UMJETNICKA TRANSFORMACIJA POSTINDUSTRIJSKOG (G)RADA:
STUDIJA SLUCATA SISAK
Sanja Potkonjak
ombirirajuéi wide postindustiske antrpologie, koja se bavi ruiiranin industri-
skim krajolcima, urbanim rugevinama, al | kolapsom urbane zajednice, te poetiku etnogratske
teksperimentacie, koja je usijedla po yetnografskom obratu” u suvremenim umjetigkim prake
sama, pil Zell ukazati na nove modele umjetnigke prakse u transformaci} postindustriskog,
(Gada. Takvu umjetrizky praksu voi deja ,reprezentacie delegianjem” i ,dijalotka estetika”
(Rutten etal, 201: 456), temeliena na kooptranju kik, kolaboratvnih | angadranih prineipa
etnografskogistrazvanjau diza | izvedou umjetnigkog projekt,
Prlog promis umjetnigku ako AbecedaZejzare,avedenu u okie FestvaleZeleza-
+e Sisk -Zejedithi gad veto 20, godine. Voden je Festvalskim geslom tematizvanja grada
kao ,divog mjestaklturnerazmjene|prozvodnje"Propitjud estetskipotencjalindustrskeba-
tine, prilog se istovremeno bavi postindustrskom tansformacjom rulnranihurbanihprostora
(va transformadja obuhvaéa promjene uidejirada, zamjenu industrske prolavadne klturnom
te ulogu umjetnigkh akcia u revitalizacli grads. Umjetnigka transformacia postindustriskog
srada v ovom sluzaju padrazumijeva problematiiranie specfine mnemoniske umjetniéke ake
koja spaja etrografsku ritéku rflesiu urjetritkiaktivizam. Mnemonisko definiram kao vista
‘ada na prizvanjysjeania i njegovu druftvenom aktiviranju, adnosre oblikovane referentnog,
colvira za razumijevanje ,sadaSnjosti proilosti (usp. Ctalé om; KranjeviéBatalié 2015) koji
mjetnik, ic auinastiiuvjetno,postaje delatnim klturim aktvistom. Ova se aktivizamickazuje
kao refleksjaviastite Zvotne i drudtvene okoine koja prolaziintenzivnu transformaci
POSTINOUSTRIISKA ANTROPOLOGIIA
‘ree erhiteltura uz kaa gubila svoju potpuna sik (fitha,
{urklonalna, smbolla,zoktjeva rd moginaceokoreko Sel zomisie)
Sto jetubil peje Sto moze do posh
(Doron 2007:208)
Razumijevane transformaclekoju prota Sisak kao Kasi primer industrskog gra-
au postordistidko, a onda i postsocjalistizko)tranzci pretpostavjapostavjanje dvaj pita
ra. Za pastindustriskog antropologa ona se iskazuju kao pitanja: a ko se nadin mogude bait)
postindustriskim gradom te dime se sve treba i mate bot? § jedne strane etnografski odgovor
(naj ko setiéeratina pristupa te} na promijenjene wte drubtvene, pa onda kulture, pro-
‘evodne uvjetovane kolapsom industriskog kapitalizma, kof je wvjetovae industskikrajolik
* Sana Potion doen Oder sro its atopy loasog naa Sia Zarb,
Sotonetendruitvns struts grada Sisk, mad ranane w fenomenolat svakodneviey industrishog
kaj to vide ne. S drge strane odgovort na atanje mes bot~ rem slaps tema
nia postindstrisiog date, postinustriske kulture postindustiekh dkarsa~ mec
estali,apeseno uve riod, natin primiea edna gradaaresiat roster oars
balninekonomslih fenomena oj su ements soak indurtskemodermzacete
lice forcstke indstrie. U tome sil lj postindustriske antropologie mogu ao rasa
jeden prostraivavalnog kao indus una grada Ska, Tos etogratso” se
doenje mots vest pote promjene oj obijedavaj transtormaciutpinogaincuststog a+
daupostndusirsh grad Rennie Shor: suai (97) poaruydacarasndustjske gracove
prepoonaemaponov| oronulor,ragaceny, manialnor rads indutse, proven, dk
ti
biideju postindustrskog grada konotatvno obiljeZavalaorjentacja na buducnost,isto¢a, ose
{ajinovirana,vsoka tehnologa, rast ekonomje | socjalna progresimast (Shor eta, 1997: 244).
Tamedu ovhdvaj potovaavedbe zaman grada postindustiskaantropologla bed praksu
aktera koi Zine grad | scenograliu ove prakse, svjedozedi mjene i transformache grada, Postn
dusteska drustva mijerjaju prostor, al ides prostornostitradicionalnoga industiskog grada
(Kester ag3: 72) Sto to znatza grad koje izgubio svoje zrazenekao prizvodni centar? Kako se
uu gradu poput Siskaoftue logika krakaindustrie? Gubitcom svoga ,unutradnjeg seit’ ra
enog oko industri | industrske zone, Sisak je u posllednjh20-ak godina dofivi| dramatizne
|Pletenac 2007, 200) Propa
promjene u urbane) dinar gradskoli (cyscape) (usp. Potkon)
danjebiviegaindustrskog gradavidljvo eu sve veéer brojuzapustenh i zatvorerinindustskih
pogona,"u napisima ,prodae se" na proceljima obiteliskin kuta te u zapozetim, zgotollenim, al
str go err Sa, sitar ina De para ada Jos aa (eG. Oe 20)
scteatece On sill ucenepatim ponjenams dative eran re nvracers ce, ean
Saori a elonomste elaratele pa velo paopeapeseos,nerpeleros alos, vl
iSnerspanton ena. Ive ttmpara start Svar ane pocra donde Dato
‘acne mers ordrso ove se npn Saget narra tesepeoi,potom ems So
Ejateae ao nes ra grata ofabe etre etace(.sp Foam Sati so) esate ab tege
‘upturn aeacavidvalvstosld tenectutany prota tos seus ode ra oe
hae deepal [s.r 20)rapustenim ,gospodarskim Investicjama’. Toke promjene u logic sisatkoga gradskog prostora
efinvanogtradiconalnim industriskim asterom (ato 2nadi\onoga radnigko-stambenog onog
koje se odnosi na mjesta rada) danas su oznadene simbolima / slkama poraza ~ napustanjem,