Katedra za konstruiranje i razvoj

proizvoda

RAZVOJ PROIZVODA
SPECIFIKACIJA PROIZVODA I
“KUĆA
KUĆA KVALITETE
mario.storga@fsb.hr
www.cadlab.fsb.hr

RAZVOJ
PROIZVODA

Pregled tema vježbi

 OPĆENITO O RAZVOJU PROIZVODA

 PLANIRANJE RAZVOJA PROIZVODA

 PRONALAŽENJE POTREBA KORISNIKA

 FUNKCIJSKA DEKOMPOZICIJA PROIZVODA

 SPECIFIKACIJE PROIZVODA I “KUĆA KVALITETE”

 GENERIRANJE I ODABIR KONCEPATA

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 2

1
 RAZVOJ
PROIZVODA

Sadržaj:
 Proces definiranja specifikacija
 Kategorije
g j specifikacija
p j
 Kuća kvalitete - “QFD”

 Zadatak za studente- rad u grupama

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 3

RAZVOJ
PROIZVODA

Specifikacije proizvoda u RP

Specifikacija: mjerljivi ciljevi koje mora ostvariti razvojni tim.

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 4

2
 RAZVOJ
PROIZVODA

Proces definiranja specifikacija

 Specifikacije novog proizvoda su kvantitativni kriteriji
prema kojima proizvod mora biti konstruiran

 Dva su aspekta koji se definiraju specifikacijom:

 MJERA [m, oC, kW, boja…]
 CILJANA VRIJEDNOST [specifična vrijednost npr. 5, crveno …
ili raspon npr. 30-42, >650, <2, …]
 Kreiranje specifikacija odvija se kontinuirano s razvojem,
jjer npr.
p ciljane
j vrijednosti
j u fazi p
prije
j koncipiranja
p j su
često različite od onih nakon detaljiranja.

 Svaka specifikacija mora biti mjerljiva (za testiranje i

vrednovanje) u svim fazama razvoja, a ne samo na kraju
kad je proizvod napravljen fizički.
© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 5

RAZVOJ
PROIZVODA

Proces definiranja specifikacija

 Preliminarna specifikacija:
Jasno definira željene ukupne performanse proizvoda, na
najvišem nivou.
nivou

 Konačna specifikacija:
Jasno definira ostvarene performanse proizvoda do kojih se
došlo razmatranjem mogućih koncepta, no također definira i
performanse proizvoda na nižem nivou (podsustavi).

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 6

3
 RAZVOJ
PROIZVODA

Specifikacije
 Funkcijski zahtjevi – što proizvod mora raditi
 Proizlaze iz funkcijske dekompozicije, uz dodatak kvantitativne ili
j
kvalitativne vrijednosti

 Ograničenja – vanjski faktori koji na neki način limitiraju

karakteristike proizvoda
 Nisu direktno vezani uz funkciju proizvoda, te se smatraju izvan
inženjerskog dosega

 Primjer: predviđeni troškovi razvoja i vrijeme,

vrijeme sigurnosni propisi
propisi,
svojstva materijala…

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 7

RAZVOJ
PROIZVODA

Problem kod definiranja specifikacija

 Inženjeri pronalaze rješenja prema specifikacijama - no
inženjeri ne mogu definirati problem u potpunosti dok nemaju
rješenje

 Specifikacije trebaju biti jasne, jednoznačne, specifične i

potvrdljive (mjerljive)

 Specifikacije proizvoda rastu sa svakom novom generacijom

proizvoda te postaju sve više ovisne o određenim tehničkim
proizvoda,
rješenjima

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 8

4
 RAZVOJ
PROIZVODA

Glavne kategorije specifikacija

 Geometrija dimenzije, zahtjevi prostora…
 Kinematika tip i smjer gibanja, brzina…
 Sile smjer i veličina, frekvencija, tip energije…
 M t ij l
Materijal svojstva
j t k konačnog
č proizvoda…
i d
 Signali ulaz, izlaz, prikaz informacija…
 Sigurnost zaštita korisnika…
 Ergonomija sučelja za interakciju s korisnikom…
 Proizvodnja limiti proizvodnog pogona, tolerancije…
 Kontrola kvalitete mogućnosti testiranja…
 Montaža specijalni zahtjevi ili potrebe…
 Transport
p potrebe glede
p g pakiranja…
p j
 Korištenje zaštita okoliša kao npr. razina buke…
 Održavanje servisni intervali…
 Troškovi proizvodni troškovi, trošak materijala…
 Vrijeme vremenski rokovi, planovi…

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 9

RAZVOJ
PROIZVODA

Izrada liste specifikacija

 Napravite listu mjera prema potrebama kupaca i funkcijskoj
dekompoziciji

 Kvantificirajte mjere u specifikaciju gdje god je to moguće

 Provjerite da li su specifikacije međusobno logički

konzistentne

 Odredite da li je specifikacija zahtjev ili želja

 Odredite kako će se specifikacija testirati ili verificirati

tijekom razvoja

 Komentirajte listu specifikacija s ostalim članovima

razvojnog tima
© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 10

5
 Definiranje mjera RAZVOJ
PROIZVODA

Primjer: zvučnici

 Kvalitativne mjere:  Kvantitativne mjere:

 Široki dinamički raspon  Dinamički raspon:
p
0-100 dB pri 1.75 m
 Široki frekvencijski  Frekvencijski raspon:
raspon 20-20000 Hz s +- 1 dB
 Visoka linearnost  Totalna harmonijska
distorzija:
manja od 0.01%
 Standardni oblik kućišta  Geometrija:
ne veće od X x Y x Z [m]

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 11

Definiranje mjera RAZVOJ

PROIZVODA

Primjer: amortizer za bicikl

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 12

6
 RAZVOJ
PROIZVODA

Veza između potreba i mjera

 Ključna uloga pri definiranju specifikacija

 Dobar način je razmišljanje o svakoj potrebi te razmatranje

koja precizna, mjerljiva karakteristika proizvoda će
reflektirati stupanj u kojem proizvod zadovoljava neku
potrebu

 Rezultat
R l jje matrica
i ““potrebe-mjere”
b j ” u kojoj
k j j redovi
d i odgovaraju
d j
potrebama korisnika, a stupci mjeri

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 13

MATRICA POTREBA –
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
1
2
3
4
5
6
7
8
9

RAZVOJ
eficijenta ublažavanja: >100 N-s/m

mori bez propuštanja vode: >3600s

PROIZVODA
Trajanje UV testa potrrebno da ošteti gumene djelove

MJERA
e kotača do upravljača: >12 dB

Test po japanskom industrijskom standardu: Binary

Maksimalni hod vilice (za kotač od 26 inča): 43 mm

Dužina okretne cijevi vilice: 150, 170, 190, 210 mm

usta na testnoj dionici: <11.5

ačima kočnica: >425 kN/m

Maksimalna vrijednosst na Monster testu: <3.4 g

ori bez kontaminacije: >25

an za održavanje: Hex
Vrijeme za rastavljanje/sastavljanje: <200 s
Udaljenost osi kotača od osi vilice: 38 mm

Primjer:
Ciklusi Monster testa do kvara: >500 000
Vrijeme za sastavljanjje s okvirom: <45 s
u vilice: >75KN/m

e: 1, 1.125 incha

me: >1.75 incha

obranom: Zetal

Jedinični trošak proizvvodnje: <80$

osjedovanja:

Amortizer bicikla
e: >10 kN
00-650N
JERA

Veličina kotača: 26 inccha

oznake u matrici znače vezu između

Maksimalna širina gum
Ukupna masa: <1.4 kg
Minimalno vrijeme spu

Bočna krutost na kraju

Bočna krutost na nosa

Veličine ležajeva vilice

Potiče zadovoljstvo po

Otpornost na savijanje
Raspon regulacije koe


Prigušenje od osovine

Specijalni alat potreba

Vrijeme u vlažnoj kom
Kompatibilnost s blato
MJ

Ciklusi u blatnoj komo

Narinutost opruge: 60

potrebe i mjere, performanse proizvoda

vezane uz mjeru će utjecati na stupanj
na koji proizvod ispunjava potrebe
kupaca POTREBA
1 Ublažava vibracije ruku
2 Omogućuje laki prelazak neprohodnog terena
3 Omogućuje brze spustove neravnim stazama
4 Ima mogućnost regulacije osjetljivosti
5 Zadržava karakteristike upravljanja biciklom
6 Zadržava krutost kod naglog skretanja
7 Lagana konstrukcija
8 Ima čvrste nosače kočnica
9 Odgovara širokom spektru bicikala, kotača i guma
10 Jednostavna za ugradnju
11 Ima mogućnost ugradnje blatobrana
12 Povečava zadovoljstvo korištenja proizvoda
13 Pristupačnost entuzijastima amaterima
14 Nije podložan kontaminaciji vodom
15 Nije podložan kontaminaciji prljavštinom
16 Jednostavnost održavanja
17 Omogućuje jednostavnu izmjenu istrošenih djelova
18 Može se održavati lako dostupnim alatom
19 Ima veliku trajnost
20 Sigurnost prilikom nezgoda

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 14

7
 RAZVOJ
PROIZVODA

Određivanje prioriteta u razvoju

 Nakon definiranja liste specifikacija potrebno je odrediti
prioritete u razvoju kako bi se uspješno dosegnuli ciljevi
razvoja i napravio bolji proizvod

 QFD [Quality Function Deployment],

(Yoji Akao, 1970., Mitsubishi’s Kobe Shipyard) metoda za :
 Određivanje prioriteta potreba, njihovo preslikavanje u
listu specifikacija, te definiranje inženjerskih ciljeva kako
bi se potrebe ispunile

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 15

RAZVOJ
PROIZVODA

“Kuća kvalitete”
 Identifikacija korisnika
 Određivanje potreba (ŠTO?)
 Određivanje relativne važnosti potreba
 Preslikavanje potreba u specifikaciju
(KAKO?)
 Određivanje veze:
 ■ – veza velike važnosti (9)

 □– veza normalne važnosti (5)

 Δ - veza male važnosti (3)

 0 – veza ne postoji (0)

 Analiza konkurentskih proizvoda
 Definiranje tehničke kompliciranosti
specifikacija
 Određivanje međusobne ovisnosti
funkcionalnih zahtjeva (konkurentne su -
upotpunjuju se)
 ++ vrlo pozitivna ovisnost

 + pozitivna ovisnost

 - negativna ovisnost

 -- vrlo negativna ovisnost

 Definiranje ciljanih vrijednosti zahtjeva

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 16

8
 -
RAZVOJ
PROIZVODA

“Kuća kvalitete” --
- +

--

 Primjer: automatski uređaj

za pripremu ledenog čaja

JAČI ČAJ 9 ■ ■ 4 1 5 5 1

■ jaka veza ili velika važnost (9) LAKŠE DODAVANJE LEDA 5 ■ ■ 3 2 2 2 3

□ nekakva veza ili nekakva važnost (5)

LAKŠE DODAVANJE ČAJA 5 ■ 3 3 2 2 3

LAKŠE ČIŠĆENJE 3 ■ Δ 3 3 2 4 3
∆ slaba veza ili mala važnost (3) LAKŠE SPREMANJE 3 ■ Δ 4 3 5 5 3

Ο nema veze (0) VEĆA KOLIČINA ČAJA 2 ■ ■ 3 2 4 4 3

ZADRŽAVANJE PARE 2 Δ ■ 4 4 2 5 1

TEHNIČKA KOMPLICIRANOST 3 4 1 3 3 2 3 3 2
o šali o šali o
JEDINICA MJERE C s -ca C s s dm 3
-ca C
18
CILJANA VRIJEDNOST ?
++ visoko pozitivna korelacija 98 0
3 44 0 30 7 3

KONKURENT 1 98 << 4.7

5 88 5 20 8 2 100

+ pozitivna korelacija KONKURENT 2 ?

18
0
4.7
5 ? 1 20 6 2 ?

- negativna korelacija KONKURENT 1 KONKURENT 3 98 ? 0 ? 5 20 8

1.
5
?

15
KONKURENT 4 99 ? ? 5 ? ?
-- visoko negativna korelacija 0
240 100

KONKURENT 5 ? ? ? 25 5 60 ? ? 25

TEHNIČKA APSOLUTNA 87 81 63 45 45 27 36 27 18

VAŽNOST RELATIVNA 1 2 3 4 4 6 5 6 7

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 17

RAZVOJ
PROIZVODA

Literatura
 Ulrich, K.T., Eppinger, S.D.: Product Design and
Development; McGraw-Hill; 2004. ISBN 0-07-
247146 8
247146-8
 Otto, K.N., Wood, K.L.: Product Design – Techniques
in Reverse Engineering and New Product
Development; Prentice Hall; 2001. ISBN 0-13-
021271-7
 Andreasen,, M.M.,, Hein,, L.: Integrated
g Product
Development; IPU; 2000.

© • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda • e-ucenje.fsb.hr • MŠ 18