SVOJSTVA TEKUĆINA

Što je tekućina?

 Tekućine su čiste tvari koje su kod sobne

temperature u tekućem stanju.
Svojstva karakteristična za
tekućine
 1. gustoća tekućina
 2. polarnost
 3. viskoznost
 4. napetost površine
 5. vrelište
Gustoća
Gustoća

 Uređaj za mjerenje
gustoće naziva se
areometar.
 Gustoća tekućina

 Što se događa s gustoćom

tekućina kad se povisi
temperatura?

kilogram po metru kubnom

[kg/m3]
Tlak para tekućina

 To je tlak koji raste

porastom temperature
te ovisi o vrsti tvari.
 vrelište je temperatura pri kojoj je tlak
para tekućine jednak vanjskom tlaku
 Tekućina vrije kad istodobno u cijelom
volumenu tvar prelazi iz tekućega u plinovito
agregatno stanje.
 S povećanjem tlaka vrelište se povećava, a sa
smanjenjem smanjuje.
Vrenje/hlapljenje
Latentna (skrivena) toplina
isparavanja
 Koja je temperatura
tališta vode?
 Kako se još ta
temperatura naziva?
 Kod koje je temperature
gustoća vode najveća?
 Zašto led pliva na vodi? Kakva je gustoća leda u
odnosu na vodu? Objasni!
 Volumen leda veći je za 9% od volumena vode jednake mase
 Objasni zašto zimi pucaju vodovodne cijevi? !
 Što će se dogoditi sa staklenom bocom u kojoj
je voda ako ju ostavimo u zamrzivaču duže
vrijeme?
Međumolekulske sile

 Međumolekulske sile
ovise o:
 1. međusobnoj
udaljenosti čestica
 2. veličini čestica
 3. kemijskoj građi
čestica
 Najgušći element je
osmij (gustoća 22,6
g/cm3).
 Masa jedne litre žive je
13,6 kg.
 Koji je uzrok ovakvim
svojstvima tvari?
 Kemijske veze i
interakcije među
česticama tvari.
Međudjelovanje čestica

 1. ion-ion
 2. ion-dipol (nastaju između iona i polarnog
otapala)
 3. dipol-dipol (nastaju između polarnih
molekula)
 4. dipol-inducirani dipol (nastaje između
polarne molekule i nepolarne molekule)
 5. inducirani dipol-inducirani dipol
Viskoznost

 Viskoznost je osobina tekućina i plinova da

pružaju otpor međusobnom kretanju
njihovih slojeva.
 Viskoznost uzrokuju međumolekulske
privlačne sile (
 Londonove privlačne sile- nastaju između svih
molekula a jakost im ovisi o polarnosti.)
Viskoznost ovisi o:

 1. međumolekulskim silama u tekućini

 2. o obliku molekula
 3. o temperaturi
 Viskoznost će biti
veća ako su
međumolekulske sile
jače (polarne
molekule).
 Ako su molekule
dugačke i razgranate
mogu se “zamrsiti”
pa je opet viskoznost
veća.
 Kako povišenje temperature djeluje na
viskoznost?
 Uređaji za mjerenje
viskoznosti zovu se
viskozimetri.
 Viskoznost tvari
opisuje koeficijent
viskoznosti η i mjeri
se u paskal-
sekundama (Pa · s).

Viskoznost[cP] 1 cP = 0,001 Pa·s
 Med2000–10,000
 Melasa5000–10000
 rastaljeno staklo10000–1000000
 Čokoladni sirup10000–25000
 rastaljena čokolada*45000–130000
 Kečap*50000–100,000
 maslac od kikirikija~250000
 https://www.youtube.com/watch?v=Rm5D47
nG9k4
 https://www.youtube.com/watch?v=Z0fdF0g
OfBQ
Napetost površine

 Površina neke tekućine predstavlja granični

sloj između dvije faze.
 (Između tekuće faze i plinovite faze.)
 Među molekulama čestica djeluju privlačne
sile.
 One različito djeluju na čestice u
unutrašnjosti i one na površini.
 U unutrašnjosti je
molekula sa svih
strana okružena
gusto složenim
molekulama pa su i
sile koje djeluju u
svim smjerovima
jednake.
 Rezultantna sila
jednaka je nuli.
 Molekule na površini
okružene su sa strane i
prema dolje gusto
složenim molekulama.
 S gornje se strane nalazi
malo molekula u
plinovitoj fazi.
 Prema česticama plina
privlačne su sile
zanemarivo male.
 U kojem je smjeru
usmjerena rezultantna
sila?
 Rezultantna sila
usmjerena je prema
središtu tekućine.
 Zbog toga na
površini ostaje
najmanje čestica pa
se površina ponaša
kao elastična opna.
 Gustoća čelika je
veća od gustoće
vode.
Definicija napetosti
površine

 Napetost površine je
mjera za silu kojom bi
trebalo djelovati na
površinske molekule
kako bi one pokazivale
jednaku silu
međudjelovanja kao
molekule u
unutrašnjosti tekućine.
Kapilarnost
Kapilarnost

 kapilarna elevacija
 U graditeljstvu je ova pojava poznata kao
podizanje vode u zidovima koji stoje na
vlažnom tlu.
 U okolini bez
gravitacije na
stvaranje kapljica
djeluje samo
napetost površine pa
se mogu dobiti
pravilne kuglice.
 Kapljice kiše koje padaju
kroz zrak nisu kuglice,
nego poprimaju
aerodinamičan oblik.
Zašto?
 Jer zrak pruža otpor!
 Zašto kapljice tekućine
koja ima veliku napetost
površine zauzimaju oblik
kugle?
 svaki sustav u prirodi nastoji zauzeti stanje
najmanje potencijalne energije.
 to je razlog što svaka površina nastoji biti što
manja.
 Od različitih geometrijskih tijela koja imaju isti
volumen kugla ima najmanju površinu.
 https://www.youtube.com/watch?v=4o1lr9Lx
ODc
 https://www.youtube.com/watch?v=1v5gtOk
yCG0
 Koja tekućina stvara
kuglice kad se razlije?
 Objasni pojavu!
 Zašto se voda razlije po čistoj površini? Objasni
pojavu!
 Privlačne sile između vode i npr. stakla jače su
nego između čestica vode.
 Kakve su kohezijske a kakve adhezijske sile?
 Što će biti ako je
staklo masno?
Objasni!
 Na masnom staklu
jače su sile između
molekula vode pa
nastaju kapljice.
 Napetost površine ovisi o:
 1. temperaturi
 2.prirodi tvari s kojom tekućina graniči.
 Povišenjem temperature napetost površine
se smanjuje.
Na napetost površine
može se utjecati s
površinski aktivnim
tvarima.
To su sapuni i
detergenti.
Oni su složene građe.
Imaju hidrofoban i
hidrofilan dio.
 Uređaj za mjerenje napetosti površine naziva
se stalagmometar.
Zanimljivosti:

 Ne diraj šator prstima ako pada kiša!

Zadatak:

 Proučiti Nenjutnovske tekućine

Hvala na pažnji!!!