Professional Documents
Culture Documents
Građ Protupožarna Preventiva
Građ Protupožarna Preventiva
1. UVOD
Ili, svaki drugi tjedan pogine jedna osoba u požaru, a svaki treci dan jedna je od istog
ozlijedena.
• kao toplinska energija koja je bila znacajni cimbenik njegovog razvitka do današnjih
razina
• uništavajuca vatra koja je razarala i uništavala njegova dobra i dostignuca te
donosila tugu i bol.
Požar na obitavalištu znacio je tada gubitak doma i radnog mjesta jer se obavljalo sve
pod jednim krovom.
Još od požara Rima pa preko srednjeg vijeka covjek pokušava kroz razlicite nacine
sprijeciti izbijanje požara i njegovo širenje što je i glavna zadaca svih propisa i zahtjeva
koje poznajemo danas ili cemo dobiti sutra.
Na požar kao kategoriju koja donosi veliku štetu treba gledati kao cinjenicu koja je
uvijek moguca bilo da uništi materijalne ili kulturne vrijednosti ili ugrozi ljudske živote.
Ova tema poprima sve veci interes kod strucne publike, arhitekata, gradevinskih
inženjera, proizvodaca i isporucioca sustava za protupožarnu zaštitu te rezultira
izlaženjem i sve obuhvatnijih i zahtjevnijih zakonskih propisa.
Isto tako, ova tema cesto izaziva "glavobolju" kod projektanata i investitora zbog
"poskupljenja" projekta ili u neku ruku ogranicavajucih mogucnosti u projektiranju zbog
potrebe uvažavanja protupožarnih zahtjeva zakonodavca.
Najvece uštede na ovom podrucju, a i jedini ispravni put k sigurno osmišljenoj zgradi je
planiranje zaštite od požara u svim fazama njezinog projektiranja.
Zaštita od požara mora znaciti ili bolje receno njome se mora postici potpuna zaštita
od šteta uzrokovanih požarom, u prvom redu ljudskih života a nakon otoga i
materijalnih dobara.
Dobar koncept znaci da ce ujediniti i predvidjeti sve bitne cimbenike koji ce u prvom
redu polaziti od namjene zgrade, požarnog opterecenja, prilaznih površina za
vatrogasna i druga interventna vozila, opskrbe vodom za gašenje požara do
geometrije zgrade, instalacijskih postrojenja, izolacija od buke, topline ili hladnoce i
vlage, do organizacijskih i pogonsko radnih preventivnih mjera zaštite od požara.
Još jedan bitan cimbenik požarnog rizika je ekološki sustav vrijednosti koje sudjeluju u
konceptu zaštite od požara. Tako, primjerice treba voditi racuna o materijalima koji se
ugraduju u zgradu, kao PVC ili PU koji ce iako obradeni kao teško gorivi materijali
gorenjem biti razloženi na plinove koji ce narušiti osnovnu supstancu konstrukcije
zgrade. Primjerice, celicna konstrukcija koja nije bila izravno u požaru, ali je na nju
padao dim i plinovi iz požara, može tijekom sanacije pokazati da joj je bitno smanjena
nosivost uslijed korozije.
Kod sanacije štete nakon požara ovakvim ce konstrukcijama biti narušene nosivosti i
dovesti u pitanje njihove staticke cvrstoce za daljnju primjenu u objektu.
3
Projektant može osmisliti veoma sigurnu zgradu s možda neznatnim mjerama zaštite,
a da ove budu sukladne zahtjevima posebnih propisa. S druge pak strane, projektant
bez iskustva može s maksimalnim mjerama po najstrožim i cesto predimenzioniranim
kriterijima napraviti projekt za zgradu koja ce na kraju gradenja uz nestrucan i aljkav
nadzor i izvodenje biti nesigurna.
Aktivna ili tehnicka zaštita predstavlja preventivne mjere koje se aktivno, dakle
izravno suprotstavljaju požaru tako da se uz odredene signalizatore aktiviraju i gase
4
požar. U takve sustave ubrajamo vatrodojavu s dimnim ili toplinskim javljacima požara,
sprinklere, vatrogasne aparate, sustave za odimljavanje ili centrale za dojavu razlicitih
opasnosti u objektu, primjerice prisutnost nekih plinova.
Pasivna protupožarna zaštita stoga nema zadatak da izravno utjece na požar, ali
utjece na smanjivanje pretpostavki za njegovo nastajanje i ogranicava širenje.
• nisko požarno opterecenje planiranjem uporabe negorivih (klasa A) ili najviše teško
gorivih (klasa B1) gradevinskih i inih materijala,
5. POŽARNI SEKTOR
Ostali otvori, ma kako oni bili veliki ili mali bez problema ce se ostaviti nezašticeni,
omogucavajuci tako prelaz požara iz jednog sektora u drugi i širenje brzinom koja se
cesto i ne naslucuje.
6
• ogranicavanje zadimljenja i
nastalog požara na definiranu
zonu cime se osiguravaju
slobodni putevi izlaženja,
• lakše gašenje požara u vidljivoj
atmosferi opožarene zone,
• smanjenje požarnog
opterecenja na gradevinske
konstrukcije,
• smanjenje štete nastale od
plinova i produkata termickih
razaranja u požaru,
• sprecavanje nastajanja
eksplozije i "flash over" kao
posljedice daljnjeg paljenja
plinskih produkata gorenja,
stvaranjem dimnih sektora.
Moderne tehnologije proizvodnje materijala sukladno potrebama proizvode danas za
ovakvu namjenu vatrootporne tkanine, razlicitih gustoca i težina, razlicitih dezena i
kvalitete, a prema potrebi namjene i odabiru arhitekte.
7
Svi ovi materijali imaju zadatak što bolje zaštiti covjeka i njegov okoliš najsuvremenijim
nacinima, koji uz zaštitnu namjenu s estetske strane nicim na prvi pogled ne ukazuju da
su istovremeno i posebne protupožarne namjene.
"Tko pri planiranju, gradnji ili opremanju objekta prekrši opce priznate propise i pravila
te time ugrozi i izloži opasnosti živote može biti kažnjen novcano ili oduzimanjem
slobode."
Summary: The fact that the big fire would be grown from the small one, make us
obliged in accordance with the principles of the profession, to design, build and
equip the building with preventive fire protection measures, in order to secure
undistructed and safety exit and to lessen the material damages caused by the fire.
8
Clancima 6. do 12. Zakona o gradnji (NN. 52/99, 57/99, 75/99, 117/01.) utvrdeni su u dijelu
II. Bitni zahtjevi za gradevinu i to:
Medutim u clanku 48. u tocki (1) Kontrola glavnog projekta utvrdene su obvezne
kontrole dijelova glavnog projekta koje se moraju obaviti i to:
Kao što je vidljivo "ispuštena" je obvezna kontrola za podrucje zaštite od požara, iako
je ona pobrojana pod bitnim zahtjevima za gradevinu.
Isto tako zaštita od buke je prakticki sastavnicom procjene u tzv. "fizici zgrade" (buka, vlaga,
toplinska zaštita), a posebice je izrijekom navedena.
Pri tomu treba imati u vidu da su zahtjevi koji se danas postavljaju pred gradevinski objekt za
podrucje protupožarne zaštite danas u Europi u pravilu daleko iznad zahtjeva koje pred
objekt postavljaju kriteriji statike te se danas u projektiranju drži da kad se zadovolje
protupožarni zahtjevi da su u pravilu zadovoljeni i zahtjevi statike.
Isto tako u procesu skracivanja procedure oko dobivanja dokumentacije potrebne za gradnju
potrebno je istovremeno pooštiriti proceduru za izradu projekta, jer bi se u protvnom moglo
dogoditi da se "snizi" kvaliteta projektiranja i izgradnje. Nažalost o ovim cinjenicama
povratno dobivamo informacije tek kad se dogodi neki požar (primjerice nedavni hotela
"Ambasador" u Opatiji ili Robnog centra "Merkur" u Zagrebu) gdje je uocljivo da nakon
naglašene cinjenice da je hotel nedavno bio potpuno obnovljen vidimo da je potupno zatajila i
aktivna i pasivna ("obvezna") protupožarna zaštita. Srecom, možemo samo pretpostavljati
kakve bi bile posljedice da se to dogodilo u punoj turistickoj sezoni.
PRIJEDLOG:
U clanku 48. tocki (1) Kontrola glavnog projekta potrebno je proširiti utvrdene
obvezne kontrole dijelova glavnog projekta koje se moraju obaviti dodavanjem nove
tocke:
4. zaštita od požara.