiénog vala (koji se izaziva impulsom - instrumentiranim éekicem), Kojt se djelomigno tlt potpuno reflektira u Sitokom frekvencijskom spektru kada nailazi na bilo koju fizitku prepreku, Metoda uvjetuje koritenje ra&unara posliedne Jeoafiguracije. Za sada vecu primjenu ova sonigka istrazivanja nalaze u kontroli betonskih hidrotehnitkit gradevina, kao 0 su betonske obloge derivaciiskih tunela pod Hlakom (debljina izvedene obloge, defekati i prekidi u oblozi, nehomogenost i degradacija, kontakt stijena - betonska obloga, modul elasticnosti. ‘Terenske metode ispitivanja elasticnih karakteristika stiena na osnovi Sirenia clasticnih seizmickih valova prutaju pouzdane podatke za prakticnu primjenu. Osnovne prednosti dinamickih setzmigkih impulsnih metoda nalaze seu ‘moguénosti da se obuhvati veliki Volumen stijenske mase i dobiju prosjeéne viijednosti modula elastignosti stijenskog masiva (Egy,) | druge elasticne karakteristike uzdv2 odabrananih pravaca j profila e0rom VRUEME U ms UDALIENOST 09 TOCKE UOARA ol to 30 1a 80H Slika 1.2.31. Shema direktmog i refraktiranih seizmiGkih valova za slucaj s tri hhorizontaina sloja, hodokrona brzina i geoloski profil . Slojié- Hidroichnike gradevine