OSNOVE

FOTOGRAFIJE 1

TEĈAJ PODRŢAVAJU
SADRŢAJ

Uvod
Digitalni fotoaparati
Svjetlosno senzori digitalnih fotoaparata
Dijelovi i rad fotoaparata
Objektivi i otvor (blenda) objektiva
Zatvarač
ISO vrijednost
Ekspozicija
Modovi rada fotoaparata
Polje dubinske oštrine (DOF)
Izoštravanja (fokusiranje) i AF točke
Mjerenje svjetla
Memorijske kartice
Formati zapisivanja fotografija
Boja svjetla
Drţanje fotoaparata
Što je za Vas fotografija?

Da li je fotografija umjetnost ili to ona tek moţe

postati pod odreĎenim okolnostima?

Da li se moţe bezuvjetno vjerovati fotografiji?

Fotografije je snimala i montirala 1917. godine u Engleskoj
13-godišnja Elsie Wright, na kojima je, osim sebe, snimila
tada 10-godišnju Frances Griffiths.

Na svim fotografijama djevojke su u društvu s nikada

viĎenim čudnim šumskim stvorenjima.

Tri godine kasnije fotografije su objavljene u “Strand

Magazine” i od tada su se vodile ozbiljne rasprave da li se
radi o fotomontaţi ili ne.

Djevojke su tvrdile da su fotografije autentične sve do

1977. godine, kada su javno na BBC-u priznale prijevaru.
Svijet im je oprostio, pa i na neki način i čestitao.
Da li fotografija moţe biti “okidač” za društvena
promjene?
Benetton
fotograf Oliviero Toscani
Benetton
fotograf Oliviero Toscani
Dorothea Lange (1895-1965)

Migrant Mother,
California, 1936.
Robert Capa (Andre Friedmann) (1913-1956)
Foto agencija “Magnum” osnovana 1947. a, osnivači pored Roberta Cape bili su
Henri Cartier Bresson, Georg Rodger i David Seymour. To je bio početak
fotografskog novinarstva

Death of a
Spanish
Loyalist,
1936.

“Ako Vam
fotografija
nije dobra,
niste bili
dovoljno
blizu”
Bob Campbell ,
Bill Genaust
Iwo Jima, 23.2.
1945.
Podizanja američke
zastave na ugaslom
vulkanu Suribachiju (23.
veljače 1945. godine).
To je bila druga
američka zastava koju
su američki marinci
podigli na toj uzvisini.

Zastavu znatno manjih

dimenzija su podigli
nešto prije teatralnog
podizanja velike
zastave. Neki od
marinaca koji su je
podizali zastavu poginuli
su baš na Iwo Jimi.

Danas je to jedna od
najpoznatijih ratnih
fotografija, koja je
osvojila Pulizerovu
nagradu i vjerojatno
najreproduciranija
fotografija svih vremena
Alfred Eisenstaedt (1898.-1995.)
V-Day, 1945.
DIGITALNI FOTOAPARATI
ULTRAKOMPAKTNI APARATI

• neizmjenjivi objektiv
• malih dimenzija
• mali svjetlosni senzor s relativno
velikom razina digitalnog
šuma
• jaka bljeskalica s lošom
kontrolom
• ograniĉena primjena,
zadovoljavajuće fotografije do
dimenzija 10x15cm
KOMPAKTNI APARATI
• neizmjenjivi objektivi
• amaterska i napredna klasa
ima nešto bolje performanse
od ultrakompaktih aparata
• male dimenzije svjetlosnih
senzora s primjetnom,
razinom digitalnog šuma
velika
• kvalitetnija optika na skupljim
modelima
• zadovoljavajuća kvaliteta
fotografije 10x15cm, bolji
modeli do A4 formata
PROSUMERI
• izgledom podsjećaju na
DSLR-ove
• relativno kvalitetna optika
širokog raspona ŢD
• nemaju pravo optičko traţilo
• po funkcijama i
mogućnostima skromniji od
DSLR-a
• aparati namijenjeni
ozbiljnijem amaterskom
fotografiranju, pogodni za
putovanja
MIRRORLESS APARATI
• u osnovi kompaktni aparat sa
mogućnosti zamjene
objektiva
• relativno kvalitetna optika
širokog raspona ŢD
• nemaju optičko traţilo
• po funkcijama i
mogućnostima vrlo sliĉni
DSLR-u
• aparati namijenjenim
ozbiljnijem amaterskom
fotografiranju, snimanju
videa, pogodni za putovanja
DIGITALNI SLR APARATI
(zrcalno-refleksni aparati)

• izmjenjivi objektivi raznih

performansi za sve vrste rada
• nema paralakse
• svjetlosni senzori s malom
razinom digitalnog šuma
• puno dodatne opreme
(vanjska bljeskalica, razni
priključci za daljinsko okidanje,
GPS, odgoĎeno i vremenski
programirano okidanje…)
• zaštićeni od utjecaja vlage i
prašine
SREDNJE FORMATNI DIGITALNI APARATI

• najbolje što trenutno postoji u

digitalnoj fotografiji
• koriste velike senzore sa
velikim brojem piksela
• namijenjeni profesionalcima
koji prodaju svoje fotografija
na metre, a cijena takvog
sustava je preko 200.000 kn
(samo za tijelo i jedan objektiv)
RAD DIGITALNIH FOTOAPARATA
 traţilo

senzor okidač

zatvarač ogledalo objektiv

 traţilo

senzor okidač

zatvarač ogledalo objektiv

 objektiv senzor

Kod kompaktnih digitalnih fotoaparata nije ugraĎeno zrcalo i

pentaprizma, a zatvarač je stalno otvoren pa svjetlo neprekidno i
nesmetano dolazi do senzora s kojeg se slika prenosi na straţnji
display (ekran). Ovakav način rada moguće je postići i kod
digitalnih SLR fotoaparata opcijom “Live View”.
Kod rangfinder fotoaparata slika u traţilu se, isto kao i kod SLR-a,
dobiva gledanjem kroz objektiv, ali sa drugačije postavljanim
sistemom zrcala. U svojoj osnovi oni jesu SLR aparati i na identičan
način nastaje fotografija kao i kod SLR-a. Prednost je u manjoj teţini
(nemaju petnaprizmu) i manjim dimenzijama.
DIJELOVI FOTOAPARATA
okidaĉ ugraĊena bljeskalica

traţilo
penta prizma
ili penta mirror

odabir
naĉina
rada

objektiv zrcalo zatvaraĉ senzor

SVJETLOSNI SENZORI
CMOS (engl. Complemetary Metal Oxide Semiconductor)
• jednostavna proizvodnja, troše i do 100 puta manje
energije u usporedbi s drugim senzorima
• jeftiniji za proizvodnju
• CMOS tehnologija nalazi se i u vrhunskim
profesionalnim fotoaparatima

BAYER MOZAIK
• sa RGB filterima
• dvostruko je više zelenih
piksela
CCD, SUPER CCD (engl. charge-coupled device)

• osjetljivi na tzv. blooming tj. prelijevanje viška energije

• troše i do 100 puta više energije za rad
• primjetan povećani digitalni “šum”

Dodatni razvoj ove vrste

senzora omogućio je
fotografiranje i na ISO 1600 bez
znatne pojave digitalnog šuma i
fotografije visoke kvalitete.

Povećan je dinamiĉki raspon,

pa fotoaparate sa Super CCD
senzorima APS ili srednje
formatne veliĉine vole fotografi
koji se bave vjenĉanjima.
FOVEON SENZORI

• umjesto Bayer uzorka, tri filtera (R,G,B) preko svih piksela

• vrlo sliĉan CMOS senzoru, no digitalna obrada fotografije u
samom aparatu bitno se razlikuje.
• odliĉne boje, nedostaje monokromatskih detalja, digitalni
šum primjetan, proizvodnja je skuplja od CMOS-a.

Foveon senzor
• senzor koji oponaša kolor film
• svaki piksel ima RGB filter, kao što kolor
film ima tri sloja – rezultat: ljepše boje
 DIGITALNI ŠUM
UTJECAJ ISO VRIJEDNOSTI I VELIČINE SENZORA
DIGITALNI ŠUM - na fotografiji vidimo točkice zelene,
plave, crvene i bijele boje, a oštrina fotografije je loša. Moţe
doći do djelomičnog gubitka boje i podizanja kontrasta
Uzrok nastanka digitalnog šuma je podizanje ISO vrijednosti
u kombinaciji sa:
• slabim svjetlosnim uvjetima
• lošim tipom svjetlosnog senzora
• malom veličinom (površinom) svjetlosnog senzora

Veliĉina svjetlosnog senzora

Senzor manjih dimenzija s npr. 12 miliona piksela imati će
više digitalnog šuma od senzora dimenzija 36x24mm (Full
Frame - FF) ili APS senzora s istim brojem piksela. Zašto?
Što je ISO vrijednost
digitalni fotoaparati imaju podesivu ISO vrijednost
(ekvivalent nekadašnjoj vrijednosti ASA za osjetljivost filma)
kojom “podiţemo osjetljivost” senzora na svijetlo

Što se dešava kada podiţemo ISO vrijednost?

• kao i kod radio prijemnika kada ne čujemo zvuk, povećamo
glasnoću
• slično se dešava u pojačalu digitalnog fotoaparata kada
podiţemo ISO vrijednost. Signal koji je nastao na svakom
pikselu se pojaĉava kako bi mogao tvoriti djelić fotografije
• kada piksel nije dobro osvijetljen, imamo loš signal koji
se takoĎer pojačava. Tada vidimo na tom pikselu boju
njegovog filtera (crvena, plava ili zelena). Tako nastaje
digitalni šum
Fotografirano sa kompaktnim aparatom, mali senzor, 12MPx (CCD)
Osim povećanja digitalnog šuma primjetan je gubitak boje i povećanje kontrasta.

ISO 80 ISO 800 ISO 1600

Fotografirano s DSLR-om, Full frame senzor, 12 MPx (CMOS)
Kontrola digitalnog šuma neusporedivo je bolja, nema podizanja kontrasta niti
gubitka oštrine

ISO 100 ISO 800 ISO 3200

Kako izbjeći pojavu digitalnog šuma?

• koristiti najmanju moguću ISO vrijednost koja osigurava

dovoljno dobro vrijeme ekspozicije
• kod kupnje fotoaparata obratiti paţnju na veličinu
svjetlosnog senzora (FF ili APS bio bi najbolji odabir)
• danas se najvećim dijelom ugraĎuje CMOS tip svjetlosnog
senzora (potrebno provjeriti prije kupnje)
• kada ćemo morati podizati ISO vrijednost, smanjenje
digitalnog šuma na fotografijama moguće napraviti u
fotoaparatima preko opcije REDUKCIJA ŠUMA i to u
nekoliko razina
• digitalni šum moguće je do neke mjere ukloniti i
programima za obradu fotografije. Neizbjeţan je
gubitak detalja i dijelom oštrine fotografije
Ako reduciramo digitalni šum u fotoaparatu ili kasnije na
računalu, uvijek treba paziti koju količinu šuma “skidamo”,
jer se moţe dogoditi da ćemo na fotografiji izgubiti previše
detalja
OBJEKTIVI
• objektiv je optiĉka naprava koja analognu sliku prenosi
do svjetlosnog senzora ili površine filma, koja se dalje
elektronskim (ili kemijskim putem) obraĎuje i čini vidljivom

• objektivi su uz svjetlosni senzor najodgovorniji za

kvalitetu fotografije
• noviji objektivi, osim optiĉkih elemenata, u sebi
imaju ugraĊene motore AF sistema, zoom i
stabilizaciju slike (različiti proizvoĎači imaju i
različite nazive tih sustava)

• SVJETLOSNA MOĆ objektiva, pokazuje koliko

svjetla objektiv najviše propušta i što je još moţda
vaţnije, iz toga podatka moţemo zakljuĉivati o
kvaliteti slike koju će prenijeti na svjetlosni senzor ili
film.

• što je otvor objektiva (blende) veći to govorimo o

svjetlosno jaĉem objektivu
• objektivi imaju u sebi ureĎaj, blendu, sastavljena je od u
krug sloţenih metalnih listića (obiĉno ih je 6-8, moguće
i više) koje moţemo skupljati ili širiti
• koristi se za regulaciju količine svjetla, ali i za odreĎivanje
polja dubinske oštrine
Otvor objektiva (blenda) oznaĉava se brojevima:
1, 1.4, 2, 2.8, 4, 5.6, 8, 11, 16, 22, 32 …
IzmeĊu dva broja je toĉno dvostruka koliĉina svjetla koju
će objektiv propustiti do svjetlosnog senzora ili filma.
Ovakva skala vrijednosti otvora objektiva nalazi se na
starijim objektivima, moderni digitalni fotoaparati daju još
dvije vrijednosti izmeĎu dvije oznake otvora objektiva za
bolju kontrolu svjetla.
Treba zapamtiti: što je broj veći to je otvor objektiva manji
OZNAKE NA OBJEKTIVIMA

Prstena za fokusiranje

Skala u m/ft udaljenosti

motiva

Oznaka raspona ţarišnih

duljina i maksimalnog otvora
objektiva
Prsten za zumiranje
(promjenu ţarišne duljine)

Oznake ţarišnih duljina

OZNAKE NA OBJEKTIVIMA

Serijski broj (moţe biti i na

drugom dijelu tijela objektiva)

Maksimalni otvor objektiva

(blenda)

Oznaka raspona ţarišnih

duljina ili samo jedne ţarišne
duljine

ProizvoĎač

Na prednjem dijelu (ili nekom drugom mjestu na tijelu

objektiva) nalazi se i oznaka Ø (xx) mm:
Npr. Ø 58mm – označava promjer filtera (ili nekog drugog
dodatka) koji se moţe montirati na objektiv
 UREĐAJI NA OBJEKTIVIMA

Prekidač za AF i Manualno fokusiranja

Prekidač za paljenje / gašenje VR funkcije

OdreĎivanje stupnja djelovanja VR opcije

Gumb za zaključavanje prstena zumiranja

Stakla objektiva imaju ANTIREFLEKSNI premaz koji
smanjuju refleksije unutar objektiva kao i na vanjskim
lećama (imaju oznaku MC, SMC…).

Zoom objektivi danas su potpuno razvijeni i gotovo nema

razlike u kvaliteti fotografija dobivenih zoom-ovima i
objektivima sa fiksnom ţarišnom duljinom.

Po kriteriju ţarišne duljine

objektive dijelimo:
• širokutni
• normalni
• uskokutni ili teleobjektivi
• Normalni objektivi su svi oni
koji imaju ţarišnu duljinu 50mm i
pokrivaju vidni kut od oko 45°
• Širokokutni objektivi su od 8 do
45mm ţarišne duljine i pokrivaju
kut gledanja od 180°do 45°
• Uskokutni objektivi ili
teleobjektivi imaju ţarišnu
duljinu od oko 70mm na više i
pokrivaju kut gledanja od
pribliţno 60° pa sve do objektiva
ţarišne duljine od 2000mm koji
pokrivaju kut gledanja od svega
1-2°.
 200mm
30mm
24mm
15mm 50mm
100mm
70mm
15mm
135mm

24mm

30mm

50mm

70mm 100mm 135mm 200mm

KAKAV OBJEKTIV NABAVITI?
• bolje je ulagati u kvalitetne i svjetlosno jake objektive
(raspon ŢD 1:3 kod zoom objektiva, otvor blende 4, 3.5,
2.8, 2.0, 1.8, 1.4, 1.2)
• za poĉetak dobro je nabaviti jedan zoom objektiv
srednjeg raspona ŢD, npr. 18-105, 24-85, 24-70 i slično
• nemojte kupovati skupe objektive na poĉetku, moguće
je da ćete mijenjati marku fotoaparata, pa tako i objektiva
• kada se odluĉite za neku vrstu fotografije, nabavite i
prikladne objektive
• postoje tzv. “treći proizvoĊaĉi” objektiva, npr. Sigma,
Tamron,…objektivi su jeftiniji, a kvalitetu pojedinog
modela dobro je provjeriti prije kupnje
PEJSAŢNA FOTOGRAFIJA - objektivi raspona ŢD od 18 do 70mm
SPORTSKA FOTOGRAFIJA – širokokutni i teleobjektivi
PORTRETNA FOTOGRAFIJA – objektivi sa ŢD od 85 do 135mm
LIVE FOTOGRAFIJA – širokokutni i teleobjektivi
CLOSE-UP I MACRO FOTOGRAFIJA – macro objektivi min. ŢD 100mm
MODNA FOTOGRAFIJA - širokokutni i teleobjektivi
REKLAMNA FOTOGRAFIJA – sve vrste objektiva
KATALOŠKA FOTOGRAFIJA – objektivi raspona ŢD od 18 do 70mm
NOVINSKA FOTOGRAFIJA - sve vrste objektiva
FOTOGRAFIJE INTERIJERA - objektivi raspona ŢD od 18 do 70mm
FOTOGRAFIJE ARHITEKTURE – obični širokokutni i tilt-shift objektivi
okidaĉ ugraĊena bljeskalica

traţilo
penta prizma
ili penta mirror

odabir
naĉina
rada

objektiv zrcalo zatvaraĉ senzor

ZATVARAĈ - elektronski kontroliran mehanički ureĎaj koji,
otkriva površinu svjetlosnog senzora na odreĊeno
vrijeme, ovisno o koliĉini svjetla koja je propuštena
kroz otvor objektiva (blendu), kako bi se dobila
korektno osvijetljena fotografija.
Trajnost zatvaraĉa testira
proizvoĊaĉ i taj podatak
navodi u tehniĉkim
specifikacijama
fotoaparata.

Npr. kod DSLR aparata

najbolje kvalitete danas je to
600.000 ciklusa, nešto niţe
klase 150.000 do 300.000
dok je kod tzv. “entri level”
aparata 100.000 ili manje.
• vremenom (brzinom) zatvaraĉa regulirat ćemo da li će
motiv u pokretu koji fotografiramo biti na fotografiji
“zamrznut” ili će biti mutan, odnosno u kojoj mjeri će se
očitovati zamućenost (veća ili manja)
• ako ţelite sigurno “zamrznuti” motiv koji je u pokretu,
neka brzina zatvaraĉa ne bude manja od 1/500 sek.
VRIJEME (BRZINA) ZATVARAĈA
Vremena (brzina) zatvarača označavaju se:
B- Bulb – dok god drţite pritisnut gumb okidača svjetlosni
senzor ili film će biti osvjetljivan
30, 15, 8, 4, 2, 1 – oznake punih sekundi.
Na digitalnim aparatima oznake punih sekundi izgledaju npr.
ovako 15”

2, 4, 8, 15, 30, 60, 125, 250, 500, 1000, 2000, 4000, 8000 –
oznake dijelova sekunde s kojima ćete i najčešće raditi.
Pravilno pisanje ovih oznaka bi bilo 1/2 ; 1/4 ; 1/8 ;....itd.
Radi praktičnosti u izgovoru se izostavlja razlomak, ali na
nekim digitalnim aparatima oznake vremena na ekranu
izgledaju npr. 1/15 ili 15
Dugo vrijeme nastanka fotografije – mala brzina zatvarača
Kratko vrijeme nastanka fotografije – velika brzina zatvarača
F 11
15”
ISO 100
EKSPOZICIJA
EKSPOZICIJA- je neka kombinacija
• otvora objektiva kojima reguliramo količinu svjetla i
• vremena (brzine) zatvaraĉa kojima reguliramo koliko
dugo će svjetlo osvjetljavati površinu svjetlosnog senzora
(ili filma)

PRAVILNA EKSPOZICIJA- je ona kombinacija blende

(otvora objektiva) i vremena (brzine) zatvaraĉa koja će za
odreĊenu koliĉinu svjetla osigurati dovoljno dugo
osvjetljavanje svjetlosnog senzora (ili filma) za korektnu
fotografiju ( u tehničkom smislu).

Za elemente ekspozicije vaţna su dva elementa:

1. vrijeme (brzina) zatvarača
2. otvor objektiva (blenda)
Za odreĎivanje dobrih elemenata ekspozicije sluţi nam
SVJETLOMJER koji je u graĎen u tijelo fotoaparata.
Prema koliĉini izmjerenog svjetla, namještenom otvoru
objektiva (blendi) i brzini (vremenu) zatvaraĉa,
svjetlomjer će nam pokazati da li su podešene
vrijednosti korektne ili ne, odnosno da li će fotografija
biti presvejtla ili pretamna.

Pravilno namještanje otvora

objektiva (blende) i brzine
(vremena) zatvrača moţe biti
potpuno automatski,
poluautomatski ili moţemo
sve elemente podešavati sami
konzultirajući podatke koje će
nam dati svjetlomjer.
Kod DSLR fotoaparata ovisno o
modelu i proizvoĎaču, elementi
eksplozije mogu se vidjeti na
straţnjem displeju, u traţilu
aparata ili na gornjem displeju.
Kod ultra kompaktnih, kompaktnih,
prosumer i mirrorless fotoaparata
cijeli je niz varijanti prikaza elementa
ekspozicije i pomoći kod podešavanja
na korektne vrijednosti. Sve ovisi o
proizvoĎaču i modelu fotoaparata.
NAĈINI RADA FOTOAPARATA
 PRIORITET BLENDE (A)
poluautomatski način rada
fotoaparata u kojem
samostalno odabiremo otvor
blende (otvor objektiva), a
računalo fotoaparata samo
odreĎuje brzinu zatvarača
ovisno o količini svjetla koju je
izmjerio svjetlomjer.

U slučaju da za odabranu vrijednost otvora objektiva (blende)

računalo fotoaparata ne moţe pronaći brzinu zatvarača (npr.
pokušavate fotografirati u potpunom mraku ili direktno u veliki
izvor svjetla), pojaviti će se poruka “Low” ili “High”. Tada je
potrebno promijeni otvor objektiva i/ili ISO vrijednost.
 PRIORITET ZATVARAĈA (S)
poluautomatski način rada
fotoaparata u kojem samostalno
odabiremo brzinu zatvaraĉa, a
računalo fotoaparata samo
odreĎuje vrijednost otvora
objektiva (blende) ovisno o
količini svjetla koju je izmjerio
svjetlomjer.
U slučaju da za odabranu vrijednost brzine zatvarača
(blende) računalo fotoaparata ne moţe pronaći veličinu
otvora objektiva (npr. pokušavate fotografirati u potpunom
mraku ili direktno u veliki izvor svjetla), pojaviti će se poruka
“Low” ili “High”. Tada je potrebno promijeni brzinu zatvarača
i/ili ISO vrijednost.
 PROGRAM (P)
odličan način za brzi rad i to
prije svega zbog mogućnosti
izbora ekvivalentnih
ekspozicija, neovisnog
podešavanja WB i ISO
vrijednosti.

Podesimo fotoaparat na P način rada, a zatim kotačićem

biramo, gledajući u straţnji / gornji displej ili traţilo,
kombinaciju otvora blende i brzine zatvarača koja nam je
potrebna. Računalo fotoaparata će, kako pomičemo kotačić,
stalno nuditi kombinacije elemenata ekspozicije
(ekvivalentne ekspozicije *).
Primjer ekvivalentne ekspozicije:
Izmjerene vrijednosti za korektnu ekspoziciju su:
otvor objektiva (blenda): F/5.6
vrijeme (brzina) zatvaraĉa:1/125 sek. ili samo 125
Ţelimo raditi, iz nekog razloga, sa većim otvorom objektiva
(blendom), F/4. Kako ne bi došlo do preeksponiranosti
fotografije, morat ćemo podesiti vrijeme (brzinu)
zatvaraĉa, u ovom sluĉaju smanjit ćemo za jedan korak
(jer smo povećali otvor objektiva za jedan koraka).
Sljedeća manja brzina zatvaraĉa, u našem primjeru, je
1/250 sek. ili samo 250.

Nova korektna i ekvivalentna ekspozicija bi bila:

otvor objektiva: F/4
brzina zatvarača: 1/250,
ili kraće napisano: F4 i 250.
MANUAL (M)
Podesimo fotoaparat na M
način rada (mod). Jednim od
kotačića podešavamo otvor
objektiva (blendu), a drugim
vrijeme (brzinu) zatvarača.
Elementi će biti podešeni na
pravilnu ekspoziciju kada je
klizač svjetlomjera na nuli (“0”)
ili u sredini skale.
Za korektnu ekspoziciju odabranog
kadra pratimo SVJETLOMJER, koji
će nam pokazivati koliki je odmak u
PREEKSPONIRANOST odnosno
PODEKSPONIRANOST od korektne
ekspozicije.
Preeksponirano za 1 blendu
Fotografija će biti svjetlija i postoji
opasnost da će najsvjetliji dijelovi
“pregorjeti”.
Za korektnu ekspoziciju potrebno je
povećati brzinu za jedan korak
(1/250) ili zatvoriti blendu za jedan
korak (F8).
Podeksponirano za 1 blendu
Fotografija će biti tamnija i postoji
opasnost da će najtamniji dijelovi
postati crne mrlje.
Za korektnu ekspoziciju potrebno je
smanjiti brzinu za jedan korak (1/60)
ili otvoriti blendu za jedan korak
(F4).
POLJE DUBINSKE OŠTRINE (DOF)
Otvorom objektiva (blendom) reguliramo još jedan vrlo vaţan
element za fotografiju, a to je polje DUBINSKE OŠTRINE (DOF).
Kada usmjerimo fotoaparat u neki motiv, obavimo fokusiranje i
postavimo elemente ekspozicije, tada smo i odredili koliko će od
motiva koji fotografiramo biti oštro na fotografiji.
Potrebno je zapamtiti nekoliko jednostavnih uputa kao dobre
smjernice i bez izraĉunavanja polja dubinske oštrine:
-što je otvor objektiva veći (manji F broj blende) to je polje
dubinske oštrine pliće (kraće).
-polje dubinske oštrine biti će veće što je otvor objektiva
manji (veći F broj blende)
-što je motiv bliţe objektivu smanjuje se i polje dubinske
oštrine i obrnuto
 Polje dubinske oštrine rasporeĊeno je
tako da se njegova 1/3 proteţe ispred
toĉke fokusa, a 2/3 iza toĉke fokusa.
Za kontrolu dubinske oštrine opremljeni
su NEKI aparati DSLR i analogni (filmski)
SLR.
TOĈKA FOKUSA
Pritiskom da gumb DOF, kadar će se u
traţilu zatamniti i biti će vidljivo polje
oštrine oko toĉke na koju je izoštren
objektiv.
Kontrola polja dubinske oštrine razlikovati
će fotografe, jer je to jedan od vaţnijih
elemenata kreativnog izričaja u fotografiji.
 Polje dubinske oštrine u praksi

Što je površina senzora digitalnog fotoaparata manja, to će polje dubinske

oštrine biti veće, što korisnike kompaktnih fotoaparata moţe ograničavati u
kreativnom fotografskom radu.
UPOTREBA ISO VRIJEDNOSTI
Digitalni fotoaparati imaju podesivu ISO vrijednost
(ekvivalent nekadašnjoj vrijednosti ASA za osjetljivost filma)
koja oznaĉava osjetljivost senzora na svijetlo. ISO 100 se
uzima kao osnovna vrijednost mada ima i fotoaparata koji
nude ISO 80, 64 ili čak ISO 50.

Osjetljivost se moţe povećati na ISO 200, 400 i 800 na

gotovo svim aparatima, napredniji kompaktni fotoaparati
nude do ISO 6400 ili 12800.

Poluprofesionalni, pogotovo profesionalni DSLR aparati

imaju mogućnost podešavanja ISO vrijednosti i preko
51.200
Pune ISO vrijednosti su:
100, 200, 400, 800, 1600, 3200, 6400, 12800, 25600...

Podizanjem ISO vrijednosti za jedan korak podiţemo

“osjetljivost” senzora za dvostruku vrijednost. Obrnuto
je ako vrijednost ISO smanjujemo za jedan korak pune
vrijednosti.

Digitalni fotoaparati ponuditi će još dvije vrijednosti izmeĎu

npr. ISO 100 i 200 (125, 160), što nam omogućava finije
podizanje ISO vrijednosti do potrebne razine.

Pojaĉalo će neizbjeţno pojaĉavati i elektronski šum koji

je neizbjeţan na svakom elektronskom ureĎaju.
 Namjestimo npr. na brzinu zatvaraĉa (ili
vrijeme nastanka fotografije) na
vrijednost 1/60 sek. Svjetlomjer u ovom
primjeru pokazuje -2 blende. Kako bi
smo dobili pravilno eksponiranu
(osvjetljenju) fotografiju, a pod uvjetom
svjetlomjer pokazuje -2 blende da ne moţemo više ništa više napraviti
(otvoriti više blendu ili dodati više svjetla)
-1 -2
i ţelimo fotografirati iz ruke, potrebno je
podići ISO vrijednost.

ISO vrijednost ćemo u ovom ISO 100 – namještena vrijednost

primjeru podići za 2 pune vrijednosti
Podignuti za 2 pune vrijednosti jer
jer svjetlomjer pokazuje -2. U slučaju svjetlomjer pokazuje -2 blende
da pokazuje -3, tada bi ISO podizali za
3 pune vrijednosti. 200 – prva puna vrijednost
400 – druga puna vrijednost
Ako je ISO vrijednost bila na 100, tada
ćemo u ovom primjeru podići ISO na
400 (200 prvi puna vrijednost, 400
druga puna vrijednost). Svjetlomjer će svjetlomjer pokazuje “0”
pokazivati na nulu, odnosno pravilno
podešenu ekspoziciju.
IZOŠTRAVANJE KADRA
(FOKUSIRANJE)
• u poĉetcima izbjegavaju neoštre fotografije i to iz
više razloga
• mutna fotografija neće se svidjeti fotografu, a
vjerojatno niti bilo kome drugom
• potrebno je nauĉiti i potpuno usvojiti pravilno
izoštravanje kadra
• svi današnji digitalni fotoaparati, pa i noviji analogni,
opremljeni su sustavom automatskog izoštravanja ili
AUTO FOKUSOM

FOKUSIRATI (IZOŠTRITI) znaĉi podesiti objektiv tako

da nam prizor ili motiv koji ţelimo fotografirati izgleda
oštro, s jasnim detaljima koji su ukljuĉeni u fotografiju.
Sustav AUTO FOKUSA (AF) vrlo se jednostavno koristi, a za
pokretanje izoštravanja potrebno je napraviti sljedeće:
• usmjerite svoj fotoaparata prema motivu koji ţelite fotografirati
• lagano pritisnite tipku okidaĉa dok ne osjetite prvi manji
otpor, zaustavite pritisak i malo pričekajte dok AF sustav ne
izoštri kadar u odabranoj (ili središnjoj) točki AF
• kada je kadar izoštren fotoaparat će vas o tome obavijestiti.
Kod kompaktnih aparata obično kvadrat AF toĉke promjenu
boju iz crvene u zelenu, aparat moţe dati i jedan kratki zvučni
signal.
• Kod DSLR aparata, u donjem dijelu traţila sa lijeve ili desne
strane nalazi se puni krug (ili već neka druga oznaka), koja
će zasvijetliti kada je kadar izoštren. Obično se još i zasvijetli
AF točka (ili točke) i dobije se kratki zvučni signal.
Kada ste dobili potvrdu AF sustava o izoštrenosti kadra,
lagano i kontinuirano nastavite pritiskati gumb okidaĉa
na fotoaparatu kako bi napravili fotografiju.

AF sustav u velikoj većini slučajeva radi odlično i u

velikoj mjeri olakšava ţivot fotografima, no postoje
situacije kada i on uspijeva zakazati, a to su prije
svega:
-vrlo tamni i vrlo svijetli motivi bez teksture
-motiv bogate teksture koji ispunjava cijeli kadar
-vrlo blizu postavljena dva objekta dobrog kontrasta
-kadar prošaran okomitim/vodoravnim linijama

Kada AF sustav ne moţe pronaći toĉku na koju će

izoštriti kadar, o tome će fotoaparat obavijestiti
fotografa.
Kod kompaktnih i ultrakompaktnih fotoaparata i sliĉnih,
kvadrat (ili krug) koji predstavlja točku fokusiranja, promijeniti
će boju iz crvene u zelenu, a ovisno o modelu i proizvoĎaču
moguća su upozorenja zvukom

Kod DSLR fotoaparat,

indikator izoštrenosti
nalazi se na lijevoj ili
desnoj donjoj strani u
traţilu fotoaparata. Kada
je fotografija izoštrena,
oznaka će kontinuirano
svijetliti. Ovisno o modelu i
proizvoĎaču fotoaparata,
moguća su još upozorenja
zvukom.
Uz ovaj sustav povezan je i broj AF toĉaka,kod boljih
modela moguće izabrati toĉku u kojoj ţelimo da nam AF
izoštrava, moţemo odabirati grupu ili čak sve točke AF
sustava.

Veći broj AF toĉaka omogućava veću kontrolu

izoštravanja bez tzv. prekadriranja, a time se i povećava
sigurnost za dobivanje savršeno oštrene fotografije
AF sustav u pravilu moţe raditi na nekoliko načina, a moţe se
potpuno isključiti, tako da fotograf izoštrava ručno
AF-S (Auto Focus Single) ili AF One Shut (Canon)
pritiskom na gumb okidača fotoaparat će fokusirati u zadanoj
ili odabranoj AF toĉci. Postupak se ponavlja za svaku iduću
fotografiju.
AF-C (Auto Focus Continuous ) ili AI Servo (Canon)
pritiskom na gumb okidača fotoaparat će fokusirati u
zadanoj ili odabranoj AF toĉci ili grupi toĉaka. U koliko
doĊe do pomicanja fotoaparata ili motiva, AF sistem
će kontinuirano fokusirati za odabrane AF toĉke ili
grupe točaka
Kod boljih fotoaparata postoji i
TRACKING AF sustav koji radi
samo u AF-C naĉinu fokusiranja.
AF sustav počinje pratiti motiv u
koliko se on počinje pomicati i prati
ga sve dok se nalazi u kadru
MF (Manual Focus) ili skraĉeno M
Iskljuĉivanje AF sustava i ruĉno izoštravanje kadra.
Iako bi se na prvi pogled ova opcija mogla uĉiniti
nepotrebnom, koristi se u sluĉajevima kada AF sustav
ne moţe fokusirati iz nekog razloga ili na kada na DSLR
aparatima koristimo objektive koji nemaju AF opciju.
NAĈINI MJERENJA SVJETLA

92
Multisegmentno mjerenje svjetla
Kod ovog načina mjeri se svjetlo ĉitavog kadra, a
konačno vrijednost izračunat će računalo fotoaparata.
Kadar je, ovisno o vrsti fotoaparata i ugraĎenom
senzoru svjetlomjera, podijeljen u nekoliko
segmenata, mjeri se vrijednost svakog dijela, a
konaĉna vrijednost je prosjek svih izmjerenih
vrijednosti.
Ovakav način mjerenje svjetla odgovarati će u gotovo
90% sluĉajeva i dati će bolje rezultate od mjerenja
svjetla u širem središnjem prostoru objektiva (centralno
mjerenje svjetla).

93
Centralno mjerenje svjetla
Ovakav način mjerenja svjetla naziva se još i mjerenje u
širem središnjem polju.
Očitava se vrijednost svjetla u cijelom kadru, no
naglasak je na dio kadra koji je bliţi središnjem dijelu.
Kod ovakvog mjerenja moţe doći do “pogreške”, pa tako
npr. moţe biti zanemareno svjetlo podruĉje kadra koje
se ne nalazi blizu središta motiva koji ţelimo
fotografirati.
I ovakav način mjerenja svjetla moţe biti dobar ukoliko je
tonski kadar ujednaĉen. U suprotnom povećava se
mogućnost “pogreške” i potrebno je napraviti kompenzaciju
ekspozicije.

95
Toĉkasto ili spot mjerenje svjetla
Dosta se rijetko upotrebljava no i ovakav način ima svoju
primjenu. Ako koristimo spot mjerenje, tada će svjetlomjer
mjeriti svjetlo u vrlo uskom krugu samog središta kadra,
zanemarujući ostale dijelove motiva.
Obično se koristi kada se ţelimo izmjeriti svjetlo na vrlo
malom motivu ili motivu koji se nalazi u protusvjetlu
Vrijednosti izmjerenog svijetla će biti dobre ukoliko je
motiv srednjih tonova (ujednaĉenog kontrasta). U
suprotnom, korekcija ekspozicije će biti nuţna za
dobivanje tehnički korektno eksponirane fotografije.

98
U praksi
U najvećem broju sluĉajeva mjeriti ćemo svjetlo
multisegmentno, jer će nam računalo fotoaparata tako
osigurati najbolje moguće mjerenje svjetla za odreĎeni motiv.
Centralno i spot mjerenje svjetla u praksi se koristiti vrlo
rijetko. Spot mjerenje bi došlo u obzir samo kod makro
odnosno close-up fotografije ili kod fotografiranja u
protusvjetlu.
Kod centralnom mjerenja gotovo uvijek je potrebno raditi
odreĊene korekcije ekspozicije ili mjerenje višestrukih
ekspozicija, pa je već iz toga razloga nepraktično.

102
MEMORIJSKE KARTICE
xD-Picture kartica

Memory Stick

Micro/Mini SD
kartica

SD kartica CF kartica
Memorijske kartice za fotoaparate trebalo bi:
• formatirati u fotoaparatu prije prve upotrebe
• brisati fotografije /filmove na fotoaparatu
• ne dodavati sadrţaje preko PC/MAC-a
• za skidanje sadrţaja bolje je koristiti ĉitaće kartica
(bolje kvalitete i veće brzine) od spajanja fotoaparata
kabelom direktno na računalo

Nakon nekog vremena, kartice je potrebno “očistiti” od

svih sadrţaja te ponovno formatirati u fotoaparatu.

Memorijske kartice koristite uvijek u istom fotoaparatu.

FORMATI ZAPISA FOTOGRAFIJE
JPG je format koristimo kad radimo manja povećanja, kod
fotografija za raĉunalne aplikacije, za gledanje na monitoru
ili televizoru, kada je potrebna brzina i kad smo ograničeni
kapacitetom memorijske kartice.
• JPG se naziva i lossy format, jer se obradom trajno
smanjuje kvaliteta izvornih podataka
• za obradu JPG-a najbolje je koristiti postavke u
fotoaparatu Super Fine, Fine, HQ i sl. za maksimalnu
kvalitetu fotografija.
• bolje je smanjiti veliĉinu i fotografirati u najboljoj
kvaliteti JPG obrade, nego obrnuto
• najveća prednost JPEG-a (JPG-a) je univerzalnost i
raširenost primjene. Sve platforme podrţavaju JPG format
zapisa.
TIFF (kratica od engl.: Tagged Image File Format)
Format za ispis i tisak visoke definicije boja. Neki digitalni
fotoaparati imaju mogućnost obrade i zapisa u TIFF
formatu koji je nekada predstavljao standard u grafiĉkoj
industriji.
• najveća prednost TIFF-a je što se, kao i JPG, moţe
koristiti na svim raĉunalnim platformama i svim
programima za obradu fotografija.
• to je format u kojem su fotografije obraĊivane prema
postavkama na fotoaparatu, pa su nepovratno izgubljeni
izvorni podaci koje je senzor fotoaparata zabiljeţio.

• TIFF datoteke su najveće od svih formata i stoga TIFF

nije nimalo praktiĉan za svakodnevnu uporabu.
RAW je format u kojemu fotoaparat biljeţi SVE podatke
koje je digitalni senzor “vidio”. Kada nam je potrebna
najveća moguća kvaliteta koju moţe zabiljeţiti naš
fotoaparat, fotografirati ćemo u RAW formatu.
• najveći nedostatak RAW-a je što nije univerzalni format
već zahtjeva posebne računalne programe za obradu.
• na trţištu postoji ĉitav niz programa za obradu RAW
datoteka. Tehnologija napreduje i svaka nova inaĉica
raĉunalnog programa izvlaĉi sve više podataka iz
sirove RAW datoteke, pa ne iznenaĎuje činjenica da
suvremeni RAW pretvaraĉi mogu “izraĉunati” ljepše
fotografije s manje šuma i više detalja.
PRIMJENA U PRAKSI
Spremajte fotografije u RAW formatu vašeg fotoaparata
jer je to najbolje što moţete dobiti od ureĊaja koji mora
zabiljeţiti neponovljive trenutke vremena. RAW je digitalni
“negativ” koji vam jamĉi da ćete iz pohranjenih
podataka moći “izvlaĉiti” bolje fotografije u budućnosti,
jer su programi za obradu sve bolji.

RAW podatke moţete obraditi u 8, 12 ili 14 bitnoj dubini

boja, a ako ţelite fotografije malih dimenzija ili za
gledanje na monitoru, projektoru ili televizoru. pohranite
ih u sRGB prostoru boja s kojim su kompatibilni mnogi
ureĊaji, pa se vaše fotografije mogu podjednako dobro
prikazati na mnogim izlaznim ureĎajima.
Ţelite li izraditi velika povećanja i vrhunski ispis,
obraĎene RAW fotografije pohranite u najvećoj
razluĉivosti kao 16 bitni TIFF u ProPhoto RGB prostoru
boja. To vam jamči najširi dostupni raspon (dubinu, tj.
broj) boja.

Prije nego što krenete u pripremu fotografija za ispis,

raspitajte se kod servisa kod kojega namjeravate
zatraţiti uslugu izrade fotografija, koje karakteristike
mora imati datoteka i kako ju je potrebno pripremiti za tisak.
SVJETLO
BOJA SVJETLA povezana je sa valnom duljinom
elektromagnetskog zraĉenja koje mi doţivljavamo kao
svjetlo i boje koje svakodnevno vidimo
Fotografija u vidljivom spektru Fotografija u infracrvenom spektru
Fotografija u vidljivom spektru Fotografija u UV spektru
• boja svjetla ovisiti će o izvoru svjetlosti, odnosno da li
je umjetno ili prirodno svjetlo.

• boja svjetlosti mjeri se u stupnjevima Kelvina, a

digitalni aparati u stanju su (barem većina) mjeriti
od 2.500 do 10.000 Kelvina.
• kod automatskog mjerenja boje svjetla (na
fotoaparatima je to oznaka Auto WB ili AWB) obiĉno
se vrijednosti kreću od 3.000 do 7.000 Kelvina.

• prirodni izvor svjetla je sunce. Ovisno o dobu dana i

atmosferskim prilikama boja se mijenja, a mi te
razlike ne primjećujemo.
Predveĉer boja prirodnog
svjetla je topla, od 2.000
do 3.500 Kelvina, odnosno
dati će nam crvenije
tonove fotografije (ako je
fotoaparat namješten na
5.400 Kelvina što je
temperatura danjeg svjetla
za sunčana dana oko
podneva, sa nešto oblaka
na nebu).

Kasnije ujutro, oko podneva i u rano poslijepodne boja

svjetla je hladnija (plavkasta) i iznosi oko 4.500 Kelvina.
Za oblaĉna dana temperatura svjetla će biti oko 6.500, dok
će u vrijeme maglice biti oko 6.000 Kelvina. Temperatura
plavog neba bez oblaka je izmeĊu 10.000-15.000 Kelvina.

UMJETNI IZVORI SVJETLA daju razliĉite boje, odnosno

temperature ili valne duljine svjetla. Ovisno o namjeni i jačini
izvora svjetla njihova se temperatura mijenja i to prema
sljedećim okvirnim vrijednostima:
1500 – plamen svijeće – jarko crveno svjetlo
2600 – kućna ţarulja 40W – crveno svjetlo
2800 -kućna ţarulja 60W – crveno i ţuto svjetlo
2900 - kućna ţarulja 100W – crveno i ţuto svjetlo
3000 – halogene ţarulje niskog napona – ţuto i zeleno svjetlo
5400 – korigirana elektron. bljeskalica – normalni raspon boja
6000 – nekorigirana elektroniĉka bljeskalica – plavkasto svjetlo
Podešavanje balansa bijele boje (WB)
Kod digitalnih fotoaparata podešavanje WB-a
moţe se napraviti na nekoliko naĉina:

- Automatski WB je praktično ali ne i uvijek najbolje

rješenje
- Ako fotografiramo u studijskim uvjetima s
kvalitetnom studijskom flash rasvjetom, WB
podešavamo ruĉno na vrijednost 5400 Kelvina
(za Nikon korisnike preporučamo postaviti WB na
5.000 Kelvina)
- Kod fotografiranja sa vanjskom bljeskalicom WB
postaviti na oznaku “munje” koje obiĉno ima
vrijednost od 6.000 Kelvina (bolja je opcija
postaviti na oznaku “sunce” odnosno 5.400 Kelvina)
- U situacijama s miješanom rasvjetom, uputno je
koristiti opciju CUSTOM. Aparat će izmjeriti točku
bijele boje prema situaciji u kojoj fotografiramo.
Utjecaj podešenosti WB na fotografiju

Korektno podešen WB, boje su realne WB podešen na vrijednosti veće od 6000 °K, boje su pretople

WB podešen na 3500 °K, boje su prehladne WB podešen na AUTO , utjecaj različite vrste rasvjete
DRŢANJE FOTOAPARATA
Najĉešći uzrok nenamjerno izraĎenih mutnih fotografija, je
pomicanje fotoaparat u trenutku pritiskanja na gumb
okidaĉa aparata.
• kod nepravilnog drţanja fotoaparata teţina nije
rasporeĎena na obje ruke podjednako, aparat ne stoji
dovoljno ĉvrsto, pa u trenutku pritiska na gumb okidača
vrlo lako dolazi do pomicanja cijelog aparata
• razlog je i „tvrdo“ okidanje ili naglo i jako pritiskanje
gumba okidaĉa. U tom slučaju i pravilno drţanje neće
biti od velike pomoći, jer sila koja se stvori na jednoj strani
gotovo uvijek pomakne aparat upravo u najkritičnijem
trenutku, pri osvjetljavanja filma ili senzora.
• ruĉno fokusiranje ili MF (Manual fokus) takoĎer moţe biti
jedan od uzroka mutnih fotografija, naravno ako se to ne
napravi kako treba.
• vrijeme odziva zatvaraĉa (od trenutka pritiska na gumb
okidača pa do završetka osvjetljavanja senzora) kod
kompaktnih digitalnih aparata je duţe nego kod DSLR-a. U
svakom slučaju i to treba uzeti u obzir kod fotografiranja.
• postoji još jedna nevolja tehničke naravi, a ukratko bi je mogli
opisati kao probleme s objektivom i senzorima. Ako aparat
uporno daje mutne fotografije, vjerojatno je u pitanju kvar
objektiva i/ili AF senzora. No prije odlaska u servis,
provjerite da li su leće objektiva ĉiste i bez mrlja ili je
moţda aparat ili objektiv podešen na ruĉno fokusiranje
(MF)
Pokušajte slijediti nekoliko sljedećih pravila:

• ako je brzina zatvaraĉa manja od 1/60 sekunde, vjerojatnost

da ćete dobiti mutnu fotografiju je velika. Povećajte otvor
objektiva, ako treba i ISO vrijednost i korigirajte brzinu
zatvarača
• ukoliko vam ništa od navedenog ne pomaţe, ostaje upotreba
stativa ili nekog ĉvrstog oslonca, a moţete to kombinirati i
sa odgoĊenim okidanjem.
• ako ţelite sigurno zamrznuti pokrete različitih vrsta (skok,
ples, avion) neka brzine okidanja ne budu ispod 1/500
sekunde
• gumb okidaĉa pritišćite laganim i kontinuiranim pritiskom,
nakon što ste osjetili prvi jači otpor zaustavite pritisak i
pričekajte dok vas aparat ne obavijesti da je kadar izoštren.
Zatim nastavite pritisak i zaustavite disanje.
Drţanje fotoaparata i poloţaj tijela pri okidanju

Lijevom rukom
obuhvatite
objektiv s
donje strane,
a desnom
rukom sigurno
drţite tijelo
fotoaparata.

Lakte drţite uz tijelo, a u

poloţaju koji ste zauzeli
morate se osjećati stabilno i
sigurno. U trenutku okidanja
zaustavite dah.
Ruka kojom se drţi objektiv je ISPOD objektiva
Kada fotografiramo, laktovi su UZ TIJELO