Gradevinski fakultet u Rijeci Fizika zgrade

Prijenos mase
Pod prijenosom mase podrazumijevamo transport zraka, vodene pare, vlage i vode i
njihovih sastojaka (na pr. soli otopljene u vodi, vodena para pomiješana sa zrakom).
Primjeri takvog prijenosa su cirkulacija zraka u sobi, transport vodene pare kroz
gradevinsku konstrukciju (na pr. zid ili krov), transport vode i soli kroz fasadnu opeku,
apsorpcija CO2 u svježoj žbuci.
Prijenos zraka (zrak, vodena para i drugi plinovi pomiješani sa zrakom) i vlage (led,
kapljice vode u zraku, vodena para, kapilarna voda, voda u porama, zajedno s tvarima
otopljenim u njima) od velike je važnosti za funkcionalnost gradevina. Vlaga je
cimbenik koji najviše smanjuje kvalitetu zgrade i njenih konstruktivnih elemenata
(studije ukazuju da je kod problema sa zgradama, u 70% slucajeva direktni ili indirektni
uzrocnik vlaga).
Prijenos mase može se dogadati samo u materijalu s otvorenim porama, tj. u materijalu
koji ima izložene i medusobno povezane pore promjera veceg od promjera molekula
materijala koje prolaze kroz njega. Ako su pore materijala manje od promjera molekula
ili ako pore medusobno nisu povezane, odnosno, dostupne, nema transporta mase kroz
takav materijal. Promjer molekule vodene pare je nešto manje od 0.3 nm, a voda se
sastoji od velikih nakupina takvih molekule koje (nakupine) imaju znatno veci promjer,
tako da su moguci materijali koji su vodonepropusni, a vodenu paru propuštaju (stvar je
samo u velicini pora u materijalu).
Uz prijenos mase vezan je i pojam entalpije za kojeg možemo reci da oznacava kolicinu
topline koja se prenosi istovremeno s prijenosom mase (jer i masa koja se prenosi ima
na sebe vezanu odredenu kolicinu topline). Entalpija je znacajan pojam jer, uz tri vec
prije nabrojena, opisuje dodatni mehanizam prijenosa topline koji može, u odredenim
slucajevima, znatno ujecati na raspored temperature u materijalu.

Pojmovi vezani uz vlagu:

• Gustoca ρ [kg/m3], masa po jedinici volumena materijala koji ukljucuje i pore.
• Specificna gustoca ρs je masa po jedinici volumena materijala bez pora
(specificna je gustoca veca od gustoce za materijal koji ima pore, za plinove su
specificna gustoca i gustoca jednake).
• Poroznost Ψ [% m3/m3] (total porosity) je volumni udio pora u jedinicnom
volumenu materijala.
• Otvorena poroznost Ψο [% m3/m3] (open porosity) je volumni udio otvorenih
pora u jedinicnom volumenu materijala. Obicno je Ψο = Ψ.

Sadržaj (otvorenih) pora u materijalu odlucujuci je za propusnost pri prijenosu mase, a

mjerimo ga u odnosu na masu ili u odnosu na volumen 'cistog' materijala (bez udjela
pora).
ρ −ρ ρ
Ψ= s ≈ 1−
ρ s − ρa ρs
gdje je ρa gustoca zraka. Postotni udio otvorenih pora Ψο je onda manji ili jednak ovako
definiranoj poroznosti.
Udio zraka izražavamo kao:
• Udio zraka wa [kg/m3] kao masa zraka po volumenu materijala.
• Omjer zraka Xa [% kg/kg] kao masa zraka po masi suhog materijala.
• Volumetrijski udio zraka Ψa [% m3/m3] kao volumen zraka po volumenu
materijala.

Ivica Kožar vlaga, voda, zrak 1

Gradevinski fakultet u Rijeci Fizika zgrade

• Stupanj zasicenosti zrakom Sa [%] kao omjer izmedu sadržaja zraka u materijalu
i maksimalno moguceg sadržaja zraka u materijalu.
Na analogni se nacin može definirati sadržaj bilo kojeg fluida u materijalu. Tako se
definira i sadržaj vlage u materijalu:
• Sadržaj vlage w [kg/m3] kao masa vlage po volumenu materijala (opis cesto
korišten za materijale na bazi kamena).
• Omjer vlage X [% kg/kg] kao masa vlage po masi suhog materijala (cesto
korišteno za materijale na bazi drveta).
• Volumetrijski udio vlage Ψ [% m3/m3] kao volumen vlage po volumenu
materijala (najcešce za opis udjela vlage u jako poroznim materijalima).
• Stupanj zasicenosti vlagom S [%] kao omjer izmedu sadržaja vlage u materijalu i
maksimalno moguceg sadržaja vlage u materijalu. Može se definirati i kao omjer
otvorenih pora koje su napunjene vlagom i otvorenih pora dostupni ulasku vlage.
Treba biti jasno da se sadržaj zraka, vlage ili drugog fluida u materijalu odnosi samo na
otvorene pore u materijalu i stvarni sadržaj fluida je ρS gdje je ρ gustoca fluida a S
stupanj zasicenja pora fluidom kojeg razmatramo.
Izmedu pojedinih definicija sadržaja zraka ili vlage postoje odnosi
w w
(zrak) X a = 100 a Ψa = 100 a
ρ ρa
w w w
(vlaga) X = 100 Ψ = 100 =
ρ 1000 10
Istovremeno, udio zraka i vlage je u medusobnom odnosu

S + Sa = 1 (u parama je ili zrak ili vlaga/voda)

 w 
wa = ρ a  Ψo −  (zraku pripadaju pore gdje nema voda).
 1000 

U navedenom opisu pod sadržajem vlage u zraku misli se na vodu u raznim oblicima,
ali ne i na vodenu paru. Naime, vodena para miješa se sa zrakom i cini jedan njegov dio,
te je za modeliranje protoka pare bitan parcijalni pritisak pare (udio pare u ukupnom
pritisku zraka).

Stupanj zasicenost zraka parom

Ako su sve pore ispunjene vlagom, tada je udio vlage 100% a udio zraka je 0%; u
obratnom slucaju materijal je potpuno suh i zasicenost zrakom je 100%. Stvarna
zasicenost zrakom i vlagom je izmedu ovih ekstremnih vrijednosti, s time da su iznosi
medusobno komplementarni. Znacajne vrijednosti zasicenja su one koje odreduju
ponašanje materijala

Zasicenost vlagom Zasicenost zrakom Objašnjenje

S=0 Sa = 1 Potpuno suhi materijal (stavrno nemoguce)
S = SH - Granica intervala higroskopnosti
Odgovara relativnoj zasicenosti vlagom od 98%,
nema utjecaja na transport zraka
Scr - Kriticna zasicenost vlagom
Pri zasicenosti vlagom manjom od Scr nije moguc
transport vlage u materijalu, na transport zraka nema
utjecaja
Sc Sa,cr Kapilarna zasicenost/ kriticna zasicenost

Ivica Kožar vlaga, voda, zrak 2

Gradevinski fakultet u Rijeci Fizika zgrade

zraka
Kapilare su napunjene vodom, transport zraka kroz
pore nije više moguc; ispod ove vrijednosti zrak
struji kroz pore, kod zasicenja iznad ove vrijednosti,
više ne.
Scrf - Kriticna zasicenost vlagom za smrzavanje
Dostiže se kad je porozni materijal u dužem dodiru s
vodom i bez sušenja; u slucaju smrzavanja javljaju
se oštecenja materijala; što je ova vrijednost bliža
vrijednosti kapilarne zasicenosti, to je manja
otpornost materijala na smrzavanje. Za materijale s
velikom vlacnom cvrstocom ta je granica na
otprilike 90% zasicenosti vlagom.
S=1 Sa = 0 Potpuna zasicenost vlagom,
Materijal ne može upiti više vlage, takvo je stanje
moguce jedino u vakuumu ili uranjanjem u vodenu
paru (zaparivanjem).

Prijenos zraka i vlage

Transport zraka može se promatrati kao prolazak kroz pukotine i otvore (na pr. uz
okvire vrata i prozora) i kao prolazak kroz otvorene pore konstruktivnih elemenata. Prvi
slucaj se uglavnom može razmatrati putem Bernoullijeve jednadžbe, a drugi kao
ekvivalentan difuzija i tom vidu cemo posvetiti vecu pažnju.
Uzrok transporta zraka je gradijent pritiska kojeg mogu izazvati vanjski utjecaji, voda
koja se krece kroz materijal, vjetar, razlike u temperaturi i sastavu zraka. Prijenos vlage
je kombinacija prijenosa vodene pare i prijenosa tekucine. Prijenos vodene pare se
odvijaju putem ekvivalentne difuzije (uzrokovane razlikom u parcijalnim pritiscima
vodene pare u zraku s obje strane gradevinske konstrukcije) a putem prijenosa zraka
(koji sa sobom nosi vodenu paru u nekom omjeru, a krece se zbog razlike u ukupnom
pritisku zraka). Prijenos vlage odvija se putem kapilarnog izdizanja (ovisi o širini pora),
gravitacije (uglavnom u porama koje su preširoke za kapilarno izdizanje) i vanjski
pritisci (uglavnom vanjski pritisak vodenog stupca jer je on puno veci nego pritisak
zraka). Ne odvijaju se sve vrste prijenosa u svim materijalima:

Materijal Vodena para Voda

Ekviva. Tok Kapi- Gravi- Priti-
difuzija zraka larnost tacija sak
Bez kapilara, nije higroskopan
(materijal s vrlo velikim porama) X X - X X
Bez kapilara, higroskopan
(materijal s makro porama kroz koje može ici X X/- - X -
zrak, ako su pore male nema toka zraka)
S kapilarama, nije higroskopan
(pore dovoljno male da usišu vodu, ali X - X - -
prevelike za sorpciju)
S kapilarama, higroskopan
(pore dovoljno male i za sisanje vodu i za X - X - -
sorpciju)

Pojmom 'sorpcija' oznacavamo vezivanje vode uz materijal putem kapilarnog sisanja i

putem adhezije (vlaženja strukture površine).

Ivica Kožar vlaga, voda, zrak 3

Gradevinski fakultet u Rijeci Fizika zgrade

Utjecaj vlage na trajnost konstruktivnih elemenata

Prisutnost zraka u konstrukcijama nema veceg utjecaja na njih, no problem je u sadržaju
vlage (i vodene pare) koja se onda može kondenzirati unutar i na elementima. Takoder,
pronos zraka dodaje i transport entalpije u prijenos topline.
Vlaga sama po sebi ne mora predstavljati problem (na pr. kiša na fasadi od cigle,
kondenzacija vlage na staklu), problem nastaje kada vlaga postane uzrok dodatnim
naprezanjima i kemijskim promjenama u materijalu (a oko 70% svih štetnih utjecaja,
direktno ili indirektno, ima za uzrok vlagu).
Nevidljiva šteta:

Vidljiva šteta:

Ivica Kožar vlaga, voda, zrak 4