1. Pojam međunarodnog prava?

To je skup pravnih pravila kojima se reguliraju odnosi između priznatih subjekata

međunarodnog prava.
2. Izvori međunarodnog prava?
Glavni izvori su međunarodni običaji, međunarodni ugovori, opća pravna načela
Pomoćni izvori su sudska praksa i znanost. Pomoćni izvori se nikad ne primjenjuju u
međunarodnom pravu, oni služe utvrđivanju glavnih izvora, primjenjuju se ako nema glavnih.
Običaj je nepisano pravilo, a ugovor pisani. Međunarodni običaj da bi bio izvor
međunarodnog prava mora imati 2 uvjeta : - subjektivni (opinio juris) svijest kako se treba
ponašati
- Objektivni tj ponavljanje određenog ponašanja

Međunarodni ugovori su pisani izvor međunarodnog prava koji mogu biti bilateralni ili
višestrani. Opća pravna načela su najšire formulirana pravna pravila. Sudska praksa su sudske
odluke međunarodnih sudova (međunarodni sud u Haagu i Hamburg). Odluke arbitražnih
sudova- ad hoc – kada se dvije države dogovore da će svoj spor iznijeti pred arbita ili
arbitražno povjerenstvo.

3. Subjekti međunarodnog prava sa posebnim osvrtom na državu ?

Subjekti su države, međunarodne organizacije i ustanici priznati za zaraćenu stranu.
Uvjeti da bi država bila država su: teritorij, stanovništvo i suverenost(suverena vlast).
4. Pojam suverenosti ?
Suverenost se definira kao vrhovna vlast države na njezinom području koja isključuje vlast
svake druge države i nije podrvgnuta nikakvoj višoj vlasti. Suverenost se u odnosu na druge
države očituju kao neovisnost.
5. UN – organi?
Članovi mogu biti sve miroljubive države koje prihvate prava i obveze organizacije i svi imaju
jednaka prava uz iznimku stalnih članica Vijeća sigurnosti. Sve države imaju pravo sudjelovati
i glasovati na zasjedanjima Opće skupštine. Povelja predviđa 6 glavnih organa UN-a a to su :
- Opća skupština
- Vijeće sigurnosti
- Ekonomsko i socijalno vijeće
- Starateljsko vijeće
- Međunarodni sud u Haagu
- Tajništvo

Opća skupština je jedini plenarni i demokratski organ u kojem su sve države članice
zastupljene s najviše po pet predstavnika. Opća skupština ima opću nadležnost. Povelja
predviđa da ona može raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir Povelje
ili se odnose na ovlasti ili funkcije bilo kojeg drugog organa predviđenog Poveljom. U općoj
skupštini sjede sve države članice, svaka država ima jedan glas (193) i to je formalno pravna
jednakost
 Vijeće sigurnosti za razliku od opće nadležnosti Opće skupštine, nadležnost Vijeća sigurnosti
je specijalizirana i ograničena. 5 stalnih članica – USA, UK, FRANCUSKA,RUSIJA I KINA i 10
izbornih koje se mijenjaju svako 2 godine.

Ekonomsko i socijalno vijeće je organ koji koordinira djelatnosti svih specijaliziranih ustanova
UN – a. Preko njega te ustanove sudjeluju u radu UN – a, ali odluke o svim bitnim pitanjima
tih odnosa ne donosi ovo Vijeće, nego ih na njegovu preporuku usvaja Opća skupština.

Starateljsko vijeće - Povelja UN – a predviđa ovaj četvrti glavni organ radi sprovođenja
međunarodnog sustava starateljstva.

Međunarodni sud u Haagu je glavni sudski organ UN – a, koji djeluje i ima sjedište, kako
samo ime kaže, u Haagu. Ovaj Sud je nasljednik Stalnog suda međunarodne pravde kojega je
osnovala Liga naroda. Međunarodni sud je različit organ od svog prethodnika zbog toga što je
osnovan Poveljom UN – a, a Statut Suda je sastavni dio Povelje.

Tajništvo se sastoji od glavnog tajnika i potrebnog osoblja. Glavnog tajnika imenuje Opća
skupština na prijedlog Vijeća sigurnosti i on je najviši administrativni dužnosnik UN – a, ali
obavlja i neke važne političke funkcije.

6. Rješavanje sporova u međunarodnom pravu?

Rješavanje sporova u međunarodnom pravu – međunarodni spor donio je stalni sud
međunarodne pravde, spor je svako neslaganje u nekoj točci prava ili činjenici neko
proturječje, suprotstavljanje između dva subjekta. Da bi nastao međunarodni spor dovoljno
je da jedna država tvrdi nešto a druga odbije . U međunarodnom pravu opća obveza je država
i drugih subjekta da svoje sporove rješavaju mirnim putem, mirnim sredstvima. Sporovi mogu
biti pravni ili politički. 4 vrste sporova odnosno kriteriji u kojem jedan spor postaje pravi, to
su sporovi koji se odnose na tumačenje ugovora, na sva pitanja međunarodnog prava,
utvrđivanje svake činjenice o povredi međunarodnog prava, spor koji se odnosi na državu.Svi
ostali sporovi koji nisu u ove četiri kategorije su politički. Kada dođe do spora države su
obvezne mirnim sredstvima taj spor rješavati. Sredstva mirnog rješavanja sporova mogu se
podijeliti u 3 grupe, tako zvani 1. diplomatska sredstva u ta sredstva spadaju izravni
pregovori, dobre usluge i posredovanje 2. Institucionalizirana (formalizirana) sredstva koja ne
moraju dovesti do kraja odluke – istraga. anketa, i 3. sredstva su ona sredstva koja dovode do
konačne i obvezujuće odluke.
7. Pojam i definicija terorizma ?
Terorizam odnosno riječ teror veliki strah, najveće zlo u suvremenom svijetu i mnogi ga
nazivaju zločin sa stotinu lica. Problem je što u znanosti međunarodnog prava ni danas
nemamo jedinstvenu definiciju terorizma, radi se o smišljenoj uporabi ili prijetnji nezakonitim
nasiljem radi izazivanja straha, panike s ciljem prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva
kako bi se postigli neki ciljevi vjerski društveni, taj izraz teror prvi put upotrijebljen tijekom
francuske građanske revolucije koji je namjerno izazvan u političke svrhe, međutim i sam
terorizam treba promatrati kao izraz političke strategije tajno djelovanje pojedinaca kroz
nezakonitu uporabu sile ili osoba protiv osoba ili imovine radi postizanja određenih ciljeva
terorističkih grupa. Terorizam je ekstremno opasan fenomen u suvremenom svijetu i protiv
terorizma ne može se boriti samo jedna država ma koju oružanu silu imala, potreban je i
nužan napon svih članova međunarodnih zajednica i zajednička ruka protiv najvećeg zla
 suvremenog svijeta. UN nisu uspjeli definirati postići konsenzus o definiciji međunarodnog
terorizma. Općenitu definiciju iz deklaracije UN 1995. prema kojoj terorizam obuhvaća sva
kaznena djela počinjena s namjerom da u javnosti među skupinom osoba ili pojedinim
osobama izazovu stanje straha u političke svrhe. Definicija terorizma koja se po prvi put
uvodi za cijeli prostor EU to je definicija koju unosi okvirna odluka vijeća o borbi protiv
terorizma iz 2002. Prema kojoj se kazneno djelo terorizma odnosno teroristički čin definira
kao čin koji s obzirom na svoju prirodu i kontekst može naštetiti prirodi ili međunarodnoj
organizaciji, te koji je počinjen s namjerom ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili
prisiljavanja međunarodnih organizacija da nešto čine ili ne čine ili ozbiljnog uništavanja
političke strukture ili zemlje.
8. Kako se može ostvariti kazneno djelo terorizma prema Okvirnoj odluci vijeća iz 2002.?
Dakle može se ostvariti napadom na život osobe koje može uzrokovati smrt, napadom na
fizički integritet osobe , uzimanjem talaca ili otmicama ,infrastrukture informacijske sustave,
otmice aviona ili drugog sredstva javnog prijevoza,ispuštanje opasnih tvari, , te prijetnjom da
će se počiniti bilo koje od navedenog .
9. Povijesni razvoj terorizma?
Terorizam kao oblik političkog djelovanja rano se pojavio podatci iz 1. Stoljeća
Obilježje terorizma je uvijek gotovo isto to je najveća opasnost suvremenog svijeta, povijesni
razvoj suvremenog terorizma možemo podijeliti na 4 vala: razdoblje od 80ij 19.st do početka
1 svjetskog rata, 1920 do 60ih godina 20og stoljeća drugi val o borbi za neovisnost , treći val
uz lijevi komunistički terorizam i četvrti val islamski fundamentalizam koji i danas traje od
početka 80ih godina 20og stoljeća.
10. Koji su ciljevi terorizma?
Većina autora kao ciljeve određuje sljedeće:
-promjena režima
- teritorijalne promjene
- promjene postojeće politike
- društvena kontrola
- podupiranje postojećeg vladajućeg režima
11. Što čini strategiju terorizma?
Strategija terorizma čini neposredne ciljeve terorizma kao što su: Slabljenje postojeće vlade,
uklanjanje oporbenih političkih snaga- provokacija s druge strane nametanje pokornosti u
populaciji i posebno je nužno razlikovati konačne ciljeve terorizma i osnov za počinjenje
terorističkih akcija od neposrednih ciljeva terorizma kojima se označavaju mete određenih
terorističkih napada. Mete određene osobe, objekti, infrastruktura, privatna sredstva, aviona.
Mogu biti različiti, ciljevi onih 5, a mete mogu biti vrlo različite.
12. Podjela suvremenog terorizma?
Suvremeni terorizam može se podijeliti na 4 osnovne vrste:
- -ideološki
- državni terorizam
- nacionalno-separatistički terorizam
- religijski terorizam
13. Ideološki utemeljen terorizam?
- To je terorizam koji polazi od podjele političkih snaga na tzv. ljevicu i desnicu pa je tako
definiran kao lijevi terorizam i desni terorizam. Lijevi terorizam zagovaraju ekstremne
 pristaše lijevih političkih ideologija(komunizam), a desni terorizam karakteriziraju ideološki
temelji desne političke orijentacije(npr. antikomunizam).
14. Državni terorizam?
Državni terorizam znači da država stoji iza terorističkih čina to je djelovanje države putem
terorističkih napada koji mogu biti na teritoriju tog države ili druge države iza tog terorizma
stoji država i čini se na teritoriju stranih država ili teritoriju te države i usmjereni su protiv tih
građana. Državni terorizam na drugi način je iznimka od uobičajenog djelovanja odnosno
poimanja terorizma kao djelovanja državnih organizacija. Država putem tih čina ostvaruje
različite ciljeve. Tako se i unutar države terorizma razlikuje prema tome da li je usmjerena na
vlastite državljane ili je to djelovanje u inozemstvu . Razlikovanje kada govorimo o državnom
terorizmu trebamo ga odvojiti od državno sponzoriranog terorizma gdje se zapravo radi o
državama koje samo sponzoriraju terorizam, i tu je velika opasnost jer terorizam bez
sponzora opstaje. Sponzorirane države daju potporu teroristima.
15. Nacionalno separatistički terorizam?

Nacionalno separatistički terorizam je terorizam čiji se motiv nalazi u nacionalizmu određenih

nacionalnih skupina, opasnost je nacionalizam. Taj terorizam je rezultiran borbom za nekim
oblikom i teroristi koji nose taj terorizam koriste se terorističkim napadom da bi prisilili
državnu vlast na stvaranje nove države ili možda pridruživanje geografskog područja nekoj
postojećoj državi s kojom su usko povezani.
16. Religijski utemeljeni terorizam?

Religijski utemeljeni terorizam to je terorizam čiji su motivi i ciljevi utemeljeni u određenoj

religiji, a ta temeljna osnovna obilježja religijskog terorizma praćeno drugačijim postojanjem
oblika terorizma
17. Podjela terorizma?
Posebna podjela je na domaći i međunarodni terorizam. Podjela sa obzirom na područje
djelovanja imaju različit kontekst djelovanja , a međunarodni terorizam obuhvaća one
terorističke akte koji imaju element inozemstva dakle terorističke skupine kod
međunarodnog terorizma poduzimaju sve kriminalne radnje izvan svog vjerskog,
teritorijalnog podrijetla. Neki pisci ističu da terorizam dobiva ta obilježja međunarodnog
terorizma 1. Uplitanje više država, 2. Ako meta napada ima međunarodno pravnu zaštitu
onda taj teroristički napad ima međunarodni značaj.
Domaći terorizam koristi tradicionalne operativne skupine kao što su bombaški napadi.
Karakteristike novog i starog terorizma. Novi terorizam se veže za suvremeno doba, a
posebice od 90ih godina prošlog stoljeća.
Karakteristike starog terorizma bi bile: ciljanost i proporcionalnost, precizni napadi usmjereni
na simbolične mete vlasti vezani su sklopovima država i imaju jaku infrastrukturu. Kod novog
terorizma najčešće se pogađaju nevine žrtve- nevini civili, prijeti se oružjem za masovno
uništavanje, nije i ne mora biti povezan sa sponzorom, kod ovog terorizma je prisutna izrazita
religijska opredijeljenost , i kod novog terorizma jaka hijerarhijska kultura za razliku od
starog.
18. Pregled najvažnijih međunarodnih i regionalnih konvencija koje su donijete radi sprječavanja
i suzbijanja i kažnjavanja zločina međunarodnog terorizma . Pitanje nabrojati neke od njih:
 Prva konvencija je konvencija UN o kažnjivim djelima i nekim drugim radnjama u
zrakoplovima iz 1963. Poznata Tokijska Konvencija. Konvencija o suzbijanju nezakonite
otmice zrakoplova iz 1970. Godine usvojena u Haagu. Zatim slijedi Konvencija UN Konvencija
o sigurnosti zračnog prometa iz 1971. Zatim imamo UN konvenciju o sprječavanju i
kažnjavanju kaznenih djela protiv osoba pod međunarodnom zaštitom iz 1973. Posebno je
važna međunarodna konvencija protiv uzimanja taoca iz 1979. Zatim konvencija o fizičkoj
zaštiti nuklearnog materijala 1979. Konvencija o sigurnosti protiv plovidbe morem 1988.
Konvencija o financiranju terorizma također pod okriljem UN . Dakle međunarodna
konvencija o suzbijanju djela nuklearnog terorizma iz 2005.
Neke regionalne konvencije: Iz 1957 o suzbijanju terorizma i protokol uz tu konvenciju iz
2003. Godine , Europska konvencija iz 1997 i protokol iz 2003. Arapska konvencija o
suzbijanju terorizma iz 1998. Zatim na Američkom tlu konvencija organizacija Američkih
država o sprječavanju i kažnjavanju dijela terorizma koja čine zločin protiv osoba i otimanja
osoba međunarodnog značaja, te konvencija iz 1971. Konvencija afričkog jedinstva o
sprječavanju i borbi s terorizmom.
19. Koji je prvi međunarodni aktu vezi terorizma usvojen pod okriljem UN:
to je konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim radnjama u zrakoplovima 1963. Usvojena
u Tokiu. Sva djela koja ugrožavaju sigurnost osoba i imovine u zrakoplovu tijekom leta to je
prvi međunarodni instrument donijet pod okriljem UN-a.
20. Europski pravni okvir u suzbijanju terorizma
Prva konvencija donesena u Strasburu europska konvencija o suzbijanju terorizma stupila je
na snagu 1978. I zapravo je najviše usmjerena na to da se olakša izručivanje osoba koje su
počinile terorističke napade. Protokol o izmjenama i dopunama ove konvencije koji je
usvojen 2003. I ovim protokolom je znatno propisana kaznena djela međunarodnog
terorizma koja su propisana i novim konvencijama. I još jedan izvor regionalni odnosno
europski je konvencija Vijeća Europe o sprječavanju terorizma 2007. Stupila na snagu Svrha
donošenja ovakvog instrumenta vijeća je nastojalo povećati učinkovitost , a svrha je
povećanje napora zadate konvencije u sprječavanju terorizma i svih njegovih učinaka
posebice na pravo na život – izvor službeni list EU 159/3.
21. Sankcije sigurnosti koje su bile i prema kome:
Prve sankcije vijeća sigurnosti zbog tako zvanog državnog terorizma. U zaključku Opće
skupštine koji je prihvaćen 2005., u obuku rezolucije nazvane World Summit Outcome
potvrđena je važna uloga sankcija Vijeća sigurnosti kao sredstva za održavanje
međunarodnog mira i sigurnosti. Upozoreno je da se prisilne mjere mogu primjenjivati s
oprezom, odnosno ,da trebaju biti usmjerene na jasne ciljeve, te da ih je nužno
implementirati na način koji osigurava postizanje ravnoteže između postizanja određenih
rezultata, te reduciranja eventualnih neželjenih socio-ekonomskih i humanitarnih posljedica
na štetu civilnog stanovništva trećih država.
Istaknut je zahtjev da se sankcije:
- Implementiraju prema jasno određenim kriterijima,
- Da se njihova učinkovitost periodički ocjenjuje,
- Te da se njihovo trajanje ograniči ispunjenjem svrhe radi koje su i određene.
22. Što je to humanitarna invervencija i dali je ona dopustiva ili ne?
Humanitarnom intervencijom se naziva uporaba sile zbog krajnje humanitarne nužde. S jedne
strane, sustav kolektivne sigurnosti u Povelji Ujedinjenih naroda neučinkovit je, zastario,
 neprilagođen novim međunarodnim odnosima i situacijama, s druge strane, nema pravnog
osnova dopustivosti primjeni sile zbog humanitarnih razloga.
23. Kakav je stav znanosti o razlozima koji isključuju pravo na humanitarnu intervenciju ?
-takva intervencija nije u skladu sa važećim međunarodnim pravom.
-praksa država u većini država je zlouporaba prava na intervenciju.
-praksa većine država danas ne daje podršku pravo pojedinih država na uporabu sile zbog
humanitarnih razloga.
- intervencija se nikad neće dosljedno primjenjivati.
-postoji uvijek opasnost od moguće eskalacije sukoba.
-humanitarni motiv nikada nije u suglasnosti s posljedicama intervencije.
-humanitarni motiv nikada nije u suglasnosti s posljedicama intervencije.
-uporaba oružane sile ne može biti odlučujuće sredstvo i jedino sredstvo u sprječavanju
kršenja i zaštiti ljudskih prava. Kršenje ljudskih prava treba preventivno sprječavati.
24. Koji su razlozi dopustivosti humanitarne intervencije?
-Mora se raditi o ekstremnoj sveobuhvatnoj humanitarnoj opasnosti koja traži hitnu
intervenciju,
-Mora biti objektivno jasno da nema neke druge alternative uporabe sile radi zaštite ljudskih
života,
-Uporaba oružane sile treba odgovoriti uporabi postizanja humanitarnog cilja,
-Vojna akcija bi trebala postići svoje ciljeve ,
-Svaka uporaba sile mora biti kolektivna akcija.
25. Osnovne značajke konvencije o suzbijanju nezakonitih otmica zrakoplova iz 1970?
Konvencija o suzbijanju nezakonitih otmica zrakoplova usvojena je u Haagu 16.prosinca1970.
stupila je na snagu 14.listopada 1971. Hrvatsku obvezuje od 8.lipnja 1993. Ukupan broj
stranaka Konvencije: 185.
26. Prva djela međunarodnog terorizma?
- To su otmice zrakoplova, djela sabotaže zrakoplova, nezakoniti akti nasilja u zračnim
lukama, zločini protiv međunarodno zaštićenih osoba, djela nezakonitog uzimanja i uporaba
nuklearnog materijala, uzimanje talaca, postavljanje eksplozivnih naprava, nezakoniti akti
nasilja u zračnim lukama.
27. Definicija terorizma koju je usvojila EU?
EU je u Okvirnoj odluci Vijeća Eu o borbi protiv terorizma od 13.lipnja 2002.godine, koja kaže
kako je teroristički čin:
„...čin koji, s obzirom na svoju prirodu i kontekst, može ozbiljno naštetiti državi ili
međunarodnoj organizaciji, te koji je počinjen s namjerom ozbiljnog zastrašivanja
stanovništva , ili nezakonitog iznuđivanja (prisiljavanja ) vlade ili međunarodne organizacije
da nešto čine ili da se suzdrži od nekog čina, ili ozbiljnog destabiliziranja ili uništavanja
temeljne političke, ustavne ili gospodarske strukture zemlje ili međunarodne organizacije“.
28. Opisati teroristički čin po izboru ?
29. Definicija terorizma u nacionalnim propisima RH, BiH i SLO?
Ta definicija je sadržana u kaznenim zakonima. U kaznenom zakonu bih iz 2003. definira
člankom 201., stavak 1. terorizam kao sljedeću radnju:,, tko počini teroristički čin s ciljem
ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti BiH vlade druge zemlje ili
međunarodne organizacije da nešto izvrši ili ne izvrši ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili
uništavanja osnovnih političkih ustavnih gospodarskih ili društvenih struktura BiH, druge
 zemlje ili međunarodne organizacije, kaznit ce se kaznom zatvora najmanje 5 godina“. ( ima
na papiru sve) članak 5(nastavak) koje su radnje kojima može biti počinjen teroristički čin?
Napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt(ne mora nužno, ali je dovoljan
napad), napad na fizički integritet osobe,protupravno zatvaranje, držanje zatvorenim ili na
drugi način oduzimanje slobode, uzimanje talaca- talačka kriza, nanošenje velike štete
objektima BiH,otmice zrakoplova, brodova ili drugih sredstava prometa, ispuštanje opasnih
materijala ili izazivanje požara, eksplozija i poplava, ometanje i zaustavljanje opskrbljivanja
stanovništva električnom energijom, vodom.
30. Koje su bile i prema kome prve sankcije vijeća sigurnosti zbog tzv. državnog terorizma? Libija,
Afganistan
jedna od prvih država bila je Libija.
Libija je u ožujku 1992. izložena nizu sankcija Ujedinjenih naroda. Rezolucijom S/748 (1992),
Vijeće sigurnosti nametnulo je Libiji:
- prometne sankcije (zabranu zračnog prometa s drugim državama),
- embargo na oružje i vojnu opremu, diplomatske sankcije (ograničenje osoblja libijskih
diplomatskih i konzularnih predstavništava u inozemstvu),
- svim je državama naloženo da uskrate ulazak ili izreknu izgon osobama libijskog
državljanstva osumnjičenima za terorizam.
- zamrzavanje libijskih fondova i drugih financijskih izvora u inozemstvu,
-zatvaranje svih ureda Libyan Arab Air-linesa u inozemstvu,
- zabranu bilo kakva poslovanja s libijskim avioprijevoznikom,
-zabranjen izvoz u Libiju niza opreme potrebne u naftnoj industriji.
31. Koji je prvi međunarodni akt usvojen pod okriljem UN-a u svezi s terorizmom?
Konvencija po kažnjivim djelima i nekim drugim radnjama počinjenim u zrakoplovu iz 1963.
32. Što spada pod terorizam?
Kažnjive zločinacke i nasilničke djeltnosti međunarodno organiziranih skupina ili entiteta radi
postizanja različitih ideoloskih, politickih, rasnih, vjerskih i/ili drugih ciljeva suprotno
međunarodnom pravu.
Terorizam nije vezan uz samo jednu državu i zato je to opasan fenomen u suvremenom
svijetu. Međunarodna zajednica je donijela čitav niz međunarodnih ugovora, konvencija radi
spriječavanja terorizma koje su i opće i regionalne.
- opće konvencije sprječavanja terorizma:
- Konvencija o suzbijanju nezakonitih otmica zrakoplova 1980.,
-Konvencija o suzbijanju nezakonitih akata protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva 1971.,
-Međunarodna konvencija protiv uzimanja talaca 1979.,
-Među konvencija o sprečavanju bombaškog Arapska konvencija o suzbijanju terorizma
1998.
-regionalne konvencije sprječavanja terorizma:
-Arapska konvencija o suzbijanju terorizma 1998.