1

BAKTERIJEMIJA
 je naziv koji označava
prodor bakterija
u krvni optjecaj

SEPSA
 je kliničko stanje koje proistječe iz
dugotrajne ili opetovane
bakteriemije s kliničkim znakovima
zahvaćenosti različitih organa

2
 za zatajenje organa u sepsi odgovorna je upalna reakcija organizma,
odnosno sindrom sustavnog upalnog odgovora (SIRS )

 većinu kliničkih i laboratorijskih značajki sepse uzrokuju medijatori

(posrednici) upalne reakcije s nizom hemodinamskih poremećaja koji
dovode do teškog oštećenja tkiva i organa, a to rezultira
multiorganskom disfunkcijom (MODS), odnosno zatajenjem raznih
organskih sustava

VRUĆICA >38°C TAHIKARDIJA

HIPOTERMIJA <36°C >90-100/min

TAHIPNEJA >20/min LEUKOCITI

HIPERVENTILACIJA >12 X 109/L; <4 X 109/L
uz pCO2 < 32mmHg >10% Neseg-a u DKS-u

3
 SEPSA+ TEŠKA SEPSA+
OŠTEĆENJE ORGANA HIPOTENZIJA

SIRS+INFEKCIJA

Systemic Inflammatory
Response Syndrome

CNS POREMEĆAJ SVIJESTI

KONFUZIJA, PSIHOZA
TAHIPNEJA
RESPIRATORNI pO2 <70mmHg,
SUSTAV sat. O2<90%
TAHIKARDIJA
KARDIOVASKULARNI HIPOTENZIJA
SUSTAV
ŽUTICA
HEPATOBILIJARNI ↑ENZIMI, ↓ALBUMINI
SUSTAV
OLIGURIJA, ANURIJA
POVIŠEN KREATININ
RENALNI SUSTAV
↓ TROMBOCITI
↓ PROTEIN C,↑ PV/APTV
KOAGULACIJA
↑ D-DIMERI

4
 Podjela sepse

prema mjestu stjecanja u odnosu na ishodište

BOLNIČKA SEPSA PRIMARNA - nije poznato ishodište

IZVANBOLNIČKA SEPSA SEKUNDARNA - postoji uočljivo

infekcijsko žarište (npr. pijelonefritis,
kolecistitis, pneumonija, infekcija kože)

Osnovni simptomi i znakovi sepse su:

 povišena temperatura s tresavicom

 tahikardija
 tahipneja
 leukocitoza praćena neutrofilijom i skretanjem ulijevo
 ubrzana sedimentacija eritrocita i povišena vrijednost CRP-a i
fibrinogena
 oštećenje jetrene i bubrežne funkcije

5
Dijagnoza sepse
 postavlja se na osnovi anamnestičkih i kliničkih pokazatelja
 hematoloških nalaza
 mikrobioloških nalaza (hemokultura)

Liječenje
 kauzalno (antibiotici)
 simptomatska terapija:
 oksigenacija
 intubacija i mehanička ventilacija
 hemodijaliza
 primjena krvi i krvnih derivata
 uporaba vazoaktivnih lijekova

6
MENINGOKOKNA
BOLEST

UZROČNIK:

MENINGOKOK
Neisseria
meningitidis

 gram negativna
bakterija
 oblik zrna kave
 u parovima(diplokok)

KLASIFIKACIJA

EPIDEMIJE

 13 seroloških skupina s
obzirom na strukturu
kapsularnih antigena

 A, B, C, D, X, Y, Z, 29E,
W125, H, I, J, L

7
epidemiologija

 N.meningitidis prirodno obitava u ždrijelu

 širi se kapljicama respiratornog sekreta

 KLICONOŠE su rezervoar i izvor infekcije

 pojava bolesti ovisi o broju kliconoša u
populaciji

epidemiologija

 SPORADIČNO JAVLJENJE
 češće u zimi i u proljeće
 najčešće se pojavljuje u dojenačkoj dobi

 EPIDEMIJSKO JAVLJANJE
 najsiromašnije zemlje, najsiromašnije skupine pučanstva

8
 patogeneza

1.INHALACIJA MENINGOKOKA
2.KOLONIZACIJA NAZOFARINKSA
 ADHEZIJA
 PROLIFERACIJA
 INVAZIJA

3. MENINGOKOKCEMIJA
4. MENINGITIS

patogeneza

MENINGITIS

 oštećenje krvno moždane barijere

 invazija neutrofilnih granulocita u
likvor
 povišenje intrakranijalnog tlaka
 promjene protoka krvi kroz mozak

9
patogeneza

ČIMBENICI IMUNOLOŠKA
VIRULENCIJE OBRADA
MENINGOKOKA DOMAĆINA

ASIMPTOMATSKA INFEKCIJA
NAZOFARINGITIS

patogeneza

ČIMBENICI MENINGOKOKNA SEPSA

VIRULENCIJE MENINGITIS
MENINGOKOKA

IMUNOLOŠKA
OBRADA
DOMAĆINA

10
 klinička prezentacija

POČETAK:
 postepeno: AKUTNI NAZOFARINGITIS

 naglo:
 teži poremećaj općeg stanja
 glavobolja
 osip- PETEHIJE
 SEPTIČKI ŠOK

klinička prezentacija

 povišena temperatura, razdražljivost, glavobolja, povraćanje

 promjene na koži – PETEHIJE
 točkasta krvarenja u koži nastala kao posljedica vaskulitisa
 pritiskom ne blijede
 obično se javljaju na ekstremitetima (potkoljenice) i trupu

 poremećaj stanja svijesti do kome, konvulzije

 opsežna krvarenja zbog poremećaja koagulacije krvi
 šok

11
klinička prezentacija

MENINGOKOKCEMIJA

 PETEHIJE
 EKHIMOZE
 NEKROZE

klinička prezentacija

12
klinička prezentacija

BAKTERIJEMIJA + OSLOBAĐANJE ENDOTOKSINA

 ARTRITIS
 MIOKARDITIS, PERIKARDITIS
 promjene na oku i nadbubrežnoj žlijezdi
 FULMINANTNA MENINGOKOKNA SEPSA
 smrt unutar 3 dana

klinička slika

 javlja se kod djece od 6 mjeseci do 10 godine

 opći simptomi
 pozitivan meningealni sindrom
 kožna krvarenja
 poremećaj svijesti
 neurološki simptomi
 hemipareza, hemiplegija, afazija, konvulzije
 oštećenja moždanih živaca
 oštećenje sluha i vida, poremećaj ravnoteže

13
 klinička slika

dijagnoza

DIJAGNOZA
 KLINIČKA SLIKA

 LUMBALNA PUNKCIJA
 likvorski nalaz: 1000-10 000 polimorfonuklearnih stanica
 povišeni proteini
 snižena razina glukoze

 IZOLACIJA MENINGOKOKA iz krvi, likvora, kožnih promjena

14
 dijagnoza – lumbalna punkcija

terapija

TERAPIJA
 PENICILIN G
 CEFALOSPORINI TREĆE GENERACIJE (ceftriakson)

 antiedematozno liječenje manitolom i diureticima

 antikoagulantna terapija heparinom kod razvoja DIK-a
 vazoaktivne tvari (dopamin) kod razvoja šoka

KEMOPROFILAKSA
 RIFAMPICIN – 2 dana
 primjenjuje se kod osoba koje su bile u vrlo bliskom kontaktu s oboljelim

15
 meningitis purulenta

 upala MOŽDANIH OVOJNICA uzrokovana bakterijama

16
 meningitis purulenta

 uzročnici:
 Neisseria meningitidis
 Streptococcus pneumoniae
 Haemophilus influenzae
 beta hemolitički streptokok
 stafilokok
 Listeria monocytogenes
 gram negativne enterobakterije – E coli, Klebsiella,
Pseudomonas

meningitis purulenta
uzročnici

 Streptococcus pneumoniae - pneumokok

 najvažniji uzročnik gnojnog meningitisa u odrasloj dobi
 meningitis nastaje kao komplikacija pneumonije, upale uha ili sinusa

 Neisseria meningitidis - meningokok

 najvažniji uzročnik gnojnog meningitisa kod djece i mladeži
 epidemijsko pojavljivanje

17
 meningitis purulenta
uzročnici

 Haemophilus influenzae
 uzročnik gnojnog meningitisa u dječjoj dobi- od 6 mjeseci do polaska u
školu
 zbog cijepljenja djece - rijetko se pojavljuje

 streptokokni; stafilokokni meningitis

 komplikacija gnojnih procesa u blizini mozga ili se bakterije prošire
hematogeno iz drugih septičnih žarišta

meningitis purulenta
uzročnici

 Listeria monocytogenes
 rjeđi je uzročnik meningitisa u našoj sredini
 pojavljuje se kod novorođenčadi,
alkoholičara,
imunokompromitiranih bolesnika

 gram negativne enterobakterije – E coli, Klebsiella, Pseudomonas

 uzročnici gnojnog meningitisa kod novorođenčadi i kod starijih
kroničnih bolesnika

18
 epidemiologija

 uzročnici kod NOVOROĐENČADI:

 E coli
 Salmonella
 druge gram negativne enterobakterije
 Listeria monocytogenes
 beta hemolitički streptokok skupine B

epidemiologija

 uzročnici kod DJECE:

 Haemophilus influenzae
 Neisseria meningitidis
 Streptococcus pneumoniae

 uzročnici kod ODRASLIH:

 Streptococcus pneumoniae
 stafilokok
 gram negativne bakterije

19
 patogeneza

PRIMARNI GNOJNI SEKUNDARNI GNOJNI

MENINGITIS MENINGITIS

 nastaje bez uočljivog ili otkrivenog  širenje bakterija na meke moždane

razloga ovojnice iz upalnog žarišta u okolici ili
 uzročnici: meningokok, pneumokok, iz udaljenih gnojnih žarišta u drugim
hemofilus organima

patogeneza

MENINGITIS
 unos bakterija u subarahnoidalni prostor
 nakon traume glave ili kralježnice - POSTTRAUMATSKI MENINGITIS
 pri neurokirurškom zahvatu ili nesterilno izvedenoj lumbalnoj punkciji
 kroz prirođene ili stečene patološke komunikacije između nosnih šupljina i
intrakranijskog prostora
 iz gnojnih upalnih žarišta u okolici- upala uha, sinusa, furunkul na licu,
moždani apsces
 hematogenim širenjem iz udaljenih upalnih žarišta u organskim sustavima-
pneumonija, apsces u trbuhu, endokarditis, osteomijelitis

20
 patogeneza

MENINGITIS

 GNOJNA UPALA
 nakupljanje
polimorfonuklearnih
leukocita

klinička slika

 MENINGITIČNI SINDROM
 POVIŠENA TEMPERATURA
 GLAVOBOLJA
 ZAKOČENOST ŠIJE +/- Kernigov znak, znak Brudzinskog

znak Brudzinskog Kernigov znak

21
 klinička slika

 opća slabost, mučnina, povraćanje,

 mialgije
 fotofobija
 poremećaj svijesti
 neurološki simptomi - hemipareza, hemiplegija, afazija, konvulzije

 Kod novorođenčadi
 povišena temperatura može izostati
 Izbočenost fontanele, odbijanje hrane, oslabljeno sisanje, bolan
plač ili vrisak izmjenična razdražljivost i pospanost, konvulzije

 Kod starijih osoba

 povišena temperatura i meningealni znakovi mogu izostati
 smetenost

klinička slika

 CEREBRALNA DISFUNKCIJA
 Smetenost, somnolencija, delirij, različiti stupnjevi poremećaja
svijesti sve do kome

 ŽARIŠNI NEUROLOŠKI SIMPTOMI

 hemipareza, smetnje vida, gutanja i govora, epilepsija

SMRTNOST :
 5% meningokokni meningitis
 30-50% pneumokokni meningitis

22
 dijagnoza

DIJAGNOZA
 ANAMNEZA, KLINIČKA SLIKA
 LUMBALNA PUNKCIJA

dijagnoza

LIKVOR
POVIŠEN TLAK LIKVORA
ZAMUĆEN IZGLED LIKVORA
NEUTROFILNA PLEOCITOZA- polimorfonukleari
POVIŠENI PROTEINI
SNIŽENA RAZINA GLUKOZE
 razmaz likvora bojen po gramu
 kultura likvora

23
značajka likvora GNOJNI MENINGITIS SEROZNI MENINGITIS

izgled MUTAN BISTAR ILI

OPALESCENTAN
broj stanica ( u mm3) NEKOLIKO TISUĆA ILI NEKOLIKO STOTINA
DESETAKA TISUĆA
vrsta upalnih stanica NEUTROFILI LIMFOCITI I MONOCITI

bjelančevine IZRAZITO POVIŠENE NORMALAN NALAZ

glukoza IZRAZITO SNIŽENA NORMALAN NALAZ

liječenje

TERAPIJA
 PENICILIN
 CEFALOSPORINI TREĆE GENERACIJE (ceftriakson)

 antiedematozno liječenje manitolom i diureticima

 antikonvulzivna terapija

24
Sanja Zember, dr.med. spec.infektolog

 gram pozitivne bakterije

 okruglog izgleda
 u obliku lančića različite duljine

STREPTOKOKI

25
 KLASIFIKACIJA STREPTOKOKA

 prema hemolitičkim reakcijama

pri rastu na krvnom agaru

 prema antigenim svojstvima

ugljikohidrata stanične stijenke

STREPTOCOCCUS

hemoliza

alfa beta gama

VIRIDANS Enterococcus
STREPTOKOKI Streptococcus St.bovis
pneumoniae  facalis
S.mutans
 faecium
S.mitis

Grupa B Grupa A
St.agalactiae St.pyogenes

26
Streptococcus pyogenes

 beta hemoliza pri rastu na

krvnom agaru

BHS „B”

27
 epidemiologija

 vrlo česte
 učestalije i teže u područjima s umjerenom klimom
 veća incidencija u hladnijim mjesecima
 pogađaju sve dobne skupine
 najčešće djecu od 6-12 godina

 najveće socijalno medicinsko značenje imaju

STREKTOKOKNE BOLESTI GORNJIH DIŠNIH PUTEVA
 lako se prenose

izvor zaraze: BOLESNIK ili KLINONOŠA

 šire se kapljicama sline i sluzi

 kontaminiranim predmetima
 hranom

28
 ULAZ U ORGANIZAM
 inhalacijom
 ingestijom
 inokulacijom

patogeneza

Streptococcus

INVAZIVNO DJELOVANJE TOKSIČNO DJELOVANJE

širenje u bližu ili dalju okolicu lučenje egzotoksina – npr.
uz nastanak gnojne upale eritrogeni toksin

29
patogeneza

proteaza
M protein
C ugljikohidrat

peptidoglikan

kromosom
stanična membrana
citoplazma

kapsula

fimbrije

kliničke manifestacije

ANGINA OTITIS
SINUSITIS
ŠARLAH PNEUMONIJA
CELULITIS
ERIZIPEL SEPSA

30
 uzročnici:

 beta-hemolitički streptokok grupe A – (40%)

 stafilokok
 anaerobne bakterije
 Corynebacterium diphtheriae
 Francisella tularensis
 adenovirusi
 EBV
 HSV
 enterovirusi
 gljivice

STREPTOKOKNA VIRUSNE PREHLADE

ANGINA
početak naglo postupno

temperatura vrlo visoka; tresavica umjereno povišena

opći simptomi jače izraženi manje izraženi

respiratorni GRLOBOLJA hunjavica, konjunktivitis

simptomi promuklost, kašalj, grlobolja
ždrijelo crveno, gnojni eksudat crveno, bez gnojnog eksudata ili
sluzavi eksudat
limfni čvorovi na ANGULARNI - povećani i svi mogu biti povećani, nisu bolni
vratu bolni
broj leukocita izrazito povišen normalan / snižen

ždrijelni obrisak BHS „A” negativan

liječenje antibiotik -PENICILIN simptomatsko

31
 podjela prema patološko-anatomskim karakteristikama:

KATARALNA LAKUNARNA
ANGINA gnojna
ANGINA

PSEUDO- ULCEROZNA
MEMBRANOZNA ANGINA
ANGINA

INKUBACIJA: 1-4 dana

temperatura je vrlo visoka; zimica; tresavica

glavobolja, bolovi u zglobovima
moguće je povraćanje
grlobolja s otežanim gutanjem
povećani i bolni angularni limfni čvorovi

32
 lokalni nalaz

žarko crvena i otečena sluznica

povećani krajnici

 gnojna (lakunarna) angina

 pseudomembranozna angina

 nekrotizirajuća angina

KOMPLIKACIJE prema patogenom djelovanju streptokoka

RANE KOMPLIKACIJE KASNE KOMPLIKACIJE

TOKSIČNE ALERGIJSKE
 toksični miokarditis, hepatitis,  reumatska vrućica
reaktivni artitis  glomerulonefritis

SEPTIČNE
 peritonzilarni apsces, upala
srednjeg uha i mastoida, upala
sinusa, gnojna upala limfnih
čvorova na vratu
 sepsa, pneumonija, gnojni
meningitis

33
dijagnoza

 karakteristična klinička slika

 leukocitoza s neutrofilijom
 povišen CRP, ubrzana SE

 obrisak ždrijela
 brzi testovi za dokaz streptokoknog antigena

 serološki testovi
 dokaz antitijela na antigene streptokoka
 antistreptolizin O

terapija

antibiotska terapija
 PENICILIN – 10 dana

 alergija
 MAKROLIDI
 CEFALOSPORINI

simptomatsko liječenje
 mirovanje, antipireza, odgovarajuća prehrana,
higijena usne šupljine

34
 SKARLATINA

UZROČNIK: beta-hemolitički streptokok grupe A

 tipovi koji izlučuju ERITROGENI TOKSIN

EPIDEMIOLOGIJA
 proširen u krajevima s umjerenom klimom
 pojavljuje se ujesen i na početku zime
 najčešće obolijevaju djeca od 3-8 godina
 IZVOR ZARAZE- bolesnik koji boluje od streptokokne bolesti
 PRIJENOS- kapljičnim putem, rijetko dodirom

patogeneza

GNOJNA UPALA U ŽDRIJELU

BHS”A” luči ERITROGENI TOKSIN
OSIP

35
 INKUBACIJA: 3-5 dana
vrućica; zimica;
glavobolja, grlobolja
mlađa djeca- povraćanje; bol u trbuhu
2./3. dan pojava sitnog, točkastog
crvenog OSIPA
OSIP
OSIP
najizraženiji u pazuhu i preponama i na
unutarnjoj strani natkoljenica
obrazi i usne su crveni
uz perioralno bljedilo- Filatovljev trokut
žarko crvena i otečena sluznica usne
šupljine i ždrijela
povećani krajnici s gnojnim eksudatom
jezik je na početku bolesti obložen, a
nakon 3.dana je malinastog izgleda
angularni limfni čvorovi su povećani i
bolni
u 2. tjednu dolazi do ljuštenja kože;
perutanje na vratu i trupu, a ljuštenje
u krpicama na dlanovima i tabanima
36
 TOKSIČNA / SEPTIČNA SKARLATINA

TOKSIČNI ŠARLAH
 izražena toksemija
 visoka vrućica, povraćanje, poremećaj svijesti, tahikardija,
hipotenzija, cijanoza

SEPTIČNI ŠARLAH
 jače upalne promjene u ždrijelu
 pseudomembranozna, nekrotizirajuća ili ulcerozna angina
 gnojna upala limfnih čvorova na vratu
 upala sinusa, srednjeg uha
 sepsa

IMUNOST; DIJAGNOZA; LIJEČENJE

IMUNOST JE TIPSKI SPECIFIČNA

 Postoji samo protiv eritrogenog toksina streptokoka
 5 tipova eritrogenog toksina

DIJAGNOZA LIJEČENJE
 karakteristična klinička slika  PENICILIN- 10 dana
 leukocitoza s neutrofilijom
 povišen CRP, ubrzana SE  alergija
 MAKROLIDI
 obrisak ždrijela- dokaz BHS  CEFALOSPORINI

37
 CRVENI VJETAR

UZROČNIK: beta-hemolitički streptokok grupe A

EPIDEMIOLOGIJA
 IZVOR ZARAZE- bolesnik koji boluje od streptokokne bolesti ili
kliconoša
 PRIJENOS- izravnim dodirom s inficiranom osobom
 ULAZNA VRATA – ozljede kože
 LOKALNI POTICAJNI ČIMBENICI- varikozni sindrom, zastoj otjecanja
limfe, gljivične infekcije
 sklonost- dijabetičari, alkoholičari, kardijalno dekompenzirani,
kronični bubrežni bolesnici
 češće u ljeti; preboljenje NE OSTAVLJA IMUNITET

CRVENI VJETAR

ERIZIPEL

38
 CRVENI VJETAR

OŠTEĆENA KOŽA
BHS se smjesti u limfne prostore
razmnožavanje
limfogeno širenje
regionalni limfadenitis
ERIZIPEL

INKUBACIJA: 1-5 dana

vrućica; zimica; tresavica

glavobolja, opća slabost

LIMFANGITIS LOKALNO
REGIONALNI LIMFADENITIS crvenilo, oteklina, umjerena bolnost
crvenilo se širi u obliku tračaka i oštro je
ograničeno prema zdravoj koži
stvaranje vezikula ili bula- VEZIKULOZNI ILI
BULOZNI ERIZIPEL

39
 lokacije

DIJAGNOZA; LIJEČENJE

DIJAGNOZA LIJEČENJE
 karakteristična klinička slika  PENICILIN- 10 dana
 izolacija BHS
 iz kožnih promjena  alergija
 iz krvi  MAKROLIDI
 CEFALOSPORINI

40
  gram pozitivne bakterije
 kuglastog izgleda
 pojedinačno ili poput grozda

STAFILOKOKI

41
 Staphylococcus

Staphylococcus epidermidis

Staphylococcus aureus

epidemiologija

EPIDEMIOLOGIJA
 učestalo KLICONOŠTVO
 na nosnoj sluznici, gornjem dišnom sustavu, probavnom
sustavu, spolovilu
 učestalije kod hospitaliziranih bolesnika i medicinskog osoblja
 najviši postotak kliconoša kod dojenčadi, bolesnika s oštećenom
kožom, u dijabetičara, iv.narkomana, bolesnika na hemodijalizi,
imunokompromitiranih bolesnika

42
 Staphylococcus aureus

30% ljudi je AKSILA ŠAKA

asimptomatski 19% 90%
kolonizirano NOS
Staphylococcus 1OO%
aureusom

PRSIŠTE PODLAKTICA
45% 45%

GLEŽANJ PERINEUM
10% 60%

epidemiologija

EPIDEMIOLOGIJA
 PRIJENOS
 izravnim dodirom – rukama s nosne sluznice kliconoše prijenos na
kožu - ako je koža oštećena nastaje lokalna infekcije – mogućnost
prodora stafilokoka u krv
 predmetima

 povećan rizik za nastanak stafilokoknih infekcija imaju:

 novorođenčad, dojenčad, kirurški bolesnici, bolesnici s
opeklinama, bolesnici u JILu, bolesnici s iv.kateterima,
dijabetičari, narkomani, starije osobe s kroničnim bolestima

43
 patogeneza

Staphylococcus aureus

INVAZIVNO DJELOVANJE TOKSIČNO DJELOVANJE

prodor u tkivo
razmnožavanje
nastanak gnojnog eksudata
odgovorne su antigenske
komponente stanične stijenke
koje štite od fagocitoze
lučenje enzima i toksina
 eksfolijativni toksin-
EKSFOLIJATIN
 TOKSIN koji uzrokuje sindrom
toksičnog šoka
 ENTEROTOKSINI -6 vrsta-uzrokuju
otrovanje hranom

POVRŠINSKI SEKRETORNI
PROTEINI PROTEINI
Enterotoxin B
Coagulase TSST-1
-toxin
Protein A

Elastin- PBP
binding protein

Collagen- PBP
binding protein

PBP
Fibronectin-
binding protein CITOPLAZMATSKA
MEMBRANA
Clumping PEPTIDOGLIKAN
factor KAPSULA

44
 patogeneza
Staphylococcus aureus

ADHEZIJA
KOLONIZACIJA
RAZMNOŽAVANJE
PRODOR U TKIVO
KEMOTAKSIJA PMN; FAGOCITOZA
GNOJNA UPALA - APSCES
PRODOR U KRV - BAKTERIJEMIJA
STAFILOKOKNA SEPSA
DISEMINACIJA INFEKCIJE-
endokarditis, meningitis,
osteomijelitis, pneumonija

klinička slika

INFEKCIJE KOŽE I BOLESTI PROUZROČENE INVAZIVNE INFEKCIJE

POTKOŽNOG TKIVA TOKSINIMA

IMPETIGO OTROVANJE HRANOM BAKTERIJEMIJA I

SEPSA
FOLIKULITIS SINDROM OPARENE ENDOKARDITIS
KOŽE
FURUNKUL, SINDROM TOKSIČNOG PNEUMONIJA
KARBUNKUL ŠOKA
CELULITIS MOŽDANI APSCES

INFEKCIJE KIRURŠKIH OSTEOMIJELITIS

RANA I OPEKLINA
ARTRITIS

45
 INFEKCIJE KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA

IMPETIGO

INFEKCIJE KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA

FOLIKULITIS FURUNKUL KARBUNKUL

46
INFEKCIJE KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA

CELULITIS ERIZIPEL APSCES

INFEKCIJE KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA

ERIZIPEL

47
 INFEKCIJE KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA

CELULITIS

dublja gnojna upala koja osim kože i

potkožnog tkiva zahvaća i mišiće

BOLESTI PROUZROČENE TOKSINIMA

OTROVANJE HRANOM

 uzrokuje ENTEROTOKSIN
 stvara se nakon razmnožavanja stafilokoka u hrani
 čovjek hranom (mljevenim mesom, kremastim kolačima,
sladoledom) konzumira enterotoksin
 termostabilan je - NE uništava ga kuhanje niti pečenje hrane

inkubacija: nekoliko sati; istodobno se razbole

sve osobe koje su jele kontaminiranu hranu
mučnina, grčevi u epigastriju,
OBILNO POVRAĆANJE, rijetko proljev

48
 BOLESTI PROUZROČENE TOKSINIMA

SINDROM OPARENE KOŽE (eng. scalded skin syndrome)

 uzrokuje EKSFOLIJATIVNI TOKSIN (EKSFOLIJATIN)

 izlučuju ga samo neki sojevi S.aureusa

povišena temperatura, opći simptomi

generalizirani skarlatinoformni osip

pojava velikih BULA koje pucaju pa nastaje

ljuštenje (eksfolijacija) kože

novorođenčad
imunokompromitirani bolesnici

BOLESTI PROUZROČENE TOKSINIMA

SINDROM TOKSIČNOG ŠOKA

 uzrokuje TSST-1 (Toxic Shock Syndrome Toxin)

 bio je povezan s upotrebom vaginalnih tampona s velikom sposobnosti
upijanja; pojava bolesti za vrijeme menstruacije
 pojavljuje se kod bolesnika sa stafilokoknim kožnim infekcijama i infekcijama
kirurških rana

povišena temperatura, opći simptomi

generalizirani osip i kasnije ljuštenje kože
hipotenzija; razvoj šoka

49
 liječenje

LOKALIZIRANE KOŽNE GENERALIZIRANE KOŽNE

INFEKCIJE INFEKCIJE I INVAZIVNE
STAFILOKOKNE BOLESTI

BEZ POVIŠENE TEMPERATURE potrebni su antibiotici - KLOKSACILIN

njega kože, incizija, drenaža
nisu potrebni antibiotici

KOD POVIŠENE TEMPERATURE

antibiotici

PBP

Staphylococcus aureus
Β-laktamski
antibiotik

PBP

50
 Staphylococcus aureus

REZISTENCIJA NA METICILIN

S. aureus
producira PBP2a koji je kodiran mecA
genom

meticilin rezistentan S.aureus MRSA

TERAPIJA: VANKOMICIN

51
 uvod

prijenos: FEKALNO-ORALNIM putom

 patološka zbivanja u PROBAVNOM SUSTAVU posljedica su:
 INVZAVIZNOG djelovanja mikroorganizama
 TOKSIČNOG djelovanja mikroorganizama

kliničke manifestacije:
 GASTRITIS
 ENTERITIS
 KOLITIS

PATOGENETSKI MEHANIZMI simptomi i znakovi bolesti

INFEKTIVNI I TOKSIČNI ČIMBENICI
LOKANI (CRIJEVNI) PROCES
DEHIDRACIJA I POREMEĆAJI
ELEKTROLITA
MALNUTRICIJA, (OTEŽANA
RESORPCIJA IZ CRIJEVA)
vrućica, umor, klonulost, glavobolja,
mialgije
mučnina, povraćanje, bol u trbuhu,
proljev, tenezmi, stolice različitog izgleda,
volumena i učestalosti
žeđ, suhe sluznice, promuklost, (afonija),
gubitak turgora, grčevi u mišićima, pad
tlaka, oslabljen puls, oligurija, anurija,
uremija, akutno zatajenje bubrega, šok
značajke kroničnih crijevnih bolesti:
anemija, gubitak težine, hipovitaminoze,
endokrine smetnje

52
SALMONELOZE  bolesti uzrokovane salmonelama

53
 ZOONOZE

BOLESTI UZROKOVANE SALMONELAMA su ZOONOZE

 salmonele su paraziti životinja

 ljudi se inficiraju konzumacijom termički nedovoljno obrađenih

namirnica životinjskog podrijetla ( jaja! )

etiologija

SALMONELE
serotip
 Gram-negativne enterobakterije S.enteritidis
S.typhi murium
 podjela prema antigenoj strukturi na 10
skupina- više od 4000 vrsta i tipova S.wien
S.hadar
S. heidelberg

54
 epidemiologija

 češće kod djece

 učestalije ljeti - EPIDEMIJE

 čovjek se inficira konzumacijom zaraženih živežnih namirnica-

meso, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi

 izvor infekcije:
 termički neadekvatno obrađene namirnice životinjskog
podrijetla
 bolesnik ili kliconoša izlučuje salmonele stolicom te može
kontaminirati hranu – FEKALNO-ORALNI PRIJENOS

patogeneza

 UNOS SALMONELE HRANOM U KOLIČINI KOJU NE MOŽE NETRALIZIRATI

ŽELUČANA KISELINA

 UPALA CRIJEVNE SLUZNICE: GASTRITIS, GASTROENTERITIS,

ENTEROKOLITIS

 ponekad PRODOR U KRV- BAKTERIJEMIJA- SALMONELA

VRUĆICA

 LOKALIZACIJA SALMONELA U ORGANIMA- sa simptomima

gnojne upale- SEPSA

55
 klinička prezentacija

 ENTEROKOLITIS

 SALMONELA VRUĆICA ILI PARATIFUSNI SINDROM

 SALMONELA SEPSA

klinička slika

 klinička slika je posljedica:

 infektivno toksičnog djelovanja salmonela u
cijevima
 i gubitka vode i elektrolita

GASTROENTERITIS ENTEROKOLITIS
proljev + najmanje dva proljev bez povraćanja
povraćanja

56
 klinička slika

 inkubacija: 1-2 dana; nagli početak, traje 3-5 dana

 povišena temperatura (do 40ºC), glavobolja, bol u trbuhu, mučnina,

proljev +/- povraćanje

 opći simptomi se postupno smiruju, a zaostaje proljev i bol u trbuhu-

stolice su kašaste/tekuće, zelenkaste, smrdljive

 dehidracija: suhoća usta i sluznica, afonija, grčevi u mišićima, znakovi

šoka

 najteži oblik bolesti sliči koleri- cholera nostras

klinička slika

 nastaje zbog prodora salmonela u krv - bakterijemija

 obolijeva: dojenčad, mala djeca, stariji ljudi, imunokompromitirani bolesnici
 nagli početak-
 temperatura traje dulje od 5 dana
 remitentni tip temperaturne krivulje
 tresavica
 izraženi opći simptomi
 pojava proljeva na samom početku bolesti
 hepatosplenomegalija
 u krvnoj slici – „skretanje u lijevo”

57
 klinička slika

 nakon prodora salmonela u krv – one se lokaliziraju u

pojedinim organima - SEPSA
 visoka temperatura, tresavica, hipotenzija
 zatajenje bubrega
 lokalizacija upalnih promjena u kostima, zglobovima, plućima, srčanim
zaliscima, mozgu i moždanim ovojnicama

 najčešće obolijeva: dojenčad i mala djeca koja nisu sposobna lokalizirati

infekt, stariji ljudi, imunokompromitirani bolesnici

dijagnoza

DIJAGNOZA GASTROENTERITISA
 ANAMNEZA
 KLINIČKA SLIKA
 EPIDEMIOLOŠKI PODACI
 IZOLACIJA SALMONELA U STOLICI

DIJAGNOZA SALMONELA VRUĆICE; SALMONELA SEPSE

 IZOLACIJA SALMONELA IZ KRVI – HEMOKULTURA

 IZOLACIJA SALMONELA IZ SEKUNDARNIH ŽARIŠTA

58
 liječenje

LIJEČENJE GASTROENTERITISA
 REHIDRACIJA
 DIJETA
 ANTIBIOTICI: kod dojenčadi i male djece, kod kroničnih starijih
bolesnika s težom kliničkom slikom

LIJEČENJE SALMONELA VRUĆICE; SALMONELA SEPSE

 AMPICILIN, CEFALOSPORINI, KINOLONI

sprječavanje

PREVENTIVNE MJERE
 veterinarski nadzor u proizvodni i distribuciji hrane
 pregled životinja prije klanja
 redoviti sanitarni pregled prostorija i osoblja koje radi sa živežnim
namirnicama
 vođenje popisa kliconoša i prijava oboljelih
 termička obrada namirnica
 čuvanje hrane u hladnjacima
 izbjegavanje konzumacije hrane sumnjiva podrijetla
 dobra osobna higijena

59
 etiologija

uzročnik: Salmonella typhi

 pokretna gram-negativna bakterija

 posjeduje SOMATSKI (O) I

FLAGELARNI (H) antigen

 virulentni sojevi Vi antigen

60
 epidemiologija

 češći u zemljama s niskim higijenskim standardom

 u Hrvatskoj vrlo rijetka bolest

 pojavljivanje:
 SPORADIČNO
 ENDEMIJSKI
 EPIDEMIJSKI
 manje obiteljske epidemije
 veće epidemije pri onečišćenju većeg vodoopskrbnog objekta

 u umjerenoj klimi učestalije se pojavljuje ljeti

epidemiologija

 Izvor bolesti:
 BOLESNIK
 KLICONOŠA
 3-5 % bolesnika
 kod ljudi koji su bolovali od upale žučnjaka ili bubrega-
salmonela se zadržava u žučnom mjehuru ili bubregu i izlučuje
se stolicom ili mokraćom
 ne smiju raditi sa živežnim namirnicama i u dodiru s hranom

 PRIJENOS samo s čovjeka na čovjeka

 kontaktom, hranom, vodom

61
 patogeneza

1. ulaz S.typhi na usta

2. razmnožavanje S.typhi u limfnom
aparatu tankog crijeva

3.prodor S.typhi u krv

PRIMARNA BAKTERIJEMIJA

4. razmnožavanje u jetri, slezeni,

mezenterijalnim limfnim čvorovima

5.prodor S.typhi u krv

SEKUNDARNA BAKTERIJEMIJA

6. GRANULOMATOZNA UPALA u
organima i tkivima

klinička slika

 inkubacija: 7-14 dana

 postupni početak
 OPĆI SIMPTOMI
 temperatura postupno raste
 ostaje oko 7 dana izrazito visoka
 postupno pada na normalnu
vrijednost – FEBRIS CONTINUA

62
 klinička slika

 OPĆI SIMPTOMI dominiraju

 glavobolja, klonulost, pomanjkanje teka
 bolovi u križima
 hepatosplenomegalija

 SPECIJALNI SIMPTOMI
 CRIJEVNI SIMPTOMI – su slabije izraženi
 u početku opstipacija
 u 2.tjednu bolesti pojava proljeva – nalik na graškovu juhu
 suh i obložen jezik, tremor jezika
 ROZEOLA- pojavljuje se oko 9.dana
 rijetki ružičasti papulozni osip na trupu

klinička slika

 krvna slika
 leukopenija sa skretanjem ulijevo uz održan broj limfocita- zbog oštećenja
koštane srži
 trombocitopenija
 aneozinofilija
 umjereno ubrzana SE ( 20-40)

 teži slučajevi - simptomi CNS-a:

 pospanost, nesanica, pomućenje svijesti, delirij,
meningealni znakovi

63
 klinička slika

 kliničke varijacije trbušnog tifusa

 stariji bolesnici: afebrilni, bez splenomegalije
 djeca: kratkotrajno febrilno stanje, gastroenteritis, sepsa, meningitis

 tijek bolesti: česte REKRUDESCENCIJE i RECIDIVI

 pospanost, nesanica, pomućenje svijesti, delirij, meningealni
znakovi

 KOMPLIKACIJE:
 enteroragija, perforacija crijeva, kolecistitis, pijelonefritis, spondilitis

dijagnoza

DIJAGNOZA
 ANAMNEZA
 KLINIČKA SLIKA
 EPIDEMIOLOŠKI PODACI
 IZOLACIJA S.typhi IZ KRVI – uzimanjem HEMOKULTURA –
 izolacija u stolici i mokraći može značiti kliconoštvo
 serološka dijagnostika- aglutinacija po Widalu –manje pouzdana

64
 liječenje

SIMPTOMATSKO LIJEČENJE
 DIJETA
 nadoknada tekućine i elektrolita
 antipireza

SPECIFIČNO LIJEČENJE ANTIBIOTICIMA

 AMPICILIN, CEFALOSPORINI, KINOLON

 liječenje traje 2 tjedna

sprječavanje

PREVENTIVNE MJERE
 uklanjanje izvora zaraze
 kontrola kliconoša
 prekidanje putova širenja

CIJEPLJENJE
 pri pojavi epidemija ili elementarne nepogode
 u određenim populacijskim skupinama / policija, specijalne vojne
postrojbe/
 živo atenuirano cjepivo koje se uzima na usta

65
 intoxicatio alimentaria

UZROK: TOKSINI /ENTEROTOKSINI/ BAKTERIJA

 Staphylococcus aureus
 Clostridium perfringens
 Clostridium botulinum
 Bacillus cereus
 enterotoksična E.coli,
 Vibrio cholerae
 Vibrio parahaemolyticus

66
 patogeneza

TOKSIČNO DJELOVANJE BAKTERIJA

 simptomi su posljedica djelovanja ENTEROTOKSINA koji djeluju na mehanizme
izlučivanja u crijevnoj sluznici gornjeg dijela tankog crijeva

 Izostaje invazivna upalna komponenta

 nema povišenja temperature
 povraćanje je važniji simptom od proljeva
 kratka inkubacija (nekoliko sati)

etiologija i epidemiologija

Staphylococcus aureus
 neki sojevi stvaraju termostabilan toksin: ENTEROTOKSIN
 toksin ne uništava grijanje ili kraće kuhanje hrane

 izvor infekcije: KLICONOŠE

S.aureus se nalazi na nosnoj ili ždrijelnoj sluznici i koži

S.aureus dolazi u hranu gdje stvara TOKSIN

konzumacija toksina uzrokuje simptome AKUTNOG

OTROVANJA HRANOM

67
 etiologija i epidemiologija

Staphylococcus aureus
 otrovanja su najčešća ljeti
 otrovanja sladoledom, kremastim kolačima

 EPIDEMIJE
 zbog vrlo kratke inkubacije sve osobe obole
gotovo istovremeno

etiologija i epidemiologija

Clostridium perfringens
 nalazi se u svježem i smrznutom mesu i u povrću
 spore klostridija su otporne na visoku temperaturu te se nalaze i u toplinski
pravilno pripremljenoj hrani (mljeveno meso, mesni umaci koji se podgrijavaju)

u crijevu se iz spora oslobađa TOKSIN

izaziva grčeve i proljev

 SPORADIČNO JAVLJANJE
 EPIDEMIJSKO JAVLJANJE
 konzumacija mesnih jela koja su bila kuhana nekoliko dana ili sati prije
upotrebe u školskim i tvorničkim kuhinjama i restoranima

68
 SALMONELOZA OTROVANJE HRANOM

simptomi STAFILOKOKNO KLOSTRIDIJSKO

OTROVANJE OTROVANJE
ENTEROTOKSIN
inkubacija 1-2 dana 1-6 sati 8-24 sata
povraćanje + +++ ++
proljev +++ + ++

temperatura povišena obično normalna rijetko povišena

bol u trbuhu + + +
dehidracija ++ ++ ++
trajanje 3-5 dana 5-6 sati 12-24 sata
simptoma

dijagnoza

DIJAGNOZA
 ANAMNEZA
 KLINIČKA SLIKA
 EPIDEMIOLOŠKI PODACI
 istovremeno veći broj oboljelih koji su jeli hranu iz istog restorana ili
slastičarnice
 dokaz uzročnika
 u stolici –
 eventualno u ostacima kontaminirane hrane

69
 liječenje
sprječavanje

SIMPTOMATSKO LIJEČENJE
 nadoknada tekućine i elektrolita
 peroralno i parenteralno

SPRJEČAVANJE
 nadzor procesa proizvodnje, skladištenja i pripremanja živežnih namirnica
 hrana se ne smije držati izvan hladnjaka i ne smije se podgrijavati
 redoviti sanitarni pregled osoblja koje radi u proizvodnji i distribuciji hrane,
kuhinjama, restoranima i slastičarnicama
 djelatnike sa stafilokoknim infekcijama i kliconoše stafilokoka u nosu ili ždrijelu
treba ukloniti s tih radnih mjesta

70
 etiologija

 akutna crijevna infekcija kod turista koji su stigli u novu, higijenski

zaostalu sredinu
 uzročnici:
 enterotoksični sojevi E.coli
 Rotavirusi
 kampilobakter
 salmonele
 šigele
 vibrioni
 paraziti- lamblija, ameba

epidemiologija

 javlja se u prvih 10 dana nakon dolaska u novu sredinu

 češće obolijevaju mlađi ljudi

 visoki rizik obolijevanja:

 Južna Amerika, Afrika, Srednji istok i jugoistočna Azija
 srednji rizik oblijevanja:
 Južnoeuropske zemlje, Sredozemlje

 najčešći put prijenosa:

 voda iz lokalnog vodovoda
 kockice leda
 salata, voće
 lokalne poslastice

71
 klinička slika
dijagnoza

KLINIČKA SLIKA
 3-5 vodenastih stolica na dan
 grčevi u trbuhu
 mučnina
 rijetko povraćanje ili povišena temperatura
 bolest traje 2-5 dana

DIJAGNOZA
 KLINIČKA SLIKA
 EPIDEMIOLOŠKI PODACI
 MIKROBIOLOŠKI PREGLED STOLICE

liječenje
sprječavanje

LIJEČENJE
 REHIDRACIJA
 KOTRIMOKSAZOL, KINOLONI

SPRJEČAVANJE
 izbjegavati nekuhanu hranu, sladoled
 zabranjeno pijenje vode iz lokanog vodovoda

 KEMOPROFILAKSA
 preventivno uzimanje antibiotika ciprofloksacina preporučuje se
osobama s težim kroničnim bolestima i imunokompromitiranim
bolesnicima

72
etiologija

 virusi uzrokuju 30% akutnih crijevnih infekcija

 uzročnici:
 rotavirusi
 adenovirusi
 kalcivirusi
 norovirusi (Norwalk virus)

73
 epidemiologija

ROTAVIRUSNE INFEKCIJE
 najčešće obolijevaju djeca od 6 mjeseci do 2 godine
 dojenčad do 6 mjeseci štiti pasivno stečena imunost od majke
 izaziva manje obiteljske epidemije kao i epidemije u dječjim kolektivima
 pojavljuju se tijekom cijele godine, ali su češće u zimi
 uzročnici su bolničkih infekcija na dječjim odjelima zbog rezistencije na
dezinficijense i dugog preživljavanja na predmetima i rukama
 prijenos: FEKALNO-ORALNIM PUTEM

 patogeneza
 oštećenje epitelnih stanica resica tankog crijeva
 posljedično smanjenje resorpcije vode i natrija iz crijevnog sadržaja

epidemiologija

NOROVIRUSNE INFEKCIJE
 epidemije proljeva kod starije djece i odraslih
 javljaju se tijekom cijele godine
 prijenos: FEKALNO-ORALNIM PUTEM
 infektivna doza je vrlo mala
 nakon ozdravljenja virusi se izlučuju stolicom još 2 tjedna
 uzročnici BOLNIČKIH EPIDEMIJA koje mogu trajati nekoliko tjedana ili mjeseci

ADENOVIRUSNE INFEKCIJE
 najčešće obolijevaju mala djeca
 pojavljuju se tijekom cijele godine

74
 klinička slika

ROTAVIRUSNE INFEKCIJE
 inkubacija: nekoliko dana
 povišena temperatura, povraćanje, proljev koji traje 5-7 dana
 znakovi dehidracije

ADENOVIRUSNE INFEKCIJE
 blaža bolest
 povraćanje se rjeđe pojavljuje; dominira proljev

NOROVIRUSNE INFEKCIJE
 inkubacija: 1-2 dana
 nagli početak: vodenaste stolice, grčevi u trbuhu
 rijetko - povišena temperatura, povraćanje i dehidracija
 trajanje: 1-3 dana

dijagnoza; liječenje; sprječavanje

DIJAGNOZA
 brzi testovi za dokaz antigena rotavirusa, adenovirusa i norovirusa

LIJEČENJE
 simptomatsko – nadoknada tekućine i elektrolita
 dijetalna prehrana

SPRJEČAVANJE
 pranje ruku
 CJEPIVO za prevenciju ROTAVIRUSNIH INFEKCIJA u djece

75
  gram negativne štapićaste bakterije
šigele  4 skupine; A; B; C; D
 najproširenija: Shigella sonnei

76
 epidemiologija

 izvor infekcije:
 BOLESNICI
 KLICONOŠE
 kliconoštvo je kratkotrajno – traje nekoliko tjedana

 prijenos: FEKALNO-ORALNI

 češće u toplijem dijelu godine

 u lošim ekonomskim i higijenskim prilikama- češće obolijevaju djeca

 kod nas se pojavljuje vrlo rijetko

patogeneza

INVAZIVNO DJELOVANJE
 INVAZIJA CRIJEVNE SLUZNICE –
upalna reakcija sluznice debelog crijeva
 od blage do ulcerozne upale
 u pravilu ne dolazi do bakterijemije
TOKSIGENO DJELOVANJE
 toksini pojačavaju sekreciju cijevne sluznice

ZAŠTITNA BARIJERA
 normalni aciditet želuca
 normalna crijevna flora
 uredna peristaltika
 sekretorna protutijela na crijevnoj sluznici

77
 klinička slika

 inkubacija: 2-5 dana

 nagli početak:
 OPĆI SIMPTOMI:
 visoka temperatura, glavobolja, slabost
 mala djeca: konvulzije, poremećaj svijesti
 bol u trbuhu, proljev

 klinička prezentacija
1) ENTEROKOLITIČNI OBLIK
2) DIZENTERIJSKI SINDROM

klinička slika

ENTEROKOLITIČNI OBLIK
 kašaste ili vodenaste stolice bez jačih boli u donjem dijelu trbuha
 visoka temperatura 1-3 dana

DIZENTERIJSKI SINDROM
 posljedica je jačeg invazivnog djelovanja šigela
 grčeviti bolovi u donjem dijelu trbuha – kolike
 tjeraju na hitno obavljanje nužde –TENEZMI (imperativni pozivi)
 grčevi nisu uvijek praćeni stolicom- LAŽNI POZIVI
 pri jakim grčevima može doći do prolapsa rektuma – kod djece
 vodenaste, oskudne, stolice s primjesama sluzi i krvi
 ili samo sluz i svježa krv (rektalni ispljuvak)
 rijetko se javlja povraćanje

78
 klinička slika

 komplikacije:
 REKRUDESCENCIJE
 RANI RECIDIVI
 REAKTIVNI ARTRITIS (Reiterov sindrom)
 kronične crijevne tegobe – POSTDIZENTERIJSKI SINDROM
 dispeptične tegobe
 bol u trbuhu
 nepodnošenje nekih jela
 sklonost crijevnim infekcijama

dijagnoza; liječenje; sprječavanje

DIJAGNOZA
 klinička slika, epidemiološki podaci,
 izolacija uzročnika iz stolice

LIJEČENJE
 rehidracija – nadoknada tekućine i elektrolita
 dijetalna prehrana
 ANTIBIOTICI: KO-TRIMOKSAZOL, KINOLONI
 skraćuju trajanje bolesti i izlučivanje klica stolicom

SPRJEČAVANJE
 uklanjanje izvora i putova širenja infekcije
 higijenske mjere u pripremanju i distribuciji hrane, osobna higijena

79
Vibrio cholerae 

gram negativni štapić, poput zareza
više tipova, različite patogenosti

80
 epidemiologija

 javlja se u Indiji, Aziji, sjevernoj Africi

 U Europi i kod nas nema kolere, ali može biti importirana iz Azije i Afrike

 izvor infekcije:
 BOLESNIK
 OSOBA S BLAGIM SUPKLINIČKIM OBLIKOM BOLESTI
 KLICONOŠA

 prijenos: FEKALNO-ORALNIM PUTEM

 onečišćenom vodom, rjeđe hranom, prljavim rukama
 naglo pojavljivanje velikih EPIDEMIJA
 kratka je imunost je nakon preboljenja bolesti pa se od kolere može oboljeti više
puta!

 inkubacija: 1-3 dana

1. unos V.cholerae kontaminiranom

hranom i vodom

2. razmnožavanje V.cholerae u tankom HIPOVOLEMIJSKI ŠOK

crijevu

PROLJEV
3. stvaranje ENTEROTOKSINA koji POVRAĆANJE
aktivira enzimske sustave u površinskom
epitelu crijeva

4.jaka sekrecija vode i elektrolita u

crijevo

81
 klinička slika

1) STADIJ EVAKUACIJE
 nagli početak; traje 5-12 sati
 bezbolni proljev – vodenaste stolice, slične vodi u kojoj se kuhala riža
 učestalo povraćanje
 veliki gubitak vode i elektrolita- žeđ, nemir, iscrpljenost,
 promukao hrapav glas do afonije
 zbog gubitka elektrolita pojavljuju se bolni grčevi u mišićima
 disanje- ubrzano, puls- ubrzan, jedva pipljiv

klinička slika

2) STADIJ KOLAPSA
 simptomi prijetećeg šoka, hipotenzija
 proljev i povraćanje se smiruju
 oči upale, nos ušiljen, koža-ljepljiva i nabrana, pospanost
 zbog dehidracije i hipotonije dolazi do oligurije i anurije
 zbog zatajenja bubrega i šoka može nastupiti smrt
3) STADIJ REAKCIJE
 oporavak svih vitalnih funkcija, ozdravljenje kroz 7 dana
 porast tlaka, temperature
 povlače se znakovi dehidracije i uspostavlja se diureza

82
 dijagnoza; liječenje; sprječavanje

DIJAGNOZA
 klinička slika, epidemiološki podaci, izolacija uzročnika iz stolice
LIJEČENJE
 rehidracija – nadoknada tekućine i elektrolita – Ringerova otopina s natrijevim
laktatom
 kontrola količine izgubljene tekućine tzv. kolera krevet
 ANTIBIOTICI: TETRACIKLINI
 skraćuju trajanje proljeva i izlučivanje vibrija stolicom
SPRJEČAVANJE
 higijenska izobrazba pučanstva, nadzor nad vodom za piće, adekvatna
dispozicija otpadnih tvari
 KOD EPIDEMIJE- osobe u kontaktu s bolesnikom profilaktički dobivaju
TETRACIKLINE uz zdravstveni nadzor 5 dana

 je ALIMENTARNA TOKSOINFEKCIJA

83
 etiologija

 uzrok: EGZOTOKSIN (neutotoksin) bakterije Clostridium botulinum

 Clostridium botulinum
 anaerobna, gram pozitivna bakterija
 živi kao saprofit u tlu
 stvara SPORE
 anaerobni uvjeti u hrani (unutrašnjost sušenog mesa, konzerve) –
razmnožavanje C.botulinum – stvaranje TOKSINA
 toksin je termolabilan- uništava ga kuhanje od 10 minuta
 različiti tipovi toksina, najčešći A i B

patogeneza

1.konzumacija
 suhog mesa (pršut),
 konzervi (povrće),
 meda
PARALIZA MIŠIĆA

2. TOKSIN se aprorbira iz probavnog

sustava u krv i dolazi do svih mišića i nemogućnost prijenosa signala s
živaca odnosno motornog živca na mišić
NEUROMUSKULARNIH VEZA

3. blokira oslobađanje acetilkolina na

meuromuskularnoj ploči

84
 klinička slika

 inkubacija: 12-36 sati

 1/3 bolesnika: mučnina, povraćanje, proljev
 većina započinje neurološkim simptomima: umor, vrtoglavica, glavobolja,
slabost mišića, suhoća usta i sluznice, kljenut mišića
 mišićna slabost očnih mišića:
 DVOSLIKE ( pareza bulbomotora)
 NEJASAN VID (pareza akomodacije)
 MIDRIJAZA ( proširene zjenice)
 PTOZA VJEĐA
 mišićna slabost ždrijelnih mišića: OTEŽANO GUTANJE I GOVOR
 slabost mišića trupa i dišne muskulature: PARALIZA DISANJA, SMRT
 SIMETRIČNE KLJENUTI MIŠIĆA, NEMA SMETNJI OSJETA
 svijest je očuvana; temperatura obično nije povišena

dijagnoza; liječenje

DIJAGNOZA
 klinička slika, epidemiološki podaci
 DOKAZ TOKSINA U KRVI - biološkim pokusom na zamorcu
 bolesnikova krv se uštrca zamorcu- uginuće zamorca je siguran znak botulizma

LIJEČENJE
 isprati želudac i crijeva kako bi se smanjila apsorpcija toksina iz konzumirane hrane
 TROVALENTNI ŽIVOTINJSKI (konjski) SERUM (tip A, B, E)
 primjena se ponavlja nekoliko dana, do nestanka slobodnog otrova u krvi
 komplikacije: anafilaksija, serumska bolest
 INTUBACIJA, MEHANIČKA VENTILACIJA

85
 sprječavanje

SPRJEČAVANJE
 kuhanje namirnica najmanje 10 minuta uništava toksin
 pregled konzervirane hrane
 odbacivanje sumnjivih limenki (koje imaju ispupčenja na poklopcu ili dnu, tzv.
“bombaža” limenke)

86
  anaerobna bakterija
 u nepovoljnim uvjetima
stvara SPORE

uzročnik - Clostridium tetani

ZLI GRČ

uzrokuje EGZOTOKSIN Clostridiuma tetani

 TETANOSPAZMIN ILI TETANUSNI TOKSIN

infekcija nastaje putem SPORA

 koje se nalaze posvuda, na tlu i predmetima
 u tlo dolaze izmetom domaćih životinja kod kojih
je C.tetani dio normalne crijevne flore

87
 patogeneza

1.SPORE TETANUSA ULAZE U RANU

2. ANAEROBNI UVJETI U RANI
 SPORA TETANUSA PRELAZI U TETANOSPAZMIN
VEGETATIVNI OBLIK
 LUČENJE TETANOSPAZMINA

3.TOKSIN ULAZI I PERIFERNE MOTORNE ŽIVCE TE DOLAZI DO SŽS

GDJE SPREČAVA LUČENJE REGULATORNIH NEUROTRANSMITERA ŠTO
REZULTIRA TONIČKIM GRČEVIMA

PATOGENEZA

88
PATOGENEZA

LOKALIZIRANI TETANUS
 nastaje ako se stvori mala količina toksina koja
se apsorbira putem regionalnih živaca

INKUBACIJA: od 2 dana do nekoliko tjedana

 kraća inkubacija- teži oblik bolesti

GENERALIZIRANI TETANUS
 nastaje ako se stvori velika količina toksina koji
ulazi u krv i širi se do svih mišića. Iz mišića ulazi
u motoričke živce i SŽS

PATOGENEZA

GINEKOLOŠKI TETANUS
 nastaje nakon nesterilnog pobačaja

TETANUS NOVOROĐENČETA
 nastaje unošenjem spora tetanusa
kroz pupčanu ranu

89
klinička slika

 ukočenost mišića za žvakanje rezultira

nemogućnošću otvaranja usta – TRIZMUS
i nemogućnošću gutanja

 spazam facijalnih mišića dovodi do sužnja

vjeđnih rasporaka i ukočenog smiješka –
RISUS SARDONICUS

klinička slika

 ukočenost leđnih mišića dovodi do

OPISTOTONUSA – izvijenost cijelog tijela u
luku prema natrag

 spazam sfinktera- retencija mokraće i

opstipacija

 zahvaćanje respiratorne muskulature

generaliziranim toničkim grčevima –
cijanoza, ugušenje

 svijest je očuvana, grčevi izazivaju bolove

90
KOMPLIKACIJE
 SEKUNDARNE BAKTERIJSKE INFEKCIJE

 PLUĆNE KOMPLIKACIJE
 atelektaza
 pneumonija
 respiratorna insuficijencija

 SMRTNOST – oko 50%

DIJAGNOZA
 ANAMNEZA
 KLINIČKA SLIKA
 IZOLACIJA KLOSTRIDIJA IZ RANE

LIJEČENJE
 KIRURŠKA OBRADA RANE

 ANTIBIOTIK- PENICILIN; sedativi, mirelaksansi

 HIPERIMUNI TETANUSNI IMUNOGLOBULIN 500 IJ - HTIG

 CJEPIVO PROTIV TETANUSA 0,5ml AnaTe

 traheotomija
 mehanička ventilacija
 njega dišnih putova
 NG sonda, urinarni kateter
 sprječavanje dekubitusa
 zamračena i tiha prostorija

91
 sprječavanje

AKTIVNA IMUNIZACIJA
 počinje u 4.mjesecu života – 3 doze cjepiva s razmakom od
mjesec dana Di-Te-Per

 4. doza nakon godinu dana

 5.doza u 4-toj godini

 6./7./8.doza u prvom i osmom razredu osnovne škole te

posljednjem razredu srednje škole

sprječavanje

POSTEKSPOZICIJSKA PROFILAKSA – nakon ozljede

 ako je cijepljenje bilo unutar 5 godina- nije potrebno davati cjepivo

 cijepljenje je bilo prije 5-10 godina- daje se jedna doza cjepiva AnaTe

 prošlo je više od 10 godina od cijepljenja ili je cjepni status nepoznat-

daju se 3 doze cjepiva AnaTe– 0,1,6 mjeseci + HTIG

92
 uzročnik: Bordetella pertussis
 gram negativna štapičasta baketrija

ILiAD Biotechnologies

93
PERTUSIS SINDROM PERTUSISA

uzrokuje Bordetella pertussis bolest sa sličnom kliničkom slikom kao

pertusis
uzročnici:

Chlamidia trachomatis - kod novorođenčadi i

mlađe dojenčadi
Bordetella parapertussis – kod ostale djece
Adenovirusi
Respiratorni sincicijski virus
Virusi parainfluence

 prijenos: KAPLJIČNIM PUTEM

 izvor infekcije za dojenčad i malu djecu predškolske dobi:
 STARIJA DJECA
 ODRASLI bez tipičnih simptoma

 hripavac je izrazito infektivan

 najveća infektivnost: u početku bolesti, a traje 5 tjedana

 kod nas se relativno često susreće unatoč cijepljenju

 češće se javlja u proljeće

94
Bordetella pertussis
ENDOTOKSIN

1. uzrokuje oštećenje respiratornog epitela i stvaranje velike

količine sluzi koja začepljuje lumen malih bronha i otežava disanje
 jak podražaj na kašalj
 hipoksija s apnoičnim krizama

2. resorbira se u krv- neurotoksični učinak

TOKSIN koji izaziva limfocitozu

 inkubacija: 7-14 dana

KATARALNI STADIJ PAROKSIZMALNI STADIJ

znakovi gornjih dišnih putova –
PREHLADA
subfebrilna temperatura
krajem stadija javlja se SUHI,
PODRAŽAJNI KAŠALJ
KAŠALJ u napadima-
češći noću
 duboki udah
 desetak iskašljaja u brzom slijedu
 duboki udah s uvlačenjem mekih česti
prsnog koša
 dijete pocrveni ili poplavi u napadu, oči
su izbuljene, a jezik isplažen
 na kraju napada povrati ili iskašlje malo
sluzi
 nakon nekoliko minuta sličan, ali blaži
napad-repriza

95
 klinička slika

PAROKSIZMALNI STADIJ
 napadi su češći noću
 mogu biti izazvani vanjskim utjecajima- hranjenjem, plačem, uzbuđenjem
 traje nekoliko tjedana

REKONVALESCENTNI STADIJ
 oporavak bolesnika
 moguć je poneki blaži napadaj
 traje i po nekoliko mjeseci

ATIPIČNA klinička slika

u ranoj dojenačkoj dobi odrasli

napad nije tipičan uporan podražaj na kašalj

nakon nekoliko iskašljaja dijete prestane kašlju suho, u napadima, bez uvlačenja
disati, poplavi i izgubi svijest – APNEJA mekih struktura prsnog koša i cijanoze
uslijedi lagani udah- nastavi normalno
disati
mogu nastati konvulzije

 TEMPERATURA – je cijelo vrijeme normalna ili blago povišena

96
  visoka temperatura ukazuje na razvoj komplikacija

KOMPLIKACIJE

BRONHITIS
UPALA PLUĆA
UPALA UHA
SUBLINGVALNI ULKUS
 zbog pritiska isplaženog jezika na donje sjekutiće
HERNIJA, PROLAPS REKTUMA
 kod malog djeteta
 zbog povišenog intraabdominalnog tlaka
ENCEFALOPATIJA
 poremećaj svijesti, konvulzije

dijagnoza
liječenje

DIJAGNOZA
 KARAKTERISTIČNA KLINIČKA SLIKA
 KRVNA SLIKA: leukocitoza s limfocitozom
 EPIDEMIOLOŠKA ANAMNEZA: netko u okolini slično kašlje
 IZOLACIJA BORDETELE iz obriska / ispirka nazofarinksa
 SEROLOGIJA- ELISA
 PCR

LIJEČENJE
 SIMPTOMATSKO: njega, kisik, sedativi
 ANTIBIOTIK-
 MAKROLIDI – AZITROMICIN
 AMOKSICILIN, CEFUROKSIM- kod bakterijskih komplikacija

97
 sprječavanje

AKTIVNA IMUNIZACIJA
 cijepljenje mrtvim cjepivom
 počinje nakon navršena 3 mjeseca života
 3 doze cjepiva s razmakom od 4-6 tjedana

 Di-Te-Per
 4. doza u 2-goj godini
 5. doza u 4-toj godini

98
 zahvaljujući obveznom cijepljenju Di-Te-Per
(kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa)
ova je bolest danas u svijetu vrlo rijetka

 kod nas se ne pojavljuje desetljećima

 uzročnik - bakterija Corynebacterium diphtheriae

 uzrokuje
 1. lokalnu upalu na mjestu ulaska uzročnika
 lokalna bolest ždrijela i gornjeg dijela dišnog sustava, pri čemu
bakterijski toksin na mjestu ulaska uzrokuje nekrozu sluznice sa
stvaranjem pseudomembrana (krup)

 2. toksična oštećenja udaljenih organa

 resorbirani toksin odlazi krvlju do svih organa s osobitom
sklonošću prema srcu, živcima, jetri i bubrezima

99
 Krup (croup)
 označava akutnu stenozu grkljana
 to nije specifična bolest, nego akutni sindrom obilježen
 promuklošću
 kašljem nalik na lavež psa
 glasnim stridoroznim disanjem
 uvlačenja mekih dijelova prsnog koša u inspiriju

 Krup uglavnom zahvaća djecu do pet godina života, jer su u njih dišni
putovi uski

 Prije je difterija bila najčešći uzrok krupa, a danas su to respiratorni virusi

(najčešće virusi parainfluence), te katkad H. influenzae i neki neinfektivni
čimbenici (alergija, strano tijelo)

100
 nemaju staničnu
stijenku

 na njih ne djeluju
beta-laktamski
antibiotici

101
Mycoplasma M. hominis Ureaplasma
pneumoniae urealyticum

uzročnik različitih infekcija uzročnik urogenitalnih uzročnik urogenitalnih

u dišnom sustavu infekcija infekcija

M. pneumoniae
 je vrlo čest uzročnik infekcija dišnog sustava
 pneumonije najčešće uzrokuje u školske djece i mladeži
 pojavljuje se i epidemijski uzrokujući dugotrajne epidemije u
kojima se registrira veliki broj pneumonija u mladih ljudi

 u infekcijama uzrokovanim mikoplazmom može nastati oštećenje brojnih

organskih sustava posredovano imunološkim mehanizmima

 etiološka dijagnoza
 se postavlja serološkim pretragama jer je kultivacija mikolpazma
dugotrajan postupak

 liječenje
 makrolidi ili tetraciklini

102
Chlamydophila Chlamydophila Chlamydia
pneumoniae psittaci trachomatis
uzrokuju respiratorne infekcije najvažniji je uzročnik
spolno prenosivih,
odnosno urogenitalnih
infekcija

C. psittaci
 se prenosi s papiga i drugih ptica na čovjeka
 uzrokuje atipičnu pneumoniju koja se naziva psitakoza
 češće se pojavljuje zimi, najčešće 2 do 3 tjedna nakon kupnje nove ptice

C.pneumoniae
 prenosi se s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem
 uzrokuje različite respiratorne infekcije među kojima je upala pluća najvažnija
bolest, a češće se susreće kod starijih

C. trachomatis
 vrlo često uzrokuje različite urogenitalne infekcije u žena i muškaraca
 u novorođenčeta (zarazi se pri samom porođaju) može biti i uzročnikom
pneumonije

103
Liječenje
 tetraciklinima (doksiciklin)
 makrolidima (azitromicin)

 pri liječenju nespecifičnog uretritisa terapija se mora provesti kod oba

spolna partnera istodobno
 nakon završetka liječenja treba bakteriološki provjeriti izlječenje

104
Legionele
 se prenose na čovjeka inhalacijom kontaminiranog vodenog aerosola
 nema prijenosa s čovjeka na čovjeka

LEGIONARSKA BOLEST
 je pneumonija čiji je uzročnik Legionella pneumophila
 karakteristično je sezonstvo sa znatno većom pojavnošću u toplijem dijelu
godine kada se može pojaviti i epidemijski
 inkubacija od 2-10 dana
 visoka temperatura i drugi opći simptomi
 suhi kašalj - simptom ATIPIČNE PNEUMONIJE

 Dijagnoza - najjednostavniji je- brzi test za otkrivanje antigena u urinu

 Liječenje- makrolidi, tetraciklini, kinoloni

 zoonoza
 uzrokovana bakterijama roda Brucella
 ljudi se inficiraju:
 izravno u kontaktu s inficiranim životinjama
 konzumacijom mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa
 aerosolom iz okoline inficiranih životinja

AKUTNI STADIJ SUBAKUTNI I KRONIČNI STADIJ

bruceloza je generalizirana (opća) posebnu sklonost ima za koštano-
bolest zglobni sustav

 dijagnoza-
 pozitivni nalaz hemokulture
 serološko otkrivanje protutijela na brucele (aglutinacija, ELISA)

105
  liječenje
 bruceloza se liječi nekoliko tjedana, a kronični oblici bolesti i nekoliko
mjeseci
 najčešće kombinacijom tetraciklina i gentamicinom
 kod komplikacija se koriste rimfampicin i kinoloni

 sprječavanje bruceloze
 najvažnije se veterinarske mjere i strogo poštovanje propisa o uvozu,
transportu i kontroli zdravlja životinja
 pri pojavi bolesti treba odstraniti i eutanazirati sve inficirane životinje

 zoonoza
 koja se od glodavaca i domaćih životinja prenosi na čovjeka

 česta je bolest u ljetnim mjesecima

 uzročnik: leptospire

 bifazična bolest

1 faza 2. faza
kratkotrajna febrilna bolest samo ponekad dovodi do zahvaćenosti
moždanih ovojnica i oštećenja jetre i
bubrega

106
Za leptospirozu su karakteristični
 boli u listovima
 konjunktivitis
 albuminurija, ubrzana sedimentacija i leukocitoza

Liječenje:
 lakši oblici ne zahtijevaju antimikrobno liječenje
 teži oblici bolesti liječe se penicilinom ili tetraciklinima
 pri zatajenju bubrega primjenjuje se hemodijaliza

 uzročnik- Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji

 najčešće se pojavljuje u šumskim područjima sjeverozapadne Hrvatske, poglavito
u ljetnim mjesecima

107
 Dijagnoza
 se obično postavlja na temelju
kliničke slike (migrirajući eritem) i
epidemioloških podataka
 serološka dijagnoza kasnih
manifestacija

Liječenje
 Kronični migrirajući eritem liječi se
peroralnom primjenom penicilina,
doksiciklina ili azitromicina
 kasnije manifestacije -
parenteralnom aplikacijom
ceftriaksona

108
 uzrokovane rikecijama
 intracelularne bakterije

 oštećuju endotelne stanice sitnih krvnih žila (vaskulitis), osobito u

koži, mozgu, srčanom mišiću i bubregu
 što klinički rezultira
 osipom
 encefalitisom
 miokarditisom
 zatajenjem bubrega

Q-GROZNICA PJEGAVI TIFUS MEDITERANSKA

(PJEGAVAC) PJEGAVA GROZNICA
najvažnija rikecijska potpuno nestao R. conorii
bolest kod nas

KLINIČKA SLIKA
 nagli početak
 opći simptomi s vrućicom, glavoboljom, općom slabošću i makulopapuloznim
osipom, a ponekad se nadovezuju neurološki simptomi i znakovi oštećenja srca i
bubrega

DIJAGNOZA postavlja se na osnovi

 kliničke slike (osip), epidemioloških podataka (ugriz insekta) i specifičnih seroloških
pretraga

LIJEČENJE
 tetraciklinima (doksiciklin) ili kinolonima (ciprofloksacin)

109