GOTOV(A) SAM! A ŠTO SAD?

Mali priručnik o darovitosti

OŠ Tina Ujevića
2017.
SADRŽAJ

1. Što je darovitost?
2. Istraživanja o darovitosti
3. Kako prepoznati darovito dijete?
4. Moje darovito dijete
5. Darovitost u školi
6. Darovitost u knjigama
7. Darovitost na Internetu
8. Tko se bavi darovitom djecom?
1. ŠTO JE DAROVITOST?

Darovita djeca u školskom su sustavu vrlo često zapostavljena jer se smatra da su oni
ionako dobri bez obzira na sve. Vjerojatno ne radimo to namjerno, ali uvriježena je misao da su
daroviti sposobni i bez nas. No, iako su oni mali genijalci, to ne znači da im ne
trebamo pružiti svu podršku koju možemo. Darovitost je kao put od početnika koji ima
potencijal, do eksperta u području. Za taj put, odnosno razvoj, nužna je i podrška svih
ljudi koji su u kontaktu s darovitim učenikom. Pomozimo im da ostvare svoj puni
potencijal!

Definicija darovitosti
Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da dosljedno postiže izrazito
iznadprosječan uradak u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1989).

U komponiranju darovitosti sudjeluju tri grupe osobnih determinirajućih faktora: opće i

specifične sposobnosti, kreativnost te splet brojnih karakteristika ličnosti i motivacije - tzv.
TROPRSTENASTA DEFINICIJA DAROVITOSTI (Renzulli i Reis, 1985; prema Koren, 1989).

DAROVITOST = povoljno kombinirane nasljedne osobine + stimulirajuća efikasna

okolina + samoaktivitet određenog pojedinca

Prema područjima sposobnosti, darovitost se najčešće svrstava u 6 kategorija:

1. Opće intelektualne sposobnosti
2. Specifične školske sposobnosti
3. Kreativne sposobnosti
4. Sposobnosti vođenja i rukovođenja
5. Umjetničke sposobnosti
6. Psihomotorne sposobnosti
U populaciji postoji 1 – 5% darovitih pojedinaca!
Neki se tipovi darovitosti mogu u prosjeku prepoznati u ranijoj, a neki tek u kasnijoj dobi
(čak i na fakultetu!)
Potencijalna se darovitost bez posebne podrške najčešće ne realizira spontano u
manifestiranu pojavu, pa se zato organiziraju postupci sistematskog otkrivanja i
identificiranja nadarenih pojedinaca -VAŽNOST stimulirajuće okoline!

Darovitost se očituje u različitim pojavnim oblicima. Što je nadarenost univerzalnija, to je u

svakodnevnom životu i rjeđa, pa u konkretnog pojedinca obično dominira jedan ili manji
broj manifestiranih oblika darovitosti.

1
10 mitova o darovitoj djeci

1. Darovita djeca uspjet će u životu bez obzira pružali im mi podršku ili ne.
2. Darovita djeca vole školu, dobivaju dobre ocjene i dočekuju novi školski dan s
entuzijazmom.
3. Darovita su djeca iz obrazovanijih i situiranijih obitelji.
4. Darovita djeca izvrsna su u svemu što rade.
5. Učitelji vole imati darovitu djecu u razredu.
6. Darovita djeca teško se prilagođavaju i teško sklapaju prijateljstva.
7. Darovita djeca ne znaju da su drukčija dok im to netko ne kaže.
8. Darovitu djecu treba zaposliti i postavljati im stalno nove izazove, inače će
postati lijeni.
9. Darovita djeca su jednako zrela u svim područjima – tjelesnom, kognitivnom,
emocionalnom i socijalnom.
10. Sva su djeca darovita.

2
2. ISTRAŽIVANJA O DAROVITOSTI

Prvi koji je počeo sustavno istraživati darovitost bio je američki psiholog Lewis Terman. On
je 1921. godine pokrenuo istraživanje koje je uključivalo 1528 djece rođene između 1903. i
1917. godine. Pratilo ih se tijekom cijeloga života. Došao je do procjene kako populacija
sadrži 1% nadarenih pojedinaca, stavljajući naglasak na inteligenciju (IQ). Studija je
rezultirala mnoštvom podataka o obrazovnom i profesionalnom postignuću,
produktivnosti i općoj životnoj prilagodbi ove darovite djece do njihove zrele dobi, te je
potaknula niz istraživanja darovitosti (Čudina – Obradović, 1991).

Novija istraživanja pokazuju da perfekcionizam, školska motivacija, stilovi učenja i akademsko

postignuće značajno predviđaju razliku između darovitih i nedarovitih učenika
(Altun i Yazici, 2013).
Mnoga istraživanja bavila su se stavovima učitelja prema darovitim učenicima. Jedno
istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da učitelji općenito prepoznaju potrebe darovitih
učenika, svjesni su njihove različitosti s obzirom na ostale učenike, no nisu sigurni u metode
obrazovne potpore darovitim učenicima, kao što su akceleracija ili grupiranje učenika prema
sposobnostima zbog bojazni da će poseban tretman prema darovitim učenicima iznjedriti i
neke negativne posljedice . Važno je napomenuti da njihova nesigurnost proizlazi i iz manjka
znanja i iskustva u radu s darovitim učenicima. Također smatraju da se programi za darovite
učenike rijetko provode u praksi (Perković Krljan, i sur., 2015.)

Provedeno je istraživanje među učiteljicama i učiteljima Varaždinske županije da bi se

odredila pozitivnost, negativnost i ambivalentnost njihovih gledišta o darovitosti i radu s
darovitim učenicima. Rezultati su pokazali da su najvažnije četiri varijable povezane s
pozitivnosti ili ambivalentnosti gledišta o darovitosti: dužina učiteljskog staža, ugodna iskustva
rada s darovitima, zaokupljenost učiteljskim radom i zadovoljstvo u radu (Čudina-Obradović,
Posavec, 2009).

3
Daljnji rezultati još jednog istraživanja provedenog u Hrvatskoj pokazuju da učitelji/
nastavnici u osnovnim školama s obzirom na regiju Hrvatske više koriste posebne programe,
metode i oblike rada u južnoj i srednjoj regiji Hrvatske u odnosu na sjevernu. U srednjoj i
sjevernoj regiji Hrvatske u odnosu na južnu učitelji/nastavnici više skrbe o darovitim i
talentiranim učenicima. Svi profili nastavnika s darovitim i talentiranim učenicima najviše
rade posebne programe, metode i oblike rada, zatim neposredno skrbe o darovitima, a
najmanje sudjeluju u identifikaciji darovitih i talentiranih učenika
(Nikčević - Milković i sur., 2016).

Što se tiče socijalnih karakteristika darovitih učenika, rezultati istraživanja su prilično

nekonzistentni. Neki autori izvještavaju o tome kako se daroviti učenici zbog svoga specifičnog
načina percipiranja i razmišljanja, te intenzivnog usmjeravanja na područje svoje
darovitosti, već vrlo rano osjećaju drugačijima i mogu imati socijalnih i emocionalnih
problema, kao npr. poremećene ili disfunkcionalne socijalne odnose, nerealistična očekivanja
nametnuta od strane roditelja i drugih ljudi te izvanredne akademske zahtjeve koji proizlaze
iz akceleracije ili ostalih specijalnih programa za darovite (Hoge i Renzulli, 1993.; prema Kolić
- Vehovec, S., Rončević, B., 2002). S druge strane, neki rezultati ukazuju na to da se darovita
djeca ne razlikuju od svojih vršnjaka u socijalnoj prilagođenosti i emocionalnoj stabilnosti
(Olszewski-Kubilius i sur., 1988.; Rost i Czeschlik, 1994.; Sveško, 1990.; prema Kolić - Vehovec,
S., Rončević, B., 2002).
U većini slučajeva daroviti učenici se ipak uspijevaju nositi s takvim povremenim
neuspjesima i zadržavaju visok nivo postignuća. Međutim, stalan imperativ uspjeha koji im se
ponekad nameće može dovesti do preopterećenja, zamora i zasićenja, te umjesto perfekcijom
može rezultirati otporom i neizvršavanjem školskih obaveza te smanjenjem želje za uspjehom
(Koren, 1991).

4
3. KAKO PREPOZNATI DAROVITO DIJETE?

Darovita djeca kognitivnim razvojem premašuju drugu djecu iste kronološke dobi, stoga
teško pronalaze prijatelje među vršnjacima. Uz to, darovito dijete koje nastavu sluša
prema redovnom školskom programu vrlo brzo usvaja gradivo, koje mu djeluje u
najmanju ruku dosadno, zbog čega postaje hiperaktivno, ometa tijek nastave i skreće
pozornost na sebe. Time zapravo pokazuje da želi surađivati, ali na sebi prilagođenoj
razini. Najlakši način da se ublaži raskorak između njihovih intenzivnih potreba i
školskog programa jest uvođenje dodatne literature za darovite učenike (Adžić, 2011).

Značajke darovitih

Navedene osobine vidljive su u procesu obrazovanja. Nitko nema sve osobine.

1. Posjeduju izvanredne vještine rješavanja problema. Lako pronalaze i uočavaju
suptilne odnose, skrivena načela i generalizacije.
2. Vidljivo su iznimni u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za riječi i
njihova značenja. Vole čitati i razumiju pročitano.
3. Razumiju složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi.
4. Brzo uče i lako zadržavaju ono što su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i
načela.
5. Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju složene
matematičke koncepte.
6. Dugo zadržavaju pažnju.
7. Sposobnost usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja. Samoregulirano učenje.
8. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili kazalištu. Pokazuju senzitivnost
na fine ritmove, pokrete.
9. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i rješavanju problema s više različitih gledišta.

Darovita djeca osim pozitivnih i hvalevrijednih osobina i sposobnosti imaju i one

negativne (manje spominjane u znanstvenim istraživanjima). Neke od tih osobina su:
• mogu biti nestrpljivi pri prijelazu na novi zadatak,
• mogu se suprotstaviti standardnim postupcima ili pravilima,
• mogu osjećati dosadu pri ponavljanju prijeđenoga gradiva i
• mogu izgubiti interes za ono što rade 5
U Republici Hrvatskoj još uvijek nema sveobuhvatne i sustavne brige o darovitim
učenicima, već je briga prepuštena parcijalnim rješenjima. Sustav brige o ovim učenicima
najprije bi trebalo umrežiti, kao i stručnjake koji se bave njima, trebalo bi aplicirati na
europske fondove kako bi se dobila financijska sredstva za različite programe i poticaje,
trebalo bi uspostaviti specifične standarde napredovanja i praćenja, ujednačiti proceduru
identifikacije i praćenja darovitih učenika, fleksibilnije kreirati programe za ove učenike,
uspostaviti sustav stipendiranja te kontinuirano uspostavljati suradnju i podršku obitelji u
zajedničkom nastojanju podrške i napredovanja darovitog ili talentiranog učenika. S
obzirom na to da su ovi učenici „naši biseri“ koji sada, kao i u budućnosti, predvode različite
društvene promjene i napredak, doprinos ovog rada je u rasvjetljavanju samo dijela stanja,
problema i potreba rada s darovitim i talentiranim učenicima, i to iz perspektive učitelja/
nastavnika koji su u neposrednom, svakodnevnom radu s njima, a sve u cilju njegova
unapređenja.

Uloga roditelja presudna je za poticanje darovite djece. Nije tajna da nadarena djeca i njihovi
roditelji imaju velika očekivanja. Zbog takvog pogleda na stvari nerijetko pri eventualnom
neuspjehu razočaranje i kod jednih i kod drugih poprimi nerealne razmjere. Razočaranje
može biti problem, to više što su darovita djeca većinom perfekcionisti. Često
imaju svoje kriterije i žele biti onoliko dobri koliko misle da moraju. Ponekad to žele izvan
granica koje mi smatramo dovoljnima. Taj perfekcionizam može biti problem, baš kao i
neuspjeh na kakvom natjecanju. U takvim situacijama djetetu treba objasniti da to što u
jednom trenutku nije pokazalo sjajan uspjeh ne znači da inače nije sjajno. Treba mu objasniti
da to samo znači da je u danom trenutku bilo boljih od njega i da zapravo uvijek ima netko
bolji. Treba ih naučiti da se nose s tom činjenicom, a darovito dijete to će najbolje naučiti
tako da surađuje s drugom nadarenom djecom. Jer oni možda jesu posebni, ali u krugu sebi
jednakih ponekad lakše shvaćaju neke stvari.

6
4. MOJE DAROVITO DIJETE

Jesu li darovita djeca stvarno toliko drugačija? Jesu. Stvarno jesu.

Ona su često toliko više od prosjeka nego ostala djeca njihove
dobi – moćnija, znatiželjnija, radoznalija, frustriranija, osjećajnija,
strastvenija. Znaju puno više. Uče puno brže. Osjećaju tako
duboko. Ako prihvatite i pozdravite činjenicu da vaše dijete nije
kao ostala djeca, oboje ćete biti sretniji. I više ćete moći pomoći
svom djetetu.

Praktične ideje

• Učinite mu dostupnim mnoge knjige i časopise. Idite često u

knjižnicu. Pobrinite se da ima vlastitu iskaznicu za knjižnicu.

• Kontaktirajte učitelja vašeg djeteta. Odlazite na roditeljske sastanke. Učinite

sve što možete kako bi izgradili ljubazan i odnos pun poštovanja. Na taj način,
ako nastanu problemi, lakše ćete zajedno raditi na pronalasku rješenja.

• Pomozite svom djetetu učiti i vježbati društvene vještine. Ohrabrite ga da

prepoznaje i cijeni talente drugih ljudi. Ukoliko njegovi kolege iz razreda i
drugi vršnjaci nemaju interese i sposobnosti kao i vaše dijete, potražite grupe,
grupe za igru, hobi grupe i organizacije gdje će moći upoznati djecu koja ih
imaju. Pomozite svom djetetu naći prijatelje s kojima će moći razgovarati.
Savjetujte se s učiteljem vašeg djeteta ili stručnim suradnikom o postojećim
grupama.

7
• Naučite vaše dijete kako biti dobar slušač, kako pažljivo i
koncentrirano slušati što mu sugovornik govori te pokazati da ga
prati kimanjem glave i postavljanjem pitanja.

• Planirajte vrijeme za tišinu svakog dana. Zajedno s djetetom

možete sjediti čitajući, crtajući, razmišljajući ili nešto drugo, ali
bez pričanja. Ukoliko dijete voli puno pričati, roditeljima je u
danu potreban odmor kad se sa svojim djetetom može družiti u
tišini.

• Kada vas dijete upita pitanje na koje ne znate odgovor, recite:

„Ne znam.“ Priznajući da ne znate dajete dobar primjer. Zatim
pokušajte zajedno naći odgovor odlaskom u knjižnicu,
pretraživanjem na Internetu, nazivajući nekoga i/ili pitajući
stručnjake na tom polju.

• Naučite razlikovati pitanja do kojih je stalo vašem djetetu od

onih koje pita samo iz zabave ili zbog dosade. Možete ga pitati:
„To je nešto što zbilja trebaš znati ili može čekati?“

• Nađite zdrave, pozitivne načine za rješavanje viškova energi-

je. Pobrinite se da svaki dan sadrži vrijeme za vježbu i tjelesnu
aktivnost.

• Omogućite svom djetetu pozitivne načine za upotrebu njegovih

logičkih vještina razmišljanja. Zadajte mu da „vodi“ projekte u
vašem domu. Neka slaže CD-e ili npr. hranu u konzervama po
nekom kriteriju. Zamolite ga za pomoć pri planiranju klasičnih
obroka i obiteljskih događanja.

• Planirate obiteljski put? Dajte vašem djetetu mape i zatražite

njegovo sudjelovanje u planiranju puta.

• Ohrabrujte i podupirite kreativnost svog djeteta.

Osigurajte mu materijale za umjetničko izražavanje (igre,
LEGO kocke, kostime, likovni pribor) za vježbanje njegove
mašte.

8
• Budite dobar primjer udovoljvavajući vlastitim kreativnim
impulsima. Zar niste oduvijek željeli naučiti svirati saksofon ili plesati
tango? Što vas sprječava?

• Učinite svoj dom kreativnim mjestom za boravak. Slušajte glazbu.

Objesite slike na zidove. Pjevajte zajednički kao obitelj. Obucite kostime.
Pripremajte kreativne i neobične obroke.

Oprez! Perfekcionizam

Osigurajte sigurno okruženje u kojemu osjetiti neuspjeh nije

tragedija. Dopustite svom djetetu da čini pogreške. Neka samo obavlja svoje dužnosti jer
ukoliko sve radite umjesto
njega to implicira da ono ništa ne može učiniti dovoljno dobro.
Budite umjereni u svakodnevnim pohvalama. To može
ohrabriti perfekcionizam. Osim toga, djeca koja su stalno hvaljena počinju vjerovati da je
ono što čine važnije od onoga što oni jesu.

Međuljudski odnosi

• Kada se ne slažete sa svojim djetetom, uzmite vremena saslušati ga i

razmotrite njegovo stajalište. To što ste roditelj, ne znači da ste u pravu 100
posto cijelo vrijeme. Budite otvoreni za nove
prijedloge, ali pazite na poštovanje prethodno dogovorenih pravila.
• Zadržite svoje mišljenje kada znate da ste u pravu, čak i ako vas dijete naizgled
„nadmaši“ svojom logikom.
• Pomozite svom djetetu u povezivanju s ostalom darovitom djecom. Razgovarajte s
djetetovim učiteljem ili voditeljem programa za darovite u školi. Razmislite u učlanjivanje
u jednu od udruga roditelja za darovitu djecu.
9
Oprez! Zadirkivanje

• U slučaju zadirkivanja Potvrdite osjećaje svog djeteta. Možete reći: „Razumijem da

si tužan, a možda čak i ljut. Zadirkivanje stvarno boli.“

• Razgovarajte s djetetom o tome zašto ljudi zadirkuju. Općenito, čini se da su ovo

glavni razlozi: zbog toga što su ljubomorni, zbog toga što se osjećaju ugroženo i/ili
inferiorno, zbog toga što im se ne sviđa osoba koju zadirkuju, zbog toga što ne
znaju pozitivan način za komuniciranje, zbog toga što misle da je zadirkivanje
zabavno.

• Razgovarajte sa svojim djetetom o njegovom iskustvu sa zadirkivanjem: Tko te

zadirkuje?, Je li ti stalo do te osobe?, Je li ti stalo do toga što ta osoba misli o tebi?,
Zbog čega misliš da te ta osoba zadirkuje?, Hoćeš li dopustiti da te
zadirkivanje smeta?, Što će se desiti ako to dopustiš?(Dopuštaš onom koji te
zadirkuje da određuje kako se osjećaš.), Što će se desiti ako to ne dopustiš?(Ti
upravljaš svojim osjećajima.)

• Vježbajte sa svojim djetetom neke načine kako se nositi sa zadirkivanjem.

Ovo je jedan: Stoj s obje noge na zemlji. Polako udiši brojeći do tri. Zatim polako
izdiši brojeći do šest. Pogledaj onoga tko te zadirkuje u oči i kaži: „Ne sviđa mi se
što me zadirkuješ i želim da prestaneš.“I zatim odšeći.

Osjećaji

• Priznajte i poštujte osjećaje svog djeteta. Dopustite mu da pokaže svoje osjećaje na

način koji mu se čini ispravnim. U redu je i čak poželjno da djeca plaču, uključujući
i dječake.

• Pomozite svom djetetu razviti rječnik osjećaja. Naučite ga riječi koje može
upotrebljavati kako bi opisao razne vrste emocija. Što točnije se može izraziti o
svojim osjećajima, to bolje.

• Ako vaše dijete duboko doživljava bol, patnju i tegobe drugih, iskoristite tu mo-
gućnost kako biste bolje funkcionirali kao obitelj i provodili slobodno vrijeme na
kvalitetan način. Mogli biste raditi u javnoj kuhinji, posjetiti prenoćišta ili
volontirati u skolništu za djecu.

• Budući da snažni osjećaji mogu vaše dijete posramiti u javnosti, naučite ga

jednostavne načine za kontroliranje emocija. Primjeri: brojite sporo od 1 do 10,
zatim natrag od 10 do 1. Dišite polako i duboko. Pomislite na nešto veselo i
luckasto.
Napomena: svakako objasnite djetetu da ne želite da skriva svoje osjećaje, nego da
ih „odgodi“ dok ne dođete u okruženje u kojem će se osjećati udobno izražavajući
ih. 10
 Samopoštovanje

• Govorite mu o stvarima koje vam se sviđaju i zbog kojih mu se

divite. Ne govorite samo o uspjehu u školi. Ima li odličan
smisao za humor? Volite li njegov smiješak? Ili način na koji
pomaže svom malom bratu sakupiti igračke?

• Pažljivo slušajte kada vam ima nešto za reći.

Odgajanje darovite djece

Disciplinirati znači učiti dijete unutarnjoj disciplini ili samokontroli tako da

postane sposobno usvojiti vrijednosti i standarde svijeta u kojem živi, unijeti ih
u svoj život i osposobiti za uspostavljanje uzajamno zadovoljavajućih odnosa s
drugima.

Postavljanje granica
Ako jasno dogovorite i označite granice ponašanja, darovitom djetetu pružate
„sigurnu zonu“ u kojoj može iskušavati kreativna ponašanja i razvijati se u
okvirima tih granica, jer nema potrebe stalno iznova provjeravati gdje su te
granice.

Prirodne posljedice
Temeljno pravilo u odgoju darovite djece jest to da se, što je moguće
više, dopuštaju prirodne posljedice nekog postupka, umjesto da se za
te postupke disciplinske mjere nameću prozivoljno. Omogućivši svom
darovitom djetetu da samostalno otkrije prirodne, i pozitivne i
negativne, posljedice svojih postupaka, sebi ste osigurali ulogu onoga
koji podržava, ohrabruje i komentira njegove postupke, a ne onoga koji
„kažnjava“.

Kršenje pravila
Kad god je moguće dopustite da se dogode prirodne posljedice ponašanja koje
je narušilo granice. Npr. dijete koje odbija učiti mora se suočiti s neuspjehom ili
padom razreda kao prirodnom posljedicom. Ponekad je, usto, potrebno naglasiti i
dogovorene disciplinske posljedice (npr. uskrata izlaska i sl.) Postavite što
moguće manje ograničenja, ali kada ih postavite budite dosljedni i pridržavajte ih
se. Ohrabrujte dijete da sudjeluje u razvijanju vlastitog sustava razumnih granica.

Odgajajte nagrađivanjem
Kazna treba doći kao posljedica kršenja pravila ili ograničenja. Ali na
dulji rok nagrađivanje pozitivnog ponašanja i odgovornog pridržavanja
vlastitog izbora imat će mnogo više utjecaja na ponašanje od
kažnjavanja. 11
Najprije ovladajte svojim osjećajima pa onda disciplinirajte
Kao i vama, djetetu je iznimno teško biti smireno, logično i jasno razmišljati
kad je pod pritiskom jakih emocija (strah, ljutnja, bijes). Da bi se problem
riješio, važno je razlučiti razliku između osjećaja koji su pokrenuli osobu na
neki postupak i samog postupka, a za to je potrebna „hladna glava“.

Mogućnost izbora
Darovitom djetetu treba dati veću mogućnost izbora, jer tako razvija samopoštovanje
i osjećaj kompetentnosti. Zato omogućite svom darovitom djetetu da bira kad je god
to moguće, jer time promovirate zdravu neovisnost i samodisciplinu. Ohrabrite dijete
da preuzme odgovornost za sebe i svoje postupke, pružajući mu mogućnost izbora i
navodeći alternativu. Npr. „Hoćeš li sobu pospremiti sada ili nakon večere?“

Tehnike (samo)pomoći

Evo nekoliko korisnih prijedloga koji vam mogu pomoći

u procesu učenja djeteta unutarnjoj disciplini.

1. Reagirajte na potrebe, a ne na ponašanje djeteta

Npr. Djeca ponekad učine neku neprihvatljivu stvar (lažu, uzmu nešto bez
pitanja i sl.) zato da priviku pozornost roditelja ili da prikriju nešto drugo, zbog
straha od kazne i sl.

2. Upotrijebite „predvidivu“ nagradu

Ovo može biti osobito moćna tehnika s darovitom djecom, nagraditi ono što
bi dijete moglo učiniti (u pozitivnom smislu), premda to još nije učinilo. Npr.
„Hvala ti što si odnio svoje suđe u kuhinju“, čak i ako je očito da dijete to nije
namjeravalo učiniti. Time se postižu tri stvari: djetetu se jasno stavlja do
znanja vaše očekivanje da će se ono ponašati na pozitivan način, podsjećate ga
što očekujete da ono učini, izbjegava se neugodna situacija kritiziranja zbog
nečeg što nije učinilo, a trebalo je. Presudan je ton na koji ovo izgovarate jer je
potrebno paziti da dijete ne shvati kako ga zafrkavate ili ste namjerno ironični.

3. Dajte pohvalu u pisanom obliku!

Kad vaše dijete učini nešto zbog čega se osjećate osobito dobro napišite mu
kratku poruku i ostavite je na njegovom jastuku. Možete isto tako napisati
kratku poruku o tome kako se osjećate u vezi s nekim njegovim negativnim
postupkom. Pisana komunikacija ostavlja djetetu vremena da promisli prije
reagiranja na vaše poruke.
12
4. Nagradite – kaznite ponašanje, a ne dijete!
Monogo je učinkovitije poticati željena ponašanja nego kritizirati dijete kao osobu. Bolje je
npr. reći: „To što si učinio je loše“, nego „Ti si zločest i nemoguć.“

5. Ohrabrite dijete da izrazi svoje osjećaje!

Ako se osjećaji redovno „prazne“ na prikladan i prihvatljiv način i dijete će shvatiti da ga
uvažavate. Osim toga, manja je mogućnost „eksplozija“ nagomilanog bijesa i uznemirenosti.

6. I vi izražavajte svoje osjećaje!

Ponekad je mnogo učinkovitije objasniti kako se osjećate, nego da svoje sudove iznosite sa
superiorne pozicije roditelja. Npr. „Osjećam se jadno, žalosno i razočarano kada ne slušaš
druge ljude“ umjesto „Ti si prost i bezobrazan.“ Izražavajući svoje osjećaje kroz „Ja poruke“
djetetu olakšavate primjerom i potičete ga da učini isto.

7. Napravite raspored aktivnosti!

Raspored je posebno dobar za postizanje samodiscipline u školskim i kućnim
obavezama. Za mlađu darovitu djecu preporučljivi su panoi sa zvjezdicama,
„medaljama“ ili sličnim vidljivim znacima pridržavanja dogovorenog
rasporeda. Razgovor o postignutim uspjesima i napretku u ponašanju
predstavlja također sredstvo nagrađivanja.

8. Koristite ugovore o ponašanju!

Neki roditelji iznose da su imali uspjeha kada su tražili od djeteta da izradi
ugovor o ponašanju u kojemu se jasno vide očekivanja i posljedice u različitim
situacijama. Njihov prijedlog ugovora tako postaje polazna točka za pregovore
koji vode sporazumijevanju.

9. Preispitajte svoja očekivanja od djeteta!

Proistječu li neki odgojni problemi iz vaših očekivanja od darovitog djeteta?
Većina odgojnih očekivanja potječe iz našeg vlastitog djetinjstva, odnosno
iskustava kako su nas odgajali naši roditelji.
13
 10. Budite jasni u očekivanjima!
Mnogi odgojni problemi potječu iz nesporazuma. Zato učinite posve jasnim što od
djeteta očekujete da učini, a što da ne učini.

11. Održite uvjerenje da će dijete postupiti mudro!

Darovito dijete ima naglašenu potrebu da nauči vjerovati vlastitim procjenama i bit će
u tome uspješnije ako osjeti da mu i vi vjerujete. Čak i ako posumnjate u neke njegove
sposobnosti u pojedninim situacijiama, nemojte prestati pokazivati da mu vjerujete
općenito kao osobi.

12. Ohrabrite postupnost u koracima!

Kad god pristupamo učenju nečeg novog u početku smo nespretni, a s vremenom i
praksom postajemo sve bolji. Nužno je ohrabriti postupnost u koracima i prepoznati
promjene na putu ka stjecanju samodiscipline kao važnom dijelu odrastanja vašeg
djeteta.

Ideje za budućnost
• Skupljajte zanimljive radove koje su vaša djeca napravila kod kuće, dokumentirajte
njihove projekte i postignuća. Mnoga djeca u slobodno vrijeme stvaraju čudesne stvari.

• Ukoliko je vaše dijete bilo uključeno u program za darovite, svakako to spomenite

razredniku pri prijelazu u više razrede kao i u slučaju preseljenja u drugu školu ili
odlazak u srednju školu. Ukoliko učitelji na vrijeme dobiju informaciju, prije će početi
djelovati u skladu s njome i obavijestiti vas o sličnim programima u koje se dijete može
uključiti, natjecanjima, dodatnoj nastavi i sl.

14
5. DAROVITOST U ŠKOLI

Učenici koje poučavamo po mnogočemu su različiti. To su učenici različite dobi,

koji dolaze iz različitih obitelji, imaju različite interese, različite fizičke i intelektualne
sposobnosti, različitu pažnju koju mogu usmjeriti na određeni zadatak, različit stupanj
samopoštovanja, različitu emocionalnu inteligenciju, različite socijalne vještine,
različite radne navike, različite potrebe, različit način učenja. Osmisliti i realizirati
suvremenu nastavu prilagođenu svim tim različitim učenicima u današnje je vrijeme
zaista pravi pothvat.
Učenike se smatra darovitima ako imaju izuzetne sposobnosti učenja u bilo kojem
području koje znatno nadmašuje ono što se od njih očekuje u određenom razredu i
ako razumiju sadržaje koji su namijenjeni učenicima koji su stariji od njih otprilike
dvije godine i više.
Određene predispozicije darovitih učenika ne moraju nužno značiti da taj učenik
ima odličnu ocjenu iz tog predmeta koji bi mu morao ići kao od šale. Svaki učenik u
osnovnoj školi treba steći radne navike i otkriti da je za uspjeh potrebno potruditi se.
Također darovitost ne znači i uspjeh u svim predmetima.
Ponekad se smatra da s darovitim učenicima nije potrebno raditi na drugačiji način
jer će oni zbog svoje darovitosti postići uspjeh bez obzira na to. Također se ponekad
misli da im nisu potrebni posebni programi. Ako pomažemo učenicima s
poteškoćama, onda to trebamo činiti i za darovite učenike jer je i njima potrebna naša
pažnja. Daroviti učenici, kao niti učenici s poteškoćama, nisu prosječni.
Oni se mogu osjećati izolirano jer su drugačiji, frustrirano jer moraju učiti sadržaje
koje već znaju. Ponekad je teško otkriti darovite učenike jer oni već u ranoj mogu
zaključiti da je bolje za njih da se pretvraju da su prosječni nego da pokažu svoje
izuzetne sposobnosti. Nastavnici mogu popraviti sitauciju ako svakog nastavnog dana
ponude učenicima, kojima je to potrebno, primjerenu mogućnost sažimanja i
diferencijacije.
Iako se ponekad čini da darovita djeca znaju jako puno, još uvijek postoje stvari
kojima ih možemo naučiti i tako im osigurati sve preduvjete za razvoj, uspjeh i
osobno zadovoljstvo.
Možete posvetiti pažnju njihovim područjima interesa uključujući ih u razne
projekte, učiti ih razmišljati izvan okvira i razvijati njihovo divergentno mišljenje kroz
razne kreativne zadatke i aktivnosti jer su istraživanja pokazala vezu između vještina
pamćenja i divergentnog mišljenja, u darovite djece. Možete ih naučiti kako rješavati
probleme i postavljati pitanja.

15
Mali podsjetnik za rad u nastavi

1. Ako učenici završe ranije, dajte im zahtjevnije zadatke umjesto više zadataka jednake
težine.
2. Dozvolite im da rade u paru s učenikom koji je također uspješan i brzo rješava
zadatke.
3. Dozvolite im da biraju zadatak koji će riješiti kad su gotovi s osnovnim. Možete im
dati da biraju između 4-5 zadataka. Pobrinite se da ne biraju uvijek iste zadatke.
4. Nije smisao samo u tome da ih uposlite nego im trebate pružiti priliku za učenje i rast.
5. Dozvolite im da, kao dodatni zadatak, odaberu neku zanimljivu aktivnost koja ne
mora nužno biti povezana s nastavnim sadržajem. Mogu se baviti svojom temom od
posebnog interesa. Mogu raditi na svom samostalnom projektu. Ako su već naučili ono
što se radi na satu, pružite im priliku da nauče još nešto što ih zanima. Ako ih npr.
zanima svemir, neka naprave knjigu o svemiru.

6. Postavljajte pitanja darovitim učenicima. Kad postavljate pitanja razredu, nemojte ih

zaobići. Oni vole odgovarati na pitanja. Važno je prozvati i učenike koji se ne javljaju
često za riječ kako biste provjerili jesu li svi razumjeli, ali prozivajući i one darovite
koji se, najvjerojatnije, uvijek javljaju, omogućujete im da budu povezani s razredom i
sadržajem koji predajete. Ostali učenici također mogu učiti od njih, a daroviti učenici
će osjećati da su važni i da vam je do njih stalo.

7. Postoje razni načini na koji im možete dati do znanja da ste zadovoljni njihovim
radom. Npr. kratke poruke ispod njihovog rada u bilježnici puno će im značiti.

8. Pokušajte razumjeti da daroviti učenici nisu dobri u svemu. Provjerite jesu li sve
razumjeli isto kao što to činite u radu s drugom djecom. Ako im nešto nije jasno,
moguće je da će to pokušati sakriti jer su navikli da ih drugi učenici smatraju
svaršenima. Sigurno imaju nešto u čemu su manje dobri. Kad završe s rješavanjem
zadataka iz predmeta u kojem su dobri, dopustite im da vježbaju ono što im ide slabije
na zabavan i zanimljiv način.

9. Imajte na umu da oni mogu postati isfrustrirani i ponekad prije odustati od nek-
og zadatka nego druga djeca. Navikli su da odmah razumiju zadatak i zato će možda
biti skolniji odustajanju. Možete im pomoći davanjem malih savjeta, ali ne i gotovih
odgovora.

10.Osigurajte im knjige na njihovoj razini. To mogu biti popularno-znanstvene knjige

sa zanimljivim i zabavnim činjenicama kao i časopisi takve vrste.

16
11. Dozvolite im da vam pomažu u nastavi. Daroviti učenici mogu biti vaši
najbolji asistenti. Mogu vam pomagati u parovima. Objasnite im kako poučavati i
postavljati dobra pitanja. Oni vole glumiti učitelja. Neka sastave kviz za druge učenike.
Dajte im zadatke koji vam pomažu u radu kao npr. skupljanje testova učenika i
slaganje abecednim redom, brojanje učenika u razredu, pokretanje računala u razredu
svako jutro, podjela obavijesti za roditelje učenicima, provjeravanje koji su učenici na
popisu donijeli roditeljske suglasnosti.

12. Dozvolite im da poučavaju razred i vode diskusiju kad god je to moguće. Što više
govore, to više uče i uče jedni od drugih.

13. Dajte im priliku da budu s učenicima poput njih. Pokušajte oformiti malu grupu
darovitih učenika iz različitih razreda koja će se jednom ili dvaput tjedno za vrijeme
nastave nalaziti i zajedno raditi na svom projektu. Neka to bude zadatak koji ne
zahtijeva posebnu pomoć učitelja, koji uključuje međusobnu diskusiju i potiče
kreativnost.

14. Neka vam ne smeta kad vas puno ispituju „zašto“ ovo, „zašto“ ono. Oni ne
pokušavaju biti prkosni i nepristojni. Samo su istinski znatiželjni.

15. Informirajte ih o aktualnim natječajima i natjecanjima u pisanju kratkih priča,

poezije i slično. Neka rade na svojim radovima za natječaj kada su gotovi s nekim
zadatkom na satu.

Projekt učenja prema osobnim interesima

Daroviti učenici često završavaju s radom prije ostatka grupe. Možemo im

omogućiti da slijede svoje ineterese u školi i započnu Projekt učenja prema
osobnim interesima. Na taj način učenici će naučiti kako raditi na istom
projektu nekoliko dana ili tjedana, a učitelji neće morati uvijek pripremati
kraće aktivnosti za učenike koji uvijek brzo kažu da su „gotovi“ i ne znaju
što bi dalje.
17
Prijedlozi projekata za učenje prema osobnim ineteresima

Anketiraj druge osobe o nekoj temi, izloži i objasni rezultate.

Kreiraj igru koju bi drugi mogli igrati da nauče propisano gradivo.
Kreiraj i prezentiraj lutkarsku predstavu, uživo ili animiranu.
Kreiraj radio ili televizijsku emisiju, video ili internetsku stranicu.
Napiši dnevnik neke važne povijesne osobe ili događaja. Napiši govor koji je ta osoba
mogla održati u tom trenutku.
Osmisli izum da zadovoljiš neku osobnu ili društvenu potrebu.
Prouči život poznatih poduzetnika kao što su, na primjer, Steve Jobs, Martha Stewart, itd.
Napiši priručnik pod naslovom: „Kako biti uspješan poduzetnik?“
Kreiraj turistički vodič za drugu zemlju ili planet.
Kreiraj zamišljenu državu. Smjesti je u neko područje i opiši njezina obilježja.
Napravi model neke ideje ili izuma. Opiši dijelove i njihovu funkciju.
Preradi neku priču i smjesti je u drugo vremensko razdoblje pošto istražiš vjerojatne
razlike.
Napravi praktični priručnik za ljude koje treba poučiti kako da nešto naprave ili kako da
se nečim posluže.

Primjeri zadataka za razvoj kreativnog mišljenja

• Razmisli o svim neobičnim načinima uporabe jedne kade. Budi maštovit/a i

smisli što više neobičnih mogućnosti!
• Jesi li ikad razmišljao/la kako bi bilo živjeti pod morem? Već postoje neki
podvodni laboratoriji u kojima znanstvenici borave i proučavaju život pod
morem. U tvojoj bi kući pod morem morao/la riješiti neke probleme: gdje ćeš
jesti, spavati, kako ćeš puniti rezervoare zrakom. Razmisli kako bi riješio/la te i
druge probleme povezane s dugotrajnim boravkom pod vodom. Zapiši i nacrtaj
svoje zamisli!
• Navedi i nacrtaj sve moguće posljedice kojih se možeš dosjetiti kad bi:
se naše tijelo povećalo za 100%
ljudi mogli disati pod vodom
čovjek imao dvije glave
kokoš nosila kuhana jaja
bio pronađen lijek protiv starenja
smisli još sličnih situacija i zadaj ih svojim prijateljima – neka razmisle o
posjedicama!
smisli što više različitih rečenica s riječima: mrtav, živ, smijeh, suze, muž, žena.
Pokušaj napraviti priču!
18
Primjeri zadataka za razvoj kritičkog mišljenja

• Korištenjem bilo kojeg od ovih simbola napravi ispravnu formulaciju.

I0 I0 I0 = 9.50
(X, -, +, /)
• Pomakni 8 šibica i ostavi dva kvadrata koja se ne dodiruju.

• Čovjek je oženio 20 žena u malom gradu. Svaka je žena još uvijek živa i niti jedna nije
razvedena. Čovjek nije prekršio niti jedan zakon. Tko je taj čovjek?

• U obitelji Horvat ima 7 sestara i svaka sestra ima 1 brata. Ako brojite gospodina Horvata,
koliko je muškaraca u toj obitelji?

• Dijete je na plaži napravilo kule od pijeska. 6 kula nalazi se na jednom, a 3 na

drugom mjestu. Ako ih sve stavi zajedno, koliko kula od pijeska će imati?

Zanimljive metode rješavanja problema

Oluja loših ideja

Oluja ideja jedna je od najpoznatijih tehnika kreativnog rješavanja problema.

Može se provoditi pojedinačno ili u grupi. Cilj ove aktivnosti je da se iznese što
više ideja, te se sve ideje prihvaćaju i bilježe bez prosudbe. Čimbenik koji uvelike
utječe na uspješnost aktivnosti je ohrabrivanje i pohvaljivanje svih ideja i zamisli
a posebno čudnih i neobičnih. Mišljenje drugih često djeluje kao poticaj našim
idejama na stvaranje novih i neobičnih.
Tijekom aktivnosti oluja ideja treba poštovati 4 pravila : 1. Postaviti razumljiv
i jasan problem 2. Prihvaćati i bilježiti svaku ideju 3. Ohrabrivati učenike da se
nadograđuju na ideje drugih 4. Ohrabrivati čudne i neobične ideje.
Oluja loših ideja u osnovi je ista tehnika, ali ovdje učenici navode što više loših
ideja i razmišljaju o tome kako one mogu postati dobre ideje.
19
Šest šešira za razmišljanje

Šest šešira za razmišljanje je tehnika koja pomaže učenicima da sagledaju važne odluke s
različitih stajališta. Pomaže pri poticanju kreativnosti, izbjegavanju grupnog razmišljanja u
timskom radu, ali i može navesti učenike da razmišljaju izvan uobičajenih okvira.
U grupi se nalazi 6 učenika. Učenici u grupi odabiru jedan od šešira u različitim bojama.
Umjesto šešira mogu poslužiti papiri u bojama, drvene bojice, flomasteri i sl. Na početku
svaki učenik odabire jedan šešir po vlastitom izboru. Svaki šešir predstavlja jedan pristup
problemu.
Nakon definiranja teme, problema, započinje igra u kojoj, prema proizvoljnom redoslijedu,
sudionici izmjenjuju mišljenja zastupljena zadanom bojom šešira. Proces završava kada se
svi šeširi izredaju.
Bijeli šešir: usredotočuje se na podatke, činjenice i raspoložive informacije. Osoba kojoj je
dodijeljena bijela boja treba zaboraviti na prijedloge, argumente i sugestije i koncentrirati
se na to koje su informacije potrebne i raspoložive i na koji način se do njih može doći.
Crveni šešir: učenici kojima dodijelite ovaj šešir trebaju se usredotočiti na svoje osjećaje i
predosjećaje kada razmišljaju o problemu i iznijeti ih timu bez puno razmišljanja.
Crni šešir: oprezno razmišlja o rizicima i mogućim negativnim posljedicama, zagovara
oprez i ističe sve što se ne može riješiti.
Žuti šešir: optimist koji razmišlja o najboljim mogućim (realnim) rezultatima i kao pro-
tuteža crnom šeširu zagovara pozitivne strane rješenja problema ili mogućnosti. Nije
intuitivan poput crvenog šešira već svoj optimizam temelji na logičkim osnovama.
Zeleni šešir: kreativno razmišlja o mogućem rastu ili razvoju, idejama koje mogu proizaći
jedna iz druge, postavlja pitanje “Može li se ovo napraviti na bilo koji drugi način?”.
Plavi šešir: kada vidite plavu boju, razmišljajte o plavetnilu neba, pregledu situacije s
odmakom. Osoba s plavim šeširom razmatra proces razmišljanja i kontrolira rad grupe.

Stablo posljedica

Stablo posljedica je metoda zornog prikazivanja predviđenih posljedica nekog stanja ili
situacije. Za izradu stabla posljedica potrebni su veliki crtaći papir, debeli flomaster,
raznobojne kartice, čavlići za pričvršćivanje papira na zid i lijepilo za pričvršćivanje
kartica na papir. Na papiru se flomasterom nacrta stablo i napiše problem o
posljedicama kojega se želi razmišljati. Npr. što bi se dogodilo kad bi svi učenici
dobivali samo odlične ocjene? Svi sudionici rasprave dobivaju kartice zelene boje i na
njih upisuju neposrednu posljedicu koje se mogu sjetiti. Na svaku se granu stabla
nalijepi jedna zelena kartica i razmatraju se posljedice (slabi učenici ne uče, dobri
učenici ne uče). Nakon razmatranja tih posljedica, razmišlja se o sljedećima.
 
20
 Scamper
SCAMPER je metoda kreativnoga mišljenja sustavnim postavljanjem pitanja. Radi se
ustvari o listi pitanja koja nam pomaže u rješavanju nekog problema tj. izazova. Učenici po
želji mogu odabirati pitanja s ponuđenog popisa. Pitanja im pomažu u traženju novih ideja.

S (substitute) ZAMIJENI
Kako mogu zamijeniti dijelove/ljude/svoje
osjećaje o ovom problemu nečime što bi
mi pomoglo postići željeni cilj? Koji bi
to učinak imalo? Kako bi to promijenilo
moje gledanje na problem?
A (adapt) ADAPTIRAJ
Što je još slično tome? Kako to možemo
koristiti? Kakav će učinak to imati? Kako će
to promijeniti moje gledanje na problem?
Postoji li nešto slično mom problemu, ali u
drugačijem kontekstu? Što je u prošlosti već
riješeno vezano uz taj problem? Kako mogu
kopirati, posuditi ideje drugih pristupa, koji
su isprobani, kako bi riješio ovaj problem?
Npr. koje bi se predmete s krupnoga
otpada moglo prilagoditi za izvođenje poku-
sa u kabinetu za fiziku i kemiju?
C (combine) KOMBINIRAJ
Koje ideje ili dijelove ovog problema mogu
potencijalno kombinirati? Kako mogu
zamijeniti i kombinirati različite aspekte ovog
problema na način koji će rezultirati
rješenjem? Koji učinak će to imati? Kako će to
promijeniti moje gledanje na problem? Npr.
kako bi osmislio/la novu školsku zgradu i
njezin okoliš kombinirajući renesansne ideje o
gradu, ljepoti i funkcionalnosti sa suvremenim
potrebama učenika?
M (modify)MODIFICIRAJ
Kako mogu promijeniti način
gledanja na problem? Mogu li
promijeniti mjesto, vrijeme, način?
Npr. kakav bi bio ishod bitke da nije
počela pred zimu nego u proljeće?
Kako bi izgledala priča o Pepeljugi da
se njen otac nije oženio zlom ženom
i još gorim kćerima?

P (put to another use) PROMIJENI SVRHU ILI

NAMJENU
Kako naći učinkovito rješenje problema? Možeš
E (eliminate) ODSTRANI
li promjeniti svrhu ili namjenu nečega, npr. za
Koje dijelove problema mogu
što bi sve mogao mudro i praktično u svom
kontrolirati i učinkovito
vrtu iskoristiti prozirne plastične boce? Možeš
odstraniti? Koji će to učinak
li umjesto odgovaranja na pitanja nakon lekcije
imati? Kako će to promijeniti
sastaviti popis pitanja za kviz?
moj način gledanja na
problem?Što se sve može
ukloniti da bi ono što ostaje
R (reverse) OKRENI
Mogu li promijeniti brzinu, vrijeme, ili lokaciju problema
kako bi uspješno smanjio njegove negativne posljedice? Koje
će potencijalne genijalna rješenja izaći na vidjelo ako učinim
upravo suprotno od onoga što mislim? Npr. rastavi riječ na
slogove i od njih sastavi novu riječ. 21
6. DAROVITOST U KNJIGAMA

• Adams, K. Probudite genijalca u svom djetetu : zabavne aktivnosti za razvoj mladih umova
od rođenja do 11. godine. Zagreb : Profil International, 2007.
• Armstrong, T. Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb : Educa, 2006.
• Aros, C. Inteligencija mog djeteta : otkrijete i unaprijedite talenete koji ga čine jedinstvenim.
Rijeka : Dušević & Kršovnik, 2015.
• Coyle, D.Tajna talenta : razotkrivanje tajne o vještinama u sportu, umjetnosti, glazbi,
matematici i bilo čemu drugom. Zagreb : AGM, 2013.
• Cvetković-Lay, J. Ja hoću i mogu više : priručnik za odgoj darovite djece od 3 do 8 godina.
Zagreb : Alinea : Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, 2002.
• Cvetković-Lay, J. Možeš i drukčije : priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja.
Zagreb : Alinea, 2004.
• Cvetković-Lay, J. Darovito je, što ću sa sobom? : priručnik za obitelj, vrtić i školu. Zagreb :
Alinea, 2002.
• Daroviti učenici : teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb : Institut za društvena
istraživanja : Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, 2008.
• Diamond, M. ; Hopson, J. Čarobno drveće uma : kako razvijati inteligenciju, kreativnost i
zdrave emocije vašeg djeteta od rođenja do adolescencije. Lekenik : Ostvarenje, 2006.
• Dosadno mi je, što da radim : priručnik za razvoj dječje kreativnosti. Zagreb : Školska knjiga,
2001.
• Galbraith, J. Kako prepoznati darovito dijete : savjeti roditeljima da prepoznaju i potaknu
darovitost svog djeteta. Zagreb : Veble commerce, 2007.
• George, D. Obrazovanje darovitih : kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane
učenike. Zagreb : Educa, 2005.
• Kadum-Bošnjak, S. Darovitost u nastavi. Pula : Sveučilište „Jurja Dobrile“, Fakultet za
odgojne i obrazovne znanosti, 2015.
• Krafft, T. Kako otkriti i potaknuti darovitost. Zagreb : Mozaik knjiga, 2008.
• Siegel, D. ; Payne Bryson, T. Razvoj dječjeg mozga : 12 revolucionarnih strategija integriranog
pristupa za poticanje razvoja zdravoga dječjeg uma, preživljavanje svakodnevnih roditeljskih
borbi i za poticanje cjelokupnoga rasta i razvoja obitelji. Split : Harfa, 2015.
• Winebrenner, S. Želim znati više : kako poučavati darovitu djecu u suvremenoj nastavi.
Zagreb : Naklada Kosinj, 2016.
• Winner, E. Darovita djeca : mitovi i stvarnost. Lekenik : Ostvarenje, 2015.
• Yahnke Walker, S. Darovita djeca : vodič za roditelje i odgajatelje : kako razumjeti, podržati i
potaknuti vaše darovito dijete. Zagreb: Veble commerce, 2007.

22
7. DAROVITOST NA INTERNETU

Hrvatska Mensa
http://www.mensa.hr/glavna/index.php

Bright Hub Education – materijali za učitelje

http://www.brighthubeducation.com/

Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“

http://www.bistric.info/

Centar za poticanje darovitosti

http://czpd.hr/category/dogadanja/

Europsko vijeće za visoke sposobnosti (ECHA)

http://www.echa.info/members-area

National Association for Gifted Children

http://www.nagc.org/

Udruga za darovitost „Dar“

https://pubweb.carnet.hr/udrugadar/

Udruga „Ja to mogu“

http://www.ja-to-mogu.hr/c-darovitost.html

World Council for Gifted and Talented

https://www.world-gifted.org/

23
POPIS KORIŠTENE LITERATURE

1. - 3. poglavlje
• Adžić, D. (2011): Darovitost i rad s darovitim učenicima - kako teoriju prenijeti u praksu. Život
i škola, br. 25 (1/2011.), god. 57., 171 – 184
• Altun, F., Yazici, H. (2013): Perfectionism, School Motivation, Learning Styles and Academic
Achievement of Gifted and Non-Gifted Students. Croatian Journal of Education, Vol.16; No.4,
1031 – 1054
• Buzan, T. (2001). Biti genijalac: 10 načina otkrivanja vlastite genijalnosti. Zagreb: Veble
commerce.
• Cvetković-Lay, J., Sekulić Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea.
• Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb:
Školska knjiga.
• Čudina-Obradović, M., Posavec, T. (2009): Korelati pozitivnih, negativnih i ambivalentnih
gledišta učitelja o darovitosti. Napredak, 150 (3—4), 425—450
• George, D. (2004). Obrazovanje darovitih. Zagreb: Educa.
• Kolić – Vehovec, S., Rončević, B., (2002): Perfekcionizam, ispitna anksioznost i akademsko
samopoimanje darovitih gimnazijalaca. Društvena istraživanja Zagreb., god. 12., br. 5 (67), 679 -
702
• Koren, I. (1989). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine.
• Nikčević – Milković, A., Jerković, A., Rukavina, M. (2016): Stanje, problemi i potrebe rada s
darovitim učenicima u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Zadar: Magistra Iadertina,
11(1)
• Perković Krljan, I., Jurčec, L., Borić, E. (2015): Primary School Teachers’ Attitudes toward
Gifted Students. Croatian Journal of Education, Vol.17; No.3, 681 – 724
• Pravilnik o uočavanju, načinu školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i
srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu
od propisanog (2014), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
• Vlahović-Štetić,V.(Ur.) (2005.): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi, Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu.

4.- 8.poglavlje
• Cvetković-Lay, J. Darovito je, što ću sa sobom? : priručnik za obitelj, vrtić i školu. Zagreb :
Alinea, 2002.
• Cvetković-Lay, J. Možeš i drukčije : priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja.
Zagreb : Alinea, 2004.
• Galbraith, J. Kako prepoznati darovito dijete : savjeti roditeljima da prepoznaju i potaknu
darovitost svog djeteta. Zagreb : Veble commerce, 2007.
• Winebrenner, S. Želim znati više : kako poučavati darovitu djecu u suvremenoj
nastavi. Zagreb : Naklada Kosinj, 2016.
• https://creactivity.hr/archives/547 (7.6.2017.)
• https://dinkajuricicblog.wordpress.com/category/motivacija/ (7.6.2017.)
• http://missgiraffesclass.blogspot.hr/2015/03/how-to-keep-gifted-students-engaged-and.html
(8.6.2017.)
• https://www.moj-posao.net/Vijest/64826/6-sesira-za-razmisljanje-Potaknite-
kreativnost-i-poboljsajte-timski-rad/4/ (6.6.2017.)
24
8. TKO SE BAVI DAROVITOM DJECOM?

• Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“

http://www.bistric.info/

• Centar za poticanje darovitosti

http://czpd.hr/category/dogadanja/

• Europsko vijeće za visoke sposobnosti (ECHA)

http://www.echa.info/members-area

• National Association for Gifted Children

http://www.nagc.org/

• Udruga za darovitost „Dar“

https://pubweb.carnet.hr/udrugadar/

• Udruga „Ja to mogu“

http://www.ja-to-mogu.hr/c-darovitost.html

• World Council for Gifted and Talented

https://www.world-gifted.org/

25
IMPRESSUM

Za izdavača: Vlatka Mihelić, ravnateljica

Urednici: Petra Grabić, psiholiginja ; Daria Talić, knjižničarka
Grafičko oblikovanje: Daria Talić
Godina: 2017.
“Gotov(a) sam, a što sad?”, Erasmus+
OŠ Tina Ujevića
Koturaška cesta 75
10 000 Zagreb