METALNE KONSTRUKCIJE 1

PRVI KOLOKVIJ
1.ŠTO JE TO ČELIK
Smjesa željeza, ugljika, pratećih i legirajućih elemenata.
2.ŠTO JE TO SIROVO ŽELJEZO?
Željezo dobiveno iz visoke peći koje nije obrađeno.
3.ŠTO JE VISOKA PEĆ?
Početak porizvodnje čelika pri 1600°C. Sastojci u visokoj peći su: željezna ruda, koks i kreč.
4.ŠTO JE PROČIŠĆAVANJE ČELIKA?
Postupak kojim se obrađuje sirovo željezo da postane sirovi čelika uklanjanjem i
reduciranjem pratećih elemenata i ugljika sagorjevanjem.
5.ŠTO JE DEZOKSIDACIJA?
Postupak kojim se sirovom čeliku nakon pročišćavanja, smanjujemo prisutnost kisika.
6.ŠTO JE ČELIČNI LIJEV?
Tekući metal dobiven lijevanjem koji se ne podvrgava daljnim obradama.
7.NABROJATI BAREM 4 OD 6 POSTUPAKA PROIZVODNJE ČELIKA
Bessemer-Brine
Siemens-Martin
Thomas
Linz-Donawitz
Dupleksni
Elektropeći
8.KOJA SU DVA NAČINA LIJEVANJA ČELIKA?
Kokilni i bezdani lijev.
9.ŠTO SU TO PRATEĆI ELEMNTI U ČELIKU?
Elementi koji se neizbježno javljaju u čeliku zbog tehnologije prozivodnje, bez obzira djeluju li
povoljno ili nepovoljno.
10.KAKO UGLJIK DJELUJE NA KARAKTERISTIKE ČELIKA?
POVEĆAVA : otpornost na habanje, granicu popuštanja, vlačnu čvrstoću, tvrdoću
SMANJUJE : žilavost, zavarljivost, obradljivost, izduženje, izvlačenje
11.GRAFIČKI PRIKAZATI OVISNOT KOEF.INTENZITETA NAPONA KIC I PROMJENE
TEMPERATURE, DEBLJINI POPREČNOG PRESJEKA d, PROMJENE RADIJUSA ZAOBLJENOSTI
PUKOTINE ρ U KORJENU ZAREZA PUKOTINE I BRZINI PRIRASTA OPTEREĆENJA v?
12.KADA SE RADI TERMIČKA OBRADA KALJENJA, TJ. ŠTO SE GUBI A ŠTO SE POVEĆAVA KOD
TE OBRADE?
Povećava se tvrdoća i otpornost na habanje.
Gube se plastična svojstva.
13.ŠTO SU TO LEGIRAJUĆI ELEMENTI U ČELIKU?
Elementi koje po potrebi dodajemo čeliku da bi ciljano poboljšali određena svojstva.

14.KOJI SU PRATEĆI ELEMENTI U ČELIKU?

POŽELJNI: MANGAN-povećava čvrstoću, poboljšava zavarljivost, služi za deoksidaciju, veže za
. sebe neželjeni sumpor
SILICIJ-povećava granicu popuštanja, vlačnu čvrstoću i tvrdoću, smanjuje relativno
. izduženje i sposobnost hladnog oblikovanja
NEPOŽELJNI: FOSFOR-sklon segregaciji u pojedinim dijelovima,smanjuje žilavost, povećava
. postojanost na koroziju
SUMPOR-sklon segregaciji više od fosfora, smanjuje zavarljivost
KISIK-oksidi i silikati mogu stvoriti vlaknastu strukturu u čeliku (sličnu drvu),
što je štetno jer može doći do pojave tesarskog loma
DUŠIK-nevezan u čeliku- štetno zbog mogućnosti pojave krtog loma i starenja
VODIK-snižava žilavost, nepovoljan utjecaj na sposobnost zavarivanja
15.PODJELA ČELIKA S OBZIROM NA POSTOTAK LEGIRAJUĆIH ELEMENATA
1.Obični ugljični čelici – postotak legura vrlo mali
2.Niskolegirajući čelici – postotak legura ¿ 5%
3.Visokolegirajući čelici – postotak legura ¿ 5%
16.TEMELJNE ZNAČAJKE ČELIKA
Raznovrsnost područja primjene
Vrhunska tehnologija izrade
Materijal za vrhunske estetske i tehničke domete
Povoljni ekonomski pokazatelji
Stalna razvoj novih vrsta čelika
Ekološka prihvatljivost
Reciklažnost materijala
Višestruka mogućnost prerade
Velike rezerve u prirodnim resursima i recikliranom materijalu
17.SHEMATSKI PRIKAZ PROIZVODNJE ČELIKA

18.KAKO DOBIVAMO NEUMIRENI I POLUUMIRENI ČELIK?

Ako se skrućivanje u kokili događa tako da kipi dobije se neumireni čelik, ako lijevanjem
dodamo silicij dobijemo umireni čelik, a ako dodamo aluminij dobijemo dvostruko umireni
čelik.

19.NACRTATI RADNI DIJAGRAM ε −σ ZA ČELIKE SA 0,2% C, 0,4% C I 1,1% C

20.DIJAGRAM f uI ε u OVISNOSTI O C

21.KOLIKO IZNOSI MODUL ELASTIČNOSTI U ČELIKU U N/mm2 ?

E=210 000 N/mm2
22.DEFORMACIJE KRISTALA USLIJED DJELOVANJA NORMALNIH NAPREZANJA σ
23.DEFORMACIJE KRISTALA USLIJED DJELOVANJA POSMIČNOG NAPREZANJA τ

24.PLASTIČNA SVOJSTVA SA METALURŠKOG ASPEKTA

Klizanje atoma u kristalnoj mrežici uslijed posmika daje čeliku sposobnost deformiranja pri
naprezanjima visokog intenziteta. Klizanje je potpomognuto greškama u kristalnoj rešetki.
Greške mogu biti : točkaste, duž linije i dvodimenzionalne.
25.POJAVA TEČENJA
Izražena kod posmičnih, a ne kod normalnih naprezanja.
Plastične deformacije-slobodni atomi prate gibanje dislokacija i zauzimaju nova mjesta u
kristalnoj rešetki. Na mjesta dislokacije dolaze novi atomi. Atomi ispred dislokacije potisnuti
u smjeru gibanja dislokacije.

26.KRISTALNA MREŽICA

27.POVRŠINSKI I PROSTORNO CENTRIRANA MREŽICA

Kubna površinski centrirana mrežica – u sjecištu ravninskih dijagonala ima još po jedan atom
Kubna prostorno centrirana mrežica – postoji samo jedan atom u sjecištu prostornih
dijagonala
28.TRANSFORMACIJA U ŽELJEZNIM LEGURAMA
do 910°C - α željezo
> 910°C - γ željezo
> 1390°C - δ željezo
≈ 1530°C - prijelaz u tekuće stanje
29. U ČEMU SE OGLEDA RECIKLAŽNOST ČELIKA KAO GRAĐEVINSKOG MATERIJALA?
Ponovna upotreba već upotrebljenog materijala
Lagana demontaža i ponovna prerada –štede se prirodni resursi
Preko 50% ukupne proizvodnje čelika dobiva se recikliranjem
30.PLANSKE I NEPLANSKE TERMIČKE OBRADE ČELIKA
PLANSKE: žarenje, kaljenje, poboljšanje
NEPLANSKE: parcijalno zagrijavanje, nejednoliko hlađenje nakon valjanja, zavarivanje
31.ŠTO JE GRANICA ELASTIČNOSTI?
Napon pri kojem prvi puta dolazi do zaostalog izduženja.

32.U DIJAGRAMU OBJASNITI ŽARENJE ZA UKLANJANJE NAPONA

33.U DIJAGRAMU OBJASNITI NORMALIZACIJU

34.U DIJAGRAMU OBJASNITI POBOLJŠANJE

35.DIJAGRAM TERMIČKI OBRAĐENIH ČELIKA

36.KOLIKI NAJVEĆI % UGLJIKA SE NALAZI U GRAĐ.ČELICIMA ZA NOSIVE KONSTRUKCIJE?

0,25%
37.NA PRIMJERU MODULA ELASTIČNOSTI ČELIKA ODGOVORITI DA LI MAKROSPOSKI
GLEDANO POSTOJI IZOTROPIJA, ANIZOTROPIJA ILI ISTOVMRENO IZOTROPIJA I
ANIZOTROPIJA?
Makroskopski gledano izotropija, na razini kristalne mrežice anizotropija.
38.NASTANAK VLASTITIH NAPONA
Uslijed valjanja profila, uslijed djelomičnog zagrijavanja, uslijed zavarivanja
39.KOLIKO NAJMANJE MORA BITI OMJER ČVRSTOĆE ČELIKA I GRANICE POPUŠTANJA f u/ f y
KOD UOBIČAJENIH GRAĐ.ČELIKA KAO OCJENA PLASTIČNIH SVOJSTAVA MATERIJALA?
f u / f y ≥ 1,1
40.ŠTO JE ŽILAVOST?
Svojstvo da materijal(čelik) zadrži plastična svojstva i pod nepovoljnim uvjetima zove se
žilavost
41.ŠTO JE TVRDOĆA?
Mjerernja tvrdoće čelika obavlja se utiskivanjem normirane čelične kuglice (Brinell) ili
normirane dijamantne piramide(Vickers) u uzorak. Iz izmjerene vrijednosti tvrdoće možemo
preračunavanjem dobiti vlačnu čvrstoću prema izrazu : f u = 0,35 HB gdje je HB tvrdoća
prema Brinellu.

42.VLASTITI NAPONI USLIJED ZAVARIVANJA

43.RAZGRAĐIVANJE VLASTITIH NAPONA

Žarenjem za uklanjanje napona, predgrijavanjem površina prije zavarivanja,
svjesnim parcijalnim zagrijavanjem nakon zavarivanja, statičkim opterećenjem konstrukcije
44.VLASTITI NAPONI USLIJED DJELOMIČNOG ZAGRIJVANJA

45.VLASTITI NAPONI OD ZAVARIVANJA

46.U ε −σ DIJAGRAMU KOD JEDNOOSONOG VLAČNOG ISPITIVANJA OZNAČITI UKUPNO

IZDUŽENJE I IZDUŽENJE PRI LOMU, TE KARAKTERISTIČNE TOČKE PRI VLAČNOJ PROBI.
47.ŠTO JE TEHNIČKA GRANICA POPUŠTANJA?
Dogovorena granica popuštanja za čelike koji pri ispitivanju vlačnom probom nemaju izražen
plato tečenja. Dogovreno se uzima da je trajno izduženje 0,2%.
48.U ε −σ DIJAGRAMU KOD JEDNOSNOG VLAČNOG ISPITIVANJA NACRTATI
ODGOVARAJUĆE KRIVULJE KOJE SE ODNOSE NA RAZLIČITE MJERNE DUŽINE EPRUVETE ZA
ISPITIVANJE.

49.U DIJAGRAMU ε −σ KOD VLAČNOG ISPITIVANJA UCRTATI KRIVULJU KOJA ODGOVARA

NAZIVNOM NAPREZANJU I STVARNOM NAPREZANJU
50.U DIJAGRAMU PRIKAŽI KAKO NA GRANICU POPUŠTANJA UTJEČE BRZINA PRIRASTA
OPTEREĆENJA U JEDNICI VREMENA.

51.U DIJAGRAMU PRIKAŽI KAKO NA GRANICU POPUŠTANJA UTJEČU LOKALNI ZAREZI.

52.GRANICA POPUŠTANJA f y .
Na nekom nivou vlačne probe dolazi do vidljivog plastičnog izduženja uz opterećenje stalnom
silom P. U vlačnoj zoni zove se granica razvlačenja, a u tlačnog granica gnječenja. Razlikuje se
gornja i donja granica popuštanja, kao nominalna uzima se gornja.
53. U DIJAGRAMU ε −σ PRIKAZATI OČVRŠĆAVANJE U HLADNOM STANJU

54.ŠTO JE TO PUZANJE?
Plastična deformacija pod konstantnim opterećenjem, ovisna o vremenu. Kod građevinskih
čelika do puzanja dolazi tek kod viših temperatura.
55.ŠTO JE POPUŠTANJE?
Pad napona pri konstantnom izduženju.
56.ŠTO JE KRTI LOM?
Lom bez plastične deformacije do kojeg dolazi ukoliko ne može doći do pojave tečenja
materijala. f u i f y se praktički po klapaju.
57.GUBITAK PLASTIČNOSTI ČELIKA - UZROCI KRTOSTI U ČELIKU
Metalurški uzroci: kod postupka obrade i izrade (rezanje, bušenje, ravnanje, zavarivanje..)
konstrukcije može doći do promjene u strukturi metala i time do stvaranja novih mehaničkih
osobina.
Eksploatacijski: gubitak svojstava plastičnosti može biti izazvan i eksploatacijskim uvjetima tj.
Da se inače plastični čelik za vrijeme djelovanja nekih vanjskih uzroka ponaša kao krt
materijal. Ovi uzroci su: R-prostorno stanje napona, v- brzina prirasta napona i T-niske temp.
58.NAČINI ISPITIVANJA ŽILAVOSTI ČELIKA
Proba udarcem na epruvetu sa zarezom
Proba na savijanje epruvete sa navarom
Charpy-eva proba
COD proba
Roberstonova proba

DWT proba

Proba pomoću izazivanja ekspolzije na velikim uzorcima

59.ISPITIVANJE ŽILAVOSTI – CHARPY
Prilikom ispitivanja krtosti materijala služimo se međusobnom ovisnosti triju utjecajnih
faktora R, T i v. Dva faktora se drže konstantnima,a treći varira. Konstantni su R i v, a T varira.
Promjenjivi faktor je mjera žilavosti – prijelazna temp. Označavano izmjernu krtost sa a k.

60.KAD SE SVOJSTVO ŽILAVOSTI ISPITUJE NA EPRUVETI SA ZAVAROM, DA LI SE VAR

NALAZI NA STRANI VLAČNIH ILI TLAČNIH NAPREZANJA?
Na strani vlačnih naprezanja.
61.NA KOJI NAČIN U CHARPY-EVOM ISPITIVANJU ŽILAVOSTI SE PROSTORNO STANJE
NAPONA DRŽI KONSTANTNIM?
Uzorak je jednakih dimenzija.
62.NA KOJI SE NAČIN U CHARPY-EVOM ISPITIVANJU ŽILAVOST I PRIRAST OPTEREĆENJA U
JEDNICI VREMENA DRŽE KONSTANTNIM?
Uzorak je istih dimenzija i kuglica pada sa jednake visine.
63.U CHARPY-EVOM ISPITIVANJU ŽILAVOSTI 2 OD 3 EKSPLOATACIJSKA UZROKA KRUTOSTI
DRŽE SE KONSTANTNIMA,A TREĆI VARIRA.NAVESTI KOJI SE UZROCI DRŽE
KONSTANTNIMA.
Prostorno stanje naprezanja i brzina prirasta udarca su konstantni, a temeperatura varira.
64.OBLICI LOMOVA

a) lom klizanjem – od posmičnih naprezanja

b) lom odvajanjem – loš lom
c) mješoviti lom
65.DA LI ČELIKU KAO MATERIJALI ODGOVARAJU HIPOTEZE LOMA ILI TEČENJA KOD
SVOĐENJA VIŠEOSNOG NAPONSKOG STANJA NA JEDNOOSNO?
Hipoteze tečenja.

66.PREMA KOJOJ TEORIJI SE ODREĐUJE SMANJENJE f y AKO SU PRISUTNA NORMALNA I

POSMIČNA NAPREZANJA?
Huber-Mises-Hencky
67.UMOR MATERIJALA-STARA I NOVA DEFINICIJA
Stara-lom konstrukcijskog elementa nastupa ispod tzv.statičke čvrstoće ukoliko je izložen
učestaloj promjeni napona dovoljan broj puta
Nova-oštećenje konstrukcijskog elementa konstrukcije zbog postepenog širenja pukotine
koje je uzrokovano učestalim ponavljanjem naprezanja
68.U DIJAGRAMU PROMJENA NAPONA/VRIJEME OBJASNITI POJMOVE SREDNJI NAPON σ m,
AMPLITUDA σ a, I NAPONSKA RAZLIKA ∆σ .

69.POJAM I ZNAČENJE WHOLEROVE LINIJE

Wholerova linija predstavlja eksperimentalno određenu ovisnost između amplituda učestalih
promjena napona i broja ponavljanja napona. Ukoliko je ova ovisnost predočena u
logaritamskom mjerilu apcise i ordinate dobiva se linija – tada govorimo o Wohlerovoj liniji.
70.U DIJAGRAMU UCRTATI WHOLEROVE LINIJE ZA OKRUGLI CIJEVNI PROFIL, ZA I PROFIL I I
ZA ZAVARENI I PROFIL.
71.U DIJAGRAMU UCRTATI WOHLEROVU LINIJU ZA ELEMENT KOJI JE ANTIKOROZIJSKI
ZAŠTIĆEN I ZA ISTI TAKAV SA RAZVIJENOM KOROZIJOM

72.U DIJAGRAMU UCRTATI NORMIRANU WOHLEROVU LINIJU

73.ŠTO OZNAČAVA BROJČANA OZNAKA I U KOJIM JEDNICAMA UZ NOVU OZNAKU

KVALITETE ČELIKA S420?
Označava granicu popuštanja u N/mm2
74.DVIJE NAJZASTUPLJENIJE STRUKTURE KOD OBIČNIH GRAĐEVINSKH ČELIKA?
Perlit i ferit.
75.MEHANIZAM UMARANJA
Do danas nije u potpunosti dano teoretsko rješenja problema umora niti je kvalificiran
utjecaj pojedinih faktora koji su uzroci umora materijala. Međutim poznato je da uzroke
umora treba potražiti na razni lokalnih defekata materijala uslijed grešaka u osnovnom
materijalu ili kao posljedicu zahvata u radioničkoj izradi. Kao najčešći defekti zarezi i pukotine
izazivaju koncentraciju napona.
76.ŠTO OZNAČAVA I U KOJIM JEDINICAMA OZNAKA NA GLAVI VIJKA 10.9?
Označava kvalitetu vijka u N/mm2. 10.9 = r.j.
Čvrstoća fu = 100 * r
Granica popuštanja fy = čvrstoća * 0,j
77.ZBOG ČEGA SE IZ TOČNO ODREĐENOG DIJELA POP.PRESJEKA MORA UZETI UZORAK
ČELIKA U SVRHU DOKAZIVANJA OSNOVNIH MEHANIČKIH OSOBINA?
Zbog najmanjih vlastitih napona

78.ZAŠTO SE MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE ZGRADA NAMJENJENE NPR,ŠKOLAMA NE

TREBAJU RAČUNATI NA UMARANJE MATERIJALA IAKO SU IZLOŽENE STALNIM
NAPREZANJIMA?
Zato jer su amplitude male i spadaju u područje beskonačno malih amplituda.
79.KAKVA KVALITETA ČELIKA ZA SPOJNA SREDSTVA TREBA BITI U ODNOSU NA KVALITETU
ČELIKA ELEMENATA KOJE SPAJAJU?
Jednaka ili bolja.
80.KAKO SE VRŠI HLAĐENJE KOD PLANSKE OBRADE KALJENJA?
Na naglo hladnom vodom ili uljem.
81.NAVESTI BAREM 3 METALURŠKA UZROKA GUBITKA PLASTIČNIH SVOJSTAVA.
Rezanje, bušenje, valjanje, zavarivanje.
82.KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ČELIKA OTPORNIH NA KOROZIJU I NEHRĐAJUĆIH ČELIKA?
Čelici otporni na koroziju zbog pratećih i legirajućih elemenata u dodiru s vlagom na površini
razvijaju kompaktan sloj hrđe koji štiti element od daljnje korozije.
Nehrđajući čelici zbog legirajućih elemenata uopće ne hrđaju ali imaju smanjen
E = 170 000 N/mm2 i G = 64 000 N/mm2
83.PODJELA VISOKOČVRSTIH ČELIKA
Normalizirani, poboljšani, ultračvrsti
84.PREDNOSTI I PRIMJENE VISKOČVRSTIH ČELIKA
PREDNOSTI: -manje debljine stijenki konstrukcijskih elemenata
-ušteda na težini konstrukcije
-ušteda na transportu
-ušteda kod radioničke izrade
-dobra zavarljivost i sigurnost od krtog loma
-povećanja čvrstoća na habanje
 -izvedba konstrukcije koje se ne može izvesti standardnim čelicima
PRIMJENA: -rezervoari za plin i druge posude pod pritiskom
-naftne platforme
-autodizalice
-mostovi
-tlačni cjevovodi energetskih objekata
-zaštitne posude nuklearnog reaktora
85.KAKO MOŽEMO RAZLIKOVATI VRUĆE I HLADNO VALJANE PROFILE?
Vruće valjani profili su H i I profili, cijevni profili, puni profili i profili različitog oblika
poprečnog presjeka.
Hladno valjani profili se najlakše prepoznaju po tome što imaju istu debljinu poprečnog
presjeka.

DRUGI KOLOKVIJ
86.PASIVNA ZAŠTITA OD KOROZIJE
Pasivna zaštita je obavezna i ona se postiže raznim premazima i presvlakama tijekom
izvedbe, montaže i održavanja konstrukcijskih elemenata. Sredstva za pasivnu zaštitu :
organski premazi, anorganske i metalne presvlake i katodna zaštita.
87.AKTIVNA ZAŠTITA OD KOROZIJE
Nije obavezna, ali je poželjna. Ona se postiže rješavanjem detalja u fazi projektiranja.
U oblici su nepovoljni jer zadržavaju vodu, pogodni su U naopako, C, U sa rupicom u sredini,
kružni profili se zatvaraju.
88.PRIMJER AKTIVNE ZAŠTITE

89.NABROJATI BAREM 3 NAČINA ČIŠĆENJA POVRŠINE KAO PRIPREME ZA IZVOĐENJE

PASIVNE ZAŠTITE OD KOROZIJE
Pjeskarenje, plamenovanje, ručno četkanje, strojno četkanje.
90.KAKO SE PROVODI ZAŠTITA OD KOROZIJE ANORGANSKIM PREMAZIMA?
Bromiranje, fosfatiranje, emajliranje.
91.KOJI SE PREMAZ NAJVIŠE KORISTI KOD KONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA?
Shop-primer
92.KAKO SE PROVODI ZAŠTITA OD KORZIJE METALNIM PRESVLAKAMA?
Cinčanje, galvaziranje, metaliziranje.
93.KAKO SE PROVID KATODNA ZAŠTITA OD KOROZIJE?
Konstrukcija služi kao katoda, stalno je pod naponom malog intenziteta
94.ZA KOJE DIJELOVE KONSTRUKCIJE SE PRIMJENJUJE KATODNA ZAŠTITA OD KOROZIJE?
Za dijelove konstrukcije koji su pod zemljom
95.VAŽNIJI NAČINI KOROZIJE ELEMENTA KOJI NIJE IZLOŽEN NAPREZANJU
Površinska korozija – jednoliki gubitak osnovnog materijala na cijeloj ploštini elementa
Pukotinska korozija – pojačano lokalno rđdanje u pukotini
Linijska korozija – jednoliki gubitak osnovnog materijala duž jednog žlijeba
Lokalna – gubitak materijala na manjoj površini elementa
Konataktna korozija – zbog različitih potencijala u prisutnosti elektrolita dolazi do korozije
Selektivna korozija – pojedini dijelovi kristalne rešetke napadnuti rđanjem
96.VAŽNIJI NAČINI KOROZIJE ELEMENTA KOJI JE IZLOŽEN NAPREZANJU
Korozija zbog pukotina od naprezanja
Korozija zbog učestalih promjena napona
Korozija pri eroziji
Korozija pri kavitaciji
Korozija uslijed trenja

97.NAJKVALITETNIJI NAČIN ČIŠĆENJA POVRŠINE ČELIKA KAO PRIPREMA ZA

ANTIKOROZIVNU ZAŠTITU?
Pjeskarenje
98.NABORJI 3 POGONA U ŽELJEZARAMA
Visoke peći, valjaonice i čeličane.
99.O ČEMU OVISE VLASTITI NAPONI?
O geometriji profila i načinu hlađenja
100.KOD KOJIH PRORAČUNA TREBA UZETI U OBZIR VLASTITE NAPONE?
Uzimaju se u obzir u dokazu sigurnosti kod svih problema stabilnosti i umora materijala.
101.NAJVEĆA DEBLJINA VARA U UVALI
70% debljine tanjeg elementa koji se spaja
102.KAKO SE ISPITUJE ŽILAVOST ČELIKA PROBOM NA SVIJANJE EPRUVETE S NAVAROM?
Navar se stavi na tlačnu stranu epruvete i savije se, ako nema pukotina dobra je žilavost.
Postupak se izvodi na gradilištu, gruba aproksimacija.
103.KOD ZAVARIVANJA KOJA NAPREZANJA NASTAJU NA MJESTU ZAVARA A KOJA OKOLO?
Na mjestu zavara vlak, a okolo tlak.
104.KOJU KUBNU MREŽICU IMA γ ŽELJEZO?
Kubnu površinski centriranu mrežicu.
105.OD KUDA SE U PRAVILU KREĆE RADITI METALNA KONSTRUKCIJA?
Od vertikalnih spregova. Kreće od onih polja gdje imamo stabilizaciju.
106.OD ČEGA SE SASTOJI ZAŠTITA OD POŽARA?
Sprječavanje nastanka požara
Sprječavanje širenja požara
Ugradnja uređaja za najavu i gašenje požara
Predviđanje puteva evakuacije
107.MJERE OPERZNOSTI OD POŽARA
Mjere građevinske zaštite i mjere pogonske zaštite
108.MJERE GRAĐEVINSKE ZAŠTITE
Direktne mjere-premazivanje elemenata posebnim bojama, oblaganje ili špricanje elementa,
punjenje profila vodom
Indirektne mjere- zaštita nosivog elementa koji je neotporan na požar s elementima koji su
otporni na požar
109.INTERNACIONALNA TERMINOLOGIJA POŽARA
Realni - razvija se u relanoj zgradi na njega se djeluje sustavom za gašenje ili vatrogascima
Pokusni – požar određenih karakteristika u komori za ispitivanje, može biti veći ili manji
Projektirani – požar s točno određenim porastom temperature prilagođen projektiranju
čeličnih konstrukcija dan je standardima

110.KLASE OTPORNOSTI NA POŽAR

Mjera otpornosti nosivog elementa na standardni požar – vrijeme izraženo u minutama od
početka ispitivanja do otkazivanja. F 30, F 60, F 90, F 120, F150, F180

111.RAZINE DOKAZA SIGURNOSTI NA POŽAR

Razina 1 - određivanje otpornosti nosivog elementa pod uvjetima standardnog požara
analitičkim putem
Razina 2 – nosivi element se izlaže realnom požaru, pa se traži ekvivalentna temperatura u
standardnom požaru na temelju izdržanog vremena.
Razina 3 – direktno analitičko dimenzioniranje nosivog elementa u odnosu na realni požar
112.IZNAD KOJE TEMPERATURE SE SMATRA DA ČELIK VIŠE NE NOSI?
600°C
113.DA LI SE GRANICA POPUŠTANJA JAVLJA KOD NORMALNIH, POSMIČNIH ILI
KOMBINACIJA NORMALNIH I POSMIČNIH NEPREZANJA.
Normalnih naprezanja.
114.KOJA KARAKTERISTIKA PROSTORNO ODREĐENIH AKCIJA?
Uvijek djeluju na istom mjestu.
115.KOJA KARAKTERISTIKA PROSTORNO NEODREĐENIH AKCIJA?
Mogu mijenjati svoj položaj u prostoru.
116.MATERIJALI ZA ZAŠTITU ČELIKA OD POŽARA
Beton, gips, mineralna vuna, silikati
117.POSTUPAK NAKON POŽARA
Mehaničko ispitivanje nerazornim metodama.
Odrediti da li je došlo da kaljenja zbog naglog hlađenja.
118.POUZDANOST KONSTRUKCIJA
Sigurnost, funkcionalnost, trajnost
119.VANJSKI UTJECAJI
Opterećenja kao posljedica ljudske djelatnosti : vlastita težina i korisno opterećenje
Opterećenja izazvana klimatskim djelovanjima : vjetar, kiša, snijeg , led.
120.DVIJE VRSTE GRANIČNIH STANJA
GSN - granično stanje nosivosti
GSU - granično stanje uporabivosti
121.TRI DOKAZA POUZDANOSTI U SVRHU DOKAZIVANJA GSU
Progibi, pomaci, vibracije.
122. 4 DOKAZA POUZDANOSTI ZA OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA PREMA GSN?
Otpornost na tlak, na savijanje, na posmik i interakcija M-N-V

123.NA KOJE SVE NAČINE MOŽEMO DOSTIĆI GSN?

Otkazivanje elementa lomom na jednom kritičnom poprečnom presjeku
Otkazivanje elementa stvaranjem plastičnih zglobova
Gubitak ravnoteže
Gubitak stabilnosti
Slom zbog umaranja
Slom zbog dinamičke nestabilnosti
124. NAČINI DOSEZANJA GSU
Prekomjerne deformacije, oscilacije, lokalna oštećenja
125.POUKE IZ HAVARIJA
126.KONCEPT SIGURNOSTI

127.KAKO SE MOŽE DEFINIRATI POJAM SIGURNE KONSTRUKCIJE KORISTEĆI E ZA UČINKE

DJELOVANJA, R ZA OTPORNOST I Z ZA ZONU SIGURNOSTI?
Z = R- E Z > 0 sigurna konstrukcija
Z = 0 na granici između sigurne i nesigurne
Z < 0 nesigurna konstrukcija

128.DA LI SU AKCIJA S I OTPORNOST R DETERMINIRANE ILI SLUČAJNE VARIJABLE U

POSTUPKU DOKAZA SIGURNOSTI NA TEMELJU TEORIJE VJEROJATNOSTI?
Slučajne varijable.
129.ŠTO JE MJERA SIGURNOSTI?
Vjerojatnost otkazivanja nosivosti
130.NORMALNA I LOGNORMALNA FUNKCIJA GUSTOĆE VJEROJATNOSTI
131.POMOĆU FUNKCIJE GUSTOĆE VJEROJATNOSTI f R I f S OBJASNITI VJEROJATNOST
OTKAZIVANJA Pf .

132.DOKAZ POUZDANOSTI ZA RAZINU 1

F
S * ( γ S * Q) ≤ R * ( )
γM
133.DOKAZ POUZDANOSTI ZA RAZINU 2
β f ≤ β norm
134.DOKAZ POUZDANOSTI ZA RAZINU 3
pf ≤ pnorm
135.AKO NA ELEMENT IZVANA DJELUJE SILA P U SMJERU OSI ŠTAPA POSTAVLJENU U
TEŽISTU POP.PRESJEKA, ŠTO PREDSTAVLJA DJELOVANJE S , A ŠTO UČINAK TOG
DJELOVANJA E U PRORAČUNU DOKAZA POUZDANOSTI?
S predstavlja silu, E predstavlja moment.
136.ŠTO SE DOGAĐA S GRANICOM POPUŠTANJA ČELIKA PRI VISOKIM TEMPERATURAMA?
Pada
137.ŠTO SE DOGAĐA S MODULOM ELASTIČNOSTI ČELIKA PRI VISOKIM TEMPERATURAMA?
Pada
138.ŠTO SE DOGAĐA S ČVRSTOĆOM ČELIKA PRI VISOKIM TEMPERATURAMA?
Pada
139.ŠTO SE DOGAĐA S PLASTIČNIM SVOJSTVIMA ČELIKA PRI VISOKIM TEMPERATURAMA?
Rastu
140.PODJELA AKCIJA PREMA ODGOVORU KONSTRUKCIJE
Direktne (neposredne) i indirektne (posredne)
141.DIREKTNE AKCIJE
Neposredne akcije – akcije izazvane djelovanje vanjske sile na konstrukciju
142.INDIREKTNE AKCIJE
Posredne akcije – izazvane spriječenim ili prisilnim deformacijama
143.PODJELA DJELOVANJA PREMA PROMJENI INTENZITETA TIJEKOM VREMENA
Stalna – G, promjenjiva – Q i izvanredna – A
144.PODJELA DJELOVANJA PREMA PROMJENI POLOŽAJA U PROSTORU
Prostorno određene i neodređene akcije
145.PODJELA DJELOVANJA PREMA ODGOVORU KONSTRUKCIJE
Statička, dinamička i kvazistatička
146.KARAKTERISTIČNA VRIJEDNOST DJELOVANJA SE ODREĐUJE KAO KOLIKO POSTOTNA
FRAKTILA?
95%
147.NABROJI SVE 4 REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI PROMJENJIVE AKCIJE
Karakteristična Q
Kombinirana ψ 0 * Q
Učestala ψ1 * Q
Kvazi – stalna ψ 2 * Q
148.PARCIJALNI FAKTORI
STALNO PROMJENJIVO
GSN
povoljno 1,0 0
nepovoljno 1,35 1,5
GSU
povoljno 1,0 0
nepovoljno 1,0 1,0
149.STALNA DJELOVANJA
Vlastita težina konstrukcije, težina obloga,instalacija, pritisak tla, pritisak vode, sile
prednapinjanja, sile slijeganja oslonaca
150.PROMJENJIVA DJELOVANJA
Sile snijega, vjetra, kiše, leda, pokretno opterećenje, sile od korištenja objekta, pritisak vode
uslijed promjene razine.
151.IZVANREDNA DJELOVANJA
Seizmička djelovanja, udari vozila, eksplozije, požari, ekstremene elementarne nepogode

152.SKICIRATI REŠETKASTI NOASČ NA 2 LEŽAJA S PARALELNIM POJASEVIMA I

VLAČNO-TLAČNIM DIJAGONALAMA?
153.SKICIRATI REŠETKASTI NOSAČ NA 2 LEŽAJA S PARALELNIM POJASEVIMA I
VLAČNIM DIJAGONALAMA?

154.SKICIRATI REŠETKASTI NOSAČ NA 2 LEŽAJA KOD KOJEG JE UZDUŽNA SILA PRIBLIŽNO

KONSTANTNA?

155.SKICA VLAČNO-TLAČNOG VEZA

156.SKICA VLAČNOG VEZA

157.KOD VEZOVE S VLAČNIM DIJAGONALAMA KAKAV OBLIK POP.PRESJEKA SE MORA

ODABRATI ZA DIJAGONALNE ŠTAPOVE?
Puni poprečni presjek, da je masa što bliže težištu

158.AKO DJELUJE SAMO GRAVITACIJA KOJE DIJAGONALE SU POVOLJNE ?

Vlačne, puni poprečni presjek

159.AKO DJELUJU SEIZMIČKA DJELOVANJA KOJE DIJAGONALE SU POVOLJNE ?

Vlačno-tlačne, puni poprečni presjek

160.U DIJAGRAMU M-φ UCRTATI KRIVULJU PONAŠANJA ELEMENTA OPTEREĆENOG NA

SAVIJANJE TE OZNAČITI KRUTOST, ČVRSTOĆU I SPOSOBNOST DEFORMACIJE.
161.U DIJAGRAMU M-φ UCRTATI KRIVULJU PONAŠANJA ELEMENTA OPTEREĆENOG NA
SAVIJANJE TE ROTACIJSKU SPOSOBNOST

162.U DIJAGRAMU M-φ UCRTATI KRIVULJE PONAŠANJA ELEMENTA ZA 4 KLASE

POPREČNIH PRESJEKA TE VELIČINE M el I M pl

163.KOJA SU 3 OSNOVNA BITNA SVOJSTVA KONSTRUKCIJSKOG ELEMENTA?

Čvrstoća, krutost, sposobnost deformacije

164.POSTUPAK ODREĐIVANJA REZNIH SILA ZA KLASE ČELIKA

165.KAKO IZGLEDA RASPORED NAPONA PO VISINI POPREČNOG PRESJEKA ZA VSE KLASE
KOD DOSEZANJA PUNE OTPORNOSTI NA SAVIJANJE?

166.KOJA SU 2 OSNOVNA ČIMBENIKA KOJE SE UZIMAJU U OBZIR KOD KLASIFIKACIJE

POPPREČNOG PRESJEKA?
Lokalna vitkost i raspored tlačnih napona po presjeku
167.KOD KONTROLE VELIČINE PROGIBA KONTROLORAJU SE DVIJE VELIČINE OD KOJIH
OPTEREĆENJA?
Stalnih i promjenjivih.
168.KOJI DIJELOVI POPREČNOG PRESJEKA PROIZVODLJNOG OBLIKA SUDJELUJE U
PRIJENOSU POPREČNE SILE?
Oni djelovi koji sudjeluju u smjeru djelovanja poprečne sile.
169.KADA SE POPREČNI PRESJEK MORA KLASIFICIRATI U KLASE?
Kada je djelomično ili u potpunosti u području tlačnih naprezanja.
170.NETTO POVRŠINA POPREČNOG PRSJEKA OSLABLJENOG SA 1 RUPOM
Abrutto = h * t Anetto = (h – d 0) * t
171.NETTO POVRŠINA POPREČNOG PRSJEKA OSLABLJENOG SA 2 RUPE
Abrutto = h * t Anetto = (h – 2 d 0) * t
172.OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA U TLAKU ZA SVE 4 KLASE

173.KRITERIJ KOD PLASTIČNE OTPORNOSTI

Po kriteriju jednakosti površine
174.KRITERIJ KOD ELASTIČNOSTI
Teorija statičnosti, težišna linija.
175.ZAVARENI I VIJČANI PRIKLJUČAK

176.MEHANIČKI MODEL ZAVARENOG PRIKLJUČKA

177. MEHANIČKI MODEL VIJČANOG PRIKLJUČKA

178.BEZDIMENZIONALNI SUSTAV PODJELE PRIKLJUČAKA

179.VRSTE SPOJNIH SREDSTAVA
Zakovice, vijci, trnovi, zavari, prednapeti vijci
180.VRSTE ZAVARA

181.VRSTE VIJAKA
182.MINIMALNA ČVRSTOĆA VV VIJAKA
8.8

183.ŠTO JE ZAVARIVANJE?
Spajanje 2 elementa dovođenjem topline tako da se stvara materijalni kontinuitet
184.OVISNOST SILE I POMAKA U RAZLIČITIM SPOJEVIMA

185.VRSTE ZAVARIVANJA
MMA (ručno), MAG (pod zaštitom CO2), SAW (pod zaštitom praška), elektrootporno
186.NAJMANJA DEBLJINA VARA?
3mm
187.NAJMANJA DUŽINA VARA
Lmin = 30mm
Lmin = 6a
188.ŠTO JE VEĆI POJAM SPOJ ILI PRIKLJUČAK?
Priključak
189.NERAZORNE METODE ISPITIVANJA VARA
Vizualna kontrola, penetracijskim bojama, radiografski, ultrazvučno, magnetofokusom
190.KOJE KATEGORIJA VIJČANIH SPOJEVA PREMA EC3 PRENOSE SILE OKOMITO NA OS
VIJKA
Kategorije A, B i C
191.ŠTO SE VIŠE KORISTI U MONTAŽI KONSTRUKCIJA ZAVAR ILI VIJAK?
Vijak
192.VRSTE ZAVARLJIVOSTI
Operativna – da se ostvari materijalni kontinuitet dijelova koje treba spojiti bez greške
Metalurška – da zavar i njegovo okoliš imaju dobre mehaničke osobine
Konstrukcijska – da zavarena konstrukcija kao cjelina ima dobre konstrukcijse osobine
193.KOJA JE FRAKTILA ZA KARAKTERISTIČNU OTPORNOST?
5%
194.KOJI DIO POPREČNOG PRESJEKA PREUZIMA TLAČNU SILU?
Htbat
195.PARCIJALNI FAKTORI ZA GSN
γ M0 = 1,0 - otpornost brutto porečnog presjeka
γ M1 = 1,0 – otpornost elementa na stabilnost
γ M2 = 1,25 - otpornost netto porečnog presjeka

196.OTPORNOST PRESJEKA NA SAVIJANJE ZA SVE 4 KLASE

W pl∗f y
Klasa 1 i 2 : M C , Rk = M pl = W pl * f y M C , Rd =
γM0

W el∗f y
Klasa 3 : M C , Rk = M el = W el * f y M C , Rd =
γM0

W eff ∗f y
Klasa 4 : : M C , Rk = M el = W eff * f y M C , Rd =
γM0
197.NAVESTI IZRAZE ZA PRORAČUN OTPORNOSTI CENTRIČKI OPTEREĆENOG VLAČNOG
ELEMENTA

Brutto

Netto
198.KAKO SE PRENOSI VLAČNA SILA NA VV VIJCIMA?
Tarnim spojem
199.NA KOLIKO NAČINA MOŽE DOĆI DO OTKAZIVANJA CENTRIČKI OPTEREĆENOG
VLAČNOG ELEMENTA?
Mogućnost tečenja brutto poprečnog presjeka
Mogućnost loma na mjestu netto poprečnog presjeka
200.LOKALNA VITKOST I PROFILA I SKICA
Hrbat = d/t w
Pojasnica = c/t f
201.PO KOJEM KRITERIJU NUL-LINIJA KOD PLASTIČNE OTPORNOSTI PRESJEKA NA SVIJANJE
DIJELI POPREČNI PRESJEK NA DVA DIJELA?
Po kriteriju da presjek podijeli na dva jednaka dijela po površini
202.KOD NERAZORNIH METODA KONTROLE KOJA JOŠ METODA OSIM VIZUALNE SLUŠI ZA
POVRŠINSKU KONTROLU?
Metoda penetrantskim bojama
203.KOJE JE POVOLJNO OPTEREĆENJE ZA DJELOVANJE VLAČNE SILE U DONJEM POJASU?
Vjetar
204.INTERAKCIJA M-N ZA DJELOVANJE UZDUŽNE SILE I MOMENTA SAVIJANJA KOD
PRAVOKUTNOG POPREČNOG PRESJEKA

205.INTERAKCIJA M-V

206.N-V INTERAKCIJA

207.INTERAKCIJSKI IZRAZI OVISE O:

Klasi poprečnog presjeka, tipu poprečnog presjeka, osi oko koje se presjek savija
208.ŠTO JE IZVIJANJE?
Otkazivanje nosivosti koje je uzrokovano djelovanjem tlačnih sila i/ili poprečnog opterećenja,
a manifestira se savijanjem štapa i/ili zaokretanjem oko njegove uzdužne osi
209.ŠTO JE DUŽINA IZVIJANJA?
Razmak točaka infleksije elastične krivulje u trenutku kada je dosegnuta Eulerova kritična sila
210.KOD ISTOVREMENOG DJELOVANJA UZDUŽNE TLAČNE SILE I MOMENTA SAVIJANJA
KOJI DIJELOVI POPREČNOG PRESJEKA PLASTIFICIRAJU OD UZDUŽNE SILE A KOJI OD
MOMENTA?
Središnji djelovi od uzdužne sile, a rubni dijelovi od momenta
211.DIJAGRAM: a) PONAŠANJA ELEMENTA OPTEREĆENOG SAMO SAVIJANJEM
b) OPTEREĆENOG MOMENTOM SAVIJANJA I UZDUŽNOM SILOM
c) OZNAČITI TOČKU KOJA ODGOVARA OBOSTRANO UPETOM ELEMENTU

212.KOJA SE DVA SPOJNA SREDSTVA MOGU IZNIMNO KORISTITI NA ISTOM SPOJU?

Zavari i prednapeti vijci
213.PRETPOSTAVKE EULEROVOG IDEALNOG ŠTAPA
Potpuno izotropan materijal, nema vlastitih napona, vrijedi Hookov zakon, sila djeluje u osi
štapa, deformacije su male, os štapa je idealno ravna i važi Bernoullijeva hipoteza ravnih
poprečnih presjeka
214.IMPERFEKCIJE REALNOG INDUSTRIJSKOG ŠTAPA
Os štapa nije idealno ravna, uzdužna sila ne djeluje uvijek u osi štapa, deformacije poprečnog
presjeka
215.NACRTATI EUROPSKU LINIJU IZVIJANJA

216.KAKO NISKE TEMPERATURE UTJEČU NA ZAVRLJIVOST?

Loše potrebno je predgrijavanje elementa
217.KOD KOJE VRSTE VARENJA JE ŽICA NAMONTIRANA NA KOLUT?
Zavarivanje plinom
218.KOJA DVA FAKTORA UTJEČU NA POSMIK KOD PREDNAPETIH VIJAKA?
O vrsti obrade tarne površine i odnos veličine rupe i promjera

219.SKICIRATI KAKO SE REZANJEM IZ I PROFILA STALNOG POPREČNOG PRESJEKA DOBIJE I

PROFIL PROMJENIVOG POPREČNOG PRESJEKA

220.DA LI SE PRORAČUNAVA OTPORNOST SUČELNOG ZAVARA S POTPUNOM

PENETRACIJOM?
Oni se jedini ne proračunavaju
221.SKICIRATI KAKO SE REZANJEM HRPTA MOŽE DOBITI SAĆASTI NOSAČ

222.PREDNOSTI ALUMINIJA PRED ČELIKOM

Mala vlastita težina
Korozijska postojanost
Mogućnost oblikovanja
Postojanost na niskim temperaturama
223.MANE ALUMINIJA NAD ČELIKOM
Visoka cijena
Modul elastičnosti
Koeficijent toplinskog izduženja
Omekšavanje materijala na mjestu zavarenog spoja
224. DA LI ALUMINIJ IMA VEĆU PROSTORNU TEŽINU OD ČELIKA?
Ne
225.KAKO SE U VV VIJCIMA PRENOSI VLAČNA SILA?
Preko netto poprečnog presjeka
226.KAKO SE U VV VIJCIMA UNOSI VLAČNA SILA?
Moment ključem
227.NAJMANJI PROMJER VIJKA?
12mm
228.IZ KOJE RUDE DOBIVAMO ALUMINIJ?
Boksit
229.KOJI ELEMENT NE SMIJE BITI DOMINANTAN U ALUMINIJU?
Bakar
230.KOJI LEGIRAJUĆI ALUMINIJA ELEMENT IMA SAMO POZITIVA SVOJSTVA?
Magnezij i cink

231.ŠTO MORAMO PAZITI KOD ODABIRA LEGURE ZA VARENJE ALUMINIJA?

Legura mora imati dobra svojstva i moramo paziti kako varimo
232.IZRAZ ZA KRITIČNI MOMENT KOD SAVIJANJA
M pl = W pl * f y
233.EULEROVA 4 SLUČAJA
234.DO KOJEG RASPONA SU NAJEKONOMIČNIJI PUNOSTJENI NOSAČI?
8m(1Om)
235.MAKSIMALNA DUŽINA MONAŽNIH NOSAČA
12-15m
236.ZAŠTO KOD VLAČNIH ELEMENATA ŠTO MORA BITI ZADOVOLJENA VITKOST 300,400
KOD DIJAGONALA ILI STUPA?
Zbog transporta
237.KAKO SE URAVNOTEŽUJE M SAVIJANJA?
Preko pojasnica
238.ŠTO JE ELEKTRODA KOD ZAVARIVANJA MAG POD ZAŠTITOM PLINA?
Gola žica
239.DEFINIRATI M S INDEKSOM N, V, Rd
Računska otpornost poprečnog presjeka na savijanje oko osi y/z ako djeluje uzdužna ili
poprečna sila.
240.KOJE DVIJE ZNAČAJKE STRUKTURALNE IMPERFEKCIJE TLAČNOG ŠTAPA KORISTIMO?
Vlastiti napon i nejednolika granica popuštanja
241.PO ČEMU SE RAZLIKUJU OBIČNI OD PRENAPETIH VIJAKA, VIZUALNO?
Po boji
242.DA LI JE POPREČNI PRESJEK VIŠE ISKORIŠTEN AKO JE ROTACIJSKA SPOSOBNOST VEĆA
ILI MANJA?
Veća

243.KOJOM NERAZORNOM METODOM SE ISPITUJU NEDEFORMIRANI ČELIČNI ELEMENTI

NAKON POŽARA KAKO BI SE PROVJERILI NA KALJENJE?
Ispitivanje tvrdoće Charpy-evom metodom
244.U SLUČAJU DVA POPREČNA PRESJEKA KOJI ĆE IMATI VEĆU ROTACIJSKU SPOSOBNOST
ONAJ SA MANJOM ILI VEĆOM LOKALNOM VITKOSTI POPREČNOG PRESJEKA?
Onaj sa većom lokalnom vitkosti.
245.ŠTO SE JAVLJA KOD ČELIČNE GREDE OPTEREĆENE NA SAVIJANJE KADA M-φ PADA?
Čvrstoća pada
246.EKONOMSKO I TEHNIČKO ZNAČENE SPOJEVA
Ekonomsko : -spojevi su skupi, trošak materijala za izradu spojeva ima znatan utjecaj
na . . ukupne troškove konstrukcije
-izrada spojeva u radionici mora biti jednostavna – pridržana kompjuterskim .
. upravljanjem (CAM) da bi ukupna cijena konstrukcije bila manja
Tehničko : -izbor spojeva mora odgovarati pretpostavkama u globalnom proračunu konstr.
-tip spoja bitno utječe na raspodjelu reznih sila tj.na nosivost
247.POSTAVKE PRORAČUNA SPOJA ZAKOVICAMA
Zanemaruje se trenje
Sila se jednoliko raspoređuje na sve zakovice
Zanemaruje se složeno naponsko stanje u tijelu zakovice
Raspodjela posmičnih naprezanja je jednolika po presjeku tijela
Ravnomjerna raspodjela pritiska po plaštu rupe
248.KOD ISPITIVANJA UZORAKA POKUSNOM METODOM KOJI UVJETI MORAJU BITI
ZADOVOLJENI
Organizirati pokus, izvođenje pokusa, vrednovanje rezultata, dokumentiranje rezultata
249.KOLIKA JE VISINA REŠETKASTIH SUSTAVA U ODNOSU NA RASPON
(1/7 – 1/10) *L
250.NA VEĆIM RASPONIMA DA LI SU EKONOMIČNIJI REŠETKASTI ILI PUNOSTIJENI NOSAČI?
Rešetkasti
251.OZNAČI MJESTO GDJE JE NAJBOLJE KLASIFICIRATI PRESJEK

252.INDEKS POUZDANOSTI β
Operativna veličina, ß se mijenja(pada) ovisno o vremenu eksploatacije
253.ZACRNITI POVRŠINU KOJA PRENOSI POSMIK U SMJERU OSI Z