GODINA XLII, BROJ 484-485/2000, SVIBANJ-LIPANJ, CIJENA 6,00 kn, ISSN 0351-9384

prehranu
uz zdravu
Duæi æivot
N A R O D N I
ZDRAVSTVENI
L I S T
mjeseËnik za unapreenje
zdravstvene kulture
Izdaje
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
ÆUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE
Za izdavaËa
prof. dr. sc. Anto JonjiÊ
Ureuje
Socijalno-medicinska sluæba
Odjel za zdravstveni odgoj
Redakcijski savjet:
doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.
Suzana JankoviÊ, mr. sc. Vojko
Obersnel, dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ,
dr. Vladimir Smeπny, doc. dr. sc.
Ante ©krobonja, dr. sc. Marija Va-
roπËiÊ, doc. dr. sc. Milan ZgrabliÊ,
tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int.
110, fax 21-39-48
Odgovorni urednik:
dr. Vladimir Smeπny
Glavni urednik:
dr. Suzana JankoviÊ
Lektor:
prof. Vjekoslava Lenac
GrafiËka priprema:
"Welt" d.o.o. - Rijeka
GrafiËko-tehniËko ureenje:
graf. inæ. Ines Volf
Rjeπenje naslovne stranice:
dr. Saπa OstojiÊ
Uredniπtvo:
51000 Rijeka, Kreπimirova 52/a
poπt. pret. 382
tel. 21-43-59, centrala 33-38-88
int. 110, fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr
Godiπnja pretplata 30.00 kuna
Æiro raËun 33800-603-4489 •
Godiπnja pretplata za inozemstvo:
SFRS 10.- • Devizni raËun kod
RijeËke banke d.d. Rijeka, br.
25730-11-255-17-33800-620-16
Tisak
“Neograf” d.o.o. - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela
gradske uprave za zdravstvo i soci-
jalnu skrb Grada Rijeke.
Slika na naslovnoj strani:
SALVADOR DALI (L'enfant Malade)
Zdrava prehrana
nezaobilazna za zdrav æivot
VeÊina ljudi danas zna da je zdrava prehrana vrlo vaæna za zdrav æivot. VeÊina zna
da grijeπi kad "podgrijava" "nezdrave" prehrambene navike.
Veliko je pitanje da li veÊina zna dovoljno o tome πto je zdrava prehrana, a πto
nezdrava, da li to znaju svi oni koji ne odluËuju samo o vlastitoj prehrani, veÊ i onoj
drugih osoba, najbliæih ili πirokog kruga korisnika.
Naæalost, zdrava prehrana je u svjetskim razmjerima (a i domaÊim) problem osobne
ili kolektivne kupovne moÊi.
Svjetska zdravstvena organizacija posveÊuje tom problemu opÊu i posebnu
pozornost. Zdravijem æivotu posveÊuje jedan od ciljeva u programu "Zdravlje za sve u
XXI. stoljeÊu". Zdrava prehrana nije jedini, ali je primjereno naglaπen element tog cilja.
11. CILJ - ZDRAVIJI ÆIVOT
Do 2015. ljudi svih druπtvenih slojeva trebaju usvojiti
zdravije oblike æivota
Pobliæe:
1. zdravije ponaπanje znaËajno poveÊati u podruËjima: prehrane, fiziËke aktivnosti i
seksualnosti;
2. treba postiÊi poveÊanje ponude, pristupaËnosti i dostupnosti sigurne i zdrave hrane.
CILJ SE MOÆE POSTI∆I AKO:
• javna politika stavi zdravlje u srediπte ljudskog razvitka i olakπa zdrav izbor;
• ljudi budu osposobljeni da razviju i primijene vlastite moguÊnosti za æivot koji Êe biti
socijalno, ekonomski i mentalno ispunjen;
• naËela higijene prehrane budu primijenjena na sve dijelove prehrambenog lanca
te svi odgovarajuÊi sektori podijele odgovornost za njihovu primjenu;
• budu primijenjeni propisi smanjivanja mikrobioloπkog i kemijskog zagaenja
namirnica te budu poπtivani meunarodni standardi za stoËarstvo i higijenu
namirnica æivotinjskog podrijetla;
• bude unaprijeena ravnoteæa u prehrani, a nedostaci vitamina ili minerala (npr.
vitamin A i æeljezo) budu otklonjeni, tako da se poveÊa ponuda, pristup i uzimanje
integralnih æitarica, mahunarki, povrÊa i voÊa te tako da se smanji uzimanje vrlo
masnih namirnica;
• primjenom svjetske strategije jodiranja soli nedostatak joda bude uklonjen kao
javnozdravstveni problem u svim zemljama;
• budu primijenjene porezna, poljoprivredna i opÊa gospodarstvena politika koje Êe
poticati zdraviju prehranu;
• politika planiranja razvoja naselja i gradova te transporta budu poticale rekreaciju i
pojaËanu fiziËku aktivnost;
• cijelo æiteljstvo dosegne informacije o sigurnijim seksualnim odnosima;
• budu osigurani uËinkoviti izvori sredstava i infrastruktura, odnosno odgovarajuÊe
obrazovanje i informiranje, koji Êe postojeÊa znanja uËiniti bolje poznatim.
Zavod za javno zdravstvo sve godine posveÊuje veliku pozornost razvoju metode i
postupaka nadzora nad higijenskom ispravnoπÊu javne prehrane, ali povrh toga jedan je
od prvih koji razvija i nadzor nad prehrambenom vrijednosti obroka javne prehrane.
Ipak, da li je stanje javne prehrambene ponude zadovoljavajuÊe? Higijenska situacija
vjerojatno je svaki dan sve bolja, ali πto je s onom joπ vaænijom - vrijednosnom?
©to i kako jedu naπa djeca i mladi? Ne raste li koriπtenje "brze hrane" bræe nego πto
smo oËekivali? Ako bacimo pogled na ono πto naπi malci kupuju i konzumiraju za
vrijeme πkolskih odmora (u obliænjim opÊim trgovinama ili preko noÊi izniklim kioscima
sumnjive ponude) trebali bismo uoËiti: masno, slano, slatko ...! Zar stvarno nemamo
novaca za kontroliranu (a moæda i jeftiniju) prehranu najmlaih?!
Da li je doπlo vrijeme da naπi malci dobiju u osnovnoj πkoli predmet "Zdravi æivot"
pa da preuzmu odgovornost sami za sebe, onako kako mnogi preuzimaju za (mnogo
apstraktniju) ekologiju?
Odgovorni urednik
2
svibanj-lipanj 2000
 Sto godina Zavoda za javno
zdravstvo Primorsko-goranske
æupanije Rijeka
J
avno zdravstvo u druπtvu obuhvaÊa sustav mjera koje, uz
zdravstvo, svoje mjesto nalaze u gotovo svakom podruËju
ljudske djelatnosti, sa svrhom osiguranja i poboljπanja
zdravlja puËanstva. Stoga Zavod za javno zdravstvo, kao
struËna preventivna ustanova, organizira aktivnost za zaπtitu i
unapreenje zdravlja puËanstva, za smanjenje pobola, prije-
vremenog umiranja i invalidnosti. Mjere intervencije usmje-
rene su na temeljna podruËja zdravlja, ukljuËujuÊi æivotne
navike i okoliπ.
Suvremeno javno zdravstvo bavi se joπ i organizacijom
zdravstvene zaπtite, racionalnim gospodarenjem u zdravstvu,
planiranjem, provedbom i ocjenom uspjeπnosti pojedinih
programa te zdravstvenom zaπtitom u cjelini.
Javno zdravstvo dinamiËna je medicinska disciplina.
Razvojem druπtva sve se viπe sustavno govori i piπe o odnosima
medicine i druπtva pa zbog toga Ëitavo podruËje doæivljava
stalne promjene u sadræaju, metodama i terminologiji kojom se
sluæi.
Stoga je proslava stote obljetnice postojanja i neprekidnog
rada preventivne medicinske ustanove Zavoda za javno
zdravstvo Primorsko-goranske æupanije u Rijeci znaËajan
druπtveni dogaaj.
Svaka proslava meu sudionicima budi zadovoljstvo, a
posebno ako se radi o stotoj obljetnici osnivanja prve javno-
zdravstvene ustanove na ovom podruËju, ali i u Hrvatskoj.
NaroËito je znaËajno πto se ta ustanova razvijala i djelovala u
kontinuitetu svih tih sto godina.
Obljetnice uvijek pobuuju potrebu istraæivanja proπlosti,
koja je na ovom podruËju bila burna. Nekoliko se dræava na
ovom podruËju promijenilo u tom razdoblju, svakako pet, ali
potreba organiziranog djelovanja u oËuvanju i unapreenju
zdravlja stanovniπtva bila je stalno prisutna.
Rijeka je doæivjela znaËajan gospodarski uspon kada je
1868. godine, nakon hrvatsko-ugarske nagodbe (tzv. "rijeËka
krpica"), doπla pod izravnu ugarsku upravu. VeÊ 1873.
æeljezniËkom je prugom povezana sa Zagrebom, Peπtom i
Ljubljanom. RijeËka je luka postala glavna ugarska luka koja
je pred Prvi svjetski rat, svojim ukupnim prometom, dostigla
meu lukama Europe zavidno deseto mjesto. Potaknuto tim
razvojem te uvidjevπi vaænost Rijeke kao graniËne postaje,
ugarsko Ministarstvo poljoprivrede donosi odluku o osnivanju
Stanice za kemijska ispitivanja u Rijeci, pod nazivom Kraljev-
ska ugarska stanica za kemijska ispitivanja (M. KIR. ALLAMI
VEGYKISERLETI ALLOMAS - R. UNG. STAZIONE SPE-
RIMENTALE CHIMICA DELLO STATO FIUME).
Prema podacima iz rijeËkih arhiva, kao i prema vijesti
3
svibanj-lipanj 2000
objavljenoj u tadaπnjim dnevnim novinama "La bilancia",
Stanica je poËela raditi 8. travnja 1900. godine. Njezin prvi
voditelj bio je kraljevski kemiËar Luigi Könyöki. Ta je stanica
bila prva organizirana ustanova javnog zdravstva na ovom
podruËju, a danaπnji Zavod za javno zdravstvo Primorsko-
goranske æupanije njezin je izravni sljednik. Teπko je i danas
gotovo nemoguÊe posebno se zahvaljivati nekim djelatnicima,
jer je od dana kada je rukovoenje ugarskom Stanicom za
kemijska istraæivanja preuzeo kraljevski kemiËar LUIGI
KÖNYÖKI, prohujalo cijelo jedno stoljeÊe.
Na svoj se prijeeni put moæemo sa zadovoljstvom i
ponosom osvrnuti. Kroz cijelo se razdoblje djelovalo u ozraËju
mediteranskog podneblja, s ogromnim utjecajem tada velikih
metropola srednje Europe. Tom i takvom svijetu Rijeka je
oduvijek pripadala. Problemi i uspjesi razvijenog svijeta
srednje Europe oslikavali su se i u Rijeci. Rijeka, zbog svog
poloæaja, ima specifiËan povijesni razvoj. U proπlosti su se
odvijale mnogobrojne i znaËajne aktivnosti na koje smo
ponosni. Povijest rijeËkog zdravstva ne smije preskoËiti
podruËje preventivne medicinske zaπtite, jer ljudi koji su se
borili za zdravlje zasluæuju dostojno divljenje i poπtovanje.
Ako je bolest bila glavni motiv u povijesti medicine zbog
njezine dijagnostike i lijeËenja, u buduÊnosti Êe to zasigurno
biti oËuvanje i unapreenje zdravlja.
Od tada pa do danaπnjih dana moæemo, kroz burna raz-
doblja hrvatske i rijeËke povijesti, pratiti razvoj ustanova
preventivne medicinske zaπtite.
Nekoliko je znaËajnih struËnih i znanstvenih radnika
medicinske struke zapoËinjalo svoj razvojni put djelovanjem
na ovom podruËju. Spomenimo samo da su vodeÊi meu njima
bili dr. Otmar Trausmiller i dr. Hinko Emili. Svojim radom
ostavili su peËat koji je bio poziv za generacije djelatnika
preventivne medicine do danaπnjih dana.
To je bilo razdoblje poËetaka razvojnog puta organiziranje
πiroke mreæe javnozdravstvenih ustanova, nastalih pod utjeca-
jem dr. Andrije ©tampara. U Hrvatskoj nije bilo podruËja gdje
se nije osjetila snaæna ruka toga velikana javnozdravstvene
misli.
Preventivnomedicinska djelatnost na rijeËkom je podruËju
dostigla zavidnu razinu. U razdoblju nakon Drugog svjetskog
rata svoj obol dostignutome dao je dr. Kajetan BleËiÊ. Njegov
udio od neprocjenjive je vrijednosti i danas smo mu duæni
iskazati naπu iskrenu zahvalnost.
Osnivanje Medicinskog fakulteta 1955. godine u Rijeci
dalo je dodatni poticaj razvoju svekolike primarne zdravstvene
▲
zaπtite, pa tako i preventivne medicine. Zavod je postao
nastavna baza do danas neprekinute edukacije generacija
lijeËnika, stomatologa i sanitarnih inæenjera, iz πirokih nastav-
nih podruËja koja se vezuju uz javnozdravstvenu djelatnost.
Katedra za socijalnu medicinu i zdravstvenu ekologiju
odigrala je znaËajnu ulogu u obrazovanju profila lijeËnika za
rad u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti. Na Medicinskom fakultetu
SveuËiliπta u Rijeci predstavlja katedru koja je s najveÊim
brojem sati ukljuËena u nastavni program. Svega 25 njenih
djelatnika ulaæe posebne napore da bi se udovoljilo programu
nastave, od Ëega 14 djelatnika radi u Zavodu za javno zdravstvo
Primorsko-goranske æupanije.
Igrom sluËaja, danaπnja proslava 100 godina od osnutka
Zavoda za javno zdravstvo, Ëiji je osnovni moto postojanja i
djelovanja ZDRAVLJE, utemeljena je na dan kada je ratificiran
Statut Svjetske zdravstvene organizacije, a koji se u svijetu
obiljeæava kao Svjetski dan zdravlja.
Korisno je podsjetiti da je skupinu koju su imenovali
Ujedinjeni narodi da rukovodi pripremama i radi na izradi
Statuta, vodio naπ zemljak, Hrvat, prof. dr. Andrija ©tampar,
koji je poradi te svoje inicijative i osnivaËke uloge bio i prvi
predsjednik Prve svjetske zdravstvene skupπtine.
Taj dan, koji se obiljeæava u spomen osnutka Svjetske
zdravstvene organizacije, posveÊen je svake godine nekom
zdravstvenom problemskom kompleksu koji je aktualan za
Ëitav svijet. Ove godine moto je SZO za Svjetski dan zdravlja
"zdrava krv spaπava æivote", a krv sluæi za spaπavanje tolikih
æivota u najteæim sluËajevima otklona od zdravlja. Naglasak je
pri svemu tome na problematici vezanoj uz prikupljanje,
pohranu, obradu i koriπtenje krvi, od Ëega je u prvom planu
sigurnost krvi.
Mnoge grane medicine, a posebno preventivne, temelje
svoje aktivnosti na postavkama (kolektivnog) timskog rada.
Zbog toga moæemo reÊi da su stotine bivπih i sadaπnjih
zaposlenika, bez obzira na dostignutu struËnu spremu, ugradile
svoj kamenËiÊ u mozaik danaπnje razine preventivne medicin-
ske djelatnosti na naπem podruËju, kojom smo uistinu ponosni.
4
svibanj-lipanj 2000
Problemi zaπtite i unapreenja zdravlja stanovniπtva
nepresuπni su. Jedni se stave pod nadzor i prestaju biti
javnozdravstveni problem, dok drugi nailaze. Na metodama
rjeπavanja tih problema u proπlosti neka buduÊe generacije
grade strategiju svog rada. Znanost Êe, nadamo se, u skoroj
buduÊnosti dati vrijedan doprinos rjeπavanju mnogih zdrav-
stvenih problema, iako Êe uvijek izranjati novi. To je nepre-
kinut lanac, u kojemu preventivna medicina ima ogromno polje
rada. Do sada postignuti rezultati ohrabruju i pokazuju da je
pomak prema boljem uvijek moguÊ.
Zdravlje znaËi ulaganje, a ne potroπnju. Ulagati u zdravlje
znaËi, ustvari, utvrditi koji Êe oblici ulaganja u sustav zdravstva
i, joπ znaËajnije, izvan njega, predstavljati veÊu korist za
zdravlje stanovniπtva. Pri tome je vaæno osigurati da investi-
cijska strategija, osim dobrog zdravlja, kao rezultate daje i
dodatne vrijednosti u smislu socijalnog i ekonomskog razvitka
zemlje, regije i lokalne zajednice. Samo zdrav Ëovjek moæe
proizvoditi, zato je investicija u projekte boljeg zdravlja i u
preventivnu medicinu od interesa cijelom poslovnom svijetu.
Postignuti rezultati zaista su zavrijedili da budu zabiljeæeni
za buduÊnost izdavanjem prigodne monografije, koja obuhvaÊa
povijesni razvoj ustanova iz kojih je Zavod nastao. Nakon
uvodnih poglavlja o usponu Rijeke do kraja 19. stoljeÊa,
znaËajnim bolestima, rijeËkim pomorskim karantenama i
razvoju znanosti i tehnike toga doba, niæu se poglavlja o
osnivanju Dræavne kraljevske stanice za kemijska ispitivanja u
Rijeci, djelovanju preventivnomedicinske ustanove od 1918.
do 1945., zatim do 1960. i na kraju o razvoju do danaπnjih
dana. U Monografiji su obraene i pojedine sluæbe Zavoda,
Zavod kao nastavna ustanova i njegove publikacije.
Posebno poglavlje posveÊeno je sudjelovanju djelatnika
Zavoda u domovinskom ratu. Zasebni je dio Monografije
sjeÊanje na rad Doma narodnog zdravlja Suπak u razdoblju
prije Drugog svjetskog rata, dr. Hinka Emilija te poglavlja
posveÊena velikim javnozdravstvenim i epidemioloπkim
uspjesima - suzbijanju bruceloze i malarije na naπem podruËju.
Monografija je tiskana u nakladi od 1000 primjeraka, koji
su namijenjeni svim bivπim i sadaπnjim djelatnicima Zavoda,
suradnicima i poslovnim partnerima.
Zbog nedostatka arhivske grae, neka su razdoblja slabije
obraena. Naime, za njih smo imali tek nekoliko sluËajno
pronaenih dokumenata, laboratorijskih nalaza i publiciranih
struËnih radova.
Zahvaljujem se svim autorima pojedinih dijelova Monogra-
fije, koji su s mnogo ljubavi, ali i znanstvene objektivnosti,
pisali svoje priloge. Posebno se zahvaljujem doc. dr. sc.
Vjekoslavu Bakaπunu, za njegov dugotrajan i nesebiËan rad i
uloæen trud da iz arhivske grae izvuËe najznaËajnije doku-
mente i dopuni Monografiju podacima iz vremenskog razdo-
blja u kojem je i sam bio sudionik.
Hvala svima koji su nam pruæili podrπku i prihvatili se
pokroviteljstva obiljeæavanja obljetnice Zavoda: Ministarstvu
zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatskoj akademiji medicin-
skih znanosti, Hrvatskom lijeËniËkom zboru, Hrvatskom
zavodu za javno zdravstvo, Medicinskom fakultetu Rijeka,
Primorsko-goranskoj æupaniji i Gradu Rijeci te obiljeæili ovu
za nas, za zdravstvo naπeg podruËja, a posebno za preventivnu
medicinu u cjelini, znaËajnu proslavu.
Ovdje bih æelio istaknuti Æupaniju Primorsko-goransku i
æupana gospodina Milivoja Brozinu te Grad Rijeku, gosp.
gradonaËelnika Vojka Obersnela, kao i doskoraπnjeg grado-
naËelnika gosp. Slavka LiniÊa. Oni su nam od prve najave ove,
za Grad Rijeku znaËajne proslave dali punu podrπku i vrijednu
pomoÊ u cjelokupnoj organizaciji.
Hvala svima, a bilo ih je mnogo koji su na bilo koji naËin
sudjelovali u ovom radu, a ovdje ih nije moguÊe poimeniËno
posebno spomenuti.
Neka ova obljetnica i uz nju pisana povijest budu podstrek
i izazov da se naπa povijest temeljitije istraæi. Budimo ponosni
na naπu proπlost, na naπe uËitelje i velik broj djelatnika koji su
svojim urednim radom stvarali temelje i doprinosili razvoju
Akademija u povodu obljetnice Zavoda za javno zdravstvo
SveËana akademija u povodu 100 godina Zavoda za javno
zdravstvo Primorsko-goranske æupanije Rijeka odræana je 7.
travnja 2000. godine, u Hrvatskom kulturnom domu na Suπaku,
u 11 sati. Imala je sveËani i "radni" dio, u kojem su svi uzvanici
imali priliku uæivati u ukusno pripremljenom domjenku.
Prisutno je bilo gotovo 400 uzvanika.
Glazbeni dio akademije ispunili su glazbeni zbor Hrvatskog
lijeËniËkog zbora, Podruænica Rijeka te solisti i gudaËi
Glazbene πkole "Ivan MatetiÊ Ronjgov" iz Rijeke.
U nizu uvaæenih gostiju, posebno istaknuti bili su pomoÊnik
ministra zdravstva dr. Ante Barbir, æupan Primorsko-goranske
æupanije g. Milivoj Brozina sa suradnicima, gradonaËelnik
grada Rijeke mr. Vojko Obersnel sa suradnicima, monsinjor
Ivoslav LiniÊ, predstavnik Petog zbornog podruËja Hrvatske
vojske bojnik dr. Avelino BantiÊ, predstavnik Ministarstva
zaπtite okoliπa i prostornog ureenja g. Andrija RandiÊ,
predstavnica Hrvatskog lijeËniËkog zbora prof. dr. Aleksandra
FrkoviÊ, predstavnik Hrvatske lijeËniËke komore doc. dr.
Darko Manestar, ravnatelj Udruge zdravstva g. Milo Klepo,
predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Mate
LjubiËiÊ, dekan Medicinskog fakulteta Rijeka prof. dr. Stipo
JonjiÊ sa suradnicima, zastupnici Hrvatskog dræavnog sabora
i skupπtine Primorsko-goranske æupanije, gradonaËelnici i
naËelnici gradova i opÊina Primorsko-goranske æupanije,
ravnatelji zavoda za javno zdravstvo i njihovi suradnici,
ravnatelji zdravstvenih ustanova sa suradnicima, predstavnici
SveuËiliπta i VeleuËiliπta, umirovljenici, zaposlenici i poslovni
partneri.
U sluæbenom dijelu akademije uzvanicima se obratio
ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Rijeka prof. dr. sc. Anto
JonjiÊ, koji je govorio o vaænosti obljetnice i ulozi koju je
Zavod na ovome podruËju imao za razvoj preventivne misli. U
drugome dijelu doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun kratko nas je
proveo kroz povijest Zavoda i prezentirao Monografiju
Zavoda.
Pozdravne govore i Ëestitke slavljeniku zasebno su uputili:
5
svibanj-lipanj 2000
preventivne medicinske sluæbe na naπem podruËju. Razvoj
javnog zdravstva u podruËju preventivne medicine i medicin-
ska edukacija u tom su razdoblju posijali sjeme iz kojeg
oËekujemo da Êe u buduÊnosti niknuti plodovi, kao potvrda i
nagrada svima nama u πirenju sveukupne medicinske znanosti
i prakse.
Za sljedeÊe stoljeÊe buduÊim pokoljenjima ostavljamo u
naslijee Ëvrste materijalne temelje i znanje koje smo mi dobili
i prihvatili od svojih uËitelja. Hvala i onima koji danas savjesno
i struËno obavljaju svoje zadatke. Neka ovo bude poticaj onima
koji dolaze poslije nas za stvaranje novih putova za dalje
unapreenje i promociju zdravlja naπeg stanovniπtva.
Prof. dr. sc. Anto JonjiÊ
ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo PGÆ
Dr. Ante Barbir, izaslanik ministrice zdravstva
Republike Hrvatske prof. Ane StavljeniÊ-Rukavina:
U ime ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i gospoe
ministrice Ane StavljeniÊ-Rukavina pozdravio bih cijenjeni
skup i zahvalio se na pozivu. Naime, mnoge zdravstvene
ustanove u Republici Hrvatskoj mogu se pohvaliti postignutim
rezultatima, dugogodiπnjom tradicijom, vrijednostima svojih
znanstvenika koji su poznati diljem svijeta, ali zasigurno se
rijetko tko moæe pohvaliti stogodiπnjom tradicijom, stogodiπ-
njom europskom tradicijom i znaËenjem preventivne medi-
cine. U to ime, Ministarstvo zdravstva Ëestita i zahvaljuje se
Primorsko-goranskoj æupaniji, gradu Rijeci, kao i svakom
pojedincu koji je na svoj naËin ugradio sebe u ovu stogodiπnju
piramidu. Uistinu, Ministarstvo zdravstva prepoznaje znaËenje
javnog zdravstva, kao i problematiku. Stoga, kao pomoÊnik
ministra, a u ime ministrice, mogu obeÊati maksimalnu podrπku
u pozitivnoj inicijativi buduÊnosti javnog zdravstva u Hrvat-
skoj kroz reformu zdravstva koja je u tijeku. Zasigurno, za
takav pomak u buduÊnosti zdravstva potreban je doprinos svih
nas. Poæelio bih joπ puno sretnih, zdravih obljetnica i puno
uspjeha u buduÊem radu.
Hvala lijepa!
Æupan Primorsko-goranske æupanije
gospodin Milivoj Brozina:
Gospoe i gospodo, poπtovani uzvanici,
Dopustite mi da vas pozdravim u ime Primorsko-goranske
æupanije i da svim djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske æupanije, upravi i svim lijeËnicima,
struËnom te pomoÊnom osoblju vaπe cijenjene zdravstvene
ustanove Ëestitam visoku stotu obljetnicu postojanja i uspjeπ-
nog djelovanja. »estitku proπirujem na zasluæno osoblje
Zavoda koje je sada u mirovini ili na drugim duænostima i
poslovima, kao i na sve one prijatelje Zavoda koji su podupirali,
a i danas potiËu njegov rad.
Za prosjeËni ljudski vijek, 100 godina je veoma dug æivot,
a kad se radi o javnim ustanovama, onda se moæe slobodno
▲
govoriti o rijetko dugom i paænje vrijednom vijeku postojanja.
Vrlo su rijetke ustanove javnog znaËaja koje su se uspjele
odræati i u kontinuitetu se razvijati, ovdje, gdje se u proteklih
100 godina politiËka povijest obilato izraæavala promjenama
dræava, dræavnih granica i ureenja, raznih uredovanja i raznih
sluæbenih jezika. Pokazalo se u toj proπlosti da su neke
ustanove, neovisne o svojoj kvaliteti, nestajale, a vrijeme ih je
ponekad prebrisalo iz vrlo banalnih razloga. Primjer vaπeg
zavoda stogodiπnjaka zato je vrlo zanimljiv pa se nadam da
povjesniËari i autori vaπe monografije nude poneke odgovore
nama znatiæeljnicima.
OËito je da javno znaËenje i visoka vaænost vaπe zdrav-
stvene sluæbe u proteklom stoljeÊu s neke druge toËke glediπta
nikad nisu bili osporeni. To dokazuje najmanje dvije stvari: da
su vaπu ustanovu kontinuirano gradili, vodili, zastupali i branili
sposobni i vrlo struËni ljudi i da je ugled vaπeg Zavoda,
zahvaljujuÊi prirodi posla i kvaliteti rada, u svim druπtvenim i
politiËkim promjenama bio neprijeporan, πto je bilo presudno
za njegov opstanak.
Razvoj medicinske struke i znanosti u Rijeci i na podruËju
naπe Æupanije posljednjih desetljeÊa bitno je pridonio razvoju
Zavoda. Ta suradnja izmeu medicinske znanosti, osobito
izmeu Medicinskog fakulteta u Rijeci i vaπe ustanove, treba
potrajati kao preduvjet zajedniËkom napretku. Vjerujem da
tako izraæavam oËekivanja naπe javnosti i medicinske struke te
oËekivanja koja dolaze iz vaπeg Zavoda. »estitajuÊi vam stotu
obljetnicu, dopustite mi da vam prenesem najbolje æelje
æupanijskog poglavarstva.
Zavod za javno zdravstvo svakodnevno, ustrajnim radom
za naπe zajedniËko dobro, opravdava svoje postojanje. Dok je
tako, uæivat Êete potporu graana i potporu Primorsko-
goranske æupanije. Zahvaljujem.
GradonaËelnik Grada Rijeke
gospodin Vojko Obersnel:
Gospoe i gospodo, poπtovani uzvanici, dopustite da
izrazim svoje zadovoljstvo πto vas mogu pozdraviti u ime
Grada Rijeke, poglavarstva grada i, naravno, moje osobno
ime. Vjerojatno nema boljeg naËina da obiljeæimo danaπnji
dan, Meunarodni dan zdravlja, nego jednom ovakvom
prilikom, a to je obiljeæavanje stogodiπnjice rada jedne
javnozdravstvene ustanove, kao πto je Zavod za javno zdrav-
stvo Primorsko-goranske æupanije.
Gotovo da nema niti jedne djelatnosti u gradu, ja bih rekao
i u Æupaniji, koja nije nekim svojim dijelom vezana uz
djelatnost Zavoda za javno zdravstvo, i gotovo da nema niti
jedne djelatnosti u koju nisu, na ovaj ili onaj naËin, profesio-
nalno ukljuËeni djelatnici Zavoda za javno zdravstvo. Iskoristio
bih ovu priliku da sadaπnjim djelatnicima Zavoda Ëestitam
stogodiπnjicu ustanove, ali isto tako da se zahvalim brojnim
generacijama onih koji su omoguÊili da danas obiljeæavamo
ovu stotu obljetnicu Zavoda, Ëiji je doprinos zasigurno velik, a
nekih od njih, ja bih rekao, Ëak i nemjerljiv. Iako se radi o
sveËarskoj atmosferi, iskoristit Êu priliku da ipak kaæem i
Ëinjenicu da je, na æalost, u ovih proteklih 10 godina, politikom
koju je vodila proπla vlada, bitno naruπen temelj javnozdrav-
stvene politike i preventivne zaπtite. Naæalost, koncept javnog
zdravstva, preventivne medicine i primarne zdravstvene
zaπtite, koji se bazira na temeljima koje je zapoËeo profesor
©tampar, danas je poznatiji u svijetu i Europi nego u Hrvatskoj.
Iz tog razloga vesele me rijeËi koje sam Ëuo od pomoÊnika
6
svibanj-lipanj 2000
ministra i vjerujem da Êe nova vlada javnom zdravstvu i
preventivnoj medicini vratiti mjesto koje oni po logici stvari
zasluæuju u svakoj razvijenoj zemlji svijeta i Europe.
Joπ jednom Ëestitam svim djelatnicima Zavoda koji su, eto,
ovaj naπ Zavod uËinili jednim od najbolje organiziranih zavoda
u Republici Hrvatskoj i dopustite da u to ime ravnatelju uruËim
jednu sliku, kao uspomenu na obiljeæavanje ove stogodiπnjice,
i jedan srebrnjak svetog Vida, zaπtitnika naπeg Grada, da u
narednih 100 godina osigura tako uspjeπno djelovanje Zavoda
za javno zdravstvo.
Hvala lijepa!
Dr. Mladen Markota,
direktor Centra za istraæivanje zdravlja Ljubljana:
Dame i gospodo, poπtovani i dragi uËitelji,
Rad Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
æupanije i njegovo dugogodiπnje postojanje predstavljaju velik
doprinos boljem poznavanju javnozdravstvenih problema,
pronalaæenju mjera Ëija je namjena poboljπanje zdravstvenog
stanja puËanstva vaπe regije. U tradiciji Zavoda svatko moæe
naÊi ideju i izazov za svoj struËni rad, ali i poticaj da svojim
radom konkretno pridonese boljem zdravlju puËanstva. Uime
Ministarstva zdravstva Republike Slovenije, uime Instituta za
promociju zdravlja, kao i u moje osobno ime, kao bivπeg
studenta Medicinskog fakulteta u Rijeci, izraæavam svoje
iskreno poπtovanje i Ëestitke svim vaπim nastojanjima u korist
Ëuvanja i unapreenja zdravlja ljudi.
Hvala!
Doc. dr. sc. Mate LjubiËiÊ,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo:
Poπtovane dame i gospodo, gospodine ravnatelju, uglednici
iz dræave, æupanije i grada, uime Hrvatskog dræavnog zavoda
za javno zdravstvo, æelim ovom Ëilom starcu od jednog stoljeÊa
puno sreÊe, napretka i snage, da u sljedeÊih 100 godina joπ viπe
nadogradi vrlo visoke znanstvene i struËne dosege koje je
dosegao naπ Zavod Primorsko-goranske æupanije. Duæan sam,
takoer, spomenuti da je naπa preventivna sluæba u hrvatskoj
dræavi vjerojatno ovoga trenutka jedna od najboljih u Europi.
Mi smo u proteklih 10 godina, uz pomoÊ Rijeke, Splita, Osijeka
i Zagreba, osnovali 17 æupanijskih zavoda. RijeËki æupanijski
Zavod za javno zdravstvo jedan je od vodeÊih motornih snaga,
koja je u proteklih 10 godina vukla naprijed hrvatsku preven-
tivnu misao. Nadograivao je Andriju ©tampara. Takoer,
uime Hrvatskog dræavnog zavoda, duæan sam zahvaliti svim
djelatnicima Zavoda za veliku pomoÊ tijekom domovinskog
rata, takoer na podruËju Like, jer mi u tom trenutku u GospiÊu
nismo imali æupanijski zavod. Joπ jedanput, djelatnicima puno
hvala!
Ovdje se meu nama nalazi i Ëovjek koji joπ uvijek radi u
Zavodu, doc. Bakaπun, i njega moramo posebno pohvaliti i
zahvaliti mu se jer je on naπ uËitelj, i Ëovjek s puno srca i duπe,
koji pola stoljeÊa voli i radi na preventivnoj misli. On je izravni
nasljednik Andrije ©tampara. Molio bih jedan aplauz. Uime
Hrvatskog dræavnog zavoda æupanijskom Zavodu jedan mali
poklon - Povijest Hrvata. Vi, kad putujete i obilazite druge
æupanije, uvijek poklanjate BaπÊansku ploËu. Ovo je mnogo
mlae djelo, ovo je spomen-djelce MeπtroviÊa, koje je ipak
mladiÊ prema BaπÊanskoj ploËi.
 Na kraju, uzimam slobodu da uime DubrovaËke æupanije
pozovem sve nazoËne iz ove dvorane, koji budu u prilici
sljedeÊe godine, da dou na 725. obljetnicu dubrovaËkog
Zavoda za javno zdravstvo, koji Êe slaviti 725. obljetnicu
dubrovaËke karantene, dara hrvatske medicine svjetskoj
medicini. Hvala lijepa i æivjeli!
Prim. dr. Æeljko BaklaiÊ, ravnatelj Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo Grada Zagreba:
©tovane gospoe i gospodo, πtovani slavljenici stote
obljetnice Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
æupanije, kad netko doæivi 100 godina, kaæemo: doæivio je
jako puno godina, doæivio je, moæda, drugu mladost. E, vidite,
baπ tako i mislim!
Ovaj naπ Zavod nalazi se u buketu ruæa, a u tom buketu
stogodiπnjaka nalaze se, samo bih vas æelio podsjetiti, tri
Zavoda: Hrvatski dræavni zavod za javno zdravstvo, iz kojeg
se iznjedrio Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba te
stogodiπnjak Rijeke. Svaki ima svoju boju - crvenu, bijelu i
plavu. I tako su kroËili stotinu godina, da bi se uz njih, kroz
odreeno vrijeme, javljali novi zavodi - splitski, zadarski,
varaædinski i, od 1990. godine, joπ ostalih 16 zavoda. I sada
pravimo jedan krasan buket zavoda za javno zdravstvo u svim
hrvatskim æupanijama. To nam je drago. To je postignuÊe i
zamisao Ëovjeka koji je veÊ bio spomenut nekoliko puta - prof.
Andrije ©tampara, naπega prvog oca preventivne medicine.
Svi se time ponosimo, kao πto se danas ponosimo svim
djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
æupanije, koji je sa svojim djelatnicima, svojom struËnoπÊu,
svojim znanstvenim radom i svojom velikom brigom na
podruËju hrvatske preventive dosegao ovu duboku starost.
Æelimo mu svi zajedno da i dalje kroËi, u sljedeÊih stotinu
godina. »estitam svima.
Uime Gradskog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba,
predajem ravnatelju Zavoda za javno zdravstvo prof. JonjiÊu
sliku hrvatskog slikara Veæe - jedan motiv iz vaπeg i naπeg
dragog Primorja. Hvala lijepa svima!
Prof. dr. Aleksandra FrkoviÊ, predsjednica
Hrvatskoga lijeËniËkog zbora, Podruænice Rijeka:
Poπtovane kolegice i kolege, visokouvaæeni gosti, gospoe
i gospodo,
Drago mi je da vas mogu pozdraviti uime upravnog odbora
Hrvatskog lijeËniËkog zbora - Podruænice Rijeka, i u svoje
osobno ime. Meutim, imam posebnu Ëast da vas mogu
pozdraviti i isporuËiti Ëestitke cijelog Hrvatskog lijeËniËkog
zbora na zamolbu prof. dr. OrliÊa, naπeg predsjednika.
Sto godina nije malo, ali sto godina koje su protekle u radu
i brizi o zdravstvenoj zaπtiti, i to na dobrobit svih populacija!
Generacije i generacije djelatnika utkale su svoj æivot radeÊi u
okviru javnoga zdravstva. Svima njima izraæavam duboku
zahvalnost, a mnogih se sjeÊamo s pijetetom. Zahvaljujem se
Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanije za
dugogodiπnju podrπku, ali i suradnju s Hrvatskim lijeËniËkim
zborom. Æelim joπ mnogo, mnogo uspjeha, i to ne u sljedeÊim
godinama, nego u sljedeÊim stoljeÊima. Hvala lijepa!
Gospodin Mile Klepo, ravnatelj Udruge zdravstva
Republike Hrvatske:
7
svibanj-lipanj 2000
Poπtovani gospodine ravnatelju JonjiÊu, gospodine æupane,
dame i gospodo,
Imam posebno zadovoljstvo da vas uime Udruge poslo-
davaca u zdravstvu, uime njenog vodstva i predsjednika prof.
dr. Vjekoslava NankoviÊa, ravnatelja Traumatoloπke klinike u
Zagrebu, pozdravim i da vodstvu, zaposlenicima, dakle
radnicima, zdravstvenim i nezdravstvenim, ovoga Zavoda
zaæelim sretnu stotu obljetnicu.
Posebno mi je zadovoljstvo da se javim danas jer svjedoËim
i pamtim viπe od 30 godina rada ovog Zavoda kroz asocijaciju
zdravstvenih organizacija Hrvatske, koja je utemeljena pred
viπe od 40 godina, i sa zadovoljstvom mogu reÊi da su upravo
Ëelni ljudi ovoga Zavoda bili utemeljitelji te naπe udruge.
Pamtim i svjedoËim BleËiÊevo nastojanje da se ponekad
neprimjerenim mjerama zdravstvene politike, kako je on to
nekad znao reÊi "glupostima", i nedemokratskim postupcima
suprotstavi i suprotstavlja, iako je pripadao istom ideoloπkom
krugu, jer je znao prepoznati prava pitanja medicine - preven-
tivne, socijalne, u interesu puËanstva ovoga kraja i zdravstva u
cjelini. I njegovi su nasljednici na ravnateljskim duænostima
identiËno ili sliËno zastupali takva stajaliπta.
Moram kazati da me posebno raduje πto je i u novim
okolnostima u naπoj dræavi, kada se udruæivanje u zdravstvu
svih zdravstvenih ustanova utemeljivalo na novim osnovama,
ovaj Zavod bio jedan od prvih utemeljitelja te naπe udruge. Ja
ne mogu kao nemedicinar govoriti o medicinskim parametrima
dostignuÊa Zavoda za javno zdravstvo Rijeka, ali kao Ëovjek
koji se bavi druπtvenim sistemskim pitanjima zdravstva, mogu
svjedoËiti o toj druπtvenoj komponenti. Zavod se uvijek, u
svako vrijeme, i u proπlom poretku i u reæimu proπlih godina,
borio za najbolje i najkonstruktivnije rjeπavanje problema
zdravstva, osobito na njegovom javnom sektoru, i tu su njegovi
Ëelni ljudi, ovdje su i naznaËeni, uËinili mnogo.
Vjerujem i nadam se da Êe u novom demokratskom ozraËju,
u okvirima mjera, kako ja to zovem, zdravstvene politike,
ojaËati preventivna i socijalnomedicinska komponenta Zavoda,
koja je neopravdano zapostavljena posljednjih 10 godina, te
da, zajedno s njegovom epidemioloπkom, ekoloπkom i drugom
djelatnoπÊu, bude radni supstrat na kojem Êe se vjerojatno
narednih 100 i viπe godina razvijati ta djelatnost Zavoda. Zato:
vivat, floreat, crescat Zavod za javno zdravstvo Rijeka!
Pozdravne brzojave, zbog nemoguÊnosti dolaska, poslali su:
- prof. dr. Ivo Padovan, predsjednik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti,
- prof. dr. Mladen ©tulhofer, predsjednik Akademije
medicinskih znanosti Hrvatske,
- prof. dr. Dubravko OrliÊ, predsjednik Hrvatskog lijeËniË-
kog zbora,
- njegova ekselencija gospodin György Csóti, veleposlanik
Republike Maarske u RH,
- njegova ekselencija gospodin dr. Rudolf Bogner, velepo-
slanik Republike Austrije u RH,
- njegova ekselencija Fabio Pigliapoco, veleposlanik
Republike Italije u RH,
- prof. dr. Darko Ropac, ravnatelj Instituta pomorske medi-
cine Hrvatske ratne mornarice u Splitu,
- prof. dr. Branko Richter, Ëlan Akademije medicinskih
znanosti Hrvatske.
 OSNIVANJE ODJELA ZA HIGIJENU RADA
U
sijeËnju 1949. godine, u Higijenskom zavodu Rijeka
zapoËela je radom referada higijene rada, voditelj koje je
bio dr. Uroπ »akovec. Tada, a i sve do poËetka 1951.
godine, u Hrvatskoj nije postojala organizirana specijalistiËka
sluæba higijene rada, a nije bilo ni specijaliziranih kadrova.
Tek 1. prosinca 1949. godine zapoËeo je, u organizaciji ©kole
narodnog zdravlja u Zagrebu, jednogodiπnji poslijediplomski teËaj
higijene rada.
Polaznik tog teËaja dr. Walter Marochini postavljen je 3.
sijeËnja 1951. godine na upraænjeno mjesto voditelja Odjela za
higijenu rada Higijenskog zavoda Rijeka gdje je, bez obzira na
nekoliko reorganizacija, ostao raditi do travnja 1978. godine.
SpecijalistiËki ispit poloæio je dr. Marochini 1952. godine.
Rad tog odjela poËeo je skromno, u jednoj prostoriji Higijen-
skog zavoda, gdje je uz dr. Marochinija bio i sanitarni tehniËar
Filip Martinis, a neπto kasnije i sanitarni tehniËar Branko JurkoviÊ.
PodruËje Odjela za higijenu rada Higijenskog zavoda Rijeka
obuhvaÊalo je Istru, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Stalna
suradnja bila je s Inspekcijom rada i Sanitarnom inspekcijom.
LijeËnik odjela za Higijenu rada bio je i u funkciji sanitarnog
inspektora za industrijsku higijenu.
U Rijeci, ali i na πirem podruËju, tj. u Istri i Gorskom kotaru,
veÊ su ranije postojali snaæno razvijena industrija, rudarstvo i
πumarstvo, sa stalnim razvojem proizvodnih procesa. U godinama
nakon Drugog svjetskog rata zapoËeo je joπ snaæniji industrijski
razvoj, praÊen visokom stopom zapoπljavanja te dolaskom radnika
iz svih krajeva dræave. Uvjeti rada, a Ëesto i stambene prilike, bili
su vrlo teπki, πto se naroËito odnosilo na πumske radnike.
Aktivnosti higijene rada bile su usmjerene na obilaske
poduzeÊa, gradiliπta i πumskih radiliπta, radi utvrivanja stanja
higijensko-tehniËke zaπtite. O svakom pregledu uËinjeni su iscrpni
zapisnici. Istovremeno se radilo na poboljπavanju uvjeta boravka
radnika u privremenim nastambama na gradiliπtima. Posebno su
teπki bili uvjeti na πumskim radiliπtima. ZahvaljujuÊi prvenstveno
dobroj meusobnoj suradnji struËnjaka higijene rada i inspekcije
rada te njihovoj suradnji s upravama poduzeÊa i πumskih gospo-
darstava, postignuto je u relativno kratkom razdoblju zavidno
poboljπanje uvjeta rada, a naroËito stambenih uvjeta u nastam-
bama na mnogim πumskim radiliπtima diljem Gorskog kotara i
velebitskog podruËja. Bio je Ëesto potreban gotovo planinarski
pothvat da bi se obiπla sva πumska radiliπta. Zadovoljna lica
πumskih radnika bila su najveÊa nagrada za uloæeni trud.
Stare barake pogona Mrkopalj (krajem pedesetih godina)
8
svibanj-lipanj 2000
Treba naroËito napomenuti rad odjela higijene rada na
zdravstvenom odgoju, posebno za poslovoe radnih organizacija.
Od daljih aktivnosti treba posebno spomenuti perlustraciju i
suzbijanje silikoze na podruËju Istre (rudnici kremenog pijeska
©aulaga kraj Pule, ugljenokopa Raπa, Podlabin). Naen je velik
broj silikoze i silikotuberkuloze kod rudara kremenog pijeska i
kod onih radnika koji su nekada radili u tim rudnicima, a nisu
dobivali nikakvu odπtetu za profesionalnu bolest. Zalaganjem
djelatnika odjela Higijene rada i inspekcije rada uspjelo se to
naknadno srediti.
Spajanjem Higijenskog zavoda Rijeka i Doma narodnog
zdravlja Rijeka formiran je 1. srpnja 1960. godine Zavod za zaπtitu
zdravlja Rijeka.
U toj novoj zdravstvenoj ustanovi Odjel higijene rada prera-
stao je u Odjel za medicinu rada, sa znatno veÊim aktivnostima u
smislu kurativno - preventivnog djelovanja. U Odjel medicine
rada ukljuËene su, naime, sve industrijske zdravstvene stanice na
podruËju opÊine Rijeka.
Ambulanta za profesionalne bolesti bivπeg Higijenskog
zavoda Rijeka prerasla je, osnivanjem ZZZZ Rijeka, u dobro
organiziran Dispanzer za medicinu rada, sa specijaliziranim
kadrovima, koji se 1968. godine preselio u novoureene pros-
torije u ulici D. TucoviÊa 13.
PoËetkom πezdesetih godina zapoËela je primjena motornih
ruËnih pila na πumskim radiliπtima. Njihovim uvoenjem pojavio
se nov zdravstveni problem - vibracijska bolest. Ovaj dispanzer
posebno se bavio ispitivanjem i suzbijanjem vibracijske bolesti
kod πumskih radnika na podruËju Gorskog kotara i Velebita, a po
postignutim rezultatima bio je poznat u struËnim krugovima
diljem dræave.
Vrlo aktivan i zapaæen suradnik dr. Marochinija u ispitivanju
i suzbijanju vibracijske bolesti bio je dr. Zlatko RaËki, tada lijeËnik
specijalist medicine rada Dispanzera za medicinu rada ZZZZ
Rijeka.
ZnaËajno je spomenuti da su svi industrijski lijeËnici odjela za
medicinu rada ZZZZ Rijeka tijekom vremena poloæili specijali-
stiËki ispit iz medicine rada i time znatno unaprijedili zdravstvenu
zaπtitu radnika na ovom podruËju.
Doprinos odjela za medicinu rada ZZZZ Rijeka u obavljanju
sveobuhvatne zdravstvene zaπtite radnika zapaæen je na podruËju
cijele Hrvatske.
Dr. Marochini odræao je u Bochumu (NjemaËkoj), 15. oæujka
1972. godine, na zasjedanju i savjetovanju o profesionalnim
bolestima u organizaciji Ustanove dræavnog lijeËnika za medicinu
rada (Staatlicher Gewerbearzt-Bochum), referat o kazuistici i
lijeËenju vibracijske bolesti πumskih radnika na podruËju kotara
Rijeka. Naslov referata bio je "Zapaæanje iz prakse o upotrebi
motornih pila".
Na osnovi svog iskustva, zamoljen je od te Ustanove, a na
traæenje Strukovnog udruæenja, da obavi vjeπtaËenje vibracijske
bolesti kod πumskih radnika i radnika koji rade s vibracijskim
alatom. To je uËinjeno svake godine u prosincu, u Bohumu, od
1972. do 1977. godine.
U NjemaËkoj, naime, vibracijska bolest nije joπ bila uvrπtena
u listu profesionalnih bolesti, πto je nakon tih vjeπtaËenja uËinjeno.
* Ovo je prikaz rada Odjela za higijenu rada HZ Rijeka, koji je trebao biti objavljen
na str. 69.-70. u monografiji Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
æupanije Rijeka 1900.-2000., gdje je pogreπkom objavljen skraÊeni tekst.
Doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun
 STARENJE I PREHRANA
Kako postiÊi dugovjeËnost? Uskladiti odnos
VeÊina zemalja oËekuje znatno napredovanje u æivotu starijih
ljudi i oËekivano trajanje æivota danas je duæe nego prije. U
Ëemu je tajna dugovjeËnosti? Kako moæemo ne samo postiÊi dulji
æivot, nego i odræavati optimalno zdravlje kroz godine i za
vrijeme starosti?
I
s individualnog stanoviπta i sa socio-
ekonomskog glediπta, vaæno je prila-
goditi æivot godinama i godine æivotu.
Postoje mnoge fiziËke, psihiËke, soci-
jalne promjene i promjene u okoliπu koje
se javljaju s godinama. Fizioloπki problemi
povezani su s niskim unosom hrane, pro-
bavnim smetnjama, smanjenim osjetom za
okus i miris i oπteÊenjem mentalne funk-
cije.
KroniËne bolesti i oπteÊenja, kao πto su
artritis, hipertenzija i moædani udar, srËana
oπteÊenja, respiratorni problemi, dijabetes,
rak i osteoporoza, mogu djelovati na kva-
litetu æivota starije populacije. Dokazan je
utjecaj prehrane na razvoj, osjetljivost i
posljedice tih bolesti.
NEOPHODAN SKLAD BOLESTI
I PREHRANE
Prof. Christine Williams, University,
UK: "©to duæe æivimo, prehrana mijenja
svoju ulogu u prevenciji kroniËnih bolesti.
Prehrana kod akutno bolesnih starijih
pacijenata isto je naglaπena i potrebna su
dalja istraæivanja u pogledu akutnih i
kroniËnih prehrambenih potreba starijih
ljudi."
Uloga prehrane u zaπtiti zdravlja i
kvalitetnog æivljenja, s kvalitetnom prehra-
nom u mladosti i srednjim godinama,
takoer pridonosi sposobnosti starijih ljudi
da se oporave od bolesti. Bez obzira na to
æive li stariji ljudi u vlastitom domu, u
bolnici ili u domovima, neishranjenost je
povezana s poveÊanjem osjetljivosti na
infekcije i smanjenom kvalitetom æivota te
s poveÊanjem smrtnosti.
U svakoj æivotnoj dobi, bez obzira na
godine ili fizioloπke promjene, organizam
zahtijeva za normalno funkcioniranje pod-
mirenje prehrambenim i zaπtitnim tvarima.
OpÊenito se prihvaÊa da se energetske
potrebe smanjuju s godinama i da ape-
tit postaje manji. Poboljπani unos pre-
hrambenih tvari poboljπava prehram-
beni status, vodi do bolje otpornosti
organizma i moæe poveÊati raspolo-
æenje i bolje opÊe osjeÊanje Ëovjeka.
SpecifiËni manjak zaπtitnih tvari uklju-
Ëuje vitamine B6, B12, folate, vitamin D i
kalcij. Npr. starenje je povezano s manjom
djelotvornosti esencijalnih prehrambenih
tvari, kao πto je smanjena sposobnost
sinteze vitamina D u koæi i smanjena
apsorpcija prehrambenih tvari.
PRAVILNA PREHRANA
POSPJE©UJE OZDRAVLJENJE
Prehrambeni antioksidansi, kao vita-
min C i E, i druge supstancije u voÊu i
povrÊu imaju zaπtitnu ulogu u smanjenju
rizika od raka. Stariji ljudi trebaju veÊi
unos pojedinih prehrambenih tvari i njiho-
vu sigurnu nadoknadu kod kroniËnih ili
akutnih bolesti.
Kod starijih osoba problemi su Ëesto
povezani sa slabom dijagnozom pothranje-
nosti, zanemarivanjem prehrambenih ispi-
tivanja i procjenom pregleda i prevlada-
vanja pothranjenosti kod bolniËkih pacije-
nata te pristupom koji pogorπava njihovo
stanje za vrijeme boravka u bolnici. Bolja
briga za starije i provoenje potrebnih
prehrambenih mjera mogu ubrzati opora-
vak starijih osoba i smanjiti cijenu lije-
Ëenja.
BuduÊi cilj znanosti i medicine nije
samo produljiti æivot, nego i smanjiti
vrijeme koje ljudi provode bolesni ili
nesposobni. Zdravo starenje uvijek je teπko
za one koji æive u siromaπtvu, ali kvalitetna
prehrana, vjeæba i izbjegavanje puπenja
mogu omoguÊiti ljudima da ispune svoj
potencijal i postignu optimalno zdravlje.
Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.
Sandra PaviËiÊ, dipl. inæ.
9
svibanj-lipanj 2000
Hrana i fiziËka aktivnost
i potroπnju
Da bismo odræali tijelo u dobru
zdravlju, u normalnim
aktivnostima ili pri pojaËanoj
fiziËkoj aktivnosti, potrebno je osigurati
iste prehrambene tvari. Kada vjeæbamo
umjereno, ali redovito, nema potrebe
radikalno mijenjati prehranu. Treba
nauËiti procijeniti da ravnoteæa
prehrambenih tvari koju trebamo moæe
biti razliËita za one koji se uopÊe ne
bave fiziËkom aktivnoπÊu.
rlo je vaæno da, pored razliËite
V vrste proteinske hrane, voÊa i
povrÊa, jedemo i odgovarajuÊe
koliËine ugljikohidrata koji su potrebni za
rad miπiÊa, a i kao zaliha kod vjeæbanja.
Osnovnih pet savjeta o unosu ugljiko-
hidrata kod fiziËke aktivnosti:
1. Potrebno je jesti ugljikohidrate od
cjelovitog zrna æitarica (kruh i kruπne
proizvode, tjesteninu, æitarice, riæu), i to
prosjeËno 5g ugljikohidrata po kilogramu
tjelesne teæine dnevno. To znaËi da muπka-
rac od 70kg treba jesti 250 g ugljikohidrata
dnevno, a æena od 55 kg 275g.
2. Ugljikohidrate treba jesti u svakom
obroku. Meu namirnicama bogatim uglji-
kohidratima, pored æitarica, joπ su krumpir,
grah, leÊa, povrÊe i voÊe.
3. Slatkiπi, gazirana piÊa, suho voÊe i
Ëokolada mogu biti prikladna i praktiËna
hrana kod vjeæbanja, ali imaju malo pravih
ugljikohidrata.
4. Idealno je jesti obrok koji sadræi
ugljikohidrate 2-4 sata prije vjeæbanja te
male obroke, kao πto je banana, jedan sat
prije.
5. Probajte jesti oko 50g ugljikohidrata
unutar dva sata nakon vjeæbanja. To poma-
æe u nadoknadi potroπene energije, a po-
æeljno je pojesti voÊe, kockicu Ëokolade ili
popiti neko deklarirano sportsko piÊe.
Kako su nam potrebni ugljikohidrati,
isto tako potrebni su nam i bogati izvori
proteina, kao πto su piletina, riba, meso,
mlijeËni proizvodi, mahunarke i masti. U
prehranu treba ukljuËiti maslinovo ulje i
ulje od sjemenki, zbog esencijalnih masti
koje su potrebne za normalno funkcioni-
ranje organizma.
Od vitalne je vaænosti kod vjeæbanja
uzimanje tekuÊine. Potrebno je piti dvije
litre tekuÊine dnevno i joπ po litru za svaki
sat vjeæbanja. Osnovno je odræavati nivo
tekuÊine u organizmu, i to prije, za vrijeme
i poslije vjeæbanja.
Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.
 PREHRANA ©KOLSKE DJECE
Zajutrak - energetska rezerva
Dobro uravnoteæena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne
hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos
energije, koji omoguÊava normalan rast i razvoj djece.
P
rehrana ima vrlo znaËajnu ulogu i
utjecaj na zdravlje tijekom cijelog
æivota svakog pojedinca. Ljud-
skom su tijelu potrebni odreeni hranjivi
sastojci ako ga se æeli odræati u dobru
stanju. Tako se odræava njegova uËin-
kovitost i aktivnost, osigurava se visoka
energetska razina i otpornost na bolesti,
a djeci predπkolskog i πkolskog uzrasta
pravilan rast i razvoj.
Kada govorimo o prehrani djece
πkolske dobi, kaæemo da ona mora biti
pravilna i uravnoteæena, ali πto to zapra-
vo znaËi? Hrana koju jedemo mora biti u
ravnoteæi s tjelesnim potrebama za razli-
Ëitim hranjivim tvarima, odnosno naπa
prehrana mora sadræavati dovoljnu koli-
Ëinu kalorija, bjelanËevina, ugljikohi-
drata, masti, vitamina i minerala.
Prehrana se mora zasnivati na pira-
midi prehrane.
Temelj svakodnevne prehrane Ëine
proizvodi od æitarica, ukljuËujuÊi riæu
(smeu i bijelu), zob (zobene pahuljice),
tjesteninu i kruh koji su izvrstan izvor
vlakana i B-vitamina. Najbolje je jesti
crni ili integralni kruh jer je on najbo-
gatiji vlaknima. Vrlo vrijedne namirnice
su i mahunarke poput leÊe, graha, boba i
graπka. Svakodnevno treba jesti puno
povrÊa, naroËito zelenog lisnatog poput
πpinata, blitve, te svjeæeg voÊa. Te su
namirnice bogat izvor vitamina i mine-
rala te biljnih vlakana, a osim toga sadræe
niske koliËine masti.
PIRAMIDA ZDRAVE I PRAVILNE
PREHRANE
TreÊu stepenicu piramide pravilne
prehrane Ëine mlijeËni proizvodi (jogurt,
obrano mlijeko, svjeæi sir), krto meso,
perad, riba i jaja. Sve su to namirnice
bogate bjelanËevinama koje su osnovna
prehrambena tvar za izgradnju stanica,
proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko
i mlijeËni proizvodi glavni su izvor
kalcija, koji ne samo da utjeËe na rast i
razvoj, nego poveÊava punoÊu kostiju i
πtiti od osteoporoze u zrelijoj dobi.
Na samom su vrhu piramide namir-
nice koje sadræe visok postotak masti,
πeÊer i sol, koje treba uzimati u malim
koliËinama.
NEPRAVILNE PREHRAMBENE
NAVIKE
Djeca πkolske dobi trebaju imati pet
obroka dnevno. Obroke treba uzimati u
pravilnim vremenskim intervalima. Me-
utim, treba naglasiti da su prehrambene
navike naπih πkolaraca u pogledu raspo-
djele obroka tijekom dana potpuno ne-
pravilne. VeÊina djece ne jede niπta za
zajutrak, te odlaze ujutro u πkolu bez
energetske rezerve. U πkoli su pospana,
slabije postiæu koncentraciju i oteæano
prate nastavu.
Treba naglasiti da je ne samo vaæno,
nego upravo presudno da djeca ujutro
uzmu bioloπki punovrijedan zajutrak.
Posebno znaËenje ima πkolski obrok
- marenda koji treba biti sastavljen od
hrane visoke prehrambene vrijednosti, a
niæe energije. Naæalost u praksi je supro-
tno. Za marendu se obiËno konzumiraju
slatkiπi, Ëips, gazirana piÊa te razliËite
vrste "brze" hrane (hot-dog, hamburger i
sl.), koja je minimalne prehrambene
vrijednosti, s visokim sadræajem masti i
koncentriranih ugljikohidrata i kao takva
nije preporuËljiva za πkolski obrok.
Rezultati sistematskih pregleda uËe-
nika osnovnih i srednjih πkola te ocjena
stanja uhranjenosti ukazuju da oko 10%
uËenika i 7,8% uËenica ima tjelesnu
teæinu u odnosu na visinu iznad 90
centila.
10
svibanj-lipanj 2000
©to je uzrok gojaznosti u toj dobi?
Na razvoj gojaznosti djeluje nekoliko
Ëimbenika:
- nepravilna prehrana,
- preskakanje obroka,
- "grickanje" hrane visoke energetske
vrijednosti, a niske hranjivosti,
- nasljedni faktori,
- nedovoljna tjelesna aktivnost.
Gojaznost nije samo riziko-faktor u
nastanku cijelog niza kroniËnih bolesti u
kasnijoj dobi (srËane bolesti, poviπen
krvni tlak, πeÊerna bolest i sl.) nego
predstavlja i vaæan Ëimbenik u nastanku
poremeÊaja psihiËkog zdravlja, posebno
u razdoblju adolescencije. Mlade djevoj-
ke tada poËinju Ëesto s drastiËnim dijeta-
ma i previπe mrπave te se postepeno
moæe razviti anoreksia nervoza. To je
oboljenje koje zahtjeva lijeËniËki nadzor
i psiholoπku pomoÊ, ne samo adolesce-
nata nego i cijele obitelji.
Nepravilna prehrana moæe rezultirati
poremeÊajima i u drugom smjeru. Oko
6,4% uËenika i 4% uËenica ima teæinu u
odnosu na visinu manju od 10 centila, a
nije rijetka ni anemija zbog nedostatka
æeljeza. Takva djeca slabije su otporna
prema infekcijama, zbog bolesti viπe
izostaju iz πkole, imaju slabije sposob-
nosti uËenja te postiæu slabije rezultate u
πkolskom radu. Æeljezo je mineral kojeg
organizam teπko rastvara, posebice ako
je biljnog podrijetla. Stoga se mladima u
pubertetu preporuËa uzimanje namirnica
bogatijih æeljeza kao πto su meso, jetra,
mahunarke. DjevojËice su ËeπÊe anemi-
Ëne od djeËaka jer mjeseËnicom redovito
gube krv.
OËigledno je da treba mijenjati pre-
hrambene navike πkolske djece, ali i
njihovih roditelja. Ne treba podcijeniti
ni utjecaj πkole na oblikovanje djete-
tove liËnosti i usvajanje navika glede
zdravog hranjenja i ponaπanja.
Mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.
 PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ÆILA I PRAVILNA PREHRANA
NEMASNA HRANA - ZDRAVO SRCE
Danaπnji naËin æivota uvjetovan je demografskim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Neke su od
karakteristika: starenje populacije, poveÊanje broja malih obitelji, a sve veÊi broj zaposlenih æena.
D
a bi se πto bolje organizirao æivot
i iskoristilo slobodno vrijeme,
promijenio se tradicionalan na-
Ëin kupovanja, pripreme i konzumacije
hrane. Sve ËeπÊe, obroci se pretvaraju u
djelomiËne obroke - hrana koja se moæe
pojesti na brzinu, izvan vlastitog doma,
a mlai naraπtaj sve ËeπÊe kupuje polu-
pripremljene obroke ili ih pak naruËuje
telefonski. Takav naËin æivota i stvaranje
loπih prehrambenih navika imaju nega-
tivan uËinak na zdravlje. Vaæno je istak-
nuti da nije presudno kada Ëovjek neπto
pojede na brzinu, veÊ je bitno koje namir-
nice konzumira i u kojim koliËinama.
Danas je puËanstvo sve viπe svjesno
vaænosti utjecaja prehrane na zdravlje i
uzroËne povezanosti pojedinih prehram-
benih tvari i naËina pripreme hrane s
moguÊim rizikom od nastanka i razvoja
nekih kroniËnih oboljenja: bolesti srca i
krvnih æila, πeÊerne bolesti, nekih loka-
cija karcinoma, osteoporoze, bolesti
lokomotornog aparata, debljine itd.
Prilikom kupnje namirnica, potrebno je
obratiti paænju na sastav namirnica,
provjeriti sadræaj masti, kolesterola,
soli, πeÊera, vitamina i minerala te
drugih sastojaka.
BuduÊi da je prevalencija bolesti srca
i krvnih æila u naπoj populaciji visoka, a
jedan je od bitnih Ëimbenika naËin pre-
hrane i visoka potroπnja masti, naroËito
zasiÊenih masnih kiselina, takav naËin
prehrane jedan je od uzroËnih Ëimbenika
razvoja debljine i pridonosi poveÊanju
kolesterola u krvi. Pravilnom prehranom
ne samo da se moæe sprijeËiti ili odgoditi
razvoj neke bolesti, veÊ i unaprijediti
kvaliteta æivota.
KOLESTEROL - GLAVNI KRIVAC
Za nastanak i razvoj bolesti srca i
krvnih æila vaæna su tri Ëimbenika: puπe-
nje, poviπen krvni tlak i poviπene vrijed-
nosti kolesterola u krvi, koji zajedno Ëine
oko 50% rizika za razvoj koronarne
bolesti srca.
Rezultati brojnih kliniËkih istraæiva-
nja, u okviru primarne prevencije bolesti
srca i krvnih æila, potvrdili su da se
sniæenjem razine kolesterola u krvi di-
rektno utjeËe na pojavu navedenih bo-
lesti. U epidemioloπkim istraæivanjima
ukazano je na povezanost prosjeËne
vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi
ispitanika i postotka dnevnog energet-
skog unosa dobivenog iz masti, prven-
stveno zasiÊenih masnih kiselina. Bitno
je istaknuti da je rizik nastanka koro-
narne bolesti srca i krvnih æila u opÊoj
populaciji Ëija je prosjeËna koncentracija
kolesterola 240 mg/dL, gotovo dvos-
truko viπi u odnosu na populaciju Ëija
vrijednost kolesterola u prosjeku iznosi
200 mg/dL.
KAKO SMANJITI KOLESTEROL
U KRVI?
Radi prevencije razvoja srËanih bole-
sti, struËnjaci AmeriËkog udruæenja za
bolesti srca (The American Heart Asso-
ciation) preporuËuju dva stupnja dijete.
Prvi stupanj dijete
Ova dijeta preporuËuje se osobama
Ëija je razina LDL kolesterola u krvi ≥
11
svibanj-lipanj 2000
160 mg/dL. Masti bi trebale osiguravati
manje od 30% energije, od Ëega zasiÊene
masti ispod 10%, te ograniËiti unos
kolesterola ispod 300 mg.
Ako u periodu od tri mjeseca ne doe
do sniæenja razine kolesterola u krvi, tada
se preporuËuje drugi stupanj dijete.
Drugi stupanj dijete
Osobama s poveÊanom koncentra-
cijom lipida u krvi, u kojih pridræavanje
navedenih preporuka nije dovelo do
postavljenog cilja, potrebno je dodatno
ograniËiti unos masti. Masti trebaju
osiguravati 20% energije, od Ëega udio
zasiÊenih masti treba biti niæi od 7%
energije, a unos kolesterola ograniËava
se na < 20/ mg/dan. Prema rezultatima
nekih studija, izrazita restrikcija masti u
prehrani, koja osigurava ispod 20% ener-
gije, posljediËno dovodi do sniæenja
razine HDL-a i poveÊanja triglicerida,
pa je potrebno i o tome voditi raËuna.
Potrebno je od tri do πest mjeseci
pridræavanja i strogog provoenja dije-
tetskih mjera da bi se postiglo znaËajnije
sniæenje poviπene razine kolesterola u
krvi.
IzraËunato je da smanjenje energije
dobivenih iz zasiÊenih masnih kiselina
na 7% sniæava razinu kolesterola u krvi
za oko 20 mg/dL, Ëime se smanjuje
rizik prijevremenog srËanog oboljenja
za oko 20%.
Ipak, ako i nakon striktnog pridræa-
vanja dijetetskih mjera nije postignut
zadovoljavajuÊi uËinak, potrebno je uze-
ti u obzir i moguÊi utjecaj genetskih
Ëimbenika. Poznato je da jedna od sedam
osoba nasljeuje apolipoprotein apo E4,
za koji se smatra da pridonosi pove-
Êanom riziku obolijevanja od srËanih
bolesti.
Doc. dr. sc. Antoinette KaiÊ-Rak, dr. med.
Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.
 PREHRANA, KOLESTEROL I MASNE KISELINE
NEZDRAVE I ZDRAVE MASTI
U prehrani puËanstva masti predstavljaju bogat izvor energije, bitne za odræavanje fizioloπkih
funkcija i tjelesne aktivnosti. Masti osiguravaju oko 40% ukupne energije u prehrani naπeg
puËanstva. Masti koje unosimo u organizam preko namirnica uglavnom su mjeπavina triju vrsta
masnih kiselina: zasiÊenih masnih kiselina, jednostruko nezasiÊenih i viπestruko nezasiÊenih.
ZASI∆ENE MASNE KISELINE
ZasiÊene masne kiseline (laurinska,
miristinska i palmitinska), kao i trans-
masne kiseline, utjeËu na poviπenje razine
kolesterola u krvi. Te kiseline nemaju
dvostrukih (nezasiÊenih) veza u lancu.
Namirnice bogate zasiÊenim masnim kise-
linama utjeËu na poveÊanje razine koles-
terola u plazmi, a to poveÊanje rezultat je
poveÊanja koncentracije LDL i HDL kole-
sterola.
Keys je u svojim istraæivanjima utvrdio
da se za svaki postotak ukupne energije
dobivene iz zasiÊenih masnih kiselina,
podiæe vrijednost kolesterola u krvi za 2.7
mg/dL. UËinak zasiÊenih masnih kiselina
na poviπenje kolesterola u krvi u principu
je dvostruko izraæeniji u odnosu na uËinak
viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina na
sniæenje kolesterola.
PoveÊan unos masnoÊa bogatih zasiÊe-
nim masnim kiselinama dovodi do pove-
Êane koncentracije kolesterola u plazmi.
Meutim, neke zasiÊene masne kiseline
nemaju taj uËinak. ZasiÊene masne kiseline
kratkog lanca i stearinska masna kiselina
imaju vrlo malen uËinak na koncentraciju
kolesterola u plazmi. Meutim, laurinska,
miristinska i palmitinska kiselina izrazitije
utjeËu na poviπenje koncentracije koleste-
rola u plazmi, a od spomenutih najviπe
miristinska.
JEDNOSTRUKO NEZASI∆ENE
MASNE KISELINE
Biljne i æivotinjske masti izvor su
jednostruko nezasiÊenih masnih kiselina.
Te masne kiseline mogu imati zaπtitni
uËinak u prevenciji bolesti srca i krvnih
æila te inzulin neovisnog dijabetesa.
U novijim istraæivanjima dokazano je
da zamjena zasiÊenih masnih kiselina u
prehrani jednostruko nezasiÊenim masnim
kiselinama moæe pridonijeti smanjenju
ukupnog i LDL kolesterola u krvi.
Takoer, potrebno je imati na umu da,
bez obzira na izvor (æivotinjske ili biljne),
masnoÊe u prehrani pridonose poviπenju
tjelesne teæine.
VI©ESTRUKO NEZASI∆ENE ZAMJENE ZA MASTI
MASNE KISELINE
U uporabi su preparati koji sluæe kao
OMEGA-6 (linolna kiselina) zamjene za dodatne masti na træiπtu i u
Prehrana bogata viπestruko nezasiÊe- komercijalne svrhe koriste se veÊ niz
nim masnim kiselinama, naroËito omega- godina. To su preparati na bazi alga, guar
6 masnim kiselinama (linolna) pridonosi gume, gela proizvedenog na bazi celuloze
sniæavanju ukupnog i LDL kolesterola u i sl. Osim navedenih preparata, postoje i
krvi. Zapaæeno je da visok unos viπestruko sintetiËke zamjene za masti, npr. preparati
nezasiÊenih masnih kiselina moæe prido- na bazi biljnih sterola. Za sterol - sitostanol
nijeti sniæenju HDL-a, koji imaju zaπtitnu poznato je da ima povoljan uËinak na
ulogu u prevenciji nastanka srËanih bolesti. sniæenje kolesterola, a koristi se u pro-
U prehrani puËanstva zapadne Europe izvodnji margarina.
omjer zastupljenosti omega-6 i omega-3
masnih kiselina iznosi 10:1. Omega-3 i KOLESTEROL
omega-9 masne kiseline iz maslinovog ulja U svakoj æivoj stanici ljudi i æivotinja
imaju posebno blagotvorno djelovanje. prisutan je kolesterol, koji je esencijalni
metabolit. Sastavni je dio staniËne mem-
OMEGA-3 (alfa linolenska kiselina) brane i nijelina, sudjeluje u regulaciji
U posljednje vrijeme doπlo se do novih propusnosti staniËne membrane, sluæi za
saznanja o ulozi omega-3 masnih kiselina sintezu hormona kore nadbubreæne ælijez-
u metaboliËkim procesima. Danas se zna de i spolnih hormona, prekusor je æuËnih
da su neophodne za rast i razvoj. Meutim, kiselina koje sluæe u probavi i apsorpciji
i dalje se istraæuje koje su optimalne masti te vitamina topivih u mastima, kao i
dnevne koliËine u prehrani. za sintezu vitamina D.
Njihov uËinak na zdravstveno stanje
bio je predmet niza ispitivanja pa je tako Sadræaj kolesterola u 100 g nekih
dokazana njihova zaπtitna uloga u preven- namirnica
ciji i lijeËenju bolesti srca i krvnih æila, Namirnice Kolesterol/100 g
poviπenog krvnog tlaka, nekih upalnih i mlijeko kravlje, punomasno 14
imunih poremeÊaja, poput reumatidnog vrhnje tuËeno, 30% masti 111
artritisa i psorijaze. U mnogim istraæivanji- Cheddar 105
ma potvrdilo se da unos omega-3 nezasiÊe- gouda punomasni 105
nih masnih kiselina (iz riba ili ribljih ulja) maslac 225
jetra pileÊa 500
pridonosi smanjenju koncentracije trigli- jetra govea 270
cerida u krvi. S obzirom na to da su uËinci jetra svinjska 260
omega-3 nezasiÊenih masnih kiselina na mozak teleÊi ili janjeÊi 2200
krvni tlak i zdravstveno stanje dijabetiËara jetrena paπteta 150
nedovoljno istraæeni, smatra se da upotreba hamburger od goveeg mesa 6
kobasice, prosjek 96
suplemenata iz ribljih ulja nije preporuË-
pile, crno meso 110
ljiva, zbog poveÊane sklonosti krvarenji- hobotnica 170
ma, kao i zbog intoksikacije vitamina A i hlap 200
D. Iz tog razloga preporuËa se konzumacija πkampi 200
plave ribe, koja sadræi omega-3 nezasiÊene kamenice 200
jaje kokoπje 520
masne kiseline (tuna, sitna plava riba),
teletina, srednje masna, bez kosti 68
jednom ili viπe puta tjedno. Osim omega-3 svinjetina, srednje masna, bez kosti 60
masnih kiselina, konzumacija sitne plave janjetina, srednje masna, bez kosti 71
ribe osigurava i potrebe organizma za govedina, srednje masna, bez kosti 68
visokokvalitetnim bjelanËevinama, kalci-
jem i fosforom. Izvor podataka: HZZJZ.
12
svibanj-lipanj 2000
 Kolesterol nije esencijalna prehram-
bena tvar zbog toga πto ga organizam moæe
sam sintetizirati u potrebnim koliËinama.
Smatra se da je svega oko 20% ukupnog
kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, dok
se oko 80% kolesterola sintetizira u orga-
nizmu. Dnevno se moæe sintetizirati oko
600-1500 mg kolesterola kod odraslih
osoba. Ovisno o koliËini kolesterola unese-
nog hranom, regulira se njegova sinteza u
organizmu.
NaËin prehrane, tj. koliËine i vrste
masti koje se unose u organizam, mogu
utjecati na sintezu kolesterola u tijelu.
KoliËine kolesterola u organizmu ne ovise
samo o njegovu unosu hranom i sintezi u
organizmu, veÊ i o stupnju apsorpcije,
transportu, razgradnji æuËnih kiselina i
izluËivanju. Ovisno o unesenoj koliËini
kolesterola, on se apsorbira u rasponu od
25-75%. VeÊina osoba koje dnevno unesu
oko 400 mg kolesterola, apsorbira oko
55% kolesterola.
Doc. dr. sc. Antoinette KaiÊ-Rak, dr. med.
Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

Preporuke za pravilnu prehranu

kod bolesti srca i krvnih æila
1. U prehranu je potrebno uvrstiti πto raznovrsnije namirnice.
2. Uskladite unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim
aktivnostima. Potrebno je osigurati optimalni dnevni unos energije,
koji omoguÊuje rad te odræava poæeljnu razinu energetske rezerve.
Poæeljno je da ITM (indeks tjelesne mase) odrasle populacije bude
20-25.
3. Osnova svakodnevne prehrane trebaju biti proizvodi od æitarica.
Svakodnevno je potrebno jesti povrÊe i voÊe, po moguÊnosti svjeæe.
Te namirnice bogati su izvori vitamina C i B-kompleksa te
karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija,
magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadræe niske koliËine masti.
HipokolesterolemiËki efekt ovisi o vrsti biljnih vlakana. Biljna
vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna æitarica)
imaju manji uËinak na razinu kolesterola u plazmi, za razliku od
onih koja su topiva u vodi (pektin, guar gume). Unesena u znatnijim
koliËinama, ta vlakna mogu imati povoljan uËinak na sniæenje
kolesterola u krvi. Smatra se da 5 g dnevno unesenih, topivih u vodi
biljnih vlakana reducira koncentraciju kolesterola za oko 5%. PovrÊe
i voÊe sadræi oko 1% pektina, tako da Êe pet porcija osigurati viπe od
5 g/dan.
Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27-40 g.
4. Od namirnica æivotinjskog podrijetla, preporuËa se koristiti krto
meso, perad, ribu. Potrebno je ukloniti vidljivu masnoÊu, a takoer
i koæu peradi. Ribu je potrebno jesti barem jedanput tjedno.
Æitarice, mahunarke, mlijeko i mlijeËni proizvodi takoer su bogati
izvori bjelanËevina. Prednost dajte djelomiËno obranom mlijeku.
BjelanËevine trebaju dnevno osigurati 10-15% ukupne energije.
5. Potrebno je paziti na unos masti, naroËito namirnica bogatih
zasiÊenim masnim kiselinama i kolesterolom, te ograniËiti unos
energije iz masti do 30%. To vrijedi za osobe iznad pet godina
starosti.
Ukupne masti dnevno trebaju osigurati do 30% ukupne energije,
zasiÊene masne kiseline do 10% ukupne energije, viπestruko
nezasiÊene masne kiseline 3-7% ukupne energije.
6. Vrlo umjereno troπite πeÊer i sol.
OgraniËite unos πeÊera do 10% ukupne energije.
OgraniËite unos soli do 6 g/dan.
7. Ako se konzumiraju alkoholna piÊa, neka to bude vrlo umjereno
(1-2 piÊa dnevno, tj. 12-24 g etanola ukupno)!
8. Odræavajte poæeljnu tjelesnu teæinu. U osoba s poveÊanom
tjelesnom teæinom, veÊ 5-10% smanjena tjelesna teæina rezultira
boljim zdravstvenim stanjem.
Prekomjerna tjelesna teæina i gojaznost znaËajno pridonose poveÊa-
nom riziku smrtnosti. U osoba Ëiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog
umiranja nije znaËajno poviπen, ali nesposobnost zbog problema s
13
svibanj-lipanj 2000
lokomotornim aparatom i srËanoæilnih bolesti znaËajno se povisuje.
Rizik prijevremenog umiranja eksponencijalno raste u osoba Ëiji
ITM prelazi 30. Gojaznost pridonosi poveÊanju uËestalosti hiperten-
zije, inzulin neovisnog dijabetesa i hiperlipidemije.
Potrebno je odabrati odgovarajuÊu tjelesnu aktivnost i posvetiti joj
30 minuta dnevno, vjeæbajuÊi umjerenim intenzitetom.
PREHRAMBENE TVARI I NJIHOV UTJECAJ NA
RAZINU KOLESTEROLA U KRVI
KOLESTEROL
• 70-80% populacije moæe kompenzirati apsorpciju i sintezu
kolesterola kad je prehrambeni unos u rasponu od 250-800 mg
kolesterola/dan,
• 20-30% puËanstva osjetljivo je i reagira na koliËine kolesterola u
prehrani.
PREPORUKA: ograniËite unos kolesterola do 300 mg/dan,
odnosno ispod 100 mg/1000 kcal/dan.
ZASI∆ENE MASNE KISELINE
(biljnog ili æivotinjskog porijekla, palmino ulje, mast, loj, maslac
itd.), osim stearinske kiseline:
• doprinose porastu ukupnog i LDL kolesterola u krvi.
VI©ESTRUKO NEZASI∆ENE MASNE KISELINE
(omega-6, omega-3) - imaju hipokolesterolemiËki efekt,
omega-6 (linolka kis.) - doprinosi sniæenju LDL, ali i HDL.
JEDNOSTRUKO NEZASI∆ENE MASNE KISELINE
• snizuju LDL, nemaju uËinak na HDL i trigliceride (za razliku od
prehrane bogate ugljikohidratima).
UGLJIKOHIDRATI
• snizuju LDL, ali i doprinose poviπenju VLDL-a.
BILJNA VLAKNA
• topiva u vodi (pektin i dr.) imaju jaËe izraæen hipokolesterolemiËki
efekt od onih netopivih u vodi.
BJELAN»EVINE
• imaju zanemariv uËinak.
POVE∆ANI UNOS ENERGIJE
• doprinosi poviπenju ukupnog i LDL kolesterola, snizuje HDL
(vjerojatno zbog poveÊanog unosa masti, naroËito zasiÊenih).
Doc. dr. sc. Antoinette KaiÊ-Rak, dr. med.
Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.
 ÆGARAVICA
»esta i neugodna pojava
Ægaravica je jedan od najËeπÊih simptoma u bolestima
probavnih organa, posebice gornjega dijela (jednjak, æeludac i
dvanaesnik). RijeË dolazi od grËke rijeËi pyrosis, πto u prijevodu
znaËi vatra ili oganj. Sam simptom vrlo je neugodan i rijetki od
nas nisu ga osjetili kao peËenje u æelucu ili iza grudne kosti, a
ponekad se osjeÊa i u grlu i ustima. »eπÊe se javljaju kod
sagibanja i u leæeÊem poloæaju, a uËestalija je kod debljih osoba
i trudnica.
T
reba naglasiti da treba biti
oprezan kod procjene boli iza
grudne kosti, jer osim kod ægara-
vice, istu bol nalazimo kod bolesti srca,
lokomotornog aparata i neπto rjee kod
bolesti pluÊa.
NajËeπÊe je uzrok nastanka ægaravice
oslabljeni donji sfinkter jednjaka koji,
kao i drugi sfinkteri u probavnom traktu,
spreËava vraÊanje sadræaja u suprotnom
smjeru. Razlog oslabljenog tonusa moæe
biti u slabijoj inervaciji, utjecaju nekih
hormona i lijekova ili pak priroena ili
steËena anomalija.
UZROCI ÆGARAVICE
Ima viπe poremeÊaja koji pogoduju
nastanku ægaravice ili im je ona jedan od
simptoma: poveÊani volumen hrane, to
jest prekomjernost obroka, posebice
prije spavanja, masna hrana, πto je opa-
æeno u zimskim mjesecima kad ona
smanjuje tonus donjeg sfinktera jednjaka
i usporuje praænjenje æeluca. Osim toga,
gazirana piÊa i slatka hrana te konzu-
miranje alkohola i nikotina imaju za
posljedicu vrlo Ëesto ægaravicu. Na
oslabljeni tonus sfinktera utjeËe oteæano
praænjenje æeluca (njegova atonija ili
suæenje pilorusa - izlaznog dijela æeluca,
koja moæe biti posljedica upale ili malig-
nog oboljenja).
Stanje kada se operativno odstrani
cijeli æeludac takoer je popraÊeno æga-
ravicom i izrazitim upalnim promjenama
jednjaka. Poviπena koliËina solne kise-
line i pepsina uzrokuje ægaravicu, a to je
pak redovita pojava kod gastroduede-
nalnog ulkusa. Isto tako, i vraÊanje
alkalnoga soka iz duodenuma pogoduje
nastanku te pojave. No, razliËita obolje-
nja takoer mogu biti uzrok ægaravice.
Na prvom mjestu je hijatalna hernija,
kada dolazi do prolapsa æeluca u jednjak.
Kao πto smo veÊ naveli, ulkusna
bolest æeluca i duodenuma, koja nije
rijetka, manifestira se nizom simptoma,
ali i tvrdokornom ægaravicom.
©TO U»INITI?
LijeËenje ægaravice vezano je za
uzrok. No, postoje neke opÊenito prihva-
Êene mjere, kao dijeta bez masnoÊa, Ëesti
i mali obroci, ne piti gazirana piÊa i ne
puπiti te smanjiti Ëaj i kavu; ne jesti
nekoliko sati prije spavanja; ne leÊi
poslije obroka; pokuπati spavati s uzviπe-
nim uzglavljem.
Od lijekova se preporuËa uporaba
onih koji neutraliziraju kiselinu, najbolje
kombinacija magnezija i aluminija, lije-
kova koji oblaæu sluznicu jednjaka ili
æeluca, zatim onih koji snizuju produk-
ciju kiseline, pojaËavaju tonus donjega
sfinktera jednjaka te lijekova koji
pojaËavaju praænjenje æeluca.
I na kraju, valja naglasiti da se u
pojedinim stanjima koja su patoloπka, a
praÊena upornom ægaravicom, pribjega-
va i operativnom lijeËenju.
Prof. dr. Milivoj RubiniÊ, dr. med.
14
svibanj-lipanj 2000
MINERALNE VODE PROTIV
GASTRITISA I ULKUSNE BOLESTI
Neutralizator
nadraæujuÊih
tvari
Svakako su kroniËni gastritis i ulkus-
na bolest, naime Ëir dvanaesnika i
rjee æeluca, najËeπÊe æeluËane bole-
sti. Sve je ËeπÊi i prijelaz kiselog æeluËa-
nog sadræaja u jednjak. Te tri bolesti
izazivaju velike tegobe: ægaravicu,
bolove, pa i komplikacije poput krvare-
nja, slabokrvnosti, po æivot opasno
pucanje Ëira, kadπto i prijelaz u rak.
ouzdano se zna da u nastanku tih
P bolesti bitnu ulogu ima pojaËano
luËenje æeluËanog soka, koji se sas-
toji od solne kiseline i pepsina. To su
agresivni faktori koji nadraæuju sluznicu
æeluca i dvanaesnika i dovode do njene
upale /gastritisa/ ili pak nagrizaju sluznicu
i izazivaju njen defekt /ulkus æeluca ili
dvanaesnika/. PojaËanom luËenju agresiv-
nih faktora, ujedno i slabljenju obrambenih
tjelesnih faktora, pridonose ljudi svojim
loπim æivotnim navikama: puπenjem du-
hanskih preraevina, uæivanjem alkohol-
nih piÊa, konzumiranjem mnogo kave,
ljutom hranom, odveÊ slatkom hranom, pa
jakim i stalnim stresnim emocijama i
æivotnim nezadovoljstvima.
©TO POMAÆE?
U lijeËenju tih bolesti mogu se upotrije-
biti razni lijekovi. Njima su na Ëelu tzv.
antacidi. To su sredstva za suzbijanje
suviπne æeluËane kiseline, tog glavnog
agresivnog faktora: npr. Gastal, Gelusil-
Lac, Controloc, brzo, ali prolazno djeluju-
Êa soda bikarbona. No, bilo bi najpri-
rodnije kad bi se za suzbijanje suviπka
kiseline uzimala prirodna sredstva. Tu je
na prvom mjestu pravilna prehrana. Ona
se u bolesna Ëovjeka naziva dijetom. Nje
se bolesnici teπko pridræavaju. Ono naj-
manje Ëega bi se morali pridræavati jest
uzdræavanje od puπenja, od alkoholnih
piÊa, od zaËina poput papra i paprike, od
slatkih jela i gaziranih i slatkih piÊa, od
suhomesnatih praraevina i masnih kon-
zervi, od kiselih jela, od mnogo kave.
Donedavno se mlijeko smatralo najdjelo-
tvornijom namirnicom u prehrani æeluËa-
nih bolesnika, no dokazano je da ono prvih
dvadesetak minuta neutralizira kiselinu, ali
se ona veÊ poslije jednog sata vraÊa na
svoju prvotnu visoku vrijednost. Od piÊa
se savjetuje koristiti Ëaj od kamilice, bijelu
kavu, kakao ili Ëaj s mlijekom.
PRIRODNI LIJEK
Meu ljekovitim piÊima na Ëelnom su
mjestu mineralne vode. OdgovarajuÊe
mineralne vode djeluju alkalizatorski, tj.
Ëine kiseli sadræaj æeluca alkalnim, a pozi-
tivno djeluju i na probavne funkcije. Osim
toga, imaju istaknuto psiholoπko djelo-
vanje, vraÊajuÊi psiholoπku ravnoteæu.
KONZERVIRANJE HRANE ZRA»ENJEM
SKUPO ALI U»INKOVITO
Bez odreenih tehnoloπkih mjera, svaka se æiveæna namirnica kvari. U vrijeme napoleonskih ratova prvi se put ukazala potreba
za proizvodnjom konzervirane hrane za veliku francusku vojsku, koja se osvajaËki kretala cijelom Europom. To je prvi uspio
Appert, 1804. Sada se u gusto napuËenim velikim gradovima i zemljama u razvoju joπ viπe ukazuje potreba za osiguranjem
zdrave hrane i zaliha dugotrajuÊih zdravih sirovih æiveænih namirnica. To se moæe postiÊi njihovim konzerviranjem.
©to je to konzerviranje æiveænih na-
mirnica?
Konzerviranje æiveænih namirnica teh-
noloπki je postupak kojim se postiæe dulja
trajnost namirnica i kojim se sprjeËava njihovo
kvarenje. Kvarenje najËeπÊe uzrokuju mikro-
organizmi: bakterije unesene u tijelo izazivaju
razne bolesti, npr. salmonele izazivaju salmo-
neloze, od kojih je najteæa trbuπni tifus; neki
bacili izazivaju dizenteriju; razni virusi izazi-
vaju crijevne viroze itd. Da bi konzerviranje
bilo uspjeπno, moraju se uniπtiti svi mikro-
organizmi i njihove spore u namirnicama. Za
proces konzerviranja mogu se upotrijebiti samo
potpuno zdrave i higijenski ispravne namirnice.
Konzerviranje moæe biti djelomiËno, vremen-
ski ograniËeno, ili moæe biti trajno, potpuno.
Ono je djelomiËno ako se primijeni postupak
kojim se sprjeËava razmnaæanje mikroorgani-
zama, a trajno je ako se konzerviranjem pot-
puno uniπte svi mikroorganizmi. Samo trajnim
konzerviranjem dobivaju se proizvodi koji
imaju neograniËen rok trajnosti.
NA»INI KONZERVIRANJA HRANE
NajËeπÊi tehnoloπki postupci djelomiËnog
konzerviranja, u kuÊanstvima i u industriji,
jesu: hlaenje, smrzavanje, dehidracija suπe-
njem ili koncentracijom æiveæne namirnice u
prah, dodavanje kemijskih konzervansa, npr.
πeÊera, kuhinjske soli, octa, dimljenjem.
Trajno konzerviranje obavlja se u indus-
triji, a to je zapravo proces sterilizacije kojim
se uniπtavaju svi mikroorganizmi i spore te
fermenti. Za trajno konzerviranje najËeπÊe se
primjenjuje visoka temperatura u zatvorenom
sustavu, kao πto su konzerve. Mogu se koristiti
antibiotici, ultrazvuk, zrake iz radioaktivnih
izvora zraËenja.
ZRA»ENJE HRANE "BOMBOM"
Prehrambena industrija traæi πto bolje teh-
noloπke metode trajnog konzerviranja svojih
Mineralne vode mogu se piti stalno, viπe
puta dnevno, prije jela, uz jelo ili poslije
njega, ili kad se ima osjeÊaj ægaravice,
svaki put po jedan decilitar. Smije se piti
tzv. Ëiste kiselice, tj. one mineralne vode
koje sadræe manje od jednog grama mi-
nerala u jednoj litri vode i koje, prema
tome, imaju u sebi malo ugljiËnog dioksida
/CO2/, kojega ne smije biti viπe od jednog
grama /1.000 mg/ u litri vode. UgljiËni
dioksid, naime, u veÊoj koliËini od te
djeluje nadraæajno na sluznicu æeluca. Za
æeludac i dvanaesnik povoljne su hidro-
proizvoda. Metoda koja najviπe obeÊava jest
ona u kojoj se koriste ionizirajuÊe zrake iz
radioaktivnih izvora zraËenja. U pravilu se za
to koristi radioaktivni izotop kobalt 60, Ëije
gama-zrake prodiru kroz sve materije, tako i
do onih namirnica koje su zaπtiÊene u nekom
zatvorenom sustavu, kao πto su limene kon-
zerve ili plastiËne vreÊice. Kobalt 60 je onaj
radioaktivni izotop koji se kao izvor uspjeπno
koristi pri lijeËenju zloÊudnih tumora (tzv.
"kobaltna bomba"). Kobalt 60 proizvodi se u
nuklearnim reaktorima. Iz njega zraËe goleme
koliËine gama-zraka. Stoga su prostorije za
ozraËivanje namirnica izolirane debelim olov-
nim betonskim zidom. U "kobaltnoj bombi"
nalaze se πtapiÊi kobalta veliËine kemijske
olovke, oko njih Ëetiri do πest sati kruæe razne
æiveæne namirnice i uniπtavaju se svi mikro-
organizmi u njima.
Ako je ozraËivanje pravilno i struËno, nema
nikakvih ili skoro nikakvih πtetnih posljedica,
a u ozraËenoj hrani ne moæe se ni najmanje
poveÊati postojeÊa minimalna prirodna razina
radioaktivnosti. Po istom naËelu mogu se trajno
uniπtiti mikroorganizmi i u medicinskoj opre-
mi; to je najmanje πtetan naËin sterilizacije
medicinske opreme. Za svaku namirnicu vaæ-
no je odrediti toËnu dozu; pri premalenoj dozi
preostaju neki mikroorganizmi i hrana se
pokvari, a pri prevelikoj nastaju neki πtetni
nusprodukti u bjelanËevinama, meso dobije
smeu boju, voÊe i povrÊe bude premekano.
No, u svakom sluËaju, i pri izboru najbolje doze
gama-zraka bude uniπteno 20-60 posto vita-
mina A, D, E i K, neπto manje vitamina B i
aminokiselina u bjelanËevinama.
Onog Ëasa kad se prekine zraËenje kobaltom
60, prestane bilo kakva radioaktivnost u
namirnici, ona nije radioaktivno kontaminira-
na, posve je neπkodljiva, jedino je samo malo
manje vrijedna zbog djelomiËnog gubitka
nekih prehrambenih sastojaka.
15
svibanj-lipanj 2000
karbonatne /HCO3/, gorke sumporne, sul-
fatne vode /SO4/ te slane ili alkalne kiselice
/natrij i kloridi, Na i Cl/. To su labo-
ratorijska obiljeæja, naprimjer, Ëiste ki-
selice, oligomineralne prirode stolne vode
iz JamniËke kiselice. Ovdje spomenute
vrste i koliËine minerala, dopuπtene za
primjereno koriπtenje pri gastritisu i ulkus-
noj bolesti, toËno su navedene na etiketi
boce svake mineralne vode, pa valja pro-
Ëitati njen sadræaj i ravnati se po njemu.
Prim. dr. Ivica RuæiËka
Konzerviranje zraËenjem sprjeËava klija-
nje krumpira, luka, Ëeπnjaka, uniπtava parazite
u æitaricama, grahoricama, voÊu, povrÊu, mesu
i ribi. To su razlozi πto je konzerviranje
zraËenjem osobito pogodno za Ëuvanje na-
mirnica u sirovom stanju u velikim skladiπ-
tima, posebno u zemljama u razvoju, gdje su
Ëeste pojave gladi, pa tada namirnice iz tih
skladiπta spaπavaju puËanstvo. Konzerviranje
hrane zraËenjem uz to je i ekoloπki vrlo Ëist i
poæeljan naËin, ali je skup. Na deklaraciji na
konzervi pravilo je da piπe da je konzervirana
zraËenjem.
ZraËenjem se konzerviraju i banane, avo-
kado, datule, jagode, orasi, zaËini, riæa, kakao
itd.
KOD NAS U ZA»ETKU
U svijetu se ionizirajuÊe zrake veÊ godina-
ma koriste za konzerviranje sterilizacijom. U
nas je pionirsku ulogu takvog tehnoloπkog
postupka joπ 1985. preuzeo zagrebaËki Insti-
tut "Ruer BoπkoviÊ". Laboratoriji za radi-
jacijsku kemiju i dozimetriju Zavoda za tehno-
logiju, nuklearnu energiju i zaπtitu od zraËenja
tog Instituta posjeduje izvor gama-zraka kobalt
60, najjaËi u Hrvatskoj, jaËi od svih "kobaltnih
bombi" πto se koriste u bolnicama za lijeËenje
zloÊudnih tumora. Po mojim saznanjima, u
Hrvatskoj se, za sada, tim tehnoloπkim postup-
kom nitko drugi ne bavi. Tu se zraËenjem
najËeπÊe konzerviraju uvozni zaËini i neko
tropsko voÊe, sirovine za juhu u vreÊicama. Joπ
je malen broj naπih tvrtki koje se time koriste,
vjerojatno zbog neopravdanog straha da potro-
πaËi neÊe kupovati robu konzerviranu zraËe-
njem. Osim nekim naπim, usluge se pruæaju i
nekim inozemnim tvrtkama. U Institutu "Ruer
BoπkoviÊ" zraËenjem se steriliziraju i neki
medicinski ureaji i oprema: kirurπki instru-
menti i aparati, jednokratna plastiËna oprema,
npr. igle i πtrcaljke, plastiËni spremnici za krv,
sustavi za transfuziju krvi, otopine za oËne leÊe,
plastiËni dijelovi umjetnih kukova, kosti za
transplantaciju iz "banaka kostiju".
Prim. dr. Ivica RuæiËka
 KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA
ZA LJUDSKU PREHRANU
O
gljivama ima podosta zapisa
u povijesnim dokumentima
staroga vijeka, πto ukazuje da
su se ljudi oduvijek zanimali za ova
Ëudesna biÊa. Srednji vijek je odigrao
negativnu ulogu u daljnjim spoznaja-
ma o gljivama, isto kao i u drugim
vidovima ljudske djelatnosti. Moralo
se Ëekati sve do 16. stoljeÊa da bi Bock,
Matthiolus, Clusius, Fries i mnogi
drugi ponovno otkrili svijet gljiva i dali
mu onu dimenziju i mjesto u svijetu
prirode koje zauzima danas.
Spomenuli smo veÊ da su gljive kao
ljudska hrana poznate od davnina, ali
treba odmah na poËetku upozoriti na
Ëinjenicu da su gljive uglavnom sluæile
kao dodatno jelo i prilog, odnosno
delikatesa. Takav naËin koriπtenja pro-
izlazi iz kulinarskih svojstava gljiva,
koja su neπto posebno, upeËatljivo i
samosvojstveno.
Tako veliki raspon aroma, mirisa,
oblika, opipljivosti nema ni jedna dru-
ga namirnica. Osim svega toga, gljive
imaju i odreenu hranjivu vrijednost
koja se ne smije zanemariti, iako smo
naglasili da su gljive specijalitet, dakle,
hrana koja ne moæe sama osigurati
glavninu hranjivih tvari potrebnih na-
πem organizmu.
Po hranjivoj vrijednosti gljive se
mogu svrstati izmeu mesa i povrÊa.
Naziv "πumsko meso" gljive su dobile
vrlo vjerojatno zbog toga πto najËeπÊe
rastu po πumama i πto veÊinu njihovih
hranjivih tvari Ëine bjelanËevine kao i
kod mesa.
Ako analiziramo hranjivu vrijed-
nost svjeæih gljiva s obzirom na koli-
Ëinu i sadræaj pojedinih hranjivih tvari,
onda prije svega vodi pripada najveÊa
zastupljenost. Njezin sadræaj se kreÊe
od 77% do 93%. Pregled hranjivih
sastojaka nekih gljiva u svjeæem stanju
prikazan je u tablici 1. prema Botti-
cheru 1979.
Svjeæe gljive su niskokaloriËna
hrana, πto im takoer poveÊava kuli-
narsku vrijednost, jer naπ naËin ishrane
obiluje kalorijama. Meutim, ima i
ponekih nedostataka u hranjivosti glji-
va koji se uglavnom odnose na slabiju
probavljivost bjelanËevina, odnosno za
bjelanËevine u gljivama se kaæe da su
teπko probavljive. Probavljivost bje-
lanËevina kod ispravnog pripremanja
gljiva kreÊe se u granicama od 70-80%.
Da bismo upotpunili sliku o hranji-
voj vrijednosti gljiva, treba reÊi da
ugljikohidrate u gljivama predstavljaju
uglavnom πeÊeri manit i trehaloza koje
naπ organizam moæe iskoristiti. Sa-
dræaj masnoÊa u gljivama je vrlo malen
i gotovo zanemariv. Gljive su bogate
mineralnim tvarima, osobito kalijem,
fosforom, manganom i æeljezom, koji
su nuæni u ljudskoj ishrani.
Vitamini D1, B1, B2, A i C takoer
Ëine sadræaj tkiva mnogih gljiva i ne
treba ih zanemariti kao vrijedne hranji-
ve komponente.
JELA OD GLJIVA
Za pripremu jela gljive se mogu
koristiti ili sirove ili termiËki obraene
kuhanjem, pirjanjem, præenjem ili pe-
Ëenjem. Prijesne se mogu jesti samo
neke vrste gljiva, πto je posebno istak-
nuto pri opisu tih vrsta u drugom dijelu
knjige.
U veÊini sluËajeva gljive za pripre-
manje jela treba usitniti rezanjem na
listiÊe, kriπke, kolutove itd.
Neke vrste zahtijevaju poseban
tretman s obzirom na odstranjivanje
pojedinih dijelova, prokuhavanje u
vodi ili octu itd., πto je takoer posebno
naznaËeno pri opisu tih vrsta.
Sve jestive gljive nisu jednako po-
sebne za razne naËine spremanja i za
sve vrste jela. Kod recepata u kojima
se susreÊe gljiva samo kao opÊi pojam
za pripremanje nekog jela, moæe se
koristiti veÊina jestivih vrsta. Drugu
skupinu recepata Ëine oni recepti koji
su predvieni za odreenu vrstu gljiva
πto je jasno oznaËeno.
16
svibanj-lipanj 2000
Gljive se mogu pripremati samo-
stalno, meutim, gotovo su sva jela, od
gljiva mnogo ukusnija ako se koristi
mjeπavina gljiva. Za mijeπanje treba
uzimati one vrste koje su po konzisten-
ciji sliËne. Neke vrste zahtijevaju dulji,
a neke kraÊi tretman termiËke obrade.
Prema tome, oËito razliËite vrste kao
πto su, primjerice, lisiËka i velika
gnojiπtarka, ne mogu biti istovremeno
pirjane.
Posluæivanje jela od gljiva slijedi u
veÊini sluËajeva odmah nakon pripre-
manja, zbog toga treba uvijek ispla-
nirati vrijeme koje je potrebno za
pripremu jela. Naime, osim nekih sa-
lata od gljiva, najbolji okus i aromu
jela od gljiva odaju dok su topla, tj. tek
maknuta s vatre. To pravilo treba stal-
no imati na umu, pa nikada neÊe doÊi
do neæeljenih posljedica.
Jelo od mladih, zdravih, na vrijeme
oËiπÊenih, brzo i pravilno transporti-
ranih, ne predugo skladiπtenih gljiva,
moguÊe je u hladnjaku Ëuvati bez
opasnosti nekoliko sati. Gotovo svi
ljubitelji priæeljkuju da πto ÊeπÊe uæi-
vaju u jelima od gljiva, meutim, pri-
tom moramo znati neke pojedinosti.
VeÊinu gljiva ne smijemo jesti pre-
Ëesto, kao πto nije dobro prejesti se bilo
koje vrste gljiva. Kao nepisano pravilo
moæe se uzeti da nije poæeljno viπe od
dva puta tjedno jesti samostalna jela
od gljiva. Ako se gljive koriste kao
prilozi drugim jelima i u malim koliËi-
nama, ne treba se dræati ovog pravila.
Prije i poslije konzumiranja jela od
nekih vrsta gljiva iz roda Coprinus, ne
smiju se piti alkoholna piÊa. Znakovi
trovanja nakon jela ne javljaju se u isto
vrijeme. Prema tome, postoje gljive
koje ubrzo nakon jela otkriju svoju
otrovnost, a postoje i takve vrste Ëiji se
otrovi dugo vremena pritaje u orga-
nizmu Ëovjeka bez ikakvih znakova.
Upravo te "podmukle" gljive i pred-
stavljaju najveÊu opasnost za ljubitelje
gljiva jer su one i najteæe smrtnice.
Odmah treba reÊi da si kod takvog
trovanja gdje se znakovi pojave tri i
viπe sati nakon jela, sami ne moæemo
pomoÊi. U tom sluËaju treba otrovnog
πto hitnije prenijeti u bolnicu. Bilo bi
vrlo korisno da se odmah pronae
dobar poznavatelj gljiva koji bi mogao
na temelju postojeÊih Ëinjenica utvrditi
vrstu gljiva s kojom je trovanje nastu-
pilo.
Pravilna determinacija gljiva moæe
biti odluËujuÊa za ozdravljenje boles-
nika, jer se samo na temelju toga bo-
lesnik moæe pravilno lijeËiti.
Ako se znakovi trovanja pojave
brzo, odnosno pola sata do 4 sata nakon
jela, tada se moæe pruæiti prva pomoÊ
na taj naËin da se izazove povraÊanje i
da se uzme neko sredstvo za ËiπÊenje,
kako bi se izbacile joπ neprobavljene
otrovne tvari. Tako pruæena pomoÊ
moæe imati odluËujuÊu ulogu za
ozdravljenje. Razumljivo je da i u
ovom sluËaju treba bolesnika odmah
odvesti u bolnicu.
Greπke su svuda moguÊe, meutim,
sve greπke nemaju podjednake poslje-
dice. Gljivama posvetite izuzetnu paæ-
nju, jer greπke s njima mogu imati
najteæe posljedice.
Iskusan gljivar moæe sakupljati
desetke vrste jestivih gljiva, meutim,
njihova kulinarska vrijednost nije jed-
naka. Poznato je da gotovo svaka vrsta
gljiva ima svoje specifiËnosti i pred-
stavlja zasebnu kulturu.
Vjerojatno su malobrojni ljubitelji
gljiva koji svoj gljivarski staæ nisu
zapoËeli trkom po πumi za primjerkom
vrganja ili lisiËke. Oni koji to Ëine i
dalje i svi oni koji Êe tako neπto tek
poËeti, grijeπe i nisu pravi ljubitelji
prirode.
Sakupljanje gljiva ne smije se sve-
sti na pusto gomilanje ovog dara pri-
rode u najrazliËitije posude, torbe,
vreÊice ili koπare. Lagana πetnja po
πumi od drveta do drveta, od grma do
grma uz paæljivo promatranje ponaj-
prije tla i drveÊa, povremeno zaustav-
ljanje uz neki nepoznati primjerak
gljive, uz manje poznatih i kvalitetnih
jestivih gljiva, duboko disanje i pro-
matranje drugih pojava u prirodi treba
biti osnova svakog gljivarenja.
Ovom prilikom æelimo upozoriti na
nemilu pojavu koja upravo bode u oËi
svakog ljubitelja prirode. To je tzv.
"πutiranje gljiva". Gljive koje ne poz-
najemo ili koje neÊemo ubrati, osta-
vimo nedirnute na mjestu gdje su izra-
sle. Zaπto da ih gazimo i tako nasilno
prekinemo jednu kariku æivotnog su-
stava oko nas.
Svaki gljivar treba poznavati neko-
liko naputaka kako valja sakupljati
gljive i kako postupati s njima prije
spremanja za jelo ili konzerviranje.
Prvo pravilo kojeg bi se trebalo uvijek
pridræavati glasi: gljive ubiremo, odno-
sno nosimo u raznim koπarama, korpa-
ma, mreæama, tj. u takvim predmetima
koji omoguÊuju slobodan pristup zraka
sakupljenim gljivama. PlastiËne vre-
Êice koje se gotovo uvijek nau pri ruci
ne dolaze nikako u obzir za sakuplja-
nje, jer veÊ nakon dva sata gljive u
njima mogu postati neupotrebljive ili
Ëak πtetne za zdravlje.
U tim vreÊicama odnosno u svim
posudama gdje gljive ne mogu imati
dovoljan pristup zraka, vrlo brzo dolazi
do ugrijavanja gljiva, a tim do jakih
ubrzanih procesa enzimatskih i mikro-
bioloπkih promjena bjelanËevina koje
na taj naËin postaju opasne za zdravlje.
Prije nego πto svaki primjerak ubra-
ne gljive stavimo u koπaru, valja ga
dobro pogledati i joπ jednom se uvjeriti
17
svibanj-lipanj 2000
da je to jestiva gljiva, odnosno, da je
sigurno poznajemo. Isto tako gljive
treba oËistiti od zemlje i insekata,
odstraniti neiskoristive djelove i tek
tada je paæljivo poloæiti u koπaru. Na
taj naËin gljive zauzimaju manje pros-
tora u transportnim sredstvima, a kas-
nije Êe nam trebati manje vremena za
ËiπÊenje kod kuÊe, odnosno, u prirodi
oËiπÊene gljive mogu se ostaviti za fino
ËiπÊenje i spremanje sljedeÊeg dana.
KonaËno, imat Êemo i mnogo manje
smeÊa u stanu.
Pri neposrednom sakupljanju gljiva
plodna tijela se ne smiju jednostavno
iπËupati - otrgnuti. Najbolje je gljivu
najprije lagano zaokrenuti i tada paæ-
ljivo izvuÊi iz zemlje, a nastalu rupu
zatrpati okolnom zemljom, liπÊem i
sliËnim. Gljive nije dobro pri dnu
struËka odrezati noæem, jer se na taj
naËin onemoguÊuje lakπi pristup mno-
gim parazitima i plijesnima koje napa-
daju micelij i tako smanjuju πansu za
daljnji rast te vrste gljiva. Osim toga,
na odrezanom primjerku, gljivarima
poËetnicima moæe izbjeÊi neka makro-
skopska karakteristika (koja ostane
dublje u zemlji pa tako ubere otrovnicu
umjesto jestive gljive).
To pravilo ne vrijedi za gljive koje
rastu na drveÊu i koje imaju tvrde i
drvenaste struËke. Neiskusni gljivari
ne bi trebali brati sasvim mlade i
nerazvijene primjerke gljiva, jer se na
taj naËin izlaæu opasnosti kakve kobne
zamjene. Takoer ne treba brati stare
gljive i one napadnute od crva, razmo-
Ëene od kiπe i pljesnive. Osobito nagla-
πavamo da ne treba brati one gljive koje
nedovoljno poznajemo.
VeÊinu pravilno ubranih gljiva tre-
ba upotrijebiti najkasnije 24 sata nakon
skladiπtenja na hladnom i zraËnom
mjestu, a samo nekoliko Ëvrstih vrsta
moæemo Ëuvati u hladnjaku 2-3 dana.
Neposredno prije pripremanja glji-
va za jelo, potrebno ih je u veÊini
sluËajeva usitniti, veÊ prema tome na
koji Êemo ih naËin spremati.
Iz knjige:
Stjepan MuæiÊ, Romano Boæac:
Kuhanje i ljekovitost gljiva
 OTROVANJA GLJIVAMA
Od davnine ljudi upotrebljavaju gljive za svakodnevnu hranu, a neke od njih i za gurmanske
poslastice. Meutim, odavno su iskusili da neke gljive mogu biti i otrovne. Najstariji pismeni
podatak potjeËe iz V. stoljeÊa p.n.e., od grËkog pjesnika Euripida, koji je opisao smrt æene i troje
djece nakon konzumiranja gljiva.
T
radicionalna je razonoda ljudi
zapadne i srednje Europe da na
izletu u πumi beru gljive i od njih
prireuju razna jela. Razmjerno velikoj
potroπnji gljiva, u tim je krajevima velika
i incidencija otrovanja. U naπoj zemlji
potroπnja gljiva nije velika, ali posljed-
njih godina sve viπe raste pod utjecajem
populariziranja gljiva kao "prirodne i
zdrave hrane".
Od 5000 vrsta "viπih gljiva", koliko
ih raste u srednjoj Europi, smatra se da je
samo 60 vrsta otrovno, od Ëega je 7
smrtonosno. Premda je broj otrovnih
vrsta gljiva relativno malen, statistike
pokazuju da u Europi ima godiπnje oko
10000 sluËajeva otrovanja, ali i mnogo
smrtnih sluËajeva. Jedan od razloga tako
velikom broju sigurno je i taj πto trovanje
mogu izazvati i jestive gljive koje nisu
svjeæe pripremljene, zatim podgrijane
gljive, odstajale, stare gljive, razmoËene
od dugih kiπa te gljive rastoËene od crva.
Takve su gljive isto toliko opasne kao i
otrovne. Postoji podatak da se 1906.
godine otrovalo mnogo RijeËana zbog
uæivanja razmoËenih capica (Clavaria
aurea).
USTANOVLJAVANJE OTROVA
Za identifikaciju gljiva mogu nam
posluæiti otpaci od ËiπÊenja gljiva, ostaci
hrane ili uzorci dobiveni ispiranjem
æeluca, makroskopskom identifikacijom
ili analizom spora. Poseban problem
predstavlja Ëinjenica da prepoznavanje
gljiva iz tih ostataka moæe obavljati samo
struËnjak. Kako u Rijeci ne postoji takva
struËna osoba, najËeπÊe se ne determinira
otrovna gljiva.
KLINI»KA KLASIFIKACIJA
MICETIZAMA (OTROVANJA
GLJIVAMA)
Za razvrstavanje micetizama koriste
se dva kriterija: duljina latencije (vrijeme
od ingestije gljiva do pojave prvih simp-
toma bolesti) i tip kliniËkog sindroma.
Prema tim kriterijima, micetizmi se
dijele na: MICETIZAM S KRATKOM
LATENCIJOM i MICETIZAM S DU-
GOM LATENCIJOM. U micetizmu s
kratkom latencijom vrijeme od ingestije
otrovnih gljiva do pojave smetnji iznosi
jedan do Ëetiri sata. Ta otrovanja karakte-
rizirana su uËestalim povraÊanjem, pro-
ljevastim stolicama i u pravilu imaju
dobru prognozu. Micetizmi s dugom
latencijom nastaju nakon πto je od inges-
tije gljiva proπlo 5 - 12 - 24 i viπe sati i
imaju loπiju prognozu. Kod tih otrovanja
vrlo Ëesto dolazi do teπkog oπteÊenja
jetre i bubrega, bolesnici poæute, oskud-
no mokre, πto moæe dovesti i do smrtnog
ishoda bolesti.
NA©I BOLESNICI
U razdoblju od 1991. do 1998. zabi-
ljeæeno je viπe desetaka sluËajeva
trovanja gljivama, od Ëega, naæalost,
tri sa smrtnim ishodom. Umrli su
bolesnici starije æivotne dobi, s veÊ
naruπenim zdravljem. Zanimljiv je
sluËaj kada je na odjel bio primljen
stariji braËni par, bolesnik u dobi od
85 godina i njegova supruga od 78
godina. Gljive su ubrane na obron-
cima UËke. Iako su oboje jeli isti obrok
gljiva, supruga je imala minimalne
smetnje, dok je suprug imao teπko
oπteÊenje jetre i ishod bolesti bio je
krajnje neizvjestan. NasreÊu, boles-
nik se potpuno oporavio.
TERAPIJA MICETIZMA
Naæalost, nema specifiËnog lijeËenja
micetizma. Rano i temeljito ispiranje
æeluca jedna je od najvaænijih mjera. Mi
je primjenjujemo uvijek, bez obzira na
to koliko je vremena proteklo od konzu-
macije gljiva i na Ëinjenicu koliko je
bolesnik do tada povraÊao. Samim po-
18
svibanj-lipanj 2000
vraÊanjem obiËno se ne uspije izbaciti
sav toksiËni materijal. Osim toga, gljive
su teπko probavljiva hrana i dugo se
zadræavaju u æelucu. Ispiranje æeluca
obavlja se uz dodatak aktivnog, medi-
cinskog ugljena koji je adsorbens tok-
sina. Slijedi nadomjestak tekuÊine i
elektrolita i suzbijanje πoka. Od dodatnih
terapijskih mjera, u lijeËenju otrovanja
zelenom pupavkom primjenjuju se i
visoke doze penicilina, a kod zatajivanja
jetre i bubrega dolaze u obzir i agresiv-
nije terapijske moguÊnosti (plazmafe-
reza, hemoperfuzija), o Ëijoj se terapij-
skoj efikasnosti joπ uvijek raspravlja. Tu
je i preparat silibinin (Legalon), koji
proizvodi tvrtka Madaus iz Kelna (Nje-
maËka) i kojeg nema na hrvatskom træi-
πtu.
PROFILAKSA
Najsvrhovitiji naËin da se izbjegnu
otrovanja gljivama jesu zdravstveno
prosvjeÊivanje i kontrola prodaje u su-
radnji sa sanitarnom inspekcijom. Ljubi-
telje πumskih gljiva treba upuÊivati u
gljivarska druπtva gdje Êe, uz pomoÊ
predavanja, demonstracija i filmova,
steÊi potrebno znanje i iskustvo iz oblasti
gljivarenja.
Doc. dr. sc. Nada BrnËiÊ, dr. med.
Bojan MiletiÊ, dr. med.
 Kako odabrati "pravu" dijetu za mrπavljenje?
OPREZNO DO VITKE LINIJE
Jedna je od vjerojatno najteæih odluka za ljude s viπkom kilograma kada poËeti s dijetom, pa to
onda obiËno izgleda ovako: "od sutra ili od ponedjeljka idem na dijetu". Kada se konaËno
odluËimo zapoËeti, tada nam se teπko, u moru raznovrsnih dijeta, odluËiti za onu pravu, koja Êe u
najkraÊem moguÊem vremenu donijeti najviπe rezultata, tj. gubitka kilograma.
N
aime, posljednjih dvadesetak
godina, kao i danas, preporuËu-
je nam se niz raznovrsnih dijeta,
koje ne samo da se razlikuju u svojim
preporukama, nego nerijetko i proturjeËe
jedna drugoj. U toj se zbrci zaista teπko
snaÊi i odabrati onu "pravu" dijetu. Stoga
je vaæno, ako æelimo eliminirati viπak
kilograma zbog zdravstvenih ili ËeπÊe
estetskih razloga, biti kritiËki raspoloæen
te postaviti sebi nekoliko pitanja prije
nego se odluËimo za bilo koju dijetu.
Razmislimo o naπem naËinu æivota, a
osobito prehrane do sada, jer bismo
moæda manjim korekcijama mogli, do-
duπe neπto sporije, doÊi do cilja koji
æelimo.
Razmislimo o tome koliko jedemo
voÊe i povrÊe, a koliko slatkiπe, koliko
jedemo meso, a koliko ribu, koliko te-
kuÊine popijemo u danu, kada jedemo
(osobito koliko kasno naveËer), koliko
pijemo alkoholnih piÊa ili kave, zatim
koliko vjeæbamo ili koliko se opÊenito
kreÊemo. Moæda doemo do nekih odgo-
vora koji Êe nam pomoÊi da osmislimo
naπ jelovnik i dnevne navike na drugi
naËin, te Êe i njihova promjena dovesti
do rezultata.
DIJETA NIJE BEZAZLENA
1. Razmislimo o tome koliko se u
tijeku dijete Ëovjek iscrpljuje mentalno,
fiziËki i emocionalno, æudeÊi za "dobrim
rezultatom" te neprestano brojeÊi kalori-
je i boraveÊi na vagi. Sjetimo se koliko
frustrirajuÊe zna biti kada u kratkom
vremenskom periodu izgubimo nekoliko
kilograma, da bismo ih ponovno, u isto
tako kratkom vremenskom periodu vrati-
li. Zar nismo tada ljuti, nervozni, neza-
dovoljni? Æelimo li takvi biti sebi i svojoj
okolini?
2. Spoznaja da je dijeta privremena,
moæe u prvom momentu bili olakπava-
juÊa ("joπ samo da izdræim tri dana ili
tjedan dana"), no kasnija spoznaja da
privremena dijeta daje i privremene
rezultate moæe biti i neugodna. Takoer
se Ëesto pitamo: πto nakon dijete, πto i
kako jesti nakon toga, a da se ponovno
ne udebljamo?
3. Takoer moramo jako dobro raz-
misliti o upotrebi tzv. "Ëudotvornih"
tableta ili napitaka koji se na træiπtu nude
kao zamjena za hranu, a koji mogu biti
izuzetno opasni po zdravlje. Naime, oni
ni u kom sluËaju ne bi smjeli biti nado-
mjestak za hranu, a samo izuzetno mogu
posluæiti kao pomoÊno sredstvo kod
mrπavljenja buduÊi da oni uglavnom
osiguravaju bolju i obilniju probavu, tj.
stolicu i/ili mokrenje.
4. Obvezno se moramo zapitati da li
su sve dijete zaista neπkodljive i koliko
zapravo moæemo "muËiti" vlastito tijelo
raznim dijetalnim reæimima, a da nam
ono i dalje funkcionira normalno. To se,
naravno, odnosi na sve koji se u to
upuste, a mislimo naroËito na ljude sa
zdravstvenim tegobama (npr. bolesti
srca, poviπeni krvni tlak, psihiËke tegobe
i sl.), kao i na mlade ljude zbog njihove
poveÊane potrebe za hranjivim tvarima
u doba rasta i mladenaπtva. Uvijek bi-
smo, dakle, morali odvagati izmeu
dvije stvari, a to su: gubitak nekoliko
kilograma i/ili gubitak zdravlja. Zbog
toga mislim da bi bilo korisno, pa Ëak i
obvezno, konzultirati se sa svojim lijeË-
nikom ili struËnjakom koji se bavi pro-
blemom prehrane te u dogovoru zapoËeti
kontrolirano mrπavljenje. To se naroËito
odnosi na navedene kategorije ljudi, a i
na ljude koji moraju ili æele smrπaviti
puno kilograma. Naime, tada Êe lijeËnik
pratiti mrπavljenje, ne samo na vagi,
nego i kontrolom laboratorijskih nalaza,
EKG, krvnog tlaka i dr.
5. I na kraju, razmislimo joπ jednom,
prije nego poËnemo s dijetom, o tome da
smanjeni unos hranjivih tvari i poslje-
19
svibanj-lipanj 2000
diËni brzi gubitak kilograma mogu dove-
sti do brojnih zdravstvenih tegoba, i to
blaæih, kao umora, pospanosti, glavo-
bolja, nervoze, pa sve do teæih poreme-
Êaja u metabolizmu vode i osnovnih
hranjivih tvari, vitamina i minerala, πto
opet dovodi do poremaÊaja funkcije
raznih organa, naprimjer jetre, bubrega,
spolnih i drugih ælijezda.
RAZNOLIKOST DIJETA
No, ako se ipak odluËite biti vitki i
posegnete za jednom od dijeta, evo neko-
liko prijedloga dijeta za mrπavljenje i
njihovih osnovnih karakteristika:
1. Atkinsova visokoproteinska di-
jeta zanemaruje sadræaj kalorija i usre-
dotoËuje se na ograniËavanje ugljikohi-
drata, tj. traæi se njihovo potpuno izo-
stavljanje (barem tijekom prvih tjedan
dana). Naime, ako prestane unos ugljiko-
hidrata, kao osnovnog goriva koje orga-
nizam koristi za proizvodnju energije,
on Êe poËeti troπiti nataloæene masti i
izluËivati ketone te Êe time nestajati i
kilogrami i osjeÊaj gladi. Tijekom dijete
jedu se velike koliËine proteina: meso,
riba, jaja, perad, sir. Opasnosti su takve
dijete poviπenje kolesterola u krvi (oprez
kod srËanih bolesnika), zatim osloba-
anje ketona u krv moæe izazvati glavo-
bolje, vrtoglavicu, umor, muËninu, a
poveÊana koliËina proteina moæe ugro-
ziti i rad bubrega. Uz tu se dijetu prepo-
ruËa uzimati multivitaminsko-mineralne
dodatke u obliku tableta.
2. Stillmanova dijeta takoer je
vrsta Ëisto proteinske dijete, koja usto
zahtijeva ispijanje barem osam Ëaπa vode
dnevno, uz ostale napitke. Dakle, nije
dopuπteno jesti ugljikohidrate niti masti,
zatim voÊe i povrÊe, mlijeËne proizvode
i æitarice. Takoer ne treba brojiti kalo-
rije, ali niti pretjerano jesti, a prosjeËan
gubitak teæine je navodno 2,5 do 6,5 kg
▲
tjedno. Takoer se i uz tu dijetu prepo-

ruËa uzimanje multivitaminsko-mineral-
nih dodataka.
3. Dijeta s tekuÊim bjelanËevinama
i Cambridge dijeta su niskokaloriËne
proteinske dijete (manje od 800 kalorija
na dan) te su opasne za organizam i
mogu, zbog naglog gubitka tjelesne
teæine, izazvati ozbiljne poremeÊaje u
radu svih organa. Stoga, ako se odluËite
za te dijete, svakako biste to morali
uËiniti pod nadzorom lijeËnika. Cam-
bridge dijeta, naprimjer, ima samo tri
tekuÊa proteinska obroka dnevno, s uku-
pno 330 kalorija, πto odgovara polu-
izgladnjelosti. Danas se ipak na træiπtu
nalaze takvi proteinski pripravci koji su
obogaÊeni vitaminima i mineralima po-
trebnima za rad organizma, a koji su u
tako drastiËnim dijetama i te kako po-
trebni.
4. Dijeta s grejpfrutom temelji se
na upotrebi nekoliko grejpova na dan, uz
ostalu propisanu hranu (uglavnom po-
vrÊe, malo mesa). Vjerovalo se da grejp
sadræi enzim koji pospjeπuje sagorijeva-
nje masti, πto nije dokazano. To voÊe
sadræi malo masnoÊa i kalorija, a puno
C-vitamina, beta-karotena, vode i vlak-
natih tvari, πto olakπava probavu i daje
osjeÊaj sitosti. Dijeta traje tri tjedna.
5. Zen-makrobiotiËka dijeta nema
veze sa zen-budizmom. Ona je djelo
Japanca Ohsawe i ima deset etapa. PoËi-
njete time πto se odriËete slatkog, a
kasnije i svih drugih vrsta namirnica, sve
dok ne doete do najviπe etape koja
podrazumijeva konzumiranje iskljuËivo
æitarica, i to po moguÊnosti smee riæe.
Uz to, ograniËen je i unos tekuÊine.
Sljedbenici te dijete vjeruju da se, uz
takvu prehranu i pozitivne misli, moæe u
tijelu proizvoditi vitamine i minerale i
bez unosa osnovnih hranjivih tvari. Ta je
dijeta opasna, stoga budite oprezni!
6. Fruktozna dijeta traje 14 dana i
predviena je za osobe koje æude za
slatkim. To je prirodni πeÊer koji utaæuje
glad i odræava razinu energije u tijelu.
Gubi se jedan kilogram dnevno. Fruk-
toza je dostupna u obliku praπka, tableta
za ævakanje, sirupa. Uz to, preporuËa se
i pijenje desetak Ëaπa vode dnevno i
mineralno-vitaminski dodaci.
7. Dijeta s algama, lecitinom, oc-
tom i vitaminom B6 poznata je veÊ viπe
od desetljeÊa i joπ je uvijek popularna.
ObiËno se sve te komponente nalaze u
jednoj tableti koju treba uzeti uz svaki
obrok.
8. Dijeta s kombinacijom namir-
nica poznata je veÊ duæi niz godina, ali
je kao koncept "Fit for life" publicirana
1985. i do danas ima puno poklonika.
Temelji se na naËelu kombiniranja hra-
ne, tj. nemijeπanja istovremeno u obroku
proteina (meso, jaja, riba) s ugljikohi-
dratima (krumpir, riæa), veÊ s proteinima
treba kombinirati povrÊe. Takoer se ne
preporuËuje mijeπanje dviju vrsta prote-
inske hrane u jednom obroku, npr. meso
i jaja ili sir istovremeno. PreporuËuje se
jesti voÊe tijekom jutra, a inaËe tijekom
dana barem nekoliko sati nakon πto smo
jeli πkrobnu ili proteinsku hranu. Od
tekuÊina preporuËuje se pijenje vode, ali
ponovno po pravilima, i to pola sata prije
obroka ili nekoliko sati nakon obroka, a
nikako tijekom jela. Dakle, u toj vrsti
dijete zastupljene su sve vrste hranjivih
tvari (uz ograniËenje proteina), πto je
svakako dobro pa takav naËin prehrane
moæe trajati i duæe vrijeme.
9. Dijeta Mayo klinike ili dijeta s
keljem traje tjedan dana, a svaki je dan
propisana toËno odreena vrsta hrane,
uz pijenje veÊih koliËina tzv. "Ëarobne
juhe". Ona sadræi razne vrste povrÊa, a
osnovne su kelj, zelena paprika, kapula,
krumpir, celer. Tom se dijetom pospje-
πuju probava i mokrenje te se dosta brzo
gubi na teæini.
10. Dijeta sa sokovima veÊ je dugo
popularna, a moæe trajati od jednog do
tjedan dana, kada se piju samo sokovi,
Ëaj ili voda u neograniËenim koliËinama.
Treba svakako biti oprezan pri primjeni
te dijete, zbog moguÊih nuspojava pada
tlaka, vrtoglavica, glavobolja i umora.
InaËe, puno struËnjaka preporuËa jedno-
dnevni post samo s tekuÊinom, barem
jednom mjeseËno.
11. Mediteranska dijeta podrazu-
mijeva prehranu koja je manje obilna, ali
sadræi sve vrste namirnica na koje smo
20
svibanj-lipanj 2000
navikli. To je redukcijska dijeta, koja
propisuje maksimalne dnevne koliËine
pojedinih namirnica za pripremu obroka.
U tijeku dijete konzumira se puno raznog
voÊa, a osobito povrÊa (radiË, salata,
kupus, cikla, πpinat, blitva, rajËica i dr.),
a puno su zastupljeni i razni zaËini
(origano, vlasac, Ëeπnjak, perπin, bosi-
ljak i dr.). Takoer se ograniËava unos
soli i πeÊera. ObiËno dijeta traje Ëetiri
tjedna, s toËno odreenim dnevnim me-
nijem. S obzirom na zastupljenost svih
vrsta namirnica, moæe se kao naËin
prehrane, a s eventualnim izmjenama,
koristiti i nakon Ëetiri tjedna.
To su samo neke vrste dijeta za
mrπavljenje koje moæete izabrati ako
æelite skinuti viπak kilograma. No, u
sluËaju da se ne moæete odluËiti niti za
jednu od tih dijeta, razmislite o ovih
nekoliko savjeta koji Êe vam zasigurno
pomoÊi pri mrπavljenju, ali i kasnije,
kada æelite zadræati postignutu liniju.
1. Smanjite upotrebu πeÊera i slat-
kiπa, slatkih sokova, sladoleda.
2. Smanjite potroπnju ulja, kao i
hranu s visokim postotkom masnoÊa
(kobasice, trajne salame, govedina, Ëvar-
ci).
3. Jedite viπe voÊa i povrÊa, uz oprez
konzumiranja oraha, badema, kikirikija.
4. Ne jedite iza 20 sati.
5. Pijte puno vode i biljnog Ëaja.
6. Smanjite upotrebu mesa i drugih
jela s visokim postotkom masnoÊa (sala-
me, prπut, masni sirevi, svinjetina), a
izaberite ono s manjim postotkom mas-
noÊa, kao npr. piletina, teletina, puretina,
kuniÊ, svjeæi kravlji sir. Barem jednom u
deset dana neka vam izvor bjelanËevina
budu soja, grah, leÊa, graπak.
7. PoveÊajte konzumiranje svih vrsta
riba, rakova i πkoljaka, barem jednom
tjedno.
8. Ubacite barem dva bezmesna dana
u tjednu.
9. Svakako ubacite tjelovjeæbu ujutro
ili naveËer u svom domu, ali to moæe biti
i πetnja, lagano trËanje ili bilo koji drugi
oblik rekreacije i izvan kuÊe.
10. Ne izbacujte kruh, osim, naravno,
bijeli, kojega zamijenite crnim ili inte-
gralnim.
I, konaËno, æelim vam puno uspjeha,
ali i opreza na putu do vitke linije. I,
naravno, "dobar tek"!
Violeta ViËeviÊ-Srdoc, dr. med.

ALERGENI - SVUDA OKO NAS
Alergija na hranu ili imunoloπka preosjetljivost promijenjena je, bolesna reakcija organizma, a
nastaje nakon ponovljene konzumacije neke hrane koja je za veÊinu ljudi sasvim bezopasna.
Hrana kao alergen jesu bjelanËevine velike molekule, relativno otporne na enzimatsku
razgradnju.
P
ojava alergijskih bolesti u porastu
je i najvjerojatnije je potencirana
vanjskim faktorima.
Prevlast alergijskih bolesti na hranu u
djece bila je oko 1,8%, a novi podaci
govore da je u porastu Ëak na 5%-7%.
U odabranim grupama, kao πto su
djeca s ekcemom, prevalencija se penje
Ëak na 25%. U odraslih je znatno niæa,
svega 0,2%. Dvadeset posto djece koja su
senzibilizirana na hranu dobije kliniËke
simptome u prve tri godine æivota.
NajËeπÊe se u ranoj djeËjoj dobi javljaju
crijevni simptomi, no alergija na hranu
moæe se razliËito manifestirati, neo-
visno o æivotnoj dobi u kojoj nastaje:
- po koæi: koprivnjaËa-urtikarija, angio-
edemi, osipi, svrbeæ, ekcem;
- u diπnom sustavu: upale uha, rinitisi,
laringitisi, bronhalna astma;
- u probavnom traktu: muËnine, povra-
Êanje, proljevi, bolovi u crijevima;
- anafilaktiËki πok.
BROJNI UZROCI ALERGIJA
Hrana kao alergen razliËito je zastup-
ljena s obzirom na dob i nije jasno zaπto
neka hrana ËeπÊe od drugih izaziva aler-
giju.
Do treÊe godine æivota najËeπÊa su
hrana kao alergeni: mlijeko, jaje, soja,
pπenica, kikiriki, citriËno voÊe, a kasnije,
od Ëetvrte godine nadalje, prevladavaju:
bjelanjak jajeta, soja, rajËica, citriËno
voÊe, ljeπnjak, pπenica, riba, aditivi hrani
(boje, konzervansi, antioksidanti).
Pacijenti alergiËni na peludi, kao i
pacijenti koji primaju beta-blokatore,
visoko su riziËni da razviju alergijsku
reakciju na hranu.
HRANA I ALERGIJE
Oko 50% djece i odraslih koji su
alergiËni na pelud breze, u vrijeme cvat-
nje breze mogu osjeÊati peËenje ili svrbeæ
ædrijela kada jedu sljedeÊe:
- voÊe: jabuke, kruπke, πljive, breskve,
marelice, treπnje, viπnje, kivi, kesten,
- povrÊe: krumpir, mrkvu, celer.
Isto tako, osobe alergiËne na peludi
korova mogu pokazivati alergijsku reak-
ciju na banane, dinje, kruπke i mahunarke.
To je tipiËan primjer unakrsne reak-
cije izmeu razliËitih alergena, ali Ëiji su
dijelovi antigena sliËni onima iz peludi.
DIJAGNOZA
Dijagnosticirati alergiju na hranu isto-
vremeno je i lako i teπko.
Potrebni su:
- detaljna anamneza - podaci o bolesti,
osobni i obiteljski,
- pregled pacijenta,
- koæni test (PRICK),
- krvni test (RIST, RAST).
Moæe se uËiniti provokacijski test -
dvostruko slijepi pokus, obavlja se su-
blingvalno samo u bolnici, kao i biopsija
sluznice tankog crijeva, kojom se pro-
cjenjuje stupanj upalne staniËne infiltra-
cije i stupanj eventualno nastale atrofije
crijevnih resica.
Najvrednija je, ali i najteæa, elimina-
cijska dijeta, s postepenim uvoenjem
jedne po jedne vrste hrane, u kuhanom,
peËenom i sirovom stanju.
U posljednje vrijeme je popularna, ali
su joj rezultati joπ oskudni i metoda
analize kose.
LIJE»ENJE
1. SprijeËiti kontakt s alergenom
Nakon otkrivanja inkriminiranog
alergena, neophodno je uvesti restriktiv-
nu dijetu.
Ona se sastoji u strogoj eliminaciji
alergena hrane iz prehrane. Lako se obav-
lja ako se radi o hrani koja nije svako-
dnevna namirnica, ali znatno teæe ako je
alergen, naprimjer mlijeko, pπenica i
21
svibanj-lipanj 2000
drugo. Vaæno je znati da svaka restriktiv-
na dijeta mora biti individualno odreena.
Tada je neophodno dati zamjenske
namirnice. Meutim, ne smijemo zabo-
raviti da takva dijeta moæe dovesti do
jatrogene malnutricije - zato se uvijek
mora izabrati zamjena u ishrani, npr.
mlijeko s kalcijem i sliËno.
Dijeta obiËno traje od 6 mjeseci do 2
godine. To je najsigurniji naËin lijeËenja.
Pacijentima se olakπava odabir prehrane
tako da ih se upuÊuje na upotrebu "Kuha-
rice za alergiËare" autora dr. Ingeborg
Schindler i sur.
2. Farmakoloπka terapija
Ponekad, uz spomenuto, moramo
uvesti lijekove koji Êe omoguÊiti da
pacijent kvalitetno æivi.
Radi li se o smetnjama probavnog
trakta, tada je Gastrofrenal ili Nalcrom
lijek izbora - daje se pola sata prije
obroka. Za druge smetnje izazvane aler-
gijom na hranu upotrebljavaju se anti-
histaminici (Zyrtec, Claritin - Flonidan,
Dihalar i dr.), a samo u pojedinim sluËa-
jevima dodaju se kortikosteroidi.
KAKO SPRIJE»ITI ALERGIJE?
Prevencija alergije na hranu mora se
obavljati vrlo rano i, kao πto je Ham-
burger govorio: "Jedan gram prevencije
vrijedi viπe od jedne tone terapije."
KliniËke manifestacije alergijskih
bolesti najËeπÊe se javljaju tijekom prve
godine æivota. Postavlja se pitanje: kada
najranije ustanoviti prisutnost alergijske
sklonosti, kako bi se πto prije poËele
uspjeπne profilaktiËke mjere? Danas nam
je jasno da su kandidati za prevenciju
upravo novoroenËad s visokim rizikom
▲
za alergiju. Naime, novoroenËe Ëija je

serumska koncentracija IgE iznad 1 sd
ima deseterostruko veÊi rizik da oboli od
alergije veÊ u prve dvije godine æivota.
Dijete, dakle, veÊ kao novoroenËe
moæe imati dovoljno IgE na odreeni
alergen i samo je pitanje vremena kada Êe
se alergija javiti.
Alergijska reakcija neÊe se manifesti-
rati u svih Ëlanova obitelji koji nasljeuju
sklonost alergiji i predaju je sljedeÊim
generacijama. U nekim obiteljima bude
bolesna baka i tek onda unuËe. Ni sva
djeca istih roditelja ne moraju oboljeti.
Dijete nasljeuje po jedan kromosom od
majke i oca. HoÊe li naslijediti onaj
kromosom koji nosi sklonost alergiji,
ovisi o prirodnoj selekciji.
U svakoj je populaciji atopiËara 5% -
10%. Prvi razlog πto se sve ranije i sve
ËeπÊe manifestiraju alergije jest u tome
πto se maloj djeci iz obitelji koje su sklone
alergiji prerano nude bjelanËevine æivo-
tinjskog porijekla, umjesto da se s uvo-
enjem svake nove hrane kasni po neko-
liko mjeseci, kako bi djetetov probavni
sustav "dozrio". Zatim, veÊ u ranoj doje-
naËkoj dobi djeci se u hrani i sokovima
nude razliËiti konzervansi, aditivi i umjet-
ne boje, πto sve pridonosi pojaËanoj i
ubrzanoj manifestaciji alergija. Koæa
reagira prva i moæda najËeπÊe. Ako se
Ëeka, s vremenom Êe dijete postati aler-
giËno na sve veÊi broj alergena i bit Êe sve
teæe pronaÊi pravi uzrok. Ako roditelji
previde πto se zbiva na djetetovoj koæi,
Ëak u 60% djece do treÊe godine razvit Êe
se bronhalna astma. Greπka koju roditelji
Ëine jest koriπtenje raznih masti, koje Êe i
djelovati tjedan ili dva, ali se smetnje opet
ponavljaju. »arobne masti, Ëarobne tvari
ili neπto treÊe ne postoje.
Djeca s visokim rizikom u nastanku
alergije ona su Ëiji roditelji boluju od
nekog oblika alergije. Zato se preporuËa
majci da posljednja tri mjeseca trudnoÊe,
kao i tijekom dojenja, ne jede alergogenu
hranu (kikiriki, jaje, mlijeko), a za njezino
dijete daju se upute o ishrani:
- dojenje najmanje 6 mjeseci,
- u protivnom, prijeÊi odmah na jako
hidrolizirane vrste mlijeka (Pepti-Junior,
Nutramigen, Pregomin, Neocate), jer su
enzimatski odreene, lakπe se probavljaju
i manje su alergogene,
- odgoditi uvoenje namirnica u je-
lovnik djeteta:
• tek se izmeu πestog i dvanaestog
mjeseca uvode: povrÊe, riæa, meso, voÊe,
• izmeu dvanaestog i osamnaestog
mjeseca uvesti: mlijeko, pπenicu, kuku-
ruz, citruse, soju,
• tek nakon 24 mjeseca - jaje,
• s navrπenom treÊom godinom dijete,
ako nije alergiËno, moæe jesti ribu i hranu
s kikirikijem.
Proteini hrane prenose se iz majke (i
mlijekom) u dijete pa se, ako je potrebno,
savjetuje majci da i ona uvede elimina-
cijsku dijetu.
PROGNOZA
Prognoza alergije na hranu nije uvijek
jednostavna. To je individualna alergij-
ska reakcija, pa je i prognoza specifiËno
razliËita. UopÊeno govoreÊi, moæemo
kazati da su mlaa djeca ËeπÊe alergiËna
na hranu, a πto viπe odrastaju, alergija na
hranu je manje zastupljena. Meutim, i
brojni odrasli alergiËni su na razne na-
mirnice i mogu reagirati promjenama na
koæi, probavnom i diπnom sustavu. Po-
tvreno je pravilo da ako se hrana za koju
je dokazano da izaziva alergiju u nekog
pacijenta, ne daje tijekom 6 mjeseci do
dvije godine, tada postoji velika vjero-
jatnost da Êe nakon tog vremena pacijent
tolerirati-podnositi tu istu hranu bez
tegoba.
Prim. dr. sc. Semida VekariÊ, dr. med.

PREHRANA I VID

JESTI ZDRAVO DA BI SE DOBRO VIDJELO

(Dobar vid prolazi kroz æeludac)
Kad bi Ëovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, Ëiji bi gubitak najteæe podnio? Za veÊinu ljudi to
je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne moæemo ni zamisliti kako bi
izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

S
tarenjem sposobnost vida slabi, a naπe oËi postaju
"istroπene" i podloæne brojnim oπteÊenjima i
bolestima, kao πto su glaukom, makularna degene-
racija, katarakta, dijabetiËna retinopatija i dr., koje nam
uvelike mogu oduzeti taj dar.
U mladosti nemamo naviku pretjerano voditi raËuna o
naπem zdravlju, o tome πto jedemo, koliko se odmaramo, da
li odræavamo tjelesnu kondiciju i sl. Zato plaÊamo danak
kad ostarimo.
Ovdje Êemo govoriti samo o naËinu prehrane i kako se
dobra ili loπa hrana koju godinama jedemo moæe odraziti na
zdravlje naπih oËiju u nekoliko najraπirenijih oboljenja oka
u starijoj dobi.
Imaju li veze hrana i oËi? Imaju, i to velike.
OËi pomaæu da nam hrana bolje prija i lakπe se probavi.
Joπ prije nego li smo uopÊe sjeli za stol pojesti slastan ruËak,
mi "jedemo" naπim oËima. Prvi utisak o hrani proizlazi iz
njenog izgleda. Ni najukusniji obrok neÊe nas oduπeviti ako
je prvi pogled na tanjur bio razoËaravajuÊi.
Isto tako, zdravlje oka ovisi o onome πto smo pojeli kroz
cijeli niz godina naπeg æivota. Pravilnom prehranom mogu
se neki problemi s oËima ublaæiti, usporiti, pa Ëak i izlijeËiti.
Tko se mora najviπe Ëuvati
Sve osobe starije dobi (iznad 50 godina), pogotovo one
koje su u mladosti "neuredno" æivjele, puπaËi, oni koji veÊ

22
svibanj-lipanj 2000
boluju od dijabetesa, ateroskleroze i poviπenoga krvnog
tlaka, izravno su ugroæeni. Njihove su oËi kroz dugi niz
godina dosta propatile i ne mogu viπe odolijevati stalnim
stresovima i udarima πtetnih tvari koje im naviru kroz
krvotok. Bolesti oka o kojima Êe biti govora nastaju zbog
πtetnog djelovanja slobodnih radikala. To su jako reaktivne
molekule koje se veæu, a zatim uniπtavaju stanice u orga-
nizmu. Slobodnih radikala ima svuda oko nas: u zraku,
vodi, raznim kemikalijama... Neke od tih molekula potrebne
su naπem organizmu za kemijske procese, ali se sa suviπkom
slobodnih radikala organizam ne moæe nositi. Tako dolazi
do ubrzanog procesa propadanja stanica, odnosno starenja.
OËi su stalno izloæene svjetlosnim zrakama koje su nuæne za
Kako vidi pacijent sa glaukomom
dobar vid. Tako su ugroæene joπ viπe od drugih organa, jer
svjetlosne zrake pogoduju bræem stvaranju slobodnih
radikala. Nastaju oπteÊenja koja nepovratno uniπtavaju vid.
SreÊom, znanost svakim danom napreduje. Danas veÊ
znamo da male promjene u æivotnim navikama, pogotovo
πto se prehrane tiËe, mogu, ako se primijene navrijeme,
pomoÊi oku da do velikih oπteÊenja niti ne doe. Ako su se
pak oπteÊenja oka veÊ pojavila, nije kasno neπto poduzeti.
Pravilna prehrana i zdraviji naËin æivota usporit Êe na-
predovanje oπteÊenja, a mogu u pojedinim sluËajevima
dovesti Ëak i do poboljπanja. Osim unosa zdrave prirodne
hrane, postoji i moguÊnost uzimanja vitamina i minerala u
tabletama ili drugim oblicima pripravaka koji nadomjeπtaju
manjak korisnih tvari u svakodnevnoj prehrani. Naj- Kako vidi pacijent sa degeneracijom makule
znaËajniji su oni sastojci koji se nazivaju antioksidansima.
U grupu antioksidansa spadaju:
- beta-karoten πtiti retinu od oksidativnih oπteÊenja
uzrokovanih svjetlosnim zrakama koja su glavni uzrok
makularne degeneracije,
- vitamini C i E pokazuju znaËajnu zaπtitnu ulogu u
nastanku katarakte i oπteÊenju krvnih æila kod dijabetesa,
- vitamin C sam za sebe moæe prekinuti razvoj, pa Ëak i
poboljπati stanje kod katarakte, glaukoma i makularne
degeneracije,
- vitamin A, poznat joπ i kao vitamin protiv infekcija,
znaËajan je za raspoznavanje boja i dobar vid po noÊi, Kako se vidi kod dijabetiËne retinopatije
- vitamin B-2 usporava stvaranje katarakte,
- lutein i likopen (prirodni karotenoidi) znaËajno sma-
njuju rizik od nastanka makularne degeneracije, a
unoπenje luteina u organizam moæe poboljπati vidnu
funkciju u pacijenata sa tzv. suhim oblikom makularne
degeneracije.

Dijeta i glaukom
Glaukom obuhvaÊa cijelu grupu bolesti oka koju ka-
rakterizira propadanje æivËanih vlakana vidnog æivca.
Osvrnut Êemo se samo na glaukom otvorenog kuta od kojeg
boluje 3/4 svih glaukomskih pacijenata. Tuæna je Ëinjenica
▲

da se glaukom otkrije tek u svake Ëetvrte osobe koja od Pregled na biomikroskopu

23
svibanj-lipanj 2000
njega boluje. Mnogi Êe zbog toga izgubiti vid ako se ne
poËnu navrijeme lijeËiti. NajveÊi je faktor rizika poviπeni
oËni tlak. Vjeruje se da je i opskrba vidnog æivca krvlju
vaæan Ëimbenik u nastanku oboljenja. Novija su istraæivanja
pokazala da postoji osjetljivost æivËanih vlakana na neke
tvari koje nastaju u organizmu i mogu πtetno utjecati na
vidne stanice i æivËana vlakna.
Glaukom se lijeËi cijeli æivot, pomoÊu oËnih kapi i
tableta, a kad one viπe ne pomaæu, laserom ili kirurπkim
zahvatom.
Pogledajmo kako bi se joπ moglo utjecati na glaukom.
MoguÊa dodatna terapija je vjeæbanje. Istraæivanja
pokazuju da voænja sobnog bicikla sniæava oËni tlak za oko
20%.
Jelo i piÊe mogu utjecati na oËni tlak. Nije preporuËljivo
odjednom popiti veliku koliËinu tekuÊine jer Êemo time
povisiti oËni tlak. Neposredno poslije obroka tlak u oku
snizuje se, a najviπi je neposredno prije sljedeÊeg obroka,
odnosno ujutro prije prvog obroka.
Moæe li se posebnom dijetom sniziti oËni tlak? Moæe!
Joπ Ëetrdesetih godina ovoga stoljeÊa dokazano je da
dijeta koja se bazirala na riæi, voÊu i voÊnim sokovima, uz
dodatak preparata æeljeza i vitamina, snizuje tlak u oku
otprilike onoliko koliko se danas moæe pomoÊi laserskim
tretmanom. ZakljuËak je bio da dijeta s malo soli dovodi do
bolje raspodjele tekuÊine u organizmu i snizuje oËni tlak.
Na pacijentima koji su dugo primali infuzije zbog bolesti
probavnog sustava, takoer je uoËeno sniæenje oËnog tlaka.
ZakljuËeno je da razlog leæi u nedostatku unosa masti
prilikom takve vrste "prehrane".
Iz navedenog se moæe zakljuËiti da smanjen unos soli i
masti u hrani povoljno djeluje na lijeËenje glaukoma.
Senilna degeneracija makule
Degenerativne promjene zahvaÊaju centralni dio retine
najËeπÊe u ljudi iznad 55 godina starosti. OËna pozadina
izgleda kao da su je "pojeli moljci". U makuli, koja se nalazi
toËno nasuprot zjenice, poËne se nakupljati tekuÊina
("mokri" oblik) ili se pak nataloæe otpadne tvari ("suhi"
oblik). U oba sluËaja vidne stanice ne mogu pravilno
funkcionirati.
Osoba ima "rupu" u sredini vidnog polja i ne moæe dobro
vidjeti upravo onaj predmet ili rijeË u tekstu na koje je
usmjerila pogled. Sve to uvelike umanjuje kvalitetu æivota.
U nekim sluËajevima moæe se pomoÊu lasera smanjiti
"curenje" tekuÊine iz krvnih æila, odnosno zaustaviti πirenje
procesa, pa Ëak i dovesti do malog poboljπanja. U drugim se
pak sluËajevima viπe niπta ne da uËiniti.
Preostaje nam jedino da pokuπamo pomoÊi pravilnom
prehranom. Cink je jedan od najznaËajnijih minerala za
pravilan rad vidnih stanica i imunoloπkog sustava opÊenito.
24
svibanj-lipanj 2000
Unoπenje cinka na usta moæe usporiti razvoj senilne
degeneracije makule. Joπ kad se cink kombinira s anti-
oksidatima, npr. luteinom, nastaje djelotvorni zaπtitniËki
spoj za oËi. Naravno, ni sa Ëim ne treba pretjerivati. Prevelik
unos cinka moæe smanjiti unos bakra i æeljeza u organizam,
πto moæe rezultirati slabokrvnoπÊu. Zato se treba strogo
pridræavati uputa o dozi istaknutoj na pakovanju preparata.
Antioksidansi i biljni ekstrakti
Oksidacija masnih kiselina u vidnim stanicama moæe
biti uzrok senilnoj degeneraciji makule. Upravo zato
upotreba antioksidansa poput vitamina C i E, beta-karotena
i dr. moæe usporiti razvoj tih promjena. Vitamin C djeluje
zaπtitno na stijenku krvnih æila i spreËava krvarenje iz krhkih
krvnih æila u oku, naroËito kod hipertoniËara, koji su zbog
naglih skokova krvnog tlaka u velikoj opasnosti.
Francuzi su istraæivali utjecaj ginko biloba ekstrakta na
razvoj makularne degeneracije. Ginko sadræava tvari koje
usporavaju aktivnost trombocita. Tako se olakπava krvotok
u podruËjima u kojima je cirkulacija oslabljena, πto je
naroËito sluËaj u starijih osoba i u osjetljivom organu kao
πto je oko. Ginko takoer ima svojstva antioksidansa, πto
moæe pomoÊi u lijeËenju.
Zbog smanjenog gruπanja krvi, ginko se ne preporuËuje
osobama koje veÊ uzimaju andol, aspirin ili neka druga
sredstva protiv gruπanja, jer moæe doÊi do krvarenja iz raznih
organa.
Katarakta, dijabetes i retinopatija
Katarakta je zamuÊenje oËne leÊe. Gubitak prozirnosti
uzrokuju promjene u bjelanËevinama koje izgrauju leÊna
vlakna. BuduÊi da leÊa i tekuÊina okolo nje normalno sadræe
puno antioksidansa potrebnih za odræavanje prozirnosti,
moæe se pretpostaviti da Êe, pri stvaranju slobodnih radikala,
hrana bogata vitaminima C i E te beta-karotenom djelovati
zaπtitno protiv nastanka katarakte.
Dijabetes poveÊava rizik od nastanka katarakte, a takoer
moæe dovesti do gubitka vida zbog promjena na krvnim
æilama oËne pozadine. Nastaje bolest koju zovemo dijabeti-
Ëna retinopatija. U odraslih osoba koje za lijeËenje dija-
betesa koriste samo tablete, uzimanje hrane bogate biljnim
vlaknima i s malo masti moæe sprijeËiti dalja oπteÊenja oka,
pa Ëak i popraviti stanje. U mlaih osoba koje veÊ dugo
uzimaju inzulin, ista dijeta smanjuje potrebu za inzulinom
te popravlja opÊe stanje cijelog organizma, a time povoljno
djeluje i na oËi.
U zakljuËku se moæe reÊi da idealna dijeta za zdrave oËi
mora sadræavati puno celuloze, sloæenih ugljikohidrata (ne
slatkiπa), visoke doze antioksidansa, niske koliËine masti i
malo proteina - odnosno sve ono πto jedu vegetarijanci.
Mr. sc. Inge BoπkoviÊ-DragiËeviÊ, dr. med.

Guma za ævakanje - za ili protiv
Pred gotovo pola stoljeÊa pojavljuje se u naπim trgovinama nov proizvod - GUMA ZA ÆVAKANJE -
koji nevjerojatnom brzinom i moÊi osvaja svako dijete. Istovremeno, roditelji pokazuju odreenu
odbojnost i negativan stav prema uporabi djeci toliko drage poslastice, koja tijekom ævakanja gubi
svoj okus i miris, ali nikada ne smanjuje masu, πto bi zapravo znaËilo da ju se ne moæe pojesti.
K
ako je to izrazito gumasta masa,
postojale su razliËite bojazni
glede πtetnog djelovanja ako ju
dijete proguta. Te bojazni rezultat su
nepoznavanja njenog sastava i probav-
ljivosti.
U to doba koliËina slatkiπa bila je
svakom djetetu uglavnom ograniËena,
tako da je guma za ævakanje imala veliku
vrijednost jer se jedina koristila duæe
vrijeme, Ëak i viπe dana.
GUMA - ISPIRA»
Tijekom vremena tehnolozi su uvo-
dili mnoge inovacije u sastavu, okusu,
obliku i pakovanju gume za ævakanje.
NajveÊa promjena zahvatila ju je oduzi-
manjem πeÊera, koji se smatra temeljnim
uzrokom razvoja karijesa zubi.
Ævakanje takve gume ima viπestruko
pozitivno djelovanje na zdravlje usta i
zubi. Dugotrajno ævakanje stimulativno
djeluje na muskulaturu usta i obraza te
na razvoj i funkciju Ëeljusnog zgloba.
Njena prisutnost u ustima stimulira po-
veÊanu proizvodnju i luËenje sline koja,
zbog svog sastava, neutralizira kiseline
u ustima, Ëime sprjeËava pojavu karijesa
na zubima i drugih oboljenja sluznice
usta. Svojom koliËinom slina ispire
ostatke hrane i potpomaæe samoËiπÊenje
zubnih ploha miπiÊima jezika i obraza.
Guma za ævakanje, sa πeÊerom ili bez
njega, mislim da nije od osobite vaænosti
jer su to minimalne koliËine πeÊera koje
se izdvoje u prvim minutama ævakanja, a
daljim ævakanjem i prisutnoπÊu tako
velikih koliËina sline taj πeÊer postaje
ZDRAVLJE ZUBA
potpuno bezopasan za razvoj karijesa.
Za zdravlje zubi opasni su πeÊeri koji se
taloæe na zubnim plohama te se tako duæe
zadræavaju, πto je kod ævakanja gume za
ævakanje nemoguÊe.
GUMA - »ISTA»
Svojom ljepljivoπÊu guma za ævaka-
nje moæe koristiti za ËiπÊenje zuba.
Meutim, LJEPLJIVOST je najnepo-
voljnija karakteristika gume za ævakanje.
Tako se njena uporaba ne preporuËa
osobama koje imaju mnogo ispuna u
zubima jer ih guma za ævakanje odstrani.
Isto se dogaa i sa zubima koji su u
lijeËenju, pa su zatvoreni nekim od sred-
stava za privremeno zatvaranje. Svi
protetski nadomjesci, kojima se nado-
knauju zubi koji nedostaju, zbog kara-
kteristika svoje povrπine, a posebno
parcijalne ili totalne zubne proteze, apso-
lutna su kontraindikacija za uporabu
guma za ævakanje. Isto vrijedi i za osobe
koje nose ortodontske aparate, one koji
se skidaju ili fiksne. Kod fiksnog orto-
dontskog aparata guma za ævakanje zali-
jepi se za njegove elemente te ih otkine.
"»ISTO∆A" GUME
Sve dosad reËeno karakteristiËno je
za normalno ævakanje zatvorenih usta.
Ako se prisjetimo naπe mladeæi na bilo
kojem mjestu, i gotovo modnog trenda
pravljenja balona od guma za ævakanje,
onda ona dobiva joπ jednu negativnu
ocjenu. Svaki balon napravljen izvan
usta skuplja na sebe bezbroj Ëestica
neËistoÊe iz zraka koje se onda unose u
usta te na taj naËin mogu izazvati razna
oboljenja. »esto dijete poteæe gumu za
ævakanje rukom iz usta, ËineÊi od nje
duæe ili kraÊe niti, te ju na taj naËin
zagauje neËistoÊom iz zraka ili s ruke.
Prekidanje ævakanja iz bilo kojeg razloga
(uzimanje hrane ili piÊa) rezultira odla-
ganjem gume za ævakanje za kasniju
uporabu.
25
svibanj-lipanj 2000
Sjetimo se koliko je zalijepljenih
guma za ævakanje na donjim povrπinama
radnih stolova i stolica naπe djece!
Mnoge osobe ævaËu gumu otvorenih
usta, πto izaziva neugodne zvukove mlja-
ckanja i pucketanja, a to spada u okvire
ruænog ponaπanja. Takoer nije lijepo
ævakati uvijek i na svakom mjestu, ali na
to se Ëesto zaboravlja.
S gumom za ævakanje nemaju pro-
blema samo stomatolozi, veÊ i ËistaËi
ulica. Ispljunuta guma za ævakanje Ëesto
zavrπava na ulici, odakle se, osim meha-
niËkim putem, pojedinaËno, ne moæe
odstraniti. To je danas problem svih
urbanih sredina.
Da zakljuËimo, gume za ævakanje
mogu koristiti osobe koje ne nose nika-
kve protetske nadomjestke ili ortodont-
ske aparate i nemaju mnogo ispuna na
zubima. Sastav gume za ævakanje, sa
πeÊerom ili bez njega, nema neko bitno
znaËenje. Pristojno ævakanje, sa zatvore-
nim ustima, bez diranja gume prstima ili
pravljenja balona izvan usta, preporuË-
ljivo je. Ta preporuka proizlazi iz pozi-
tivnog utjecaja ævakanja na razvoj ævaË-
nih struktura ælijezda slinovnica, na
stimulaciju nicanja zubi u djece, na
samoËiπÊenje pa se time sprjeËava poja-
va karijesa zuba. Njezina je najveÊa
vaænost osvjeæenje daha i luËenje sline.
Mr. sc. Ana FajdiÊ Furlan, dr. stom.
 Genetski izmijenjene namirnice
RAJ»ICA S RIBLJIM GENOM
PoveÊana potroπnja hrane, izazvana velikim porastom broja stanovnika na Zemlji, prisiljava
ËovjeËanstvo na veÊu proizvodnju namirnica. U svijetu se ulaæu ogromni napori na unapreenju
poljoprivredne proizvodnje i primjeni najsuvremenijih metoda u uzgoju poljoprivrednih kultura i
modernih tehnoloπkih rjeπenja u proizvodnji namirnica. Posebno znaËajnu ulogu u tome ima
biotehnologija, koju definiramo kao koriπtenje bioloπkih procesa u proizvodnji namirnica.
roz stoljeÊa su naπi preci, po principu
K pokuπaja i greπke, uËili uzgojiti
izdaπnije usjeve, kako za uzgoj oda-
brati bolje i jaËe æivotinje te kako iskoristiti
mikroorganizme, kvasce i plijesni za pripremu
sebi bolje prilagoene hrane - kruha, jogurta,
vina itd. Nadalje, koriπtenjem metoda selekcije
i kriæanja (vertikalni prijenos gena s roditeljske
na generaciju potomaka) dobili smo bolje i
otpornije vrste za proizvodnju hrane, npr. krave
koje daju viπe mlijeka, ili riæu veÊeg zrna.
HORIZONTALAN PRIJENOS GENA
Najnovija primjena biotehnologije u pro-
izvodnji namirnica jest proizvodnja genetski
izmijenjenih namirnica, odnosno koriπtenje
genetskog inæenjerstva u proizvodnji namirni-
ca. U osnovi, radi se o horizontalnom (za
razliku od vertikalnog, s roditelja na potom-
stvo) prijenosu gena, odnosno o metodi koja
koristi moguÊnost identifikacije pojedinih gena
koji dovode do izraæavanja pojedinih svojstava
(osobina) æivog organizma, te njegovog "izre-
zivanja" iz genoma davaoca i prijenosa u
genom domaÊina, Ëime se æeljeno svojstvo
davaoca prenosi na domaÊina primaoca.
Prijenos gena moæe se obavljati izmeu
jedinki iste vrste, kada se zapravo radi o
ubrzanju i usmjeravanju prirodnih procesa
kriæanja i selekcije, te su tada svojstva ili
osobine koje se prenose ograniËeni na one koji
su prirodno prisutni unutar vrste. Ako se
prijenos gena obavlja izmeu razliËitih, nesrod-
nih vrsta, tada se radi o stvaranju novih,
genetski izmijenjenih organizama, koji time
dobivaju preneseno svojstvo koje prirodno ne
postoji unutar te vrste.
Tako se mogu prenositi humani geni u
æivotinje, riblji gen u rajËicu, gen iz insekta u
krumpir, da bi oni bili veÊi, jaËi, otporniji na
insekte, herbicide, da bi bili izgledom atrak-
tivniji, dugotrajniji itd. ©irom svijeta, u bio-
tehnoloπkim laboratorijima u tijeku su brojni
eksperimenti kojima se pokuπava stvoriti vrste
usjeva otporne na biljne bolesti i insekte πteto-
Ëine, Ëime se nastoji poveÊati prinose bez
uporabe kemijskih tretmana. Tako je stvoren
kukuruz s genom Bacillus thuringiensis, bakte-
rije iz tla koja se veÊ Ëetrdeset godina koristi za
uniπtavanje larvi komaraca i drugih insekata.
Takav kukuruz sam stvara tzv. BT-toksin,
kojim postaje otporan na πtetoËine. Rekombi-
niranjem gena nastoji se poveÊati otpornost
usjeva na hebricide, tako da bi herbicidni
tretmani uniπtili krov, a uzgajane biljke ostale
bi neoπteÊene. Neka od drugih svojstava koja
se nastoje "ugraditi" genskom tehnologijom u
biljke koje se uzgajaju za proizvodnju namir-
nica jesu poboljπana nutritivna vrijednost,
odnosno poveÊani sadræaj proteina, vitamina i
modificirani sadræaj masnoÊa. Nadalje, u usjev-
ne biljke ugrauju se geni koji ih Ëine otpor-
nijima na nepovoljne klimatske uvjete, a njiho-
ve se plodove nastoji uËiniti kvalitetnijim,
veÊim, duljeg vijeka trajanja i svjeæine.
Biotehnologija u proizvodnji namirnica
postala je tako jedna od najperspektivnijih
disciplina danaπnjice, a da su se ovdje upleli i
interesi kapitala i profita, ne treba ni spominjati.
Nezamislive sume novaca ulaæu se u istraæi-
vanja genske tehnologije i nesumnjivo je da
Êemo u skorijoj buduÊnosti svi mi biti, na ovaj
ili onaj naËin, dotaknuti njenom uporabom u
medicini, biotehnologiji, proizvodnji namir-
nica, kao potroπaËi ili na druge naËine.
Meutim, mnoga pitanja u vezi s upora-
bom genske tehnologije ostaju otvorena. Da li
su namirnice proizvedene genetskim inæe-
njeringom neπkodljive za potroπaËa? Koje su
opasnosti od uporabe te tehnologije?
©TO ∆E SE DOGODITI?
Pojedini struËnjaci smatraju da genetski
izmijenjene namirnice mogu biti opasne za
zdravlje ljudi jer promjena genske strukture
moæe rezultirati neoËekivanim popratnim poja-
vama, koje mi joπ ne poznajemo dovoljno. Mi
ne znamo kako Êe se gen koji pripada drugoj
vrsti ponaπati u genomu novog domaÊina - za
njega novoj sredini, i da li to moæe rezultirati
moæda i smanjenjem prehrambene vrijednosti,
ili Ëak stvaranjem novih ili potenciranjem
poznatih alergena, otrova (toksina) ili kancero-
genih tvari. Osiguranje neπkodljivosti takvih
namirnica zahtijeva potpuno drugaËiji pristup
jer, za razliku od konvencionalnih namirnica s
kojima smo kroz stoljeÊa uporabe postigli
ravnoteæu i poznati su nam njihov sastav,
namjena i moguÊnosti πtetnog djelovanja, za
genetski modificirane namirnice, s kojima se
sve desilo u posljednjih pet godina, to sasvim
sigurno ne moæemo reÊi. Svjetska zdravstvena
organizacija razvila je, glede ocjene neπkod-
ljivosti genetski modificiranih i drugih novih
26
svibanj-lipanj 2000
namirnica, poseban pristup koji se temelji na
dokazivanju "ekvivalentnosti u bitnoj mjeri",
odnosno da se za svaku novu namirnicu utvrdi
istovjetnost s njezinim konvencionalnim pan-
danom te, ako istovjetnost postoji, nova na-
mirnica se tretira kao i njezin "original", a ako
nije, treba biti podvrgnuta rigoroznim ispi-
tivanjima neπkodljivosti.
UGROÆENE VRSTE
No, pitanje posljedica uporabe genetskog
inæenjeringa znatno je πire. Uvoenjem novih
organizama u svoj okoliπ, Ëovjek joπ jednom
zadire u prirodne procese koji su se uspostav-
ljali milijunima godina, a zadiranje u arhaiËne
uravnoteæene prehrambene lance izaziva pore-
meÊaje odnosa u ekosustavu i ugroæava posto-
janje vrsta i samog ekosustava. Nadalje, "bje-
æanjem" gena s novih usjeva i njihovim kriæa-
njem s divljim srodnim vrstama, moæe doÊi do
πirenja svojstava namijenjenih uzgojnim bilj-
kama na divlje biljke i korov. Tako otpornost
na herbicide moæe prijeÊi i na korov, πto bi
moglo ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.
Osim ovdje postavljenih pitanja, postoje
glede genetski modificiranih namirnica i brojne
druge etiËke, moralne, vjerske i druge dvojbe.
No, one su stvarnost, preplavile su mnoga
velika svjetska træiπta i od njih se ne moæe
pobjeÊi. Brojne zapadne zemlje, pa tako i
Europska unija donijele su, radi usmjeravanja
uporabe genske tehnologije u korist Ëovjeka i
osiguranja zaπtite Ëovjeka i njegovog okoliπa
od πteta koje bi eventualno mogle nastati zbog
utjecaja genetski modificiranih organizama,
legislativu koja, osim reËenog, ureuje i pristup
ispitivanju zdravstvene ispravnosti novih na-
mirnica i proizvoaËe obvezuje da, radi infor-
miranja i prava na izbor potroπaËa, genetski
modificirane namirnice jasno oznaËi na dekla-
raciji.
U Hrvatskoj to podruËje za sada nije
zakonski ureeno. Odlukom Vlade
osnovano je 1998. godine interdiscipli-
narno BioetiËko povjerenstvo, radi izra-
de i donoπenja zakonske regulative. Do
tada je zabranjena sjetva genetski
modificiranog sjemena i uvoz genetski
modificiranih namirnica.
Mr. sc. Krunoslav Capak, dr. med.
 GENETIKA
a tvrdim da je nemilosrdna sebiËnost
J dominantna osobina koju treba
oËekivati od svakog uspjeπnog gena.
Ta sebiËnost gena obiËno Êe dati povod
sebiËnosti u ponaπanju jedinke. "Dalje
Dawkins navodi: "Oni nisu izumrli, jer to
su stari majstori umjetnosti u preæivljava-
nju. Ali ne traæite ih kako slobodno plutaju
u moru jer su od te viteπke slobode odavno
odustali. Sada se gomilaju u velikim kolo-
nijama, sigurni unutar golemih trapavih
robota, zapeËaÊeni i odvojeni od vanjskoga
svijeta, s kojim komuniciraju vijugavim,
posrednim putovima i kojima upravljaju
putem daljinske kontrole. Oni se nalaze u
vama, u meni, stvorili su nas, naπe tijelo i
duh; njihovo oËuvanje konaËni je smisao
naπeg postojanja. Dug put su preπli ti
umnoæivaËi. Sada se kreÊu pod nazivom
geni, a mi smo njihovi strojevi za preæiv-
ljavanje."
GLAVNI KRIVCI ZA BOLESTI
Do 2003. godine biotehnolozi nastoje za-
vrπiti projekt nazvan "ljudski genom", u kojem
Êe tri bilijuna kemijskih oznaka Ëiniti moleku-
larni zapis iz kojeg Êe biti vidljiv sastav svako-
ga od oko 80.000 gena, koliko se pretpostavlja
da ih imamo, i toËna lokalizacija svakog od
njih na nekom od 23 para kromosoma. Znan-
stvenici Êe moÊi otkriti uzroke mnogih bolesti
kad budu poznavali ulogu svakog gena. Budu
li znanstvenici sekvencionirali genome drugih
organizama, moæda saznamo πto nas razlikuje
od njih. Kad projekt "ljudski genom" bude
gotov, predstavljat Êe standardni zapis, na
osnovi kojeg Êe se onda odrediti koliko se
individualna DNA razlikuje od referentnog
genoma. Geni su krivi za sve. Znanstvenici su
otkrili gen koji svojom aktivnoπÊu omoguÊuje
da stanica sagori viπe kalorija u svoje ener-
getske potrebe, a to rezultira manjom koli-
Ëinom kalorija koje Êe se pohraniti kao masne
rezerve. Dean H. Hamer iz Nacionalnog insti-
tuta za tumore Bethesda izvijestio je javnost da
muπkarci vjerojatno nasljeuju predispoziciju
za homoseksualnost preko gena na X-kromo-
somu, koji im prenosi majka. Ako postoji
genetska predispozicija za shizofreniju, onda
je vezana za kromosom 6. To je mali segment
DNA, sastavljen od nekoliko stotina gena, koji
moæda i sadræi gen odgovoran za nastajanje
shizofrenije, mada su njegov identitet i naËin
na koji funkcionira za sada nepoznati.
U stanici dojke postoji tzv. gen supresor,
koji kodira sintezu bjelanËevine maspin;
ako se on aktivira, ne razvija se rak dojke.
Maspin usporava rast tumora, invaziju i
metastaziranje u okolna tkiva, a u tumor-
skim stanicama ima ga vrlo malo ili ga
nema, pa se nameÊe zakljuËak da je mas-
pin vrlo dobar lijek protiv tumora dojke.
David Lane sa SveuËiliπta Dandee otkrio
je da je u viπe od 60% tumora ukljuËen protein
gena p53. Ako je staniËna DNA toliko oπteÊena
da potiËe rak, p53 prestaje se smanjivati i
GENI SU KRIVI
ZA SVE
Ricchard Dawkins, u knjizi "SebiËni gen", piπe: "Iznosim tvrdnju
da smo, jednako kao i sve ostale æivotinje, samo strojevi koje
odreuju naπi geni. Naπi su geni, poput uspjeπnih gangstera iz
Chicaga, uspjeli u nekim sluËajevima i po viπe milijuna godina
preæivjeti u izrazito natjecateljskom svijetu. To nam daje pravo
oËekivati od naπih gena odreena svojstva.
prelazi u akciju. Njegova koliËina raste te
spreËava mnoæenje stanica dok se πteta na DNA
ne popravi, ili moæe sprijeËiti πtetno mnoæenje
aktivirajuÊi samoubojstvo stanice, ili moæe
mutirati tako da ne moæe funkcionirati, pa
stanice postaju ranjive na rak. Neke su mutacije
tog gena nasljedne, a neke nastaju sluËajno ili
zbog utjecaja kancerogena. MoguÊnost terapije
temeljene na genu p53 velika je i istraæivanja u
tom smjeru nastavljaju se.
GENI NISU IGRA»KA
Suvremenom tehnologijom stvaraju se
æivotinje koje su pogodne za komercijalnu
distribuciju, npr. ribe bræeg rasta i veÊe tole-
rancije na hladnoÊu, ali to je velika prijetnja
integritetu, ravnoteæi i buduÊoj evoluciji æivota
na Zemlji. Najvaæniji su rizici pri tome:
1. raspad ekosustava, lokalnog ili globalnog, s
gubitkom bioraznolikosti, prekidi lanca hrane i
uniπtenje centara bioraznolikosti vaænih usjeva,
2. stvaranje novih biljnih bolesti, novih namet-
nika i novih varijacija korova koji su otporni na
postojeÊe kemikalije,
3. genetsko zagaenje sluËajnim uvoenjem
defektnih gena u genski sklop, koje moæe
oslabiti snagu i sposobnost vrsta,
4. poremeÊaji ekologije tla i smanjenje plod-
nosti tla,
5. poveÊano koriπtenje otrovnih, kancerogenih
i mutagenih poljodjelskih kemikalija sa zaga-
enjem i, zbog toga, veÊim pobolom od raka,
priroenih anomalija i drugih bolesti.
KONTROLORI STANICA
Za lijeËenje tumora vjerojatno bi trebalo
koristiti nanostrojeve, opisane u knjizi "Anti-
tijela" Kevina J. Andersona. To su siÊuπni,
samoobnavljajuÊi strojevi, dovoljno maleni da
mogu prodrijeti i djelovati unutar ljudske
stanice, prilagodljivi da sklope gotovo sve i
dovoljno pametni da sami toËno znaju πto Ëine.
BuduÊi da je svaki nanostroj tako malen, on
svoje dijelove moæe pokretati velikom brzinom
(sjetite se kolibriÊevih krila). Roj nanostrojeva
moæe projuriti hrpom otpada ili spremnikom
morske vode i odvojiti svaki atom zlata, platine,
srebra, pospremiti ih u prikladne posude i sve
to izvesti u potpunoj tiπini, ne ostavljajuÊi za
sobom nepotrebni otpad i nered.
Unutar ljudskog tijela, nanoizviaËi mogu
27
svibanj-lipanj 2000
djelovati na isti naËin kao πto djeluju bijela
krvna tjeleπca, boreÊi se protiv bolesti,
bakterija i virusa samo, za razliku od njih,
nanodoktori mogu pregledavati i vrpce DNA,
pronaÊi svaku pojedinu stanicu koja je postala
kancerogena, tada reprogramirati njenu DNA,
popraviti sve greπke i mutacije koje pronau.
©to bi se dogodilo da proizvedemo neuniπtive
strojeve koje bismo ubrizgali u tijelo, da u
njemu djeluju kao nekakva bioloπka policija,
roboti mikroskopske veliËine, koji tragaju i
popravljaju oπteÊenja na celularnoj razini?
Pretpostavite samo da je jedan od naπih
prvih nanostrojeva, najjednostavniji model bez
zaπtitnih programa, sluËajno pobjegao iz labo-
ratorija. Ako on sam sebe poËne umnoæavati, a
svaka kopija naËini druge, za otprilike 10 sati
dolazimo do brojke od πezdeset osam bilijuna
nanostrojeva. Za manje od dva dana, jureÊi
nanostrojevi mogli bi rastaviti Ëitavu Zemlju,
molekulu po molekulu. Samo dva dana od
poËetka do samoga kraja! Razmislite kada je
jedna vlada donijela svoju odluku tom brzinom,
Ëak i u sluËajevima najveÊe opasnosti. OËajni-
Ëki koraci poduzimaju se kad zakaæu svi uobi-
Ëajeni naËini lijeËenja, poËev od laetrilne
terapije (laetril - 1 mandelenitril je kontro-
verzni lijek, kojem se pripisivala moÊ izljeËenja
od raka, pripravljen od breskvinih i marelicinih
koπtica, a u sebi je sadræavao 6% cijanida pa ga
je zabranio AmeriËki odbor za lijekove), moli-
tava za izljeËenje, meditacije s kristalima ili
bilo koje od posljednjih slamki spasa, za koju
se hvataju neizljeËivi bolesnici. Nanotehno-
logija predstavlja veliku opasnost jer, da je
naËinjena i najmanja pogreπka u izgradnji i
prilagoavanju "bioloπkih policajaca" ljudskoj
DNA, oni bi mogli postati najveÊa opasnost na
staniËnoj razini. NanoæderaËi bi se mogli
razmnoæavati i prenositi s Ëovjeka na Ëovjeka.
Kod zdravih bi ljudi mogli uzrokovati radikal-
no bujanje tkiva, unoseÊi nered u njihovu
genetiËku strukturu."
U pozitivnom smislu, nanostrojevi bi mo-
gli zalijeËiti ranu od metka bez ikakvih poslje-
dica, izlijeËiti leukemiju, polako, stanicu po
stanicu, tako da je bolesniku sve bolje i bolje, a
kad izlijeËe bolesnika, odnosno kad zavrπe
posao, oni bi se trebali iskljuËiti i rastopiti,
odnosno nestati. Pred biotehnologijom su za-
ista velike i nepredvidljive moguÊnosti i, poput
trudne æene, nitko ne zna πto Êe ona donijeti na
svijet.
Petar RadakoviÊ, dr. med.
 RAZGOVOR S GOSPO–OM MARIJOM HACK
NISMO NESPOSOBNI ZA RAD
G
ospou Mariju Hack donedavno sam viala kako
sigurnim korakom hoda ulicom uz pomoÊ bijeloga
πtapa. Posljednjih je tjedana dobila druπtvo - crnog
labradora Bena. On je bio neposredan povod, ali ne i razlog
zaπto sam æeljela razgovarati s gospoom Hack. Vrlo sam
brzo u razgovoru shvatila da je pas samo mala karika u lancu
pomagala koja olakπavaju kretanje osobama oπteÊenoga
vida (gospoa Hack kaæe: "Ne volim govoriti "slijep", veÊ
"oπteÊena vida", jer po meni ima jako puno "slijepih", mi
nismo manjina") i da za kretanje sa psom treba zadovoljiti
nekoliko uvjeta.
Gospoa Marija Hack prava je osoba koja je mogla
zadovoljiti moju znatiæelju. Naime, jedina stvar u mojoj
okolini za koju znam da postoji za zadovoljavanje potreba
ljudi s oπteÊenjem vida jesu zvuËni semafori. Uvijek me
zanimalo kako osobe kojima su namijenjeni znaju koji je
pravac slobodan za prijelaz preko ceste ako se nalaze na
raskrπÊu.
No, glavni razlog za naπ susret bio je taj πto je gospoa
Hack inicijator osnivanja Udruge "Homer", Hrvatske
udruge prijatelja bijeloga πtapa. "Cilj je osnivanja Udruge
socijalna integracija djece i mladih oπteÊena vida, ukljuËu-
juÊi sve kategorije oπteÊenja s obzirom na to da visoko-
slabovidna djeca, mladi, a i odrasli nemaju odgovarajuÊu
zaπtitu, a nitko ih ne upuÊuje πto Ëiniti kako bi djeca i mladi
bili pravilno usmjeravani, adekvatno psihofiziËkim sposob-
nostima i visini oπteÊenja vida. Ovaj program odnosi se na
djecu predπkolske i πkolske dobi, a zavrπava pomaganjem
pri zapoπljavanju te na taj naËin zapravo pokuπava omogu-
Êiti potpuno osamostaljivanje Ëovjeka s oπteÊenjem vida.
Udruga "Homer" omoguÊava i resocijalizaciju odraslih ljudi
s visokim oπteÊenjima vida, ali iskljuËivo inicirajuÊi njihovu
kreativnost, kako bi dodatno neπto radili te upuÊivanjem na
sve one elemente koji Êe omoguÊiti takvu resocijalizaciju,
prvenstveno osposobljavanjem za samostalno kretanje, πto
je preduvjet socijalne integracije." Sjediπte Udruge "Homer"
je u Strossmayerovoj ulici br. 8/2, u Rijeci, tel. 37-10-98.
• Kad ste poËeli gubiti vid?
- Meni je u petoj godini æivota, a mome bratu u sedmoj,
jasno napisano kao dijagnoza myopia alta (jaka kratkovid-
nost), poËetni nistagmus, astigmatizam, deformacija retine,
retinitis pigmentoza. Kroz mnoge godine nitko nije pojasnio
mojoj majci o Ëemu se radi, iako je stalna preporuka bila
riblje ulje i tone mrkve. Kad mi netko spomene riblje ulje i
tone mrkve, ja doslovno dobijem svrab. Vrlo rano zapoËelo
se i s davanjem injekcija u oËi, πto je bilo izrazito bolno, ali
mi smo tretirani kao slabovidna djeca, bolje reËeno kratko-
28
svibanj-lipanj 2000
vidna. Ni danas ne mogu razumjeti zaπto nitko nije rekao
mojoj majci o Ëemu se radi. Kad sam se udala s 19 godina
i otiπla po nove naoËale, samo je jedan lijeËnik rekao:
"Dijete moje, nemoj se nikada udati, a ako se udaπ, nemoj
imati djece". A ja sam tada veÊ bila pet mjeseci trudna. Ni
tada mi nije rekao zaπto ne. Nije mi rekao da je to nasljedno.
Danas se govori da æene obolijevaju, ali ne prenose bolest.
ZnaËi, veÊ u prvom razredu osnovne πkole trebalo je biti
jasno da s mojim vidom neπto nije u redu, ali se to pripisivalo
kratkovidnosti. Izrazito sam loπe uspijevala Ëitati sitnija
slova, lijepo pisati, a uvijek sam æeljela imati lijepe
biljeænice. Bile su uvijek ruæne, istrgane, crte su bile prijeko,
jer ja imam atipiËnu retinopatiju kod koje se prvo gubi
centralni vid, za razliku od tipiËne kod koje se prvo gubi
periferni vid, πto oteæava snalaæenje u prostoru.
KonaËno istina
• Kako ste doznali od Ëega bolujete?
- Moj brat i ja redovno smo zavrπili πkole, bili odliËni
aci, bavili se svim i svaËim. I onda se kod njega stanje
naglo pogorπalo i za πest mjeseci potpuno je izgubio vid. To
je podmukla, progresivna, neizljeËiva bolest, nezaustavljiva
i to πto se priËa da se negdje u svijetu moæe izlijeËiti - nije
istina.
Ja sam mislila da je on izgubio vid zbog nemara,
neredovitih kontrola, jer je njegova lijeËnica rekla da mu se
vid popravlja, ali su mu tek tada postavili dijagnozu
retinopatija. Ni tada mu joπ nije niπta reËeno o toj bolesti.
Stvari su za mene postale jasnije tek 1976. godine, kad su na
naπe podruËje stigle leÊe i kada su mi one bile preporuËene
zbog dioptije minus 8. Rekli su mi da s tom dioptrijom i
leÊama mogu voziti auto. Ali tek kad je leÊa pokrila centralni
vid oka, meni se Ëinilo da propadam u bunar. Tada viπe
nisam niπta vidjela.
• Tada su stvari postale jasnije?
- Da, nakon toga se sve sagledalo i u svojoj 28. godini
napokon sam doznala istinu, golu istinu, bez ikakvog
uvijanja, da se trebam pripremiti na potpuni gubitak vida. I
tada sam poËela traæiti lijek, raspitivati se, boriti se na svim
nivoima, ali ubrzo doznajem da je to bolest od koje nema
spasa. Treba se s tim pomiriti, ali me nitko ne æeli sasluπati
- ni medicina rada, ni invalidska komisija, ni Savez slijepih.
Svi mi kaæu da, kad mi vid padne na 0,01%, ako budem
starija od 35 godina, bit Êu prestara za rehabilitaciju.
Zamislite Ëovjeka od 35 godina koji je "prestar" za rehabili-
taciju na zapadu! Tako se sa mnom i dogodilo. Upitala sam
sebe mogu li to prihvatiti ili ne. ©to mi je preostalo? Ja
nisam æeljela da drugi rade umjesto mene, nego da mi
pomognu da ja to uËinim sama.

PomoÊ bijelog πtapa

• Jeste li odmah prihvatili bijeli πtap?
- S bijelim πtapom je teπko onima koji ne æele obiljeæje
bijeloga πtapa, koji nisu prethodno prihvatili Ëinjenicu da
se bez toga ne mogu kretati. Treba priznati samome sebi da
je neophodna pomoÊ drugih da bi Ëovjek postao socijalno
integriran. Dok god mislimo da moæemo sami, sebi oteæava-
mo, a i ljudi od nas oËekuju samostalnost i ne pruæaju
pomoÊ. Æivjela sam i radila normalno. Mnogo toga sam
radila veÊ ne videÊi niπta, bez ikakve pomoÊi i obuke hodanja
s bijelim πtapom. Nisam znala πto je peripatologija. Braillo-
vo pismo nisam mogla viπe nauËiti jer sam potpuno izgubila
Lijepa rijeË neophodna je za dobar odnos Ëovjeka i psa.
fini osjet jagodica prstiju zbog toga πto sam sve radila
rukama, vid nadomjeπtavala rukama umjesto da razvijam
jagodice prstiju. No, ja nisam æeljela prihvatiti mirovinu,
pruæala sam otpor jer sam imala dvoje male djece koju je
trebalo izvesti na put. Zato nisam æeljela otiÊi.
• Ipak je mirovina bila neizbjeæna...
- Svaki otpor postaje s vremenom bezvrijedan jer ste,
ustvari, svjesni da primate plaÊu, dolazite svaki dan na
posao, a niste ga sposobni obaviti. I 1989. godine sama sam
otiπla u mirovinu. Dugo se nisam mogla pomiriti s Ëinjeni-
com da sam prema zakonu radno nesposobna. Gdje je moje
znanje, sav moj uloæeni trud? Tada sam iz Varaædinskih
toplica 1990. preselila u Rijeku.

Æelim i dalje raditi

• Mirovina za Vas nije bila mirovanje?
- Od trenutka kada sam znala da Êu izgubiti vid, stalno
sam se pitala kako je moguÊe da ne postoji nikakav program
resocijalizacije, nikakva moguÊnost da osoba poput mene
nastavi normalno raditi, izuzev u svojoj vlastitoj kuÊi. Ono
πto nudi Savez slijepih nije me zadovoljilo. Nisam se sloæila
s tim da su se za nas izborili da budemo priznati kao najteæi
oblik invalida i s tim se ni danas ne slaæem. U svijetu je
uobiËajeno da takvi ljudi odrade cijeli radni vijek. Godine
1993. traæila sam od Saveza da mi omoguÊe provoenje
jednog ovakvog programa kakvog mi danas u "Homeru"
imamo, ali nije bilo razumijevanja. Nije istina da nemamo
radnih sposobnosti i da znanje preko noÊi nestane. Uvijek
se moæe neπto raditi. Traæila sam i nisam naπla i tako je na
moju inicijativu, iz potrebe vlastite resocijalizacije i
vlastitog æivljenja, doπlo do osnivanja Udruge koja je
dijametralno suprotna svemu πto se na ovome terenu nudi.
Znala sam da je sve πto se s nama radi, pogotovo s onima
kojima je gubitak vida neminovan, premalo. To se naroËito
odnosi na invalide domovinskog rata, njih 179 registriranih,
koji su materijalno zbrinuti, ali ne rade i osamljeni su.
Mislim da je invalidnost duha prava invalidnost, a rad lijeËi.
NaËini hodanja s psom vodiËem. Pas je oznaËen ormom.
premalo. Time se Ëovjek moæe baviti nekoliko sati, ali dan
traje 24 sata.
"Homer" - moj odgovor
• Kada je osnovan "Homer"?
- "Homer" je osnovan 1994. godine. Namjerno je nazvan
"Hrvatska udruga prijatelja bijeloga πtapa" jer je bijeli πtap
u Hrvatskoj neπto πto se jako teπko prihvaÊa ili ga uopÊe
nitko ne æeli prihvatiti. I meni je trebalo vremena da ga
prihvatim. Ali kad sam to uspjela i kad sam bila osposoblje-
na za njegovo koriπtenje od peripatologa, pravoga struËnja-
ka za kretanje sa bijelim πtapom, koji vas uËi svladavanju
tehnike kretanja s bijelim πtapom, tek tada sam, 1994.
godine, bila spremna za povratak u æivot i nastojala svojim
primjerom pokazati kako i πto se sve moæe. NajveÊi su
problemi Udruge "Homer", dakako, financijske prirode, no
oni me ne bi muËili kada bi bilo viπe onih koji me æele
slijediti. Roditelji u pravilu ne mogu razumjeti πto se zapravo
deπava s njihovom djecom, jer im se stanje objaπnjava
▲

Za mene je kuhanje, peglanje, ËiπÊenje kod kuÊe - sve uglavnom u postocima, pa ispada da dijete s 20% ostatka
29
svibanj-lipanj 2000
vida nije potpuno slijepo. I nije slijepo, ali ima teπko oπteÊen
vid i pomoÊ mu je i te kako potrebna u svakodnevnom æivotu.
U mome sluËaju trebalo je veÊ od 15. godine poËeti s ranom
rehabilitacijom u mojoj sredini, pustiti me da se razvijam
normalno koliko god mogu, ali da se istovremeno sa mnom
radi da trenutak potpunog gubitka vida doËekam spremna i
tako lakπe prijeem iz jedne faze u drugu, πto bi, naravno,
bio manji psiholoπki stres, izazvalo manju frustraciju i bilo
jeftinije za druπtvo jer ne bih æivjela na teret dræave joπ
narednih 40 godina, a moæda i viπe (æenski Ëlanovi moje
obitelji æive preko 90 g.!). Kod mene bi sve to bilo puno
lakπe jer sam bila dijete koje je roeno s takvim oboljenjem
da nisam vidjela u mraku, a da sam se po danu dosta dobro
kretala.
• To znaËi da je rana rehabilitacija od velike pomoÊi?
- Naravno! Ali na to nitko ne ukazuje. Problem je
prvenstveno u pravilnoj dijagnozi, na koju bi veÊ pedijatri
trebali obratiti paænju. Tako npr. Francuzi imaju asocijaciju
koja iskljuËivo okuplja oboljele od retinopatije pigmentoze,
jer se zna da je kod te bolesti problem prisutan od roenja
sve do negativnog ishoda. Zna se da ta bolest dovodi do
sljepoÊe u prosjeku do 35. godine æivota. Ali kod nas se niπta
ne poduzima tako dugo dok vid ne padne na 0,01%. Tada se
poduzimaju mjere da vas se poπalje u mirovinu ili na neki
naËin zbrine, a ustvari vas druπtvo na neki naËin "reciklira".
• ZnaËi, oπtar rez, bez ikakve pripreme?
- Tako je. Na to smo mi uputili pedijatre u Rijeci.
Oftalmologe, kada vide da se radi o oboljenju kod kojeg
medicina ne moæe viπe niπta uËiniti, koje neminovno vodi do
gubitka vida, treba upozoriti da traæe veÊ ranu rehabilita-
ciju, pomoÊ, uËenje kretanje s bijelim πtapom. Kod nas to
nitko ne æeli. Situacija se neπto mijenja jer je preduvjet da se
dobije psa-vodiËa dobro koriπtenje πtapom, tako da πtap
prihvaÊaju oni koji æele psa-vodiËa, ali na vrlo kratko
vrijeme, dok se pas ne dobije.
Kretanje treba nauËiti
• Koja su pravila kretanja s bijelim πtapom?
- Postoje tri vrste bijeloga πtapa. Kratkim samo obavje-
πtavate okolinu da slabije vidite, srednjim se kreÊete u
poznatom okruæenju ili kada æelite neπto poznato pronaÊi
(stepenice), a dugim se koristite opÊenito za kretanje. ©tap
se upotrebljava tako da se njegovim pomicanjem pokriva
deset centimetara lijevog i desnog ramena, Ëime onemogu-
Êavate da se udarate, posrnete i moæete pronaÊi sve πto je
ispred vas.
• Koliko se ljudi na naπem podruËju kreÊe s bijelim
πtapom?
- U Savezu slijepih imaju pet evidentiranih ljudi koji se
kreÊu s bijelim πtapom, i to su samo oni s potpunim gubitkom
vida. Ljudi koji su slabovidni ima nekoliko puta viπe i njima
bi, ustvari, trebala velika pomoÊ.
30
svibanj-lipanj 2000
• ©to "Homer" radi?
- Osnove za rad preuzeli smo od Blind Children Center
iz Los Angelesa. Æelimo potaknuti upravo medicinske
krugove na zajedniËki rad na mijenjanju odnosa prema
ljudima oslabljena vida i njihovim potrebama. Jer, ako je
Blind Children Center osnovan prije 35 godina u Kaliforniji
od jedne pedijatrice, a zaπtita Ëovjeka s oπteÊenjem vida s
dræavnog je nivoa sigurno bila rijeπena, zaπto se pokazala
potreba za jednom takvom specijaliziranom asocijacijom
koja bi radila s djecom od roenja? Sigurno je bila
potrebna, πto pokazuje njihov rad u cijelome svijetu i njihovi
rezultati. Meutim, oni u udruzi imaju samo 32% djece koja
su 100% bez vida, ali rade sa 68% djece oπteÊena vida koja
traæe pomoÊ. Koliko je ona potrebna, najbolje znam ja, koja
sam proπla sve faze, od oπteÊenja vida od 10% do potpunog
oπteÊenja. ToËno znam πto mi je u kojoj fazi trebalo, a da
toga nisam imala.
• Kakve programe nudite djeci u "Homeru"?
- Imamo igraonicu za djecu koju nazivamo "Doæivljaj
svijeta putem osjetila". Na tu sam ideju doπla jer sam
shvatila da je mene spasilo to πto sam se u djetinjstvu
uglavnom igrala rukama, Ëupkala, sjeckala, reckala, igrala
se u blatu, oblikovala. Ta naπa igraonica pokuπava smanjiti
danas prenaglaπeno "vizualno" u korist sluπanja, dodira i
mirisanja, znaËi svega onoga πto krælja u odnosu na
vizualno. To je danas jako potrebno, pogotovo za sitno
obrtniπtvo. Toga neÊe biti ako budemo imali one koji znaju
samo gledati.
• Na koje poteπkoÊe nailazite?
- Nerazumijevanje programa je ogromno. Mi radimo po
uzoru na udruge koje se bave gluhom ili autistiËnom djecom,
ali je po svjetskim standardima neophodno da na jedno
naπe dijete doe Ëetvero djece koja dobro vide. Mi se borimo
za to da dijete ide u integralnu πkolu, ne æelimo getoizaciju.
Æivjeti mora u svojoj sredini i svojoj obitelji, a ne dodavati
mu joπ jedan hendikep i frustraciju promjenom mjesta
boravka. Tu prvo treba educirati roditelje, potom ta djeca
predπkolske dobi veÊ od treÊe godine trebaju uËiti Braillovo
pismo, proÊi kroz kategorizaciju i polako se uklapati u igre
sa zdravom djecom.
• Jesu li ljudi oπteÊena vida zaposleni?
- Nekada je svako druπtveno poduzeÊe moralo imati 2%
invalida, ali danas gotovo i nemate druπtvenih poduzeÊa.
Od tisuÊu i neπto zaposlenih poËetkom devedesetih godina,
900 je bilo telefonista. A znate da su oni danas sve manje
potrebni. Danas imamo visokoobrazovanih nezaposlenih
ljudi, zato πto nema tko opremiti njihova radna mjesta, πto
je skupo.
Sada æelimo opremiti kompjutersku sobu jer je informa-
tika buduÊnost Ëovjeka s oπteÊenjem vida. Sredstva nema i
mogu reÊi da smo mi, ustvari, joπ uvijek u pripremnoj fazi
svega πto æelimo raditi.
 Pas-vodiË kao pomagalo
• Upoznajte nas s Benom.
- Ben je star 2 godine, imao je 8 mjeseci obuke i jedan
mjesec sa mnom. Ben nije moje vlasniπtvo. On je vlasniπtvo
Hrvatske udruge za πkolovanje pasa-vodiËa i on je samo
jedna stepenica, koja zadovoljava samo mali dio potreba.
Od trenutka kada sam doznala da Êu izgubiti vid pa do
danas u stalnoj sam funkciji i nastojanju uËiniti neπto viπe
prvo samoj sebi, a onda i pomoÊi drugima. Tako sam se,
odmah nakon osposobljavanja za kretanje s bijelim πtapom,
prijavila za kretanje sa psom-vodiËem. »ekala sam punih 6
godina, jer u Hrvatskoj je u 10 godina odπkolovan samo 21
pas. Danas ih radi 17. Teπko je doÊi do psa. Dok sam Ëekala,
vrlo uspjeπno sam upotrebljavala bijeli πtap.
• Koje su prednosti i nedostaci psa-vodiËa u odnosu
na bijeli πtap?
- Ja o psu-vodiËu mogu govoriti samo iz svog iskustva,
jer udruga koja se bavi time misli da pas-vodiË ima
apsolutan prioritet u odnosu na bijeli πtap, πto ja
osporavam, jer netko tko se kreÊe s bijelim πtapom 20 godina
ne bi ni mogao prihvatiti kretanje na drugi naËin. I πto se
duæe kreÊete s bijelim πtapom, sve viπe prihvaÊate njegove
prednosti, ali za kretanje eksterijerom, pas ima prednost.
Bijeli πtap ostaje nezamjenjiv u mnogim prigodama, tako
da ja mogu govoriti samo o svojim iskustvima, ali opÊenito
o psima-vodiËima ne mogu govoriti. Iznosim iskljuËivo svoje
subjektivno iskustvo. ©tap je nezamjenjiv u interijerima, a
pas u eksterijerima, iako i on moæe biti nezgodan kada je
loπe vrijeme, bura, jugo, kiπa, u autobusu... Pas-vodiË ne
omoguÊavam vam da budete bez bijelog πtapa. On uvijek
mora biti uz vas jer se sa psom moæe neπto dogoditi, tako da
moæete ostati bespomoÊni na ulici.
Pas-vodiË radi samo na komandu. Niπta ne radi sam.
Sigurnost u kretanju zavisi od moje komande, a ne od pseÊe
pameti. Smijeπno mi je kad me ljudi pitaju kako prepoznaje
boje na semaforu! Ljudi misle da se samo primim za psa i
idemo. Ne! NauËen je da neÊe iÊi na cestu, da neÊe siÊi s
rubnika. Ali sve ostalo je moja komanda i sve ostalo je na
komandu nauËio. Ako on pogrijeπi, npr. krene dolje po
stepenicama, ja se zaËas naem na njihovom dnu ako je
moja koncentracija na nuli. Ako pas stane, vi morate sami
otkriti zaπto je stao: radi li se o automobilu, o rupi iskopanoj
na cesti i koju mu komandu morate dati. Pas-vodiË vrlo je
sloæeno i nimalo bezazleno pomagalo. Treba proÊi nekoliko
godina da biste 50% radili vi, a 50% pas, πto se smatra
idealnim. U najboljim sluËajevima, pas moæe preuzeti 60%,
πto je vrlo rijetko. Na poËetku pas radi samo 25%.
Æelimo biti neovisni
• Pojasnite nam joπ razliku izmeu vaπeg rada i rada
Hrvatskog saveza slijepih?
- Mi smo dijametralno suprotna udruga od Hrvatskog
saveza slijepih. Mi radimo prvenstveno na socijalnoj
31
svibanj-lipanj 2000
reintegraciji, a oni su servis za ostvarivanje prava s temelja
zakona. Vrlo malo je nadogradnje, a mi æelimo edukacijom,
od najmanjih nogu djeteta, osvijestiti kod roditelja i djece to
da ne misle na zakon, nego da budu ljudi neovisni o dræavi.
U Americi je 50% neovisnih zaposlenih ljudi, a 50% ovisi o
skrbi dræave. To znaËi da imaju 50% manje invalida. Kod
nas je sve na teret i skrbi dræave. Dræava financira to umjesto
integracijskih i rehabilitacijskih programa.
• Na kraju moram zadovoljiti znatiæelju i pitati Vas
kako znate na koju stranu smijete prijeÊi cestu na
raskrsnici sa zvuËnim semaforima?
- Ako to vama nije jasno, onda moæete misliti kako je
nama. Semafori se mogu postaviti samo u suradnji s ljudima
koji se istinski kreÊu. Ja ne sluπam semafore, sluπam promet.
Znam da mogu krenuti onda kada je zebra automobilima
zatvorena. Sluπam u kojem se smjeru odvija promet na
raskrsnici. Ja moram toËno poznavati raskrπÊa i praktiËki
"nauËiti voziti"...
Pozivamo na suradnju
• ©to poruËujete struËnjacima koji lijeËe osobe
oπteÊenoga vida?
- Mi traæimo pomoÊ pedijatara i oftalmologa da nam
upute djecu, da oni dou ovamo jer imamo, prema Blind
Children Center, materijale koji im olakπavaju prepoznava-
nje i rano dijagnosticiranje najËeπÊih oboljenja, koja su
Ëesto progresivna i dovode do smanjenja vida.
Otvoreni smo za suradnju. Neka ne Ëekaju. Moæda
znanost iznae jednog dana naËine da pomogne ili Ëak
izlijeËi takve bolesti, kao πto su neke izlijeËile leÊe kada su ih
poËeli nositi, ali danas je stanje takvo i neπto treba
navrijeme uËiniti. Djeca mogu Ëak biti zbog oπteÊenja vida
proglaπena mentalno retardiranima, biti izolirana u druπ-
tvu, a da nitko ne zna tome uzrok. Sve Êe roditelji radije
priznati o svome djetetu nego da ne vidi.
Stoga je naπa poruka: Udruga "Homer" jedina je
asocijacija u Hrvatskoj Ëiji se rad moæe svesti na svima
razumljivu staru poslovicu: "Samo onaj koji nauËi sam
loviti ribu nikada neÊe biti gladan." Riba servirana na
tanjuru najskuplja je i najteæe dostupna svima.
Nadam se da Êu izdræati u ovom radu dok nas ne
prepoznaju, dok se u rad ne ukljuËe ljudi od struke i dok ne
naiemo na bolje razumijevanje krugova koji bi nas
financirali, pa Êemo onda naπ program i sami moÊi ostvariti.
Razgovor vodila dr. Suzana JankoviÊ
Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni
list, dovoljno je da nazovete telefonski broj
21-43-59 ili poπaljete dopisnicu sa svojim
podacima (ime, prezime, adresa)
u Zavod za javno zdravstvo,
Socijalno-medicinska sluæba, 51000 Rijeka,
Kreπimirova 52a.

OP∆E PRIHVA∆ENA POJAVA
Alkoholizam je karakteriziran poremeÊenim ponaπanjem koje ukljuËuje potrebu za alkoholom i slabiju
kontrolu pijenja uz razvoj ovisnosti. Za razliku od alkoholizma, koji se definira kao zaseban poremeÊaj,
odnosno bolest, umjereno, kontrolirano pijenje alkoholnih piÊa socijalno je prihvatljiv oblik ponaπanja.
»
esto se u vezi s kontroliranim
pijenjem navode preporuËeni li-
miti. Tako se za muπkarce prepo-
ruËa do tri piÊa dnevno, a za æene dva piÊa
koja sadræe 8-10 g svako (prosjeËno, to bi
bila 2,5 dcl piva, 1 dcl vina ili 0,2 dcl
æestokog piÊa). Ta vrijednost odgovara 0,1
promila alkohola u krvi.
Oko 10% konzumiranog alkohola ap-
sorbira se iz æeluca, ostatak iz tankog cri-
jeva. NajveÊa koncentracija alkohola u
krvi postiæe se izmeu 30 i 90 minuta, obi-
Ëno izmeu 45 i 60 minuta, ovisno o tome
je li alkohol uzet uz hranu ili na prazan
æeludac, a i brzina pijenja takoer utjeËe
na brzinu postizanja koncentracije u krvi.
Jednom kada je apsorbiran u krvi, distribu-
ira se u sva tjelesna tkiva. BuduÊi da se
jednoliko mijeπa s tjelesnom tekuÊinom,
tkiva koja sadræavaju viπe vode u tim
sluËajevima sadræavaju i veÊu koncentra-
ciju alkohola.
MOZAK PRVI NA UDARU
Alkohol je depresor srediπnjeg æivËa-
nog sustava, πto znaËi da je njegov efekt na
mozak sliËan efektu anestezije. Smatra se
da je smrtna doza koncentracija alkohola u
krvi od 2,5-5‰; prvo dolazi do alkoholne
kome te zatim do duboke kome i smrti
zbog akutnog trovanja alkoholom i njego-
vog djelovanja na moædane centre koji
kontroliraju disanje i rad srca. No, izmeu
0 i 5‰ postoji cijeli spektar razliËitog
ponaπanja, prema kojem se moæe pribliæno
odrediti koncentracija alkohola u krvi.
VeÊ kod 0,5 promila, ponaπanje je
nekritiËno, pomalo euforiËno. UobiËajeno
miπljenje i prosuivanje je promijenjeno.
Kako raste koncentracija, oko 1‰, dolazi
do nesigurnosti u hodu, opÊenito voljne
motoriËke radnje postaju neprecizne, "nes-
pretne". Na razini od oko 2‰ depresivni
efekt je evidentan - i na razini motoriËkih
centara, i na razini centara koji kontroliraju
emocije i ponaπanje. U toj fazi nerijetko se
vidi izrazito svadljivo, agresivno ponaπa-
nje, uz nagle, neoËekivane promjene ras-
poloæenja, od smijeha do plaËa. S koncen-
tracijom od oko 3‰ nastupa stanje jake
konfuznosti i zakoËenosti. Nakon toga
dolazi do dubljih poremeÊaja svijesti,
kome te Ëak smrti.
TROVANJE ALKOHOLOM
Posebno su opasne kombinacije alko-
hola i lijekova, naroËito onih koji su isto
tako depresori srediπnjeg æivËanog sustava
te se njihov efekt na moædanu koru zbraja.
U tu skupinu spadaju sedativi, hipnotici,
analgetici, lijekovi protiv "morske bolesti"
i alergija.
No, osim mozga, dugotrajna upotreba
alkohola oπteÊuje praktiËki sve tjelesne
sustave. Poznato je djelovanje na probavni
trakt: od jednjaka i æeluca, preko jetre i
guπteraËe. Manje je poznato da poveÊava
krvni tlak, dovodi do porasta lipoproteina i
triglicerida, a time i poveÊava rizik od
infarkta miokarda i cerebrovaskularne
bolesti. Istraæivanja su pokazala da alkohol
znaËajno poveÊava i rizik od malignih
bolesti (probavnog trakta). Akutno napito
stanje povezuje se i s naglim padom πeÊera
u krvi koji, ako se ne prepozna, moæe isto
tako dovesti do nagle smrti.
Posljedice alkoholne bolesti dijele se
na neuroloπke i psihijatrijske te posljedice
traume. Po æivot su opasna krvarenja u
moædanom deblu (Wernickova encefalo-
patija) ili unutar moædanih ovojnica (sub-
duralni hematom) te alkoholno ludilo (de-
lirium tremens), koje je jedan od pokaza-
telja fiziËke ovisnosti o alkoholu. Nastaje
zbog naglog prekida uzimanja alkohola,
zbog druge bolesti, hospitalizacije ili epi-
leptiËkog napadaja. Karakterizira ga sme-
tenost, jaka tjeskoba i strah praÊen nemi-
rom, uz sluπne i vidne halucinacije, smet-
nje sna, povraÊanje, epileptiËke napadaje.
Takvo stanje izrazite uzbuenosti praÊeno
je i pojaËanim naporima kardiorespirator-
nog sustava, Ëije je otkazivanje u 7-10%
sluËajeva uzrokom smrti.
Poseban je problem tzv. fetalni alko-
holni sindrom. On je rezultat izlaganja
fetusa alkoholu u majËinoj utrobi. Alko-
hol inhibira intrauterini rast, dovesti do
raznih tjelesnih malformacija Ëeda te
zasigurno usporava kasniji razvoj.
Smatra se da je rizik od pojave abnor-
malnosti Ëeda u æena koje konzumiraju
alkohol tijekom trudnoÊe 35%.
32
svibanj-lipanj 2000
ZA©TO LJUDI PIJU
Kada se sve to zna, postavlja se pitanje:
zaπto ljudi uopÊe piju i zaπto se dovode do
ovisnosti o alkoholu? Za to postoji viπe
hipoteza. Istraæivanja koja govore u prilog
genetskoj podlozi alkoholne bolesti jasno
pokazuju da su osobe Ëiji prvi srodnici
imaju poremeÊaj vezan uz alkohol, tri do
pet puta ËeπÊe i same ovisnici o alkoholu
nego osobe kod kojih to nije sluËaj. To je i
potkrijepljeno istraæivanjima na usvojenoj
djeci, gdje se pokazalo da djeca roditelja
ovisnih o alkoholu, premda rastu u obitelji
gdje nema ovisnika, imaju veÊu sklonost
ka razvijanju ovisnosti nego djeca Ëiji
bioloπki roditelji nemaju poremeÊaja veza-
nih uz alkohol, a rastu u obitelji alko-
holiËara.
Drugi je faktor bihavioralan. Naime,
uËinak alkohola na neke moædane centre
moæe izazvati osjeÊaj ugode ili nagrade.
Isto tako, moæe smanjiti tjeskobu i strah,
otkloniti nesigurnost ili umanjiti razne
psihiËke boli. Tako se, uËestalim ponav-
ljanjem, u svrhu oslobaanja od neugode,
postupno razvije ovisnost, Ëesto i fiziËka,
o alkoholu.
PsihoanalitiËari kaæu da se osobe sklo-
ne alkoholu generalno mogu opisati kao
srameæljive, izolirane, nervozne, tjeskob-
ne, preosjetljive, prestroge i prekritiËne
prema samima sebi. S tim u vezi i kruæi
poznati psihoanalitiËki aforizam - da je
superego topiv u alkoholu.
Ne treba zaboraviti niti sekundarni
alkoholizam, dakle onaj gdje je osnovna
neka druga psihiËka bolest (depresija,
poremeÊaj osobnosti, anksiozni poreme-
Êaji...), a alkohol sluæi samo kao sredstvo
za popuπtanje napetosti, no isto tako moæe
dovesti do ovisnosti. U takvim je sluËaje-
vima uvijek nuæno lijeËiti poremeÊaj jer se
u protivnom poznati model ponavlja.
Na kraju moæemo zakljuËiti da alko-
holizam jest bolest koju treba lijeËiti. Ipak,
bilo bi puno kvalitetnije niti ne dopustiti
da se razvije. Jer, poraæavajuÊi je podatak
da 19% mlaih izmeu 12 i 17 godina ima
ozbiljnih problema s uæivanjem alkohola,
najËeπÊe konzumirajuÊi pritom i neke
druge psihoaktivne tvari, a da je veÊina
njih svoje prvo alkoholno piÊe dobila iz
ruke vlastitog roditelja.
Tamara TiÊ-BaËiÊ, dr. med.
 Uz 31. svibnja - Svjetski dan nepuπaËa
Puπenje je samoubojstvo na rate
Posljednji je dan mjeseca svibnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila
Meunarodnim danom nepuπenja i pozvala sve puπaËe da se toga dana uzdræe od puπenja.
Najbolje bi bilo da im to bude poËetak odvikavanja i trajne apstinencije. Samo se neki puπaËi na
taj dan odriËu svoje omiljene cigarete, a najviπe ih se na apel SZO i ne osvrÊe.
vi trebamo neπto poduzeti da bismo
S æivjeli zdravije, duæe i zadovoljnije. Radi
prevencije, promicanja nepuπenja i zdra-
vog naËina æivota, u πkolama se dræe predava-
nja, piπu referati o πtetnosti puπenja po ljudsko
zdravlje, stvaraju likovni i literarni radovi. U
dnevnom tisku, na radiju i televiziji objavljuju
se informacije o Danu nepuπenja i daju prikazi
pojedinih tema o puπenju. Crveni kriæ u osnov-
nim i srednjim πkolama organizira natjeËaj za
najbolja literarna i likovna ostvarenja, a u
mjesnim odborima predavanja i okrugle sto-
love iz problematike puπenja. Svi se deklara-
tivno izjaπnjavamo protiv puπenja, ali se u
praksi cigarete nitko ne odriËe ili se to Ëini u
neznatnom broju. Zato broj puπaËa ne opada,
veÊ raste. I sam Zakon o ograniËenju duhanskih
proizvoda mnogi dræe licemjernim u uvjetima
kada dræava daje poticajne mjere za proizvod-
nju duhana, a porezom na promet duhana i
njegovih preraevina puni svoj proraËun.
Puπenje ugroæava zdravlje
Puπenje je vrlo rasprostranjena pojava,
bitan uzrok raznih bolesti i preranog umiranja.
Ono za oko osam godina skraÊuje puπaËev
æivot. StruËnjaci tvrde da je duhan otrov, a ne
sredstvo za uæivanje - kako to dræe puπaËi. Tko
je u pravu, nije teπko zakljuËiti!
Nikotin uniπtava vitamin C i smanjuje
njegov sadræaj u krvi, πto slabi prirodnu otpor-
nost organizma na bolesti. Istraæivanja su
pokazala da je razina vitamina C u krvi puπaËa
za 20-40% niæa nego u nepuπaËa. PuπaË koji
dnevno popuπi izmeu 10 i 20 cigareta, a njih
je najveÊi broj - u svoj organizam mora unositi
Ëetiri puta viπe vitamina C nego nepuπaË.
Dakle, umjesto normalnih 100, treba mu 400
mg.
U Hrvatskoj od izravnih ili neizravnih
posljedica konzumiranja duhanskih preraevi-
na godiπnje umire 14.000, a u svijetu oko
2,500.000 ljudi. Puπenje je odgovorno za mno-
ga oboljenja, poglavito za rak pluÊa, srËane
tegobe, oπteÊenja krvnih æila i druga.
Prema procjeni Svjetske banke, na puπenje
se godiπnje utroπi oko 200 milijardi ameriËkih
dolara. Nemarni i neodgovorni puπaËi uzrokom
su 25% poæara. Dakle, osim zdravstvenih,
puπenje izaziva goleme materijalne posljedice
i osiromaπuje obiteljski budæet.
Ujedinjeni narodi, putem SZO i Ujedinjene
Europe, preporuËili su zemljama - Ëlanicama
provoenje sustavnog suzbijanja puπenja pu-
tem nacionalnih programa i svoenje broja
puπaËa na 20-ak %. Nacionalna strategija
suzbijanja puπenja, koju je usvojio Hrvatski
dræavni sabor, takoer predvia takav smjer
kretanja i svoenja broja puπaËa u te okvire.
Stotinjak zemalja u svijetu donijelo je
zakone koji, uz restriktivnu komponentu, sadr-
æe mjere prevencije i edukacije kojima se æeli
sprijeËiti puπenje. Velike svjetske duhanske
multinacionalne kompanije u razvijenim zem-
ljama postupno gube potroπaËe svojih proizvo-
da pa se sve viπe okreÊu zemljama u tranziciji,
nerazvijenim i siromaπnijim dræavama.
Odrastanje bez duhanskog dima
Tzv. pasivnim puπenjem, odnosno udisa-
njem nikotinskog dima koji slobodno izlazi iz
puπaËeve cigarete i zagauje prostoriju - ugro-
æeni su nepuπaËi, poglavito trudnice i djeca.
Najnovija istraæivanja pokazuju da dim
cigarete ugroæava djeËja pluÊa. On uzrokuje
oko 50% sluËajeva poremeÊaja diπnih putova
kod djece do 5 godina. VeÊa koliËina duhan-
skog dima predstavlja veÊi rizik od oboljenja.
Mala su djeca u obiteljima u kojima se puπi 20
cigareta dnevno, dva puta viπe izloæena riziku
oboljenja od astme, dva i pol puta od kroniËnog
bronhitisa i pribliæno imaju tri puta veÊe πanse
za uËestalije napade kaπlja. Usto, praÊenja
pokazuju da veÊina djece iz puπaËkih obitelji
najËeπÊe i sama postaje puπaËima.
U Primorsko-goranskoj æupaniji, prema
nekim procjenama, puπi oko 5% djece mlae
od 9 godina. Oko 40% srednjoπkolaca puπi
svaki dan. Do 20. godine poËelo je puπiti oko
60% puπaËa.
Prevencijom protiv puπenja
Duhan pruæa iluziju, ispunjava snove,
maπtanja, fantaziju... Puπenje razbija dosadu,
olakπava kontakt i komunikaciju, umiruje i
relaksira. Zato ga se tako teπko osloboditi.
Svima je jasno da bez sustavne prevencije,
zdravstvenog i nepuπaËkog odgoja nema veÊih
i trajnih rezultata, a upravo na tom planu
najmanje Ëinimo. Mlade ljude valja educirati i
informirati o πtetnosti duhanskog dima, skrenu-
ti im pozornost na uæasne posljedice puπenja.
Treba formirati nepuπaËke stavove, graditi
uvjerenja, razvijati svijest i odgovornost prema
vlastitu zdravlju. Nepuπenje valja promicati
kao zdraviji i bolji stil æivljenja. Djeci treba
osigurati odrastanje bez duhanskog dima, od-
33
svibanj-lipanj 2000
"Najlakπe je prestati s puπenjem.
Ja sam to uËinio tisuÊu puta!"
Mark Twain
gojno i preventivno na njih djelovati od naj-
ranije mladosti, mnogo prije nego πto su doπla
u kontakt s duhanom i puπenjem, jer od prvog
kuπanja duhana do ovisnosti o nikotinu nije
dug put. Kad nastane ovisnost, najËeπÊe je
kasno razmiπljati o odvikavanju.
Mlade treba uvjeriti da pokuπaju mijenjati
sebe, svoje ponaπanje i puπaËke navike. U tom
pravcu nisu dostatne samo pouke, pedagoπko
moraliziranje i medicinsko zastraπivanje. Po-
trebni su odgojno vrijedni primjeri i ponaπanje
odraslih s kojima Êe se oni identificirati, vjerno
ih slijediti i oponaπati. BuduÊi da se na primje-
rima najlakπe uËi, pitamo se kakav primjer
pruæaju puπaËi vlastitoj djeci i mladima. Ako vi
puπite, kako od sina ili kÊeri, odnosno od
uËenika kojemu predajete, moæete oËekivati da
ne puπe? Zar je sramota za uzor imati oca,
majku ili uËitelja? Da li bi bilo poæeljno,
vrijedno i korisno odbaciti cigaretu ne samo na
Dan nepuπenja, veÊ zauvijek i postati uzorom
mladima? PuπaËi, πto mislite o tome?
Kako odgojiti mladi naraπtaj da odrasta bez
duhanskog dima i puπenja - pitanje je koje
postavljaju mnogi roditelji, uËitelji i struËnjaci
koji se bave tim problemom. Jednostavno,
budite im pravi nepuπaËki uzor. Razgovarajte s
djecom, volite ih i skrbite o njima. Nemojte im
samo zabranjivati, veÊ ih pokuπajte uvjeriti da
je puπenje istinska bolest. Na tom je planu
presudna suradnja obitelji, odgojno-obrazov-
nih ustanova, zdravstvenih i socijalnih sluæbi.
Kako cigareti zauvijek reÊi zbogom?
Æelite prestati puπiti? Ali kako? Mnogi dræe
da je najuËinkovitiji naËin - naglo, odjednom!
To potvruje i praksa ali, zbog izraæenije
apstinensijske krize, to je i najteæi naËin. Pa
kako onda postupiti i kako si moæete pomoÊi?
Nikotinske gume za ævakanje velika su
pomoÊ pri odvikavanju od puπenja i ublaæava-
nju apstinencijskih kriza. Tijekom ævakanja
guma sporo i u jednakim koliËinama otpuπta
nikotin. Ævakanje prosjeËno traje oko pola sata.
Za to se vrijeme oslobodi i u krv apsorbira oko
90% nikotina. Jednom nikotinskom gumom za
ævakanje postiæe se upola manja razina nikotina
u krvi nego jednom popuπenom cigaretom pa
se manje ubrzava rad srca, krvni tlak i cirkula-
cija krvi. U poËetku se preporuËa rabiti 10-15
"ævaka" dnevno, a zatim njihov broj treba
postupno smanjivati. VeÊe koliËine, poglavito
▲
viπe od 30 "ævaka", mogu izazvati pojaËano
lupanje srca i probavne smetnje. Iskustveno je
dokazano da prosjeËan puπaË s postignutom Zakonsko rjeπavanje uporabe duhanskih proizvoda
razinom nikotina iz 10-15 guma moæe izbjeÊi
apsinencijsku krizu i druge neugodne poslje-
dice naglog prestanka puπenja.
Kao nadomjesna nikotinska terapija, osim
nikotinskih guma za ævakanje, rabe se flasteri s
PEPELJARA NA SUDU
nikotinom i Nicorette inhalator. Njihova upora- Zakon o ograniËavanju uporabe duhanskih proizvoda (NN, 128/99.)
ba se preporuËa, ali uz prethodno obavljenu donesen je, o Ëemu smo veÊ afirmativno pisali u NZL-u. UËinak je toga
dobru pripremu i strogo pridræavanje naputaka
dobivenih od lijeËnika ili ljekarnika.
preventivnog akta iznad oËekivanog. Meutim, to ne znaËi da se
Puπenje se ne temelji na bioloπkoj, nego na primjenjuje bez teπkoÊa. Ubrzo je ranjen jer mu je otkriven
emocionalnoj, socijalnoj i ovisniËkoj potrebi diskutabilni nedostatak na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a na
pa u njegovu spreËavanju, suzbijanju i odvika- jedno slabo mjesto (gotovo rupu) ukazivano je neuspjeπno joπ u
vanju treba maksimalno koristiti sociotera-
pijske i psihoterapijske postupke i metode. postupku donoπenja.

Ako dræite da ne moæete odustati od puπe-
nja, ako vam je teπko prihvatiti doæivotnu
apstinenciju, prikupite snagu i odluËnost, obve-
æite se da cigaretu neÊete kuπati barem na
Meunarodni dan nepuπenja. Ako izdræite, ne
kuπajte novu cigaretu, veÊ produæite svoju
odluku za naredna 24 sata. Tako svaki dan
iznova obnavljajte apstinenciju za daljnja 24
sata pa Êete se lakπe odreÊi cigarete i nikotin-
skog dima.
Lakπe se osloboditi suviπnih
kilograma nego puπenja
Mnogi puπaËi, poglavito puπaËice, rado bi
se odrekli puπenja, ali se boje da Êe se udebljati.
Njihova bojazan nije bez osnove. Nakon pres-
tanka puπenja apstinent osjeÊa veliku potrebu
za jelom. Da bi ublaæio osjeÊaj gladi, poseæe za
bombonom, keksom, grickalicama, Ëokola-
dom..., πto mu donosi koji kilogram viπe.
Umjesto slatkiπa, struËnjaci preporuËuju voÊe i
povrÊe. Istraæivanjima je dokazano da nikotin
pospjeπuje troπenje kalorija. Prestankom puπe-
nja, nikotin ne djeluje na metabolizam pa taj
viπak kalorija ostaje neutroπen, sakupljena
energija pretvara se u zalihe, stvaraju se neu-
godne naslage sala. To traje oko dva mjeseca i
u tom kritiËnom vremenu neke osobe mogu
dobiti Ëak 5-10 kg. PraÊenja pokazuju da, osim
toga, poslije prestanka puπenja mnogi postaju
nervozni, kod njih se javlja osjeÊaj praznine i
nemira pa utjehu traæe u hrani. Oni imaju
pojaËan tek, viπe jedu pa i tu leæi uzrok pove-
Êanja tjelesne teæine. ZnaËi, ipak veÊina uzroka
leæi u psiholoπkim razlozima. Uz malo disci-
pline, te neutroπene kalorije mogu se potroπiti,
a psiholoπke zapreke otkloniti tjelovjeæbom,
tjelesnim naporom, radom, fiziËkom aktiv-
noπÊu... Treba boraviti u prirodi, pjeπaËiti,
plivati, voziti bicikl, baviti se πportom. Korisno
je, umjesto voænje dizalom, penjati se stubama,
a umjesto voænje autom, na posao iÊi pjeπice.
Time se troπi viπak kalorija, srce bræe kuca,
dublje se diπe, pojaËano se troπi energija, a to
potiËe metabolizam. Svakodnevno bavljenje
tjelesnim aktivnostima najbolji je jamac da do
debljanja neÊe doÊi, a ako i doe, razboritom
dijetom to se moæe ukloniti i tjelesnu teæinu
dovesti u normalu.
Mr. sc. Ivica StaniÊ
U
brzo po stupanju na snagu Zakona,
pokrenut je postupak pred Ustav-
nim sudom RH na prijedlog zas-
tupnika vlasnika automata za prodaju ciga-
reta. Taj vlasnik osjetio se pogoenim
odredbom Ëlana 8., kojom se zabranjuje
prodaja duhanskih proizvoda iz automat-
skih naprava poËevπi od 1. sijeËnja 2000.,
pod prijetnjom kazne 200.000 - 500.000
kuna. Sud se veÊinom opredijelio za zaπtitu
poduzetniËke slobode i vlasniËkih prava te
zbog "prekratkog" roka, a u ime "pravniËke
ravnoteæe", propustio iznimno pravo da bi
se zaπtitilo zdravlje.
Jedan od sudaca koji su glasovali pro-
tiv, pismeno je obrazloæio svoj stav (NN 4/
2000), iz koga se vidi da je u "konkretnom
sluËaju, pravno upitna, znaËi nedopustiva
relativizacija" vrijednosti kapitala i zdrav-
lja maloljetnika. Tom odlukom preven-
tivna intencija Zakona uËinjena je potpuno
nedjelotvornom, πto postaje optereÊenje
savjesti sudaca.
BEZ PEPELJARE
Spomenuta "rupa" u Zakonu, zbog
ugraene iznimke, treba da optereÊuje
savjest tvoraca nacrta ovog Zakona, koji u
Ëlanku 19. zabranjuju dræanje pepeljara u
javnim prostorima gdje je puπenje zabra-
njeno. Naime, Zakon iznimno dopuπta da
se pepeljare mogu nalaziti ako "jesu umjet-
niËki, odnosno ukrasni izloπci pepeljara
koji ne sluæe za predmetnu uporabu". Na
taj stav Ëlanka 19. u Prijedlogu Zakona br.
459 predloæio sam sljedeÊi
AMANDMAN
"Iznimka" od odredbe Ël. 19. nije u
skladu s intencijom predloæenog Zakona.
Pepeljara je najspecifiËniji simbol uæi-
vanja duhana u obliku cigareta. Kao takva,
ona je poticatelj puπaËkog stila "zaπtite
okoliπa" i puπenja viπe nego bilo koja
reklama. Zbog toga je provedba odluke
Svjetske zdravstvene organizacije o zabra-
ni puπenja u svojoj zgradi u Æenevi zapo-
Ëela uklanjanjem pepeljara.
34
svibanj-lipanj 2000
Taj namjenski "koπ za smeÊe", kao ni
jedan drugi, inspirirao je umjetniËke kre-
acije koje Ëesto zasluæuju divljenje. Izved-
be u drvu, kristalu, mjedi, mramoru i
filigranu s pozlatom ponekad predstavljaju
pravo bogatstvo - materijalno i umjetniËko.
No, to nije razlog da se njome "iznimno"
ukraπava prostor gdje je puπenje zabranje-
no!
Pogled na pepeljaru izaziva u puπaËa
uvjetnu reakciju, poput one u Pavlovlje-
vim pokusima. Kako Êe se uËestalo deπava-
ti da se puπaËi nau gdje se moraju suzdræa-
vati, pepeljare - makar i umjetniËke - samo
bi pojaËavale nelagodnost æudnje. A nepu-
πaËi su opet Ëesto "alergiËni" na zagaenje
koje se oko nje stvaralo i prijeti ponav-
ljanjem.
Ako se pod iznimku æeljelo podvesti
prodajne izloπke, onda treba umetnuti iza
teksta: jesu "pepeljare u izlozima i na
policama trgovina, odnosno na izloæbama,
gdje nisu ponuene i na uporabu".
Sadræaj ovog prijedloga amandmana
nije dospio do Sabora, tako da se moæe
pretpostaviti da ga treba predloæiti Ustav-
nom sudu, jer je moguÊe izvoriπte smutnje
i sporenja. Nije iskljuËeno da je to i æelja
oponenata reguliranju te materije, koji
nastoje profanirati bitne odredbe ovog
Zakona i onih kojima nije "zaπtita zdravlja
ex constitutione vrijednosno ispred zaπtite
poduzetniËke slobode i vlasniËkih prava".
Odnosno, do profita im je.
Oni koji su duæni nadzirati primjenu
Zakona takoer mu nalaze nedoreËenosti u
podjeli javnih prostora, Ëesto zbog banal-
nog oportunizma, gdje im pepeljara doe
kao "klip za spoticanje". Zato Druπtvo
nepuπaËa Kutina traæi neku antipuπaËku ili
humanitarnu udrugu, ili motiviranog prav-
nika da nas podræi u pojavljivanju pred
Ustavnim sudom.
Na kraju ostaje dojam da se Zakonu ne
protive puπaËi-ovisnici, veÊ "dileri" koji
su uloæili kapital u promet duhana, taj
rudnik za eksploataciju ljudske naivnosti,
slabosti - ovisnosti!
Prim. dr. Petar KonjeviÊ
 Sveci-zaπtitnici od bolesti
u naπoj medicinskoj tradiciji
PANTALEON 27. srpnja
GrËevi u trbuhu, kila, hidrokela.
Jedan od 14 svetih pomoÊnika
Uz sv. Luku Evanelistu te svetu braÊu
Kuzmu i Damjana, Pantaleon je zacijelo
najveÊi lijeËnik meu krπÊanskim svecima.
Roen je oko 283., u Nikodemiji, u malo-
azijskoj pokrajini Bitiniji. Premda mu otac
Eustorgije, kao visoki carski duænosnik,
bijaπe vjeran starim bogovima, majka
Eubula, od ranije krπÊanka, odgojila je sina
u duhu svoje religije, ali ga nije krstila.
Kako je rano ostao bez majke, otac ga uputi
u dobru πkolu, gdje Êe najprije na grËkom
uËiti filozofiju i retoriku, a zatim nastaviti
studij medicine u πkoli poznatog carskog
lijeËnika Eufrazina. Prema kasnijim zapi-
sima bizantskog pisca Simona Metafrasta,
Pantaleon Êe, kao najbolji meu uËeni-
cima, uskoro postati i jedan od najuspjeπ-
nijih i najcjenjenijih lijeËnika u pokrajini.
Glas o njegovim sposobnostima stiÊi Êe i
do cara Galerija Maksimilijana, koji ga
pozove u svoju sluæbu. No, na putu prema
dvoru, Boæjim provienjem, Pantaleonu
prie Ermolan, starac koji je do tada pre-
obratio nebrojene pogane, i pozove ga na
razgovor. Nakon nekoliko susreta Panta-
leon dolazi do spoznaje koja Êe mu iz
temelja promijeniti ne samo shvaÊanje o
njegovom pozivu, veÊ Êe mu bitno pred-
odrediti dalji æivot. Saæeta u nekoliko
rijeËi, starËeva poruka je glasila: "Hipo-
kratovi i Galenovi lijekovi od slabe su
koristi bolesnicima jer istinski lijeËnik
tijela i duπe je Krist; s njegovim imenom
moÊi Êeπ lijeËiti svako zlo." Nije trebalo
dugo Ëekati priliku da se to i provjeri.
Pozvan da pomogne zamrlom djeËaku
kojeg je ujela otrovnica, Pantaleon se sjeti
Ermolanove poruke. Ne oklijevajuÊi, mla-
di lijeËnik izreËe kratku molitvu i dogodi
se prvo od Ëudesnih ozdravljenja koje Êe
ga uskoro proslaviti. Istodobno dok se
probueni djeËak podigao i veselo otrËao,
u drugom kutu otrovnica se sklupËala i
uginula.
Nakon toga Ëuda Pantaleon ode k star-
cu Ermolanu te se krsti, a isto Êe, nakon
nekoliko sliËnih Ëudesnih ozdravljenja,
pred smrt uËiniti i njegov otac. Ostavπi
sâm, Pantaleon razdijeli oËev imetak i
uputi se meu puk te nastavi besplatno
lijeËiti bolesne. Na glas o njegovim Ëudnim
ozdravljenjima poËeπe mu pristizati ljudi
iz svih krajeva Bitinije, πto Êe dodatno
razljutiti druge lijeËnike te Êe Pantaleona
prijaviti vlastima zbog krivovjerstva. Upri-
liËeno je ispitivanje optuæenoga i svjedoka
pred samim carem. Kad je potvrdio da mu
je Pantaleon, uz Kristovu pomoÊ, vratio
vid, progledalom slijepcu razbjeπnjeli car
da odsjeÊi glavu. U uvjerenju da Êe uspjeti
javno dokazati da je Pantaleon prevarant,
na suenje donesu bolesnika koji je dugo
leæao oduzet u krevetu. Nakon πto su carevi
i sveÊenici uzalud zazivali Dijanu, Jupi-
tera, pa i Eskulapa, a bolesnik se nije ni
pomakao, car pozove Pantaleona da on
primijeni svoje "Ëarolije". Bez mistiËnih
pokreta i velikih rijeËi, Pantaleon izgovori
obiËnu molitvu i oduzeti se Ëovjek u tren
uspravi te, zahvalivπi lijeËniku, sretan
napusti sudnicu.
Na to, uvrijeen i pred narodom poni-
æen, car presudi Pantaleonu smrtnu kaznu
u najteæim mukama. I zaista, uslijedila je
Sv. Pantaleon muËenik,
lijeËnik iz Nikodemije
35
svibanj-lipanj 2000
jedna od najgroznijih tortura - javno su ga
æarili bakljama, trnjem derali koæu, guπili...
No, uzalud: Svetac je sve to s lakoÊom
podnosio. Nije mu naudilo ni rastaljeno
olovo u kojega su ga uronili, a lanci u koje
bijaπe zakovan sami se raspadoπe, sablja
kojom mu krvnik htjede odrubiti glavu
smekπa se i savije u doticaju s vratom, a
krvniku bi istog Ëasa oduzeta desna ruka.
Tek u ponovljenom pokuπaju muËeniku bi
odrubljena glava, a tada mu iz vrata, umje-
sto krvi, poteËe mlijeko, a stup uz koji je
bio prikovan istog Ëasa oæivi u maslinovo
stablo puno plodova. Premda se ne zna
gdje je zavrπilo Pantaleonovo mrtvo tijelo,
predaja spominje neku poboænu æenu koja
je kriπom uspjela u boËicu spremiti malo
sveËeve krvi i saËuvati je kao dragocjenu
relikviju. Nakon puno godina, toËnije
1112., uz brojne peripetije, mornari donose
boËicu u Ravello, u juænoj Italiji, gdje se i
danas Ëuva u crkvi samostana bazilijanaca.
U meuvremenu je izdvojeno po nekoliko
kapi krvi i stavljeno u ampulice koje se
Ëuvaju u crkvama u: Rimu, Bariju, Napu-
lju, Veneciji, Lancianu i Madridu. Da je
rijeË o zaista jedinstvenim relikvijama,
dokazuje neobjaπnjen fenomen koji se,
navodno stoljeÊima, istovjetno i istovre-
meno, ponavlja sa svim uzorcima krvi,
neovisno o tome gdje se nalaze. Otprilike
oko 27. srpnja, SveËeva blagdana, pa do
14. rujna, blagdana Sv. Kriæa, tamna masa
u boËicama pretvori se u pjenuπavu crven-
kastu tekuÊinu, da bi se nakon toga opet
vratila u prvotni oblik.
SveËev kult podjednako je raπiren na
Istoku i na Zapadu, gdje ga se zaziva u
najrazliËitijim prilikama i mnogim bole-
stima, a kao svojevrsna specijalnost pripi-
suje mu se pomoÊ kod grËeva u trbuhu te
hernije (kile) i hidrokele (nakupljanja
tekuÊine u moπnjama). Uz to, u naπoj se
tradiciji πtuje kao jedan od Ëetrnaest svetih
pomoÊnika. Za razliku od preostale tri-
naestorice, kojima se pripisuje ograniËen
broj dijagnoza, uz sv. Pantaleona stoji
samo atribut "lijeËnik", kao dovoljan do-
kaz o uvaæavanju njegova lijeËniËkoga
umijeÊa.
Doc. dr. sc. Ante ©krobonja, dr. med.
 ● javlja se osjeÊaj æei, hladnoÊe, muËnine i katkad po-

©OK
vraÊanje,
● osoba u stanju πoka je gotovo uvijek pri svijesti, ali je
potpuno nezainteresirana za svoje stanje i zbivanja oko sebe.
Ne zapomaæe i ne zahtijeva pomoÊ. Odsutno gleda u daljinu,
©ok je opÊi poremeÊaj (bolesno stanje) i Ëest je pratilac postaje apatiËna (u poËetnom stadiju πoka ozlijeena osoba
teæih ozljeda. Ozljedu ne smijemo promatrati samo kao moæe biti nemirna, uzbuena i agresivna).
djelomiËno oπteÊenje tkiva ili lokalno oboljenje. OpÊe
posljedice jedne djelomiËne ozljede, kao gubitak krvi kod
rane, gubitak tjelesnih tekuÊina kod opekline, bol i ostali POSTUPAK
æivËani podraæaji, (strah itd.) utjeËu na organizam u cjelini.
ZnaËi da organizam kao cjelina na svaku teæu ozljedu reagira
1 Ozlijeenu osobu postavite u vodoravan poloæaj s licem
prema gore i s lagano podignutim nogama (podloga ispod
teπkim i za æivot opasnim stanjem poremeÊene cirkulacije nogu mora biti visoka 20 do 30 centimetara).
krvi, koje se naziva πok.
©ok u hrvatskom jeziku, kao i u drugima, Ëesto ima razliËita 2 Ukaæite prvu pomoÊ s obzirom na ozljedu (zaustavite
znaËenja. Danas se u svakodnevnom puËkom govoru, s viπe krvarenje, pokrijte ranu, imobilizirajte ozlijeene dijelove
ili manje razumijevanja, upotrebljavaju pojmovi kao srËani tijela itd.)
πok, æivËani πok, πok od udara struje itd. Do tako Ëeste
primjene naziva πok dolazi zbog mnogostruka znaËenja 3 Leæaj mora biti udoban, ne previπe topao ali ni prehladan.
engleske rijeËi -shock. Ako je hladno ozlijeenu osobu pokrijte dekama, dijelovima
©ok uzrokovan ozljedom (traumatski πok) najËeπÊe se odjeÊe, no upamtite: pretjerano utopljavanje moæe samo
javlja u sluËajevima: πkoditi (ne upotrebljavajte topao crijep ni termofor).
● ozljeda prsnog koπa i trbuha,
● jakih i opseænih prignjeËenja udova,
● opeklina,
● ozljeda velikih kostiju,
● ozljeda s jakim krvarenjima i bolovima.
Gubitak krvi osnovni je Ëinitelj za nastanak πoka. Vanjsko
se krvarenje katkad bezrazloæno smatra snaænim (jer se vidi
krv), dok se unutarnje neopravdano potcjenjuje (jer se krv ne
vidi). Kao primjer za to moæe posluæiti zatvoreni prijelom
nadlaktice: njezino zadebljanje (poveÊanje opsega) za samo 2
centimetra upuÊuje na gubitak krvi i do jedne litre. Kod
natkoljenice gubitak krvi moæe iznositi i do 2,5 litre.
4 Ozlijeenoj osobi nemojte davati piÊe i hranu. Ako je
æedna mokrom gazom vlaæite joj usta. Jedino kad se lijeËniËka
©ok moæe biti izazvan raznim bolestima. Nastaje kad zataji pomoÊ ne moæe pruæiti, a udaljenost do bolnice je velika,
"crpka" krvotoka, tj. kad srce nije u stanju stvoriti dovoljan ozlijeenom ako ste sigurni da nema ozljedu trbuha, moæete
tlak za zadovoljavajuÊe pokretanje krvi. NajËeπÊi uzrok za dati da malo pije, ali neprekidno. U vodu moæete staviti malo
takvo stanje (kardijalni πok) jest srËani udar (infarkt). ©ok kuhinjske soli i sode bikarbone (oko 3 grama soli i 1,5 grama
mogu uzrokovati bakterije, virusi i sl. pa tada govorimo o sode bikarbone na litru vode). Ako ne moæete pripremiti
septiËkom πoku. Uzrok πoka moæe biti i alergijska reakcija na takav napitak, dobra je i Ëista voda ili blag Ëaj.
lijekove ili ubod kakva insekta, to je anafilaktiËki πok. Nadalje,
πok moæe nastati kod bolesti koje dovode do velikog gubitka 5 Ozlijeenu osobu ne ostavljajte samu, najstojte je
tekuÊine povraÊanjem, proljevom i znojenjem. ohrabriti i umiriti. Poklonite joj svu paænju i brigu.

Kako prepoznati πok? 6 Osigurajte joj πto udobniji i πto bræi prijevoz u bolnicu.
Loπa i neudobna voænja ubrzava i pogorπava stanje πoka.
Opis izgleda i ponaπanja osobe u stanju πoka veÊ je odavno
poznat. Rimski je lijeËnik Celsus joπ u I. stoljeÊu prije Krista
zapisao: "Kad ranjenik izgubi mnogo krvi, puls postaje slab,
koæa vrlo blijeda i pokrivena znojem, udovi hladni, ubrzo Êe
doÊi do smrti". Ruski kirurg Pirogov, koji je vidio bezbroj
ranjenika na bojiπtu u proπlome je napisao stoljeÊu: "Kad
ranjenik ne viËe, a hladan je, ne krvari, a puls je slab i brz, ima
mnogo vjerojatnosti da je u traumatskom πoku".
Ovim uzornim opisima kliniËke slike πoka nema se πto
dodati. ZnaËajke πoka su:
● blijeda, hladna, koæa oroπena ljepljivim znojem; usne i prsti
mogu biti modrikasti;
● puls ubrzan i slab, jedva se pipa, ©ok je moguÊe lijeËiti samo u bolnici.
● disanje ubrzano i povrπno,
HRVATSKI CRVENI KRIÆ, PRVA POMO∆, PRIRU»NIK