STAVOVI PREMA

OSOBAMA S TJELESNIM OŠTEĆENJEM

.
STAV

Stečena, relativno trajna i stabilna organizacija

pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja i
reagiranja prema nekom objektu.

 prema izvoru stava

nešto osjećamo
 o njemu nešto mislimo
 prema njemu se na
neki način ponašamo
 Kako usvajamo stavove?
Ljudi se ne
rađaju kao
tolerantni ili
netolerantni.
To se uči!

1. izravno – u interakciji i kontaktu s osobama s

tjelesnim oštećenjem

2. posredno - roditelji, odgojno – obrazovne

institucije, TV, Internet, društveni običaji,
kulturne norme
Istraživanja u Hrvatskoj

 studenti imaju pozitivniji stav nego

osmoškolci
 djevojke imaju pozitivniji stav nego mladići
 podjednako im je neugodno u interakciji s
osobama s tjelesnim oštećenjem
 više kontakata, pozitivniji stav (Leutar, Z. i
Štambuk, A. 2005., Kamenov, Jokić-Begić,
Lauri Korajlija 2003.)
TEŠKOĆE U SOCIJALNOJ INTERAKCIJI OSOBA S
VIDLJIVIM OŠTEĆENJEM

buljenje

izbjegavanje

otvoreno neprijateljstvo
 BULJENJE

najčešći socijalni odgovor na vidljivo oštećenje

doživljava se kao izraz neprijateljstva, gubitak
privatnosti, nepristojnost
izaziva trajni stres i anksioznost kod brojnih osoba s
oštećenjem

posljedica: osobe s vidljivim oštećenjem izbjegavaju

socijalne situacije
BULJENJE

Kako pomoći?

Što mogu učiniti osobe s tjelesnim oštećenjem?

Što može učiniti okolina?
 BULJENJE

▪ Što možemo učiniti?

- poučavati ljude da ne bulje
- osobama s oštećenjem objasniti da drugi to ne
rade nužno kao neprijateljski čin, već zbog znatiželje
(sve što je novo ili drugačije privlači pažnju)
- pitati osobe kako oni reagiraju na osobe s nekim drugim
oštećenjem
- poučiti osobe s oštećenjem tehnikama pozitivnog
mišljenja i kognitivnog restrukturiranja
 BULJENJE
primjeri kognitivnog restrukturiranja

▪ “Nije fer da ljudi bulje u mene, ljudi su pokvareni…..”

- osjećaji: nepravda, ljutnja, nepovjerenje,
neprijateljstvo, izolacija

- “Ljudi bulje kao i obično, ali kad zadovolje znatiželju,

prestat će.”
- osjećaji: nelagoda, ali ne preplavljujuća, već
privremena i podnošljiva
O buljenju
u osobe s tjelesnim oštećenjem

 https://offspring.lifehacker.com/do-
this-when-your-kid-stares-at-people-
with-disabilitie-1829503235

 https://www.theactiveamputee.org/20
19/02/06/for-people-with-disabilities-
staring-comes-as-part-of-the-package/

 http://www.jeffpreston.ca/2016/01/11/
staring-and-why-it-matters/
 IZBJEGAVANJE

▪ potpuno izbjegavanje kontakta očima, negledanje u

ožiljak ili dio tijela s vidljivim nedostatkom

▪ Bull & Rumsey (1988) u tramvaju, dućanu, u redu pred

blagajnom – ljudi održavanju veću prostornu udaljenost
od osobe s tjelesnim oštećenjem nego od one bez
oštećenja – teško započinjanje kontakta i vođenje
razgovora!
posljedica: osobe s vidljivim oštećenjem izbjegavaju
socijalne situacije, gube mogućnost vježbanja socijalnih
i komunikacijskih vještina – zatvoreni krug – stereotipi se
potvrđuju (neke stvarno postaju čudne, povučene,
nesocijabilne)
 IZBJEGAVANJE

Kako pomoći?

Što mogu učiniti osobe s tjelesnim oštećenjem?

Što može učiniti okolina?
 IZBJEGAVANJE

▪ Što možemo učiniti?

1. osobe s nedostacima potaknuti da prihvate svoje

nedostatke
2. osobe s nedostacima poticati da uporno
pokušavaju probiti socijalne barijere, bez obzira
koliko to bilo teško
- same započeti konverzaciju, ne izbjegavati kontakt očima
bez obzira što druga osoba čini
- ne pokazivati neugodu ili sram
- osobe s oštećenjima trebaju drugima pomoći da svladaju
stereotipe ili nelagodu od vidljivosti oštećenja
OTVORENO NEPRIJATELJSTVO

 vrijeđanje, ismijavanje, fizički napad,

 iskorištavanje nepokretnosti, seksualno
iskorištavanje

▪ Što možemo učiniti?

 poučiti osobu s tjelesnim oštećenjem kako

tražiti zaštitu
 aktivno sprječavati maltretiranje, ismijavanje,
vrijeđanje, iskorištavanje takvih osoba
 Kako nastaje invaliditet?

 “invaliditet” je rezultat
međusobne interakcije oštećenja i
negativnih utjecaja socijalne
okoline

(WHO, 1986., prema Leutar i Štambuk, 2006.)

IZVORI NEGATIVNIH STAVOVA I PREDRASUDA
(Livneh,1991.)

1. sociokulturalno kondicioniranje

2. estetska averzija

3. psihodinamski mehanizmi

4. doživljaj invaliditeta kao kazne za grijehe

5. percepcija osoba s invaliditetom kao pripadnika nepoželjne

manjine
 SOCIOKULTURALNO KONDICIONIRANJE

Kakve su društvene norme, standardi i

očekivanja?

 važno je biti lijep, mlad, zdrav i privlačan – negativni

stavovi prema onima koji jako odstupaju od tih
standarda
 važno je biti socijalno i ekonomski kompetitivan
 predrasude o invalidima kao emocionalno
neprilagođenima i intelektualno ograničenima
 290 likova iz stripova
63 s tjelesnom anomalijom, 57% zločesti
bez anomalije, 20% zločestih
(Vienberg i Santana,1978.)
Tjelesna atraktivnost je važna za uspostavljanje
odnosa s drugima

 privlačne osobe imaju veću mogućnost uspostavljanja

kontakta i kontrole nad drugima (Bradbury, 1996.)
 atraktivne osobe su češće i samopouzdanije (Priestley,
2003.)
 lijepa djeca su popularnija u školi i dobivaju više pažnje od
nastavnika (Langlois i Stephan, 1981.)
Kriteriji ljepote su dijelom kulturološki
uvjetovani.

 Nekad...
Danas...
Pojam ljepote, atraktivnosti je dijelom urođen

 evolucionisti: atraktivni su oni s visokim reproduktivnim

kapacitetom i oni koji mogu pružiti zaštitu potomcima =
mladi, zdravi, snažni
Exp:
 ljudi biraju kao lijepe ljude sa sličnim tjelesnim
obilježjima (McArthur i Berry, 1987.)
 bebe radije gledaju u fotografije atraktivnih ljudi
(Langlois, 1987.)
 lijepa lica su “prosječna”, najreprezentativnija za vrstu
(Langlois,Roggman, Musselman, 1994.)
Klasični kriterij ljepote: tjelesni sklad, cjelovitost
 ESTETSKA AVERZIJA

Mogu li ljudi s tjelesnim nedostacima biti

atraktivni?
 predrasuda:
“Ljudi s tjelesnim oštećenjem imaju
loše osobine”

 Schiller: “Fizička ljepota je znak unutrašnje ljepote,

duhovne i moralne ljepote.”

Exp:
 Četverogodišnjaci smatraju da su djeca s tjelesnim
oštećenjem češće zločesta ili da imaju neke negative
osobine.
predrasuda:
“Ljudi s tjelesnim oštećenjem su jadni,
nesretni, nesposobni, neuspješni”

 Ispitanici očekuju da će osoba s nedostatkom u jednom

području imati i nedostatke u drugima (Wright, 1970.).
 Mladi smioni Amerikanac, Aaron
Fotheringham (16) izvodi nevjerojatne
trikove na rampi u sportu koji naziva
"hardcore sitting" (ekstremno sjedenje
kojemu je nadimak "Wheels"
(Kolica), jedini je na svijetu koji je
uspješno izveo salto unazad na
invalidskim kolicima. Prilagodio je
trikove koje izvode skateri i vozači
BMX-a svojim mogućnostima u
parku u Las Vegasu. Upisao se i u
Guinnessovu knjigu rekorda. Rodio
se s genetskim poremećajem Spina
Bifida, rascjep kralježnice, zbog
čega nastaje nepotpuno
zatvaranje kralježničke moždine. U
osmoj godini potpuno je pao u
invalidska kolica. Ima specijalno
prilagođena aluminijska kolica da
bi mogao izvoditi zahtjevne
egzibicije.)
 24sata| 25.11.2008. | Piše: Tajana
Markoč
 PSIHODINAMSKI MEHANIZMI

Nesvjesna očekivanja, strahovi, osjećaji

 očekivanja da invalidi moraju biti nesretni i jadni da

bi vlastita tjelesna cjelovitost zadržala svoj smisao
– prema onima koji to nisu, stavovi negativniji
 invalidima se pripisuje odgovornost za njihovo
stanje
 strah od socijalne izolacije i statusne degradacije
zbog druženja s invalidima
 osjećaj krivnje zbog svoje cjelovitosti i “normalnosti”
DOŽIVLJAJ INVALIDITETA
KAO KAZNE ZA GIJEHE

predrasuda:
“Tjelesno oštećenje je kazna, oštećeni su oni
koji to zaslužuju”

 grijeh roditelja
 neposlušnost prema
bogovima
 kazna za kriminal
DOŽIVLJAJ OSOBA S INVALIDITETOM KAO
PRIPADNIKA NEPOŽELJNE MANJNE

“Oni ne zaslužuju posebna prava”

“Nije u redu trošiti novce na njih jer ne

privređuju”

“Treba ih smjestiti na jednom mjestu pa bi s

njima bilo manje problema”
Ključ za
razumijevanje drugih
ljudi je
prepoznavanje
vlastitih predrasuda
prema njima.