Kultura i društvo-za osobe koje su tome što je dobro, ispravno i tj.

tj. prihvaćanje društvenih normi kao ponašanje pojedinca ili grupe koja mjestu u isto vrijeme u interakciji, određuje devijantnost: 1) primarna
nepristojne ne kažemo da su poželjno, ne propisuju izravno unutrašnjih mehanizama ponašanja. za cilj ima poštovanje normi, AGREGAT- slučajno (na kolodvoru, devijantnost- društvo etiketira
nekulturne, nego primitivne! prihvatljivo ili neprihvatljivo Jedan od najvažnijih učinaka soc.je sankcije: POZITIVNE (nagrade), nema interakcije), SOCIJALNE pojedince, 2) sekundarna dev.-
KULTURA-odnosi se na cjelokupno ponašanje, mjerila za prosudbu ljudi, razvoj LIČNOSTI, neponovljivog NEGATIVNE (kazne) i FORMALNE IKATEGORIJA- koncert, predavanje skupine ljudi se etiketiraju koa
društveno naslijeđe neke grupe ljudi, univerzalna pravila ali postoje sklopa osobina i razvoj NEFORMALNE; FORMALNE (ljudi imaju slične interese). devijantni
tj. na naučene obrasce mišljenja, iznimke(npr.zapovijed „Ne ubij!“ IDENTITETA. Temperament POZITIVNE (diploma, povećanje PODJELA DRUŠTVENIH GRUPA SOCIJALNA INTERAKCIJA
osjećanja i djelovanja neke grupe, izražava poštovanje ljudskog života nasljeđujemo genetski, a karakter se plaće, odlikovanje), FOR. NEG. (C. H. Cooley): 1) primarne grupe- -ponašanje koje je usmereno prema
zajednice ili društva. 3 FENOMENA općenito, ali ubojstvo u ratu smatra formira u okruženju u kojem živimo. (zatvor, domovi, novčane kazne), odgaja pojedince, obitelj, drugim ljudima ili se odvija pod
kulture: 1)proizvodi, oruđe, tehnike se prihvatljivim), osnova normi, Kultura i biologija: BIOLOŠKI NEF.POZ. (pohvala, osmijeh, prijateljstvo, intimna veza, 2) utjecajem drugih ljudi, -sastoji se od:
2)obrasci ponašanja 3)zajedničke jednakost=vrijednost koja je DETERMINIZAM-smatra da se kompliment), NEF. NEG. (uvreda, sekundarna grupa- poslovni interesi, međuigre, naših vlastitih akcija i
vrijednosti, vjerovanja, pravila. regulirana normama. 5)RITUALI- većina osobina i ponašanja ljudi poniženje, izrugivanje, ostracizam). 3) referentna grupa- pojedinci se akcija drugih ljudi. KOMUNIKACIJA-
NEMATERIJALANA=apstraktne načini izražavanja središnjih mogu objasniti genetskim DEVIJANTNOST-ponašanje koje poistovjećuju (revolucionar iz vosoke proces kojim ljudi jedni drugima
tvorevine: vrijednosti, norme, vrijednosti i bitnih tema nekog naslijeđem-sociobiologija. totalno odstupa od društveno klase, imigrant koje se asimilirao, prenose informacij, ideje, stavove i
simboli, vjerovanja, običaji. kolektiva ili grupe. Rituali KULTURNI DETERMINIZAM-smatraprihvaćenih normi; može biti i domaći izdajnik); a) normativna mentalno stanje; VERBALNA
MATERIJALNA=fizički proizvodi, SOLIDARNOSTI-povezivanje da se osobine i ponašanja ljudi pozitivna=ukazuje da se nešto treba funkcija- skupina koja ima bolju (govorna kom.) i NEVERBALNA: 1)
predmeti; prije se usvaja. Kultura pojedinca s grupom ili društvom u mogu objasniti kulturnim mijenjati u društvu. DELIKVENTI- vrijednost, b) komparativna funkcija- govot tijela, 2) parajezik- podizanje,
označava određena ponašanja, cjelini, npr.vjenčanja, pogrebi.. čimbenicima koji se usvajaju devijantne osobe.Teorije o grupa se nastoji usporediti s spuštanje glasa, 3) dodir
vjerovanja... a društvo ih prakticira. Rituali PRIJELAZA-određuju položaj socijalizacijom. Margaret Mead- devijantnosti: 1)STRUKTURALNOG članovima druge grupe, deprivacija SOCIJALNA KONSTRUKCIJA
Sva društva su kulturna. Ljudi su pojedinca u grupi, Arnold van istraživala grupu djevojaka na Samoi PRITISKA: društvo strukturalnim (zakinutost), 4) terapijske grupe- ZBILJE
superiorni nad životinjama po Gennep:tri faze-1.odvajanje od i tri primitivna društva: Arapeši, pritiscima stvara devijantnost. Začeo smanjenje nelagode, stresa (grupa E. Durcheim- društvene činjenice,
kulturi(iako su mnoge životinje dosadašnjeg statusa, 2.faza Mundugumori i Čambuli. Kultura i E. Durkheim svojom anomijom, bivših narkomana). GRUPNA M. Weber- društvena akcija
superiorne nad nama, npr.orao-vid). liminalnosti u kojoj je pripravnik biologija djeluju u složenoj nadopunio R. Merton- gl.cilj- novac. DINAMIKA- veličina i vođenje, G. (subjektivne akcije), - THOMASOV
Čovjek, za razliku od životinja odvojen od starog statusa ali još mu međuzavisnosti. DRUŠTVENE CILJ- SREDSTVA: a)komfornost(+, Simmel- proučavao najmanje grupe: TEOREM- ako ljudi definiraju
prirodu prilagođava svojim nije pridan novi; izokretanje uloga- ULOGE-niz normi, kulturno +)- osoba se prilagođava (upiše fax, DIJADA- grupa od 2 ljudi, tijada,... situacije kao realne one su realne u
potrebama: ako mravima razorimo muškarci izigravaju žene, stari se definiranih prava i obaveza. (položaji pronađe posao), b)inovacija- SOCIOGRAM- proučava se svojim posljedicama
mravinjak, oni će napraviti isti, a ne ponašaju kao mladi i sl. 3.ponovno se zauzimaju, uloge se izvode!) (+,-)prostitutka, prodavanje trave, c) struktura grupe. VODSTVO GRUPE: TEORIJE SOCIJALNE
bolji. Tipovi društva kroz pov: uključivanje-novi status se simbolički 1)IDEALNA(skup normi)-ne postoji; ritualizam(-,+)-službenik u banci 1) instrumentalno vodstvo- INTERAKCIJE
1)PRIMITIVNA i CIVILIZIRANA, potvrđuje. Npr. maturalni ples- 2)ZBILJSKA(aktualno ponašanje)- uredno obavlja posao ali je izgubio usmjereno na postizanje cilja, 2) 1) simbolički interakcionizam- u
odnosno ere divljaštva, barbarstva i 1.odvajanje od škole(uništavanjem stvarna. Npr. malo koja kućanica cilj, d) povlačenje(-,-)-nezanimanje ekspresivno vodstvo- usmjereno na različitim situacijama se različito
civilizacije. S obzirom na društvenu knjiga) 2.ludovanje, izigravanje uspijeva održavati kuću onako pojedinca za ciljem i sredstvom, e) probleme, sukobe. STILOVI ponašamo, 2) dramaturški pristup.
strukturu: 1)lovačka i sakupljačka- nezrele djece, remećenje reda i čistom kako je to prikazano na tv-u, pobuna-odbacivanje prevladavajućih ODLUČIVANJA: 1) autoritarno, 2) E. Goffman- predstavljanje sebe,
najniži stupanj razvoja, lov i 3.ples u večernjim haljinama i ali ako njena kuća nije nenormalno i zamjenjivanje novim vrijednostima demokratsko vođenje, 3) laissez- -upravljanje dojma o sebi- prednji i
sakupljanje plodova, nema privatnog odijelima koji simbolizira ulazak u prljava, to odstupanje od idealne (terorističke skupine).2)KULTURNE faire (pustiti da sve ide svojim straznji plan, 3) etnometodologija-
vlasništva, često nomadski način društvo zrelih i odraslih. Kulturne uloge ne smatra se neuspjehom niti TRANSMISIJE(prijenos): d.p. uči se tijekom). ORGANIZACIJE-kod proučava načine i postupke koje
života 2)pastirska i ratarska-uzgoj varijacije: ETNIČKE GRUPE- će uzrokovati akciju Zavoda za kao i bilo koje drugo jednostavnih društva ih nema, obični ljudi koriste u svakodnevnom
domaćih životinja i obrada zemlje, društvene grupe koje se međusobno zaštitu zdravlja. SKUP ULOGA- ponašanje=diferencijalna asocijacija. -sekundarne, specijalne grupe koje zivotu, 4) teorija socijalne razmjene:
nisu nomadska već više razlikuju u kulturnim značajkama : jedan društveni položaj najčešće je E.H. Sutherland, -ulazak pojedinca u na regularnoj osnovi obavljaju -na društvo gleda kao na
koncentrirana, pojedinci se počinju jeziku, religiji, povijesti, podrijetlu, povezan s više uloga, npr. položaj zatvor te tamo postaje još gori, uči određenu djelatnost, -značajke: knjigovodstvo, -nagrada, troškovi,
bogatiti pa dolazi do nejednakosti, običajima, stilu odijevanja...Razlikuje liječnika obuhvaća igranje različitih kako krasti.. 3)KONFLIKTNA specifičan cilj, definirano članstvo, profit
razmjena žitarice za stoku i obrnuto- se od rase(koja najčešće uključuje i uloga, s obzirom na uloge drugih: PERSPEKTIVA: devijantnost je pravila ponašanja, autoritet, DRUŠTVENE GRUPE
ratovi 3)društva tradicionalnih prepoznatljiva tj.obilježja) i klase(jer liječnik, prijatelj, otac, muž... proizvod društva, jer zakoni nisu -organizacije su formalne zbog -skupina ljudi na istom mjestu u isto
država-stare civilizacije, raste obuhvaća ljude različitih zanimanja, Napetosti i problemi u izvođenju ravnopravni za sve. 4)TEORIJA racionalnog planiranja (i hijerarhije)- vrijeme u interakciji, AGREGAT-
nejednakost, službe i pismo, bogatstva i ugleda). Npr. Židovi. uloga: uloge nisu definirane, ETIKETIRANJA: E. Lemer, H. A. Etzioni: a)viši sluzbenici- moć slučajno (na kolodvoru, nema
vladavina kraljeva/careva, nastanak Etnicitet-specifično svojstvo nemamo prioritet; KONFLIKT Becker, K. Erikson, -društvo prinude, moć nagrađivanja, interakcije), SOCIJALNE
zidina 4)ind.-tehnološki razvoj, rad u određene etničke skupine. Razlike ULOGA-pojedinac se suočava s određuje devijantnost: 1) primarna normativna moć, b) nizi sluzbenici- KATEGORIJA- koncert, predavanje
tvornicama i uredima, urbanizirana među kulturama: istovremenim ispunjavanjem dev.- društvo etiketira pojedince, 2) otuđeni (neuklopljeni), proračunati (ljudi imaju slične interese)
5)post ind.-bitno je znanje i profit, III. A)ETNOCENTRIZAM-prosudba proturječnih zahtjeva uloge, npr. sekundarna dev.- skupine ljudi se (kalkuliraju), moralno uključeni. PODJELA DRUŠTVENIH GRUPA
i IV.sektor, nagle i brze promjene-inf. tuđe kulture prema vlastitoj. Npr. prof.Brkljačić(mama i profesorica) i etiketira kao devijantna. Devijantna TIPOVI: 1) prinudne org.- zatvor, (C. H. Cooley): 1) primarne grupe-
tehnologija. Opće značajke kulture: kada su Eskimi prvi put sreli joj Marta. Tipovi socijalizacije: subkultura-način rješavanja bolnice, 2) utilitarističke org.- korist odgaja pojedince, obitelj,
1)temeljena na simbolima Evropljane, zaključili su da su oni PRIMARNA-odvija se u prvim frustrirajućih situacija. SOCIJALNA (banke, tvornice), 3) normativne org- prijateljstvo, intimna veza, 2)
2)naučena 3)zajednička članovima poslani na Grenland da tamo nauče godinama života u obitelji(ili INTERAKCIJA-ponašanje crkva, dobrotvorne org., članovi sekundarna grupa- poslovni interesi,
nekog društva/grupe vrline i lijepo ponašanje, najveća dr.obliku, npr. domovima), učenje usmjereno prema drugim ljudima ili volontiraju. 3) referentna grupa- pojedinci se
4)kumulativna(širenje)-elementi am. pohvala koju su Evropljani mogli govora i razvoj misaonih se odvija pod utjecajem dr. ljudi, SOCIJALNA KONTROLA I poistovjećuju (revolucionar iz vosoke
dolaze u eur. 5)neprestano se dobiti bila je da će uskoro biti dobri sposobnosti, internalizacija normi, -sastoji se od: međuigre, naših DEVIJANTNOST klase, imigrant koje se asimilirao,
mijenja. Kulturna promjena-dolazi kao Grenlanđani. B)KULTURNI emoc.stabilizacija, vrednovanje vlastitih akcija i akcija dr. ljudi. Socijalna kontrola- označava skup domaći izdajnik); a) normativna
„iznutra“, iz same kulture, najčešće RELATIVIZAM-promatranje dijela uloga i stajališta dr.ljudi. Parlamentarna rasprava-ne sredstava kojima se nastoji osigurati funkcija- skupina koja ima bolju
dodirom s dr.kulturom. INOVACIJA: kulture sa stajališta te kulture. Taj SEKUNDARNA-pojedinac se upadamo u nekome riječ. Soc. i da većina članova grupe poštuje vrijednost, b) komparativna funkcija-
OTKRIĆE-nešto čega smo postali pristup ne pita je li neka značajka uključuje u društvo. komunikacija moraju biti obostrane. norme, KOMFORMIST- osoba koja grupa se nastoji usporediti s
svjesni, npr.postali smo svjesni da je moralna ili ne, već kakvu ulogu ima 1)ANTICIPATIVNA-usmjerena na Koherentna osoba=zna dobro prihvaća norme, SANKCIJE- svaka članovima druge grupe, deprivacija
Zemlja okrugla i IZUM-nove u životu društva. Npr. u nekim buduće uloge osobe: dječje igre s prenijeti informaciju. reakcija drugih na ponašanje (zakinutost), 4) terapijske grupe-
kombinacije poznatih elemenata, društvima postoji kanibalizam, ali ne lutkama usmjerene na učenje KOMUNIKACIJA- proces kojim ljudi pojedinca ili grupe koja za cilj ima smanjenje nelagode, stresa (grupa
npr.teleskop. DIFUZIJA-prenošenje kao način prehrane nego kao budućih uloga roditelja, škola u jedni drugima prenose informacije, poštovanje normi, sankcije: bivših narkomana)
mat. i nemat. elemenata kulture s ceremonijalno konzumiranje mesa velikoj mjeri znači soc.za buduće ideje, stavove i mentalno stanje; POZITIVNE (magrade), GRUPNA DINAMIKA
jednog društva na druga., npr.rižu i ratnih zarobljenika naglašavajući zaposlenje, stariji srednjoškolci VERBALNA (govorna kom.) i NEGATIVNE (kazne) i FORMALNE I- veličina i vođenje, G. Simmel-
porculan preuzeli smo od Kineza... tjelesni aspekt u svojim mitovima o počet će se ponašati kao studenti NEVERBALNA: 1) govor tijela- NEFORMALNE; FORMALNE proučavao najmanje grupe: DIJADA-
AKULTURACIJA-skupina ljudi gubi postanku čovjeka. Razlike unutar itd. 2)RAZVOJNA-tijekom cijelog pokreti ruku, osmjeh, grimase, 2) POZITIVNE (diploma, nagrada na grupa od 2 ljudi, tijada,...
svoj kulturni identitet, a usvoji tuđi. kulture: dominantna kultura; života zbog stalnog preuzimanja parajezik- podizanje, spuštanje poslu, odlikovanje), FOR. NEG. SOCIOGRAM- proučava se
Komponente kulture: 1)SIMBOLI- SUBKULTURA-varijacije vladajućih novih uloga. 3)OBRNUTA-od mlađih glasa, 3) dodir-lupanje po ramenu, (zatvor, domovi, kazne), NEF.POZ. struktura grupe
otvoreni, produktivni(mogu poprimiti normi i vrijednosti unutar naraštaja prema starijim, npr. mi grljenje... SOCIJALNA (pohvala, tapšanje), NEF. NEG. VODSTVO GRUPE: 1)
novo značenje) mehanizmi dominantne, pripadnici društva koji poučavamo roditelje informatičkoj KONSTRUKCIJA ZBILJE: E. (izrugivanje, podsmeh). instrumentalno vodstvo- usmjereno
komunikacije, nemaju uvijek isto se po karakteristikama razlikuju od tehnologiji. 4)RESOCIJALIZACIJA- Durkheim- društvene činjenice, M. DEVIJANTNOST- ponašanje koje na postizanje cilja, 2) ekspresivno
značenje(npr.kukasti križ u nas dominantnih, nisu agresivni, npr. potpuno preoblikovanje ponašanja, Weber- društvena akcija totalno odstupa od društveno vodstvo- usmjereno na probleme,
simbolizira nacizam, a u Indiji život i Amiši(vjerska sekta), narkomani...; npr.osoba koja ostane paralizirana (subjektivne akcije), - THOMASOV prihvaćenih normi, DELIKVENTI- sukobe. STILOVI ODLUČIVANJA:
sreću), označavaju nešto drugo; KONTRAKULTURA-pojedinci mora steći nove navike i sliku o sebi. TEOREM- ako ljudi definiraju devijantne osobe 1) autoritarno, 2) demokratsko
ZNAK-zatvoreni, neproduktivan različiti od pripadnika dominantne E.Goffman: totalne institucije-zatvori,situacije kao realne one su realne u TEORIJE O DEVIJANTNOSTI vođenje, 3) laissez-faire (pustiti da
mehanizam komunikacije(npr.znak kulture i često su agresivni, norme i mentalne bolnice, vojni logori, svojim posljedicama. TEORIJE 1) TEORIJA STRUKTURALNOG sve ide svojim tijekom)
stop) 2)JEZIK-skup simbola, vrijednosti u potpunom raskoraku i samostani... Čimbenici socijalizacije: SOCIJALNE INTERAKCIJE: 1) PRITISKA: začeo E. Durcheim ORGANIZACIJE
društveno strukturiran produktivni proturječju s dominantnom, npr. grupe ili institucije koje bitno utječu simbolički interakcionizam-koristimo svojom anomijom, nadopunio R. -sekundarne, specijalne grupe koje
sistem zvučnih obrazaca, značenja hipijevci, punkeri... Vrste kultura: ili u kojima se odvijaju značajniji simbole u interakciji, npr.košulja Merton- gl.cilj- novac. CILJ- na regularnoj osnovi obavljaju
riječi proizvoljna=uspostavljaju se na 1)visoka-povezana sa procesi soc.1)OBITELJ-najvažniji, govori o pojedincu, 2) dramaturški SREDSTVA: a) komfornost- osoba određenu djelatnost, -značajke:
osnovu razlike spram dr.riječi, umjetnošću:opera, slikarstvo, osnovne informacije i znanja. pristup. E. Goffman-društvo se prilagođava (upiše fax, pronađe specifičan cilj, definirano članstvo,
npr.riječ bijelo ima smisla u odnosu kazalište, književnost; visoko 2)ŠKOLA-učenje poštovanja možemo shvatiti kao prirodno posao), b) inovacija (prostitutka, pravila ponašanja, autoritet,
na plavo, crno...3)NORME-pravila i obrazovani ljudi 2)narodna-pučki autoriteta, točnost, razvijanje kazalište-predstavljanje sebe, prodavanje trave), c) ritualizam -organizacije su formalne zbog
upute ponašanja(određuju prikladno napjevi i pripovijesti, ljudi djeluju kao percepcije i kreativnosti... 3)GRUPA upravljanje dojmom o sebi- prednji i (sluzbenik u banci uredno obavlja racionalnog planiranja, -A. Etzioni:
ponašanje u određenim stvaraoci, pripadnici visoke prema VRŠNJAKA-spontani kontakti, stražnji plan(ono što komentiramo), posao ali je izgubio cilj), d) a)viši sluzbenici- moć prinude, moć
situacijama). FOLKWAYS-blaga njoj se odnose kritički 3)masovna- osjećaj jednakosti, neovisnost 3) etnometodologija- proučava povlačenje (nezanimanje pojedinca nagrađivanja, normativna moć, b)
osuda: grubost, nepristojnost, proizvod masovnih medija:filmovi, kontrole odraslih, stilovi života načine i postupke koje obični ljudi za ciljem i sredstvom), e) pobuna nizi sluzbenici- otuđeni
neprikladan način odijevanja, serije, popularna glazba, ljudi je 4)MASOVNI MEDIJI-u prvom redu koriste u svakodnevnom životu, kad (terorističke skupine) (neuklopljeni), proračunati
ponašanje za stolom...MORES-oštra konzumiraju 4)popularna-slična tv koji nudi različite modele, a bi u razgovoru tražili sitnice on ne bi 2) TEORIJA KULTURNE (kalkuliraju), moralno uključeni
osuda: krađa, silovanje, ubojstvo, masovnoj, karakteristična za najvažniji su bogatstvo i ljepota imao smisla, 4) teorija socijalne TRANSMISIJE (prijenos): E.H. TIPOVI: 1) prinudne org.- zatvor,
zlostavljanje... TABU-nešto moderna društva, odnosi se na one 5)OSTALI-religijske organizacije, razmjene: -na društvo gleda kao na Sutherland, -ulazak pojedinca u bolnice, 2) utilitarističke org.- korist
abnormalno, potpuno zabranjeno, kulturne proizvode koje cijeni velik vojska, rekreacijski klubovi... knjigovodstvo, -troškovi(vrijeme koje zatvor te tamo postaje još gori, uči (banke), 3) normativne org- crkva,
npr.kanibalizam, incest, sodomija... broj običnih ljudi: Madonnina glazba, SOCIJALNA KONTROLA-označava utrošimo na neku osobu), kako krasti.. 3) KONFLIKTNA dobrotvorne org.
ZAKONI-formalizirane norme čije film Titanic ili Gospodar skup sredstava kojima se nastoji nagrada(ono što dobivamo od te PERSPEKTIVA: -devijantnost je
poštivanje i provođenje osiguravaju prstenova...SOCIJALIZACIJA: osigurati da većina članova grupe osobe), profit(nagrada-trošak); proizvod društva, -zakoni nisu
posebne društvene grupe i složeni proces učenja u interakciji sa poštuje norme. KONFORMNIST- NORMA RECIPROČNOSTI=dobro ravnopravni za sve. 4)TEORIJA
institucije; podložni izmjenama. društvenom okolinom. U procesu osoba koja prihvaća norme. se dobrim vraća. DRUŠTVENE ETIKETIRANJA: E. Lemer, H.
4)VRIJEDNOSTI-apstraktne ideje o soc. važan je i proces internalizacije SANKCIJA- svaka reakcija drugih na GRUPE-skupina ljudi na istom Becker, K. Erikson, -društvo