Keramika praškog tipa

u Hrvatskoj

Luka Bekić
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru UDK: 904 : 738 (497.5 Čakovec) „05/06“
HR, 23000 Zadar Primljeno: 5. 5. 2012.
Božidara Petranovića 1 Izvorni znanstveni rad
lbekic@icua.hr

Do sada u Hrvatskoj nisu bili objavljeni primjerci ranoslavenske keramike koja je poznata pod nazivom “keramika
praškog tipa”. Bilo je, doduše, pokušaja da se prepoznaju keramički nalazi koji se mogu pripisati najranijem dose-
ljavanju Slavena u Hrvatsku, ali među njima nije bilo primjeraka koji bi se bez sumnje mogli pripisati ovom tipu. U
dvije arheološke kampanje, 2004. i 2009. g., na polju Stara ves kod Nedelišća, otkriveno je nekoliko objekata koji
se mogu pouzdano datirati od početka do sredine 7. st. i u kojima je između ostalog pronađeno i nekoliko ulomaka
koji bez ikakve sumnje pripadaju vodećem obliku keramike praškog tipa.

Ključne riječi: ranoslavenski nalazi, keramika praškog tipa, Međimurje, Prekmurje

21
 Dani Stjepana Gunjače
A B
C D
Sl. 1. Lonci praške kulture 6/7. st.: A – Klecany, Praha-východ
(www.arup.cas.cz) B – Roztoky, Praha-Zapad (Kuna a kol.
2005) C – Zemplenagard, urna iz slavenskoga paljevinskog
groba (Anke, Revesz, Vida, 2008) D – Roztoky, Praha-Zapad
(Kuna a kol. 2005)
UVOD
Naseljavanje Slavena u 6. i 7. st. iz pravca Ukrajine
i Bjelorusije prema Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj pokla-
pa se u arheološkim slojevima sa širenjem znakovite
prostoručno izrađene, neukrašene keramike, uglavnom
lonaca s ravnim ili blago na van izvijenim rubom. Ovu
je keramiku Ivan Borkovsky još 1940. godine opisao
i nazvao keramikom “praškog tipa”.1 To je prihvatilo
mnoštvo znanstvenika, te su do danas objavljena mnoga
ranoslavenska nalazišta s nalazima ovog tipa.
Nalazi keramike praškog tipa dosada su bili goto-
vo potpuno nepoznati na jugozapadnom slavenskom
području. Ipak, u posljednjem desetljeću u Prekmurju,
ali i drugdje u Sloveniji, otkriven je veći broj nalazišta,
uglavnom naselja, u kojima su prepoznati ulomci kera-
mike praškog tipa.2 Slijedom rezultata ovih istraživanja
moguće je pretpostaviti kako je jedan dio Slavena s
područja današnje Slovačke i Češke nastavio svoje
putovanje prema jugu, do Slovenije.
1 O genezi keramike praškog tipa i kulturama u kojima se javljaju
slični elementi na ovom mjestu zaista nije moguće govoriti, no
valja navesti kako su ti oblici karakteristični i za neke ranije
kulture krajnje istočne Europe koje imaju (pred)germanski ili
(pred)slavenski karakter.
2 Guštin 2007; Guštin 2010; Guštin, Pavlović 2009.
22
Dosad u Hrvatskoj nisu bili poznati primjerci rano-
slavenske keramike koja se u literaturi opisuje kao kera-
mika praškog tipa. Bilo je, doduše, još prije šezdesetak
godina pokušaja3 da se prepoznaju keramički nalazi koji
se mogu pripisati najranijem doseljavanju Slavena u
Hrvatsku i šire, ali u toj skupini nalaza nije bilo praškog
tipa. Niti u drugim kasnijim objavama koje su donosile
rijetke nalaze iz toga razdoblja nije bilo dovoljno pri-
mjeraka koji bi se bez sumnje mogli pripisati ovom tipu.
Pitanje postoji li keramika ovog tipa na prostoru da-
našnje Hrvatske vrlo je važno za istraživanje najranijih
slavenskih prodora na ovo područje. Kao što je već reče-
no, prije desetak godina u Sloveniji je otkriven veći broj
nalazišta s keramikom ovog tipa, pa se moglo pretposta-
viti kako će doći do pronalaska ove keramike i kod nas,
posebice u područjima koja su bliže susjednoj Sloveniji.
Prva zatvorena cjelina s takvim nalazima istraženim
tijekom arheoloških iskopavanja u Hrvatskoj pronašla se
u Međimurju, u okolici grada Čakovca.4 Na polju Stara
ves između Nedelišća i Čakovca, tijekom treće kampanje
sondiranja otkrivena je zemunica SJ 6 s početka 7. st.
koja je sadržavala dotada najranije slavenske nalaze u
Hrvatskoj. Nalazi iz ove jame tipični su za nalaze cjelina
s keramikom praškog tipa, pa se zemunica SJ 6 predstav-
lja u ovom radu u cjelovitom obliku.5 Uz nju, u ovom
prilogu predstavljaju se i neki drugi keramički nalazi iz
Hrvatske koji se mogu povezati s praškom kulturom.
Treba reći kako na ovom mjestu nije moguće izložiti
sve nalaze iz Hrvatske koji su relevantni za ovu temu, a
pronađeni su nakon 1954. g., ali valja naglasiti kako je
tih nalaza sve više, te će dosadašnje karte rasprostiranja
ovog tipa keramike u Europi trebati značajno mijenjati.
STARA VES
U dvije arheološke kampanje koje su se 2004. i 2009.
g. provodile na polju Stara ves kod Nedelišća (Čakovec)
otkriveno je nekoliko objekata koji se mogu pouzdano
datirati u prvu polovinu 7. st.6 U njima je, između osta-
log, pronađeno i par ulomaka koji bez ikakve sumnje
pripadaju vodećem obliku keramike praškog tipa. Na
taj su način nalazi iz hrvatskog Međimurja i slovenskog
Prekmurja zasad gotovo jedini takvi nalazi iz arheološ-
kih istraživanja na jugozapadu prostora koji su Slaveni
zauzimali krajem 6. i početkom 7. st.
3 Vinski 1954.
4 Bekić 2010; Bekić 2011.
5 Ostali ranoslavenski nalazi sa Stare vesi kod: Bekić 2006, 211-
218, T. 6-10.
6 Bekić 2005; Bekić 2006; Bekić 2011.
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj
Sl. 2. Položaj Stare vesi između Nedelišća i Čakovca (www.
skyscrapercity.com)
Stara ves ime je polja koje se nalazi u blizini sela
Nedelišća kod grada Čakovca u Međimurju. Riječ je o
ravničarskom polju, bez vidljivih riječnih greda, bivših
sprudova. Kroz ovo polje teče potok Trnava, nekada
rijeka, koja je još sredinom 19. st. bila u stanju poplaviti
Čakovec.
Prilikom gradnje južne obilaznice grada Čakovca,
u kolovozu 2004. g. započeto je sa strojnim iskopom
novog kanala za potok Trnavu. Tada je uočeno mnoš-
tvo arheoloških nalaza iz bakrenog i kasnog brončanog
doba te iz doba kasne antike, ranog, razvijenog i kasnog
srednjeg vijeka.7 Toponim Stara ves najvjerojatnije mo-
žemo pripisati sjećanju na nekadašnje selo, potvrđeno
arheološkim ostacima naselja iz 16. st. Oko kilometar
dalje nalazi se položaj zvan Gradišće, na kojem su isko-
pavanjem također pronađeni ostaci naselja, za koje se
saznalo da potječe još iz 13. st.8
Očito je kako su polja Stare vesi, okružena meandri-
ma rječice Trnave, bila pogodna za naseljavanje tijekom
povijesti. Topografske osobine posebice su pogodovale
novodoseljenom slavenskom stanovništvu, jer su ovakvi
ravničarski prostori uz manje ili veće vodotoke bili tada
njihov omiljen prostor za život.
Zaštitna arheološka istraživanja provedena su u ogra-
ničenom opsegu, ali je 2004.g. između ostalih nalaza u
cijelosti iskopana jedna ranoslavenska zemunica veličine
oko 5 x 2,5 m te dvije otpadne jame veličina oko 1,5 x 2,5
i 1,2 x 1,3 m. Nakon nekoliko godina, 2009., ponovno
je sondirano na tom položaju i pronađena je još jedna
ranoslavenska zemunica veličine 5 x 1,5 m. C14 datacije
kao i ranoslavenski arheološki nalazi datiraju ove ukope
u početak 7.st.
7 Bekić 2005, Bekić 2006.
8 Tomičić 1986, 140.
ANALIZA KERAMIKE SA STARE VESI
I USPOREDBA S PRIMJERCIMA IZ
SREDIŠNJE I ISTOČNE EUROPE
Kada se govori o keramici praškog tipa, uglavnom
se misli na prostoručno izrađene lonce s užim donjim i
širim gornjim dijelom te malim obodom izvijenim rav-
no uvis (sl. 1.A,B,C). Ovo je svakako reprezentativan
primjer (Leitform) za keramiku ove vrste; međutim,
valja naglasiti kako se repertoar praškog tipa keramike
ne sastoji samo od takvih lonaca. Uz njih se, u istovre-
menim zatvorenim cjelinama koje obilježavaju lonci
s ovakvim elementima pojavljuju i drugi prostoručno
izrađeni lonci s blago i čak jače razvraćenim obodom
(sl. 1.D). Također, uz lonce se često pojavljuju i tzv. pe-
kači, odnosno tanjuri ravnoga dna s blago zadebljanim
i uzdignutim obodom. O činjenici da keramika praškog
tipa čini skup više oblika koji prati spomenute osnovne
elemente “praškog” lonca već je u više navrata pisano.9
Stoga, u ovoj analizi neće se predstavljati svi nalazi
koji pripadaju ili bi mogli pripadati ovom tipu, već
uglavnom oni koji zbog svojih karakteristika pokazuju
“vodeće” elemente keramike praškog tipa.10 To znači
da keramici praškog tipa pripadaju i brojni drugi ovdje
neprikazani nalazi, a potencijalno i neki slučajni nalazi
koji dosada zbog činjenice da ne pripadaju određenom
kontekstu nisu mogli biti prepoznati kao takvi. Ulomci
lonaca s hrvatskih nalazišta prikazani su na slikama 4 i
5 usporedno s nekim loncima s drugih ranoslavenskih
nalazišta. Sve spomenute i prikazane usporedbe kerami-
ke mogu se pripisati ranoslavenskom karakteru i datirati
u razdoblje 6. i 7. st.
Također valja upozoriti kako postoje i neke inačice
praške kulture poput praško-korčaškog tipa i praškog-
penkovskog tipa.11 Njihovo rasprostiranje iz sjeverne
i južne Ukrajine i Bjelorusije prema zapadu započelo
je seobom slavenskih plemena u razdoblju od 5. do
7. st. Među nalazima iz Slovenije i Hrvatske mogu se
prepoznati elementi oba tipa, ali prevladavaju elementi
tipa prag-korčak.
U nekoliko zemunica i jama na Staroj vesi pronađena
je isključivo prostoručno izrađena ranoslavenska kera-
mika. No nalazi iz jama mogu se datirati u raskoraku
od 30 – 40 godina, pa je tako vidljiv oblikovni razvoj
ove keramike tijekom prve polovine 7. st. Za vrijeme
9 Parczewski 1993, 43; Dulinicz 2006, 71.
10 U disertaciji se nalaze ilustrirane cjelokupne zatvorene cjeline sa
Stare vesi i drugih nalazišta istraženih do 2009. g.; Bekić 2011.
11 Sedov 1982, 10-28, T. I, T. III s ilustracijama razlika između ove
dvije inačice praškog tipa.
23
 Dani Stjepana Gunjače
Sl. 3. Istraživanje na Staroj vesi 2004. g. provodilo se usporedo s građevinskim radovima na iskopu kanala (foto: L. Bekić)
istraživanja 2004. g. pronađene su dvije otpadne jame i
jedna zemunica koje se mogu datirati u drugu četvrtinu
7. st., što je potvrđeno i C14 datacijom. Pronađena kera-
mika izrađena je prostoručno i uglavnom nije ukrašena,
a ona koja jest, nosi ranije načine ukrašavanja.12
Tijekom istraživanja 2009. g., u najranijoj jami, ze-
munici SJ 6, pronađeni su i ulomci koji imaju vrlo jasne
i sigurne elemente ranoslavenske keramike praškog tipa,
pa i neke elemente drugih ranoslavenskih ili srodnih ili
suvremenih elemenata.13 Ova zemunica također je dati-
rana C14 metodom i polučen je rezultat calAD 616±21.14
Svi tipološki odredivi ulomci iz zemunice SJ 6 prikazani
su i ovdje na tabli 1 i 2.
Većina ulomaka iz ove zemunice nije ukrašena,
što je tipično za najraniju slavensku keramiku. Rijetki
ulomci imaju rane ukrase poput okomitih višestrukih
crta, kao što se to vidi na ulomku T. 1:7. Među njima
je prisutan ulomak oboda T. 1:2 koji nosi karakteri-
stične zareze po vrhu oboda, što je čest ukras rano-
slavenske keramike, kao i dio posude T. 1:4 ukrašen
ubadanjem, što je već zabilježeno na ranoj slavenskoj
keramici u Ukrajini,15 Poljskoj i Istočnoj Njemačkoj16
12 Bekić 2006, 211-218, T. 6, 7, 10.
13 Bekić 2010, 188; Bekić 2011, 74, 114-116, T. 57, T. 58.
14 Bekić 2011, 74.
15 Sedov 1982, T. XL, 20.
16 Dulinicz 2006, 120, 122, Abb.39,4.
24
te Slovačkoj.17 U Hrvatskoj je ovakvo ukrašavanje
zabilježeno na još samo jednom nalazištu, Torčec-
Prečno Pole I, i to također u ranoslavenskoj jami (SJ
85) s kraja 6. st.18
U zemunici SJ 6 na Staroj vesi zabilježen je i dosad
jedinstven ranoslavenski element u Hrvatskoj. To su
ulomci jedne ili više posuda s dolijepljenim rebrom
(T. 2:1,2,4,5). Ovakvi ulomci posebice su karakteristični
za nalazišta praško-penkovske kulture u Ukrajini,19 Bje-
lorusiji20 ili Poljskoj21. No, među keramikom iz zemunice
svakako su najznačajniji ulomci lonaca s uspravnim
obodom (T. 1:1,2) koji su po svemu tipični za lonce
praškog tipa, odnosno “vodeći oblik” toga tipološkog
kruga. Usporedbe su brojne, a ovdje se navodi samo
nekoliko njih iz Češke i Slovačke.22
Uz lonce, za najranije slavensko razdoblje karak-
teristični su i pekači ili pražnice (Tonwanne), čemu
bi pripadao ulomak T. 2:9. Od nekeramičkih nalaza
u zemunici SJ 6 pronađen je samo jedan željezni vrh
strijele (T. 2:13).
17 Fusek 1994, T. LXI,4.
18 Sekelj-Ivančan 2010, T. 26,160.
19 Prihodnjuk 1998, Ris.32,10, Ris.36,7, Ris.48,16.
20 Vergej 2005, Ris.6,3; Ris.7,2 itd.
21 Parczewski 1993, 67, Taf.V,12.
22 Fusek 1994, T. XXVI,2; T. LIII,4; Kuna, Profantova 2005,
Obr.220,1; Parczewski 1993, T. XIII,1.
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj

B
Ludanice, Mytna Nova ves, Slovačka
Šemovec, Šarnjak

Nedelišće, Stara Ves

A
Roztoky, Praha-zapad, Češka Ludanice, Mytna Nova ves, Slovačka Krakow, Nowa Huta, Poljska

Jakopovec, Blizna D Brezje IV, Varaždin

C
Roztoky, Praha-zapad, Češka Galanta, Matuškovo, Slovačka

Nedelišće, Stara ves

E
Potvorice, Slovačka
Siladice, Bodoš, Slovačka Krakow, Nowa Huta, Poljska

Sl. 4. Usporedbe keramike pronađene u Hrvatskoj s drugima u slavenskom svijetu. Primjer A – Ludanice, Mytna Nova Ves (Fusek
1994, T. XXVI-2) Roztoky, Praha-zapad (Kuna, Profantova 2005, Obr. 220-1); B – Ludanice, Mytna Nova Ves (Fusek 1994, T.
XXIV-23), Krakow, Nowa Huta (Parczewski 1993, T. XIII-5); C – Roztoky, Praha-zapad (Kuna, Profantova 2005, Obr.273-3),
Galanta, Matuškovo, Slovačka (Fusek 1994, T. XIII-1, XIV-4); D – Potvorice, Slovačka (Fusek 1994, T. XLVIII-2); E – Bodoš
I, Siladice, Slovačka (Fusek 1994, T. LIII-4); Krakow, Nowa Huta (Parczewski 1993, T. XIII-1)

OSTALA KERAMIKA IZ HRVATSKE KOJA
BI MOGLA PRIPADATI PRAŠKOM TIPU
Osim ovih nalaza sa Stare vesi, u Hrvatskoj postoji
još cijeli niz vrlo zanimljivih ulomaka ili čak cijelih i
rekonstruiranih posuda koje bi se mogle pripisati najra-
nijoj slavenskoj keramici praškog tipa. Za potrebe ovoga
rada izdvojeno ih je samo nekoliko (T. 3).
Lonac iz potoka Pješčenjaka (T. 3:1) već je bio
objavljen kod Vinskog, ali valja ga ponovno vred-
novati u ovom kontekstu. Kao i lonac iz Muntajane,
oba nalikuju loncima s razvraćenim obodom, širim od
dna. Usporedbi za ovakve lonce ima mnogo,23 a njihov
oblik vjerojatno potječe od lonaca praškog-penkovskog
tipa.24
Drugi ulomci lonaca imaju obilježja praško-kor-
zašiljen uspravni vrh oboda, što nije nepoznato u praškoj
keramici,25 kao i dio lonca s Blizne, koji sa svojim di-
menzijama i vrlo kratkim, prema van zašiljenim obodom,
podsjeća na mnoge češke i slovačke nalaze.26 Prema
Parcewskom pripada u skupinu lonaca arhaične forme.27
Dosad su objavljene mnoge analize i tipologije najranije
slavenske keramike, pa tako postoje i jasni parametri za
datiranje lonaca praškog tipa.28
Kao što smo već upozorili, u skupovima keramike
praškog tipa gotovo se redovno nalaze i lonci s vrlo
blago (T. 3:2) ili blago razvraćenim obodima (T. 3:4,7).
I oni imaju svoje brojne usporedbe u ranoslavenskoj
keramografiji.29
25 Fusek 1994, T. XLVIII,2.
26 Kuna, Profantova 2005, Obr.273-3; Fusek 1994, T. XIII,1,
XIV,4.

čaškog tipa, poput ulomka T. 3-3 s Brezja koji ima 27 Parczewski 1993, 51, Abb.13. B.e 4.
28 Fusek 1994, 304, 305.
23 Fusek 1994, T. XLV,10, T. LIX,20. 29 Fusek 1994, T. XIII,7, T. XXIV,23, T. XXXL,1, T. XLV,9;
24 Sedov 1982, T. III, 69. Parczewski 1993, T. XIII,5.

25
 Dani Stjepana Gunjače

Žužići, Muntajana
B
A Dvigrad, Kanfanar Galanta, Matuškovo, Slovačka Moravsky Jan, Slovačka Molva, Nižna Myšla, Slovačka

E Nedelišće, Stara Ves Petrikov, Bjelorusija

C Žužići, Muntajana Molva, Nižna Myšla, Slovačka

Bachorz, Poljska

Nedelišće, Stara Ves

F
D Pješčenjak, Petrovina Bakhegy, Streda nad Bodrogom, Slovačka

Sl. 5. Usporedbe keramike pronađene u Hrvatskoj s drugima u slavenskom svijetu. Primjer A – Galanta, Matuškovo, Slovačka
(Fusek 1994, T. XIII-7), Moravsky Jan, Slovačka (Fusek 1994, T. XXXL-1); B – Molva, Nižna Myšla, Slovačka (Fusek 1994,
T. XLV-9); C – Molva, Nižna Myšla, Slovačka (Fusek 1994, T. XLV-10); D – Bakhegy, Streda nad Bodrogom (Fusek 1994, T.
LIX-20); E – Bachorz, Poljska (Parczewski 1993, T. V-12); F – Petrikov, Bjelorusija (Vergej 2005, T. VII-6).

Ovdje svakako treba navesti i zanimljive zatvorene
cjeline s nalazišta Torčec – Prečno Pole i u hrvatskoj Po-
dravini.30 Ondje su istražene najmanje dvije jame (SJ 6,
85) koje su datirane u kraj 6. st. i sadrže keramiku za koju
se može sa sigurnošću kazati da pripada ranoslavenskoj
proizvodnji. No u ove dvije cjeline nema ulomaka koji
bi sa svojim elementima pripadao “vodećem obliku”
praškog tipa keramike, pa se njihove ilustracije ovdje
ne navode. Ipak, po svemu sudeći, nalazi iz ovih jama
kod Torčeca mogu se pripisati oblicima ranoslavenske
keramike praškog tipa te se može očekivati da će se tije-
kom daljnjih istraživanja i u tom kraju pojaviti i posude
s najtipičnijim elementima.
ZAKLJUČAK
Postavlja se pitanje kako je moguće da ovakvih
nalaza donedavno gotovo nije bilo, usprkos desetlje-
ćima arheoloških iskopavanja u Sloveniji i Hrvatskoj.
30 Sekelj-Ivančan 2010, vidi T. 6, 25, 26.
Odgovor na ovo pitanje vjerojatno se krije u karakteru
ranoslavenskih naselja, pa i groblja. U pravilu, riječ je
o vrlo malim zemuničkim naseljima, veličine od par do
najviše nekoliko objekata. Od nalaza, jame uglavnom sa-
drže samo malo keramičkih ulomaka. Ovakva nalazišta
raštrkana su na prostorima uz vodotoke. Na paljevinskim
je grobljima također mali broj ukopa, a poneki ukopi
čak nemaju urne ili druge priloge. Sustavna iskopavanja
velikih prostora na autocestama posljednjih petnaestak
godina svakako su pridonijela prepoznavanju ovih bli-
jedih tragova najranijih Slavena, koji su uglavnom bili
nepoznati starijoj arheološkoj topografiji. Što se tiče
ovakvih nalaza u sjeveroistočnom prijadranskom prosto-
ru, potrebno je obratiti mnogo više pozornosti prilikom
istraživanja kasnoantičkih građevinskih sklopova kako
bi se u mnoštvu nalaza prepoznalo “neugledne” ostatke
prigradnji i prostoručno izrađene keramike.31
U ovom prilogu prikazani keramički ulomci pripada-
ju dakle praškom tipu keramike, koji se pripisuje ranim
Slavenima 6. i 7. stoljeća. Bliske usporedbe pronalaze
31 Bekić 2011, 188-191.

26
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj
se na prostorima Ukrajine i Bjelorusije, gdje su se od 5.
st. i formirali tipovi praško-korčaške i praško-penkov-
ske slavenske kulture. Brojne se usporedbe nalaze i na
zapadnim prostorima koje su zauzeli Slaveni od sredine
6. st., to jest na prostorima današnje Poljske, istočne Nje-
mačke, Češke i Slovačke. S obzirom na to da se u zadnje
vrijeme prepoznaju i poneki srodni nalazi na prostoru
Austrije i Mađarske, a posebice u sjevernoj Sloveniji,
možemo pretpostaviti kako je val doseljavanja slaven-
skih plemena na područje Hrvatske krajem 6. st. stigao
kroz prostor Moravskih vrata preko Gradišća, Željezne
i Zalske pokrajine do Prekmurja i Međimurja i dalje.32
Srodnost ranoslavenskih nalaza na području istočne Au-
strije, zapadne Mađarske, Slovenije i sjeverne Hrvatske,
posebice u međuriječjima Mure, Drave i Save, pokazuje
se i kroz slične oblikovno-tehničke karakteristike “rupi-
časte” keramike.33 Sve ovo ne isključuje mogućnost da se
u to doba ili poslije doseljavao i val slavenskih plemena
iz pravca donjeg Dunava, uzvodno Savom i Dravom, ali
takav val zasad nije arheološki dokumentiran i objavljen.
Ovi nalazi najranije keramike praškog tipa otvorili su
mogućnost potvrđivanja povijesnih izvora o ranoslaven-
skoj seobi na područjima Slovenije i zapadne Hrvatske, a
možemo se nadati da će se tijekom budućih istraživanja
pronaći mnogo više ovakvih nalaza.
KATALOG ULOMAKA
Svi su ulomci prikazani crtežima na tablama (T. 1, 2
i 3). Oni o kojima se posebice govori u tekstu predstav-
ljeni su i kataloški na ovom mjestu te na posebnoj tabli
s fotografijama (T. 4) Redoslijed je opisa prema tabli s
fotografijama, a ime prema tablama crteža.
1. Jakopovec – Blizna, slučajni nalaz (T. 3:5)
Ulomak posude izrađen prostoručno, rupičaste
strukture, te s primjesama malo većih kvarcita,
izvana i iznutra svijetlosmeđe, u prijelomu crven-
kaste boje.
Objavljeno: Bekić 2006, T. 27-1, S. 174.
2. Nedelišće – Stara ves, SJ 6 (T. 1:3)
Ulomak posude izrađene prostoručno, rupičaste
strukture, izvana i iznutra svijetlo- do tamnosmeđe,
a u prijelomu crne boje.
Objavljeno: Bekić 2010, 189; Bekić 2011, T. 57.3.
3. Šemovec – Šarnjak, slučajni nalaz (T. 3:2)
Ulomak posude izrađene prostoručno, nepravilne
izrade, masne površine, rupičaste strukture, izvana
32 Guštin 2007, 293.
33 Bekić 2011, 121-126.
tamnosmeđe, u prijelomu crne, a iznutra svijetlo-
smeđe boje.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 42.1.
4. Anžići-Muntajana (T. 3:4)
Ulomak posude izrađene prostoručno, grube izrade,
masne površine, s mnogo primjesa većeg i manjeg
drobljenog kalcita, svijetlosmeđe do tamnosmeđe
boje.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 30.2.
5. Nedelišće – Stara ves, SJ 6. (T. 1:1)
Dio posude izrađene prostoručno, rupičaste struk-
ture, izvana i iznutra svijetlo- do tamnosmeđe, a u
prijelomu crne boje.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 57.1.
6. Anžići – Muntajana (T. 4:6)
Rekonstruirana posuda izrađena prostoručno, grube
izrade, masne površine, s mnogo primjesa većeg i
manjeg drobljenog kalcita, svijetlosmeđe do tamno-
smeđe boje.
Objavljeno: Šonje 1978, T. VII-6; Marušić 1985, T.
IV; 1995, Sl. 7.; Bekić 2011, T. 30.1.
7. Nedelišće – Stara ves, SJ 6. (T. 2:1)
Ulomak posude izrađene prostoručno, rupičaste
strukture, izvana tamnosmeđe, iznutra smeđe, a u
prijelomu crne boje.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 58-1.
8. Nedelišće – Stara ves, SJ 6. (T. 2:4)
Ulomak posude izrađene prostoručno, rupičaste
strukture, izvana tamnosmeđe do narančaste, u pri-
jelomu crne, a iznutra svijetlosmeđe boje.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 58-4.
9. Varaždin – Brezje IV, slučajni nalaz (T. 3:3)
Ulomak posude izrađene prostoručno, rupičaste
strukture, masne površine, izvana i iznutra žute do
svijetlosmeđe, u prijelomu crne boje.
Objavljeno: Bekić 2009, T. 6, T. 9-1.
10. Dvigrad – Sv.Sofija, grobni prilog (T. 3:7)
Rekonstruirana posuda izrađena prostoručno, s
tragovima oblikovanja prstima, grube i nepravilne
izrade, s mnogo primjesa sitnog kalcita, izvana crne
do svijetlosmeđe, u prijelomu i iznutra crne boje.
Objavljeno: Marušić 1971, T. XXXIV, T. XXXV-2.
Objavljeno: Bekić 2011, T. 34-3.
11. Petrovina – Pješčenjak, slučajni nalaz (T. 3:1)
Posuda izrađena prostoručno, s mnogo primjesa
većih kamenčića te mrvica pečene zemlje, smeđe,
tamnosmeđe do crne boje.
Objavljeno: Vinski 1954, S. 72, 73, Kat. C; Bekić
2011, T. 34.4.
27
 Dani Stjepana Gunjače

5
4

7
6

8 9

10
11

Tabla 1. Nedelišće – Stara ves, nalazi iz zemunice SJ 6 (crtež: L. Bekić)

28
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj

1 2 3

4 6

11
10

12 13 14

Tabla 2. Nedelišće – Stara ves, nalazi iz zemunice SJ 6 (crtež: L. Bekić)

29
 Dani Stjepana Gunjače

3
1

4 5

Tabla 3. Ranoslavenska keramika s ostalih hrvatskih nalazišta (crtež: L. Bekić)

30
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj

T. 3:5 T. 1:3

T. 3:2 T. 3:4

T. 2:1

T. 1:1

T. 4:6
T. 3:3
T. 2:4

T. 3:7 T. 3:1

Tabla 4. Primjeri keramike praškog tipa iz Hrvatske (foto: L. Bekić)

31
 Dani Stjepana Gunjače
LITERATURA
Anke, Revesz, Vida 2008
B. Anke, L. Revesz, T. Vida, Reitervölker im Frühmitte-
lalter. Hunnen - Awaren - Ungarn. Stuttgart 2008, 81.
Bekić 2005
L. Bekić, Nedelišće-Stara Ves, Hrvatski arheološki go-
dišnjak 1/2004, Zagreb 2005, 73-75.
Bekić 2006
L. Bekić, Zaštitna arheologija u okolici Varaždina,
Arheološka istraživanja na autocesti Zagreb – Goričan
i njezinim prilaznim cestama / Rescue archaeology in
the Varaždin environs, Zagreb 2006.
Bekić 2009
L. Bekić, Ranosrednjovjekovno naselje Varaždin-Brezje,
u: Zbornik o Luji Marunu (ur. Željko Tomičić, Ante
Uglešić) Šibenik – Zadar – Zagreb 2009, 205-219.
Bekić 2010
L. Bekić, Nedelišće-Stara Ves, Hrvatski arheološki go-
dišnjak 6/2009. Zagreb 2010, 187-189.
Bekić 2011
L. Bekić, Rani srednji vijek između Panonije i Jadrana.
Ranoslavenski arheološki nalazi od 6. do 8. stoljeća,
Koper 2011, disertacija.
Dulinicz 2006
M. Dulinicz, Frühe Slawen im Gebiet zwischen unterer
Weichsel und Elbe, Studien zur Siedlungsgeschichte und
Archäeologie der Ostseegebiete, Band 7, Neumünster
2006.
Fusek 1994
G. Fusek, Slovensko vo včasnoslovanskom obdobi, Nitra
1994.
Guštin 2007
M. Guštin, Rani srednji vijek od alpskih obronaka do
Panonije, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 24,
2007, 289-300.
Guštin 2010
M. Guštin, Odtisi prvih slovanskih rodov na območju
med vzhodnimi Alpami in zgornjim Jadranom, Zbirke
Zgodovinskega časopisa 39, Ljubljana 2010, 45-58.
32
Guštin, Pavlovič 2009
M. Guštin, D. Pavlovič, Karakteristike najstarije slaven-
ske keramike, Primjer lonca iz objekta SO 11 s nalazišta
Murska Sobota - Nova tabla, Archaeologia Adriatica III,
2009, 293-303.
Kuna a kol. 2005
M. Kuna a kol. Roztoky 1980. – 1989., Archaeologicky
vyzkum rane stredovekove sidelni aglomerace (6.-7.sto-
leti), Obrazova dokumentace a databaze CD, Praha 2005.
Kuna, Profantova 2005
M. Kuna, N. Profantova (ur.), Počatky raneho stredo-
veku v Čechach. Archeologicky vyzkum v Roztokach,
Praha 2005.
Marušić 1971
B. Marušić, Kompleks bazilike sv. Sofije u Dvogradu,
Histria Archaeologica G. II, Sv. 2, Pula 1971.
Marušić 1985
B. Marušić, Povodom nalaza staroslavenske keramike
u Istri, Starohrvatska prosvjeta, III. serija – svezak 14,
Split 1985, 15-40.
Parczewski 1993
M. Parczewski, Die Anfänge der frühslawischen Kultur
in Polen, Wien 1993.
Prihodnjuk 1998
O. M. Prihodnjuk, Penkovskaja kultura, Voronež 1998.
Sedov 1982
V. V. Sedov, Vostočnije slavjaņe v VI–XIII vv, Moskva
1982.
Sekelj-Ivančan 2010
T. Sekelj-Ivančan, Podravina u ranom srednjem vijeku,
Zagreb 2010.
Šonje 1978
A. Šonje, Ranobizantska bazilika Sv. Agneze u Muntajani
kod Poreča, Jadranski zbornik 10, 1976./1978. 189-236.
Tomičić 1986
Ž. Tomičić, Nedelišće-Gradišće, u: 40 godina arheološ-
kih istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Koprivnica
1986, 140.
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj

Vergej 2005 IZVORI:

V. S. Vergej, Pražskaja kultura v Belarusi, u: (P. Kacza- Keramika pražského typu 6.-7. století, Klecany 2007,
nowski, M. Parczewski, ur.), Archeologia o początkach okres Praha – východ.
Słowian, Kraków 2005.
http://www.arup.cas.cz/?p=655
Vinski 1954
Z. Vinski, Gibt es frühslawische Keramik aus der Zeit
der südslawischen Landnahme?, Archaeologia Iugosla-
vica I, Beograd 1954, 71-82.

33
 Dani Stjepana Gunjače
Zusammenfassung
Keramik des Prager Typs in Kroatien
Schlüsselwörter: frühslawische Funde, Keramik des Prager Typs, Međimurje, Prekmurje (dt. Übermurgebiet)
Exemplare frühslawischer Keramik, die unter dem
Namen “Keramik des Prager Typs” bekannt sind, waren
in Kroatien bisher nicht bekannt. Es gab zwar Versuche
keramische Funde zu erkennen, die der frühesten Ein-
wanderung der Slawen nach Kroatien zugeschrieben
werden können, jedoch existierten unter ihnen keine
Beispiele, die ohne Zweifel diesem Typ zugeordnet
werden konnten.
In zwei archäologischen Ausgrabungsreihen auf dem
Feld Stara ves bei Nedelišće im Jahre 2004 und 2009 ent-
deckte man einige frühslawische Bauten, die verlässlich
in die Zeit zwischen Beginn und Mitte des 7. Jahrhunderts
datieren. Abgesehen von Grubenhaus SJ 4, das anhand der
C14- Methode in das zweite Viertel des 7. Jahrhunderts
datiert, ist Grubenhaus SJ 6 besonders wichtig. Dieses
wurde mit Hilfe der C14-Methode in die Zeitspanne
cal AD 616±21 datiert und enthielt unter anderem auch
einige Fragmente, die ohne Zweifel der führenden Form
der Keramik des Prager Typs zugehören. Trotz der Tat-
sache, dass die Mehrheit dieser einfachen handgeform-
ten Keramik kein Dekor aufweist, erkennt man auf den
wenigen verzierten Exemplaren die frühesten Arten von
Verzierungen, wie beispielsweise die horizontale plas-
tische Rippe auf der Schulter des Topfes (T. 2:1,2,4,5),
Verzierungen mit Punktornament (T. 1:4) sowie mit
mehrfache senkrechte Linien (T. 1:7), Einschnitte entlang
des Topfrandes (T. 1:2) usw. Innerhalb von Gruppen, die
die für die Prager Keramik führende Topfform beinhalten,
finden sich zudem auch etwas andere Formen von Töpfen,
wie beispielsweise jene mit schwächer oder stärker nach
außen gebogenem Rand sowie Backteller. Dieser Beitrag
beschäftigt sich außerdem mit einigen ähnlichen Formen
von anderen Fundstätten in Kroatien (T. 3).
Die Tatsache, dass solche Funde trotz jahrzehnte-
langer archäologischer Ausgrabungen in Slowenien und
Kroatien bis vor kurzem fast überhaupt nicht vorhanden
waren, erklärt man mit dem Charakter frühslawischer
Siedlungen und Gräberfelder. In der Regel handelt es
sich hierbei um sehr kleine Grubenhaus-Siedlungen,
die in Gebieten um Wasserläufe verstreut lagen und
34
aus wenigen oder mehreren Objekten bestanden. Die
dort entdeckten Funde beinhalteten meist aber nur sehr
wenige Keramikfundstücke. Auch die Brandgräber-
felder weisen nur eine kleine Anzahl an Bestattungen
auf, wobei bei vereinzelten Gräbern selbst Urnen oder
andere Beigaben fehlen. Systematisch durchgeführte
Ausgrabungen auf großflächigen Gebieten entlang der
zukünftigen Autobahnen in den vergangenen fünfzehn
Jahren trugen zur Identifizierung dieser schwachen
Spuren der frühesten Slawen bei, die der älteren ar-
chäologischen Topographie weitestgehend unbekannt
waren. Im Bezug auf Funde dieser Art im nordöstlichen
adriatischen Küstenraum ist bei Untersuchungen spätan-
tiker Baukomplexe dort eine erhöhte Aufmerksamkeit
erforderlich, damit die “unansehnlichen” Überreste der
Anbauten sowie die handgeformte Keramik unter der
Fülle an Funden zu erkennen ist.
Die in diesem Beitrag vorgestellten Keramikfrag-
mente gehören somit zur Keramik des Prager Typs,
der den frühen Slawen des 6. und 7. Jahrhunderts zu-
geschrieben wird. Enge Analogien finden sich in den
Gebieten der Ukraine und Weißrussland, wo sich ab
dem 5. Jahrhundert auch die Typen der slawischen Prag-
Korčak und Prag-Penkovka Kulturen entwickelten. Zu-
dem finden sich zahlreiche Vergleiche auch in westlichen
Gebieten, die von Slawen ab Mitte des 6. Jahrhunderts
besiedelt wurden, d.h. in Gebieten des heutigen Po-
len, Ostdeutschland, der Tschechei und Slowakei. Im
Hinblick auf die Tatsache, dass in jüngster Zeit auch
vereinzelte verwandte Funde im österreichischen und
ungarischen Raum sowie besonders in Nordslowenien
erkennbar sind, kann man annehmen, dass Ende des 6.
Jahrhunderts eine Einwanderungswelle slawischer Stäm-
me in das Gebiet Kroatiens durch die Mährische Pforte
über das Burgenland, die Komitate Eisenburg (Vas) und
Zala bis nach Übermurgebiet (Prekmurje) und Murinsel
(Međimurje) und ferner kam. Die Verwandtschaft zwi-
schen frühslawischen Funden in Ostösterreich, Westun-
garn, Slowenien und Nordkroatien, hierbei besonders
im Gebiet zwischen den Flüssen Mur, Drau und Save,
Luka Bekić Luka Bekić Keramika praškog tipa u Hrvatskoj
zeigt sich auch durch ähnliche Formungs-technische
Merkmale der “porösen” Keramik.
Dies alles schließt nicht die Möglichkeit aus, dass in
dieser oder einer späteren Zeit auch eine Welle slawi-
scher Stämme aus dem unteren Donaugebiet, stromauf-
wärts entlang der Flüsse Save oder Drau, einwanderte.
Jedoch sei hierbei anzumerken, dass solch eine Zuwan-
derungswelle archäologisch bisher nicht dokumentiert
oder veröffentlicht wurde. Diese Funde frühester Kera-
mik des Prager Typs ermöglichen die Bestätigung histo-
rischer Quellen über die frühslawische Migration nach
Slowenien und Westkroatien, wobei zu hoffen ist, dass
zukünftige Untersuchungen noch eine größere Anzahl
solcher Funde zu Tage bringen werden.
Übersetzung: Kontekst d.o.o.
35