Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Fotografski Atlas Neuroanatomije

    Uploaded by

    Hrvoje
    72 views142 pages

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    72 views142 pages

    Fotografski Atlas Neuroanatomije

    Uploaded by

    Hrvoje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 142
    Thomas Deller Tamas Sebestény Fotografski atlas neuroanatomije Preparati, crtezi i tekst 1. pretisnuto popravljeno izdanje Preveo i uredio Mario Vuksi¢ MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB, 2015. Dopise i kritike faljite mac Elsevier GmbH, Urban & Fischer Verlag, Leldorat Mediinstudium, Dr Andrea Belmann, Hacerbrick 6, 80335 Machen ‘emai: medzinstudiam@elsevierde etna abavijest za korsnika Zalwaljju manstvenio {Knidm spounajama, znanje u medicine podiodno stalao) promjenl toga se ldava, kao i aio ‘ovo dela saverno tril, da navedenipodac ovo) nia edgovara sadajo) rain 2nana. Biblograische Information der Deutschen Bibliothek Die Deatache Bibliothek vrzeichnet diese Publiation in der Deatschen Natonalbibliografe;detalertebiblografische Daten sind im Internet unter itpd/dind-nibde abrutbar Alle Rechte vorbehalten 1 (© 2007 Bevis, Minchen Der Urban &Fcher Verlag cin Imprint de Elsevier Grab Fr Copyright in Bemag af das verwendet Bidmaterlsiche Qullennachwes ‘Das Werk einschleflich alee seiner Tele ist urhcberreciich geschitt. Jade Verwertung auerhalb der engen Grenzen des ‘Unheherrechtsgesetes it ohne Zustimmung ds Verlages unzlissg und stafbar. Das gi insbesondere fr Verveigungen, Ube- ‘setzungen, Mikroverfimangen und de Einspeicherang und Verrbetung i ekronschen Systemes, Programmleitan: Dz med, Dorothea Hennessen Plaung: Alexander Gttnarak Lektorat:De Andrea Belmann Redaltion: Magdalena Damjantshitsch, Abensberg, Heratellang Peter Sterlite Sac Kise, Keugell Druck nd Bindung: MKT Prin dd, ubljana ‘Unchlagestaltung SpicseDesign, New-Ulm Printed in Sovenia ISBN 978-3-497-81213-6 _Aguele TformatlonenSden Sei Teme ue wr cevide wad wrvoveccom Predgovor Kome fe ova) udibenik namijenjent Drage ditatlice | tate Fotografkl atlas neuroanstomsijepopunjava pra: znint koja postojna trait trenutno dostapaih, ‘udibenika anatomijeZivéanog sustava. Koncipt ral so ga polazei od sljedece tr injenice: 1. Fotografsi alas neuroanatomije namijenjen je stidentima medicine, koji w okviru tignil vei prouéavaju neuroanatomske preparate te bl oni samostalno teebali na ‘dredenom preparataprepoznai anatomske steuktute toga e kajiga i koncipirana prema uubitajenom shjedu prouéavanja anatomskih preparata sredinjegfivéanogsustava jekom lavodenja anatomskih vedi. Koristeti ova kjgu tjekom anatomskih vetbistudentima Je uveikeolakdano prepoznavanj kao i ute je pojedinih anatomskih stuktura, uspore djl prepara | shematske ertede te kori steti brojne didakticke upute 2a ueenje. Na takav nai studenti moga brzostel osnav- no nane iz neuroanatomalje koe ih pripre- ‘ma 2aispit ie neuroanatomije,Zajedno s Fo togratskim atlasom anatomie od Goslinga, Fotografiki atlas neuroanatomije makro- skopski u potpunosti prikazuje anatomiju Jjadskog tie 2, Polografsl atlas neuroanatomije namijenjen jetakoder studentina medicine vith semesta +3, kao ljenicama i jetnicima koji se te kom svoje daljnje specalisicke lzobrazbe Dave normalnom, kao jpatloski promijenje ‘nom anatomijom mozga. § obzirom na to da se studenti po zavretku nastave iz anatomije tek nakon odredenog vremena odluguj 2 nicks od Klinickih specializacja, redovito se Ujekom njthove daljje izobrazbe pokazwje avdnim potreba za ponavijanjem anatomije ovjeka, Anketa provedena medu bjeEnicama | ijetnicima pokazala je da oni anatomy pri- Aaja veliko anaéenjetiekom obavljanja seoje lijeenike prakse te da bi mnog od nih, w ne- kom kasnijem vremenskor razdabja, pono ‘no pohadali tea) anatomije si bi proutavalt anatomske preparate.Stoga ova knjiga udovo java talvim potrebama prkazsjudi neuroan- fomske strukture i presjeke koi takoder maja vliktznaéa)uklinickim yneuro' predmetima, 83, Osim toga, fotograski atlas neuroanatomije rnamijenjen je i studentime te apsolventima prirodno-znanstvenih predmeta, koji se ave medicinsk-relevantnim manstvenim ptanj ‘ma stedifnjg fivéanog sustava Govjeka, B= dud se fivéani seta éovjeka u okvina ovih studijskih programa obraduje u pravila t= stayno-nsporedbeno te gotovo ikl jitivo teo- Fetski, kod ovih studenata i apsolvenate po- stoj veto zanimanj, kao i pojagana potreba 23 udenjem anatomijesteditnjegHveanog tava covjek. Zabaljvjemo dtatelicama i itateljima na ai Ihovim savjetioa i opaskamia kako bi Fotografsi atlas neuroanatomije mogltubuduée pobo}ati, ‘te gautinit js praktignjim, Svima Zelimo puno uspjehaizadovolstva tekom uenja neuroana~ tomskih stuktura “Thomas Delle Tans Sebestény proljece 2007, Predgovor hrvatskom izdanju ‘Tijekom uenja neuroanatomije student je suo: en $ potrebom tzodimenzionalne predodbe pojedinih neuroanatomskih struktueaajthovih ‘medusobnih topograskih odnost. (Osim upaméivanja beojnis podataka, 2a smise nije uéenje ovakvog gradiva,nuzno je povezivaje pojedinih strukturasnjhovom funk ‘saumijevanje posedica njhovog ostecenja [Neki sew tome boljesnalaze,uspjesnije i brde svladavaju sadr2) koji im ostaje dugo upaméen ok pojedin bog nemoguénost razumijevanja prostornih odnosa u mozgu, tee sladavajuis- pitno gradivo. “TeSko je pronaci knjigu il piruénik koji bi na jednostavan azar nagin students pribidio sradvo iz neuroanatomie. vrs, yjernim slic kama preparata u bo}, jednostavnim shemat- ‘kim pekazima te brojnim didaltickim dodaci- mma 1 uputama 22 uenje, Foiografiki atlas neuroanatomije welike Ge doprinijet:bojem r= zumijevanju ugenju neuroanatomie te svada- ‘van topogzaskih odnosa pojedinih struktura, S obairom na to da osim neuroanatorije ova) atlas jezgrovito pojasnjava i funkcionalnu ongae ‘lzscja pojedinih sustava a na prkladnim mje- stima utekstu na razamljv natin obeadujenaj- {eice neurolotke bolesti, madam se da éete uz ‘ont knjigu sa zadovoljstvom ovladaliosnovama euroanatomije U tome Vam Belim puno uspjeba Mario Vuksié listopad 2014 Zabwala Zelimo se posebno zabvaliti gospodinu de. Schwarzacher-u, koji je procita$i popravljenu ‘vera Potografskogatlasa neuroanatomse, vo jim kritekim i konatruktivnim prinyjedbama {oprinio pobolanju kvaitete ove kmige gos- ppodinu docentu de. Rib-u, velikom znalew an tomije Hudskog mozdanog debla,kolegicama | kolegama Tnsttuta 2a Kliigk neuroanatomiju Senckenberg Anatomie, te osobito nasim obitejima. Svi su oni na neki naéin patil po- Ardavall ova) projekt izdavanja Fotografskog atlas. Upuejemo takoder naiu zahvalu gospo- 4dr Beilmann igospodinu Gattnarik-u izi= davatke knée Urban & Fischer, kao i gospodi Damjantschitsch, koji su ovaj projet, zajedno s nama, osmisil te guj urednigki poprati Upute za éitatelja Studenti medicine, lijeénice i Hjeénii na spec: jalizaci, kao | znanstvenieprirodnih podrugja, ei rade w neuroznanast nalaze sew velo) ‘veemensko) sti tijekom pripremse iki ponavja- na sveuclinih koleia i stjecanjabiomedicin ‘kog znanja toga e tznenaduje injenica, da se Fotografs atlas i udsbenici sve dee cijene po tome elim uspjelo prenieti St je moguéej snije strukturirano znane, koje je dobro didak- ticki obradeno te reducirano na najbitaie, Na ‘ove vahijeve smo odgovorili Fotografskom atlas neuroanatomaje te smo ukljuelineke od ‘lemenala, koji bi tebalolakfat aenje neuro- anatomie + Osmoyno znanje: na pogetku wenja neutoa atomije Zovjeka od pomod je razlkovanje esnovnog znan od napredsijeg (steulnog ‘anja. U dodatnor okviru ,Osnovno 20a je" sloga sadels naval sadrdajlte sa predtaljenapoedina pola + Upamt - dadatniokve: posebno vai ne ‘roanatonis odnos! su istaknutiw tekst dodanie okveima .Upamt + Klinika ~ dodatnt okviris neurounatomija, neuropaologa i neuologa su poste jedan za drupim.Poscbno eet Yadne bole ‘8: ivéanog sustava su toga obradene do: Gatnim olirim uklinika na 2 to peilad ‘nom jest et Pomoc: za ucene: kao posebnost Fotogral- skog tla smatramo mnosvo up 2 we nj ukugenth veka Te skusta ar fe po- ‘oat, da sum student na potetke wenja heutoanatomije ne postal ptanje Sto U zahvalnost onima, koji su shuzili znanosti i nastavi* [Naps ma spomen plod onima “of soe flo dare de Senckeaberg Anatom Frankf am Min Posveéeno nagim studentima i nastavnicima -moram weit" nego puno dee yKako rebar uit? Stoga se na kraj svakog poglljana- lazi dodatniokvie ,Uputstvo 2a uéene' wko- jem mi predistemo veé opetovano dokazana strateg 24 ucene, koja bi se tebalashvatt kao sldakticka ervena nit U Uputstvu 2a udenje" ciljano poseiemo po- ‘novo 2a materjalima Fotografsog alas (slike, tablice, shematsk cred) te dajemo konkretne prijedloge za vjetbanje,s kojima se neuroana tomsko znanje mode trajno zapamtit, Za ove vyjedbe smo priredili nam Statelicama | dtate- Ima dodatne radne materiale (predlobak cre 4) u ,Student-Consuit’ koi se po potrebi mogu skins sa internet, Ishod Wdenja Konaéno moe svatko procijeniti pomocu ispitah pitanja ‘Vjerujemo da sew ovom sadasnjem obliku Foto- sgrafik alas mode na veénisveulita kos jekom nastave te da Ce doprinijeti ueenju osnova ‘neutoanatomije pomoéu anatomskih preparta. odatni etal 0 neuroanatomskim neuralnim rugovima, mikroskopskoj anatomy mozga kao 5 pojedinim funkcionalnim sustavima mogu se po voli profiriva,nadograduju se na ovdjeste- Eeno osnovno manje ~ preko sveudilinih preda- ‘anja ili Koristti mnogobrojne ud2benike anato- _mije i neuroanatomje koji se nalarew katalogu ‘anja. Medutins, i pri ovim ,sledoim koraci ‘ma’ mobe biti korisno | motviajuc posegnuti za Fotografskimatlsom nevroanatomiie tse po- hhovno prise stvarnth anatomskih struktara, Autori Sadrzaj Predgovor dee nrvatskom idanje aba. Upute za tate. Sredinji Zivani sustay ~ pregled, opéenito Poloia)avéanog sustavau tel Ranitak $28.2 ‘Motdane strukture opis nihovog pooja COrientaciskipregled morga COrijentacijki prepled unutarnjih struktura sis-a ‘Moiidane ovojnicei Z, vanjskilikvorski prostor Opéenitoustrjseo moddanih ovo)lca.., ‘Dra mater : Arachnoides Pis mater Motdaneovojice nt Moidane ovjnice i trukturew podrugja ze lbanj Opéenit usojst ikworsog vaste anise ivors postr ‘Unutaralikwor’ pros Ciralacja ikvora Kryne dile mozga i ‘ervna opskeba Opsenito ‘hematsi preglel mobdanih eter Podueevaskularizaciea, carats Interna. Opskebna padres vertebral Kune dle mong st A.caroisintera, a. vertebral 4. basis, circuls areriosus cere (cies inerion) Accerebri media a. choroidessotrior (Gogledodondonakon uklanjanja temporanog rn) A.cerebr terior. cree posterior (cies medialis) Preparatateija Stedinje arterije Opsicionapadrudja moidanih tea v v ww 19 19 19 2» a a ™ Pr BRY Krajpjt mozak sis 27 Motdano deblo imal mozak........... 29 Vene i venski odtok kvi (sinus durae smatrs) 3k Krai mozak coh Mozidano deblo i mali morak. 32 A “© Povréina krajnjeg mozga. Opeenito Oijentacj progled. Modan retnjevi (obi cere) Sullust gira Facies superolateralis Facies inferior. Facies medialis Inaula Funkconalnapodrugj pose ese 07g. au Asimetr ca Lolealizacj i simptomi ispada “4 hemisfera = Mediosagitalni, frontalni i hhorizontalni rezovi mozga..... 49 Opéenito 249 -Mediosagitalni presek morga ” Frontal presect mozga. 52 Frontalai rez kroz commissura anterior (agled sa stradnje strane) 52 Frontal ez kroz commissura anterior (ingle s predaje strane) ...... 3 Frontalni rex kror tuber cinereum (iagled s predne strane) 54 FProntalni ree w razin fossa interpedunculars (ingle s prednje strane) st Frontalni rex urazini corpus geniculatum lateral (izgled s pred semaicpeedoa 3 6 ses D sotdano debi 6 a : Povrinska morfologa moldanog dela... Tages vetealne strane % Togledsateralne strane @ Tegled dorzane strane a lagled sa strate strane (oss thiomboided) ove. 9 Inerita mobdanihfvaca ie mobdanog debe « Popretn prejct moidanog bla. a Popreéni rez ror sede mozak n Popretni rez ron most 2 Popretni rez kro produljen modainy 72 Jexgre mobdanih Baca... on 7 Mali mozak ... ” Opeenito Podiela malog moaga Iagled malog mozga Facies superior cerebell Tegled malog mozgaslateralne strane, Facies anterior cerebell. Facies medialis cerebel Jeagre malog mozga Krakovi malog mozga .. Punkcionalna podjela malog morga 8 Unurtarnjilikvorski prostor.. 7 opéenito Prepariranje komora Lekorake 2. korak 3. korak 4 orale 5. korak 6 korak Sustav mosdanih komora Plexus choroideusi tla choroidea, ‘Tela choroidea venteiuli eri ‘Tela choroidea venteiull quart Viakna srediinjega ivéanog sustava. Opéenito : 7 Preparat vlakana 8 Preparat moan vlan repariranje s lateralne strane, ” Preparat motdanth vakana: prepariranje s medijalne strane Preperat moddanth vlakana: prepariranjesbazalne strane Preparat vlakana malog mozga 10 Kraljeznigna motdina. Opéenito ...s00.. Satetako kraljebniéno} motdini Podjelakraljednigne moddine, Kraljednigna moddinai kraljeénica Ovw)icekraljetnigne mobdine ‘Siva bjla evar Spinalnifvac Refleksnilukovi 100 102 102 105 105 105 106 106 106 107 107 108 Radikularna inervacla Kraljeénigna moddina {jeri ovejnice in sitw Popretni presject Krajetniéne modine Kevne file kraljeinléne motdine . 1] srediinjega divéanog sustava. opéenito Model senzomotorike Motori putevi iramidn sustav: tractus ‘corticospinal tractus comticonuces Bazalni motor sustay ‘Mali mozak 108 108 m2 na Ww ur ur 18 U8 0 21 (Ops jet putevi. ‘Putewstranjeg snopa: fasciculus gracilis, fasciculus cuneatus utev anterolateralnog snopa: ‘actus spinothalamicus.... Putevi malog mozga: tractus spinocerebellares, tractus cuncocerebellaris Sustavtrigeminusa Special jet putev (osjetni organi) VVidni pati zjenignl rfleks Slufni put. ‘Odgovorinaispitna pitas... Popisierature.. Kazalo - at wa 13 mary as 2s 125 128 29 130 Bl Sredisnji Zivéani sustav — pregled opéento 1 Polos dvéanog seta ula, t RarvitakS25-2 2 ‘Oro sts + Podje'a2vtanog sustava { Glavne anata azvitha S252 + Opis poataa stuktua S253 + Orentacist pregled vanskin i unutarh stra S29 Opéenito Zivéani susta upravja brim promjenama na- slim w organiza, kao i prilagdtama jud- Skog oganizma na promjene u vanskom et “Anatom se dijell na seit perifernt do (aL 11), Sredibajem divéanom sustava ($28) Podjla ivéanog sustava Podeladvéanog sustava na S25 PPS proizatla Jena temeju anatomsh(susturrih) Sanja, Zvéani sustay se pak mode pode prem Soo funkj na somatsi animal ive {etatvn(autonomnnd) 2a sustau Somatskl ivan sustav obuvata djelove Bvéanog su stava ho su kontakt svanjskim svjetom,dok vvegetativn Ziveanl sustay obuhssca deiove 2ivtanog sustava koi pre svega upravau ale tienofeu unutamjh organa, Dok se somatskim Zivtenim sustavom moze vecinom syesn0 praia, vegeta 2véansustavfunkcionra Dretetta nesvesna Svakiod evn dvausustava Posjedue stdin perfec. Suge sane, 52525 posjedujui somatse | vegetativ jelove Motdane suture ope nthovog polos .....3 Onjentacis preled orga oa) pripadaju mozak (encephslon) i kraljednigna ‘moidina (medulla spinais), a perifernom Eanom sustavu (PZS) sv tive i ganglijizvan ‘S2S.a.Granice inmedu ovih dvajusustava mogu sejasno samo mikzoskopskodrediti, ees ot ea pe ka 1.1 Pols) tang sustava u tes, ‘Orient repel unatar struktura SoS Polozaj divéanog sustava utijelu Sredinjt tvéanisustay ($28) (6.1. + 12): ‘oral (1200-1600 g) fe smjeiten unutar iba sje,akalledniéna mofdina okeutena kaj com, ala se ukaljenignom kanal. Oboe st fovjent vezinim meningeal ovojnicama “Meningelne ovjnice pricvseuju mozaki kra~ Jefnitaa moddinw uoutar how koStanih struktara, te odzéavaju nthovpolots.Iameds ‘vojnia se nalai vans likvorsk posto kot Je epunjen moidanom tekuinom (quar cere brospnalis).On je povezansunutarjim kor lin prostorom, kaj cnt sstav mazda ko- ‘mora ispunjenthmozdanom tekuéinor. Kod 2ivoggovjeka mozakkaljenigna motdina ‘aj lamedu stabinih komora ispunjenih tela ‘ino tea stogazatcent od udarace Peferniveanisustay (s11)2 P2S-2i te ives koji olaze na priferj tela. Zive kaj inaze i raljednigne mo2dine naivau se mo- Sdinskrn (spinalnim)fvcima.Zivee kot laze ix moaga nazivamo moidanim vem. Posto 12 mosdanihi 31 motdinkih vaca, Naija perfernag fvea osnovno manje eroanato- ij) objanit mmo w okra anatomije kale nine motdine (vi pola 10). S25 se djl na mozak (encephalon) i kraljein- nu modadina (medulla spinals). Na moagu raz kujemo nekoliko dijelova, Pregld daje hika 12: + Prosencephalon ~ telencephalon (kraj mozak) diencephalon (medumozak) + Truncus encephali (moddano deblo) ~ mesencephalon (stedni mozak) pons (most) ~ medulla oblongata (produljena moédina) + Cerebellum (mall mozak), 2. Poglavje 1 Sredifnjiivzanisustay—pregled rl ea 1.1 Raaiak 525-3 Primarni moddant yjehurih ‘protencepalon ‘Sekandarni moddani mjehurie ‘elencephalon (rani mora) 08 Sika 1.2 Folds diiova mega ubani:precee ili mora emir, nee jegee ‘Unutaral vers proton ‘ene! trae (peed moral) Sieneepalon (medal) thalamis lobes pallidus, oko entries tert (ID) ‘merencephalon mesencephalon wednjimomak) mesencephalon saedts mesencepbal hombencephalon rmeteneephalon pons, mall mozae ‘ventril quartus V) (omni moral) tnysencephalon reds oblongata Pons i cerebellum zajedno éine metencepha: lon, produljena moddina ini myelencephalon ‘Metencephalon i myelencephalon dine rhom- bencephalon, Ravvitak SZS-a ‘Motak se razvija iz protirenja neuralne cijevi fa motdanih ijehuria. Od podetna tl mjehu tiga nastaje pet mjehariga (1.3), f kin ko- haéniei nastaja moddane steuktute (tab.1.1). "unutarnih prostora moddanih meburia kes Jenastaje sustay unvtarnjih moZdanih prostora (komorni susta). U anatomsko) i linitko) po: rab esto se moddane srukture aznatuju prema jhovom razvojnom podeijtiu, np. kant ‘moral’ ili ,prednji moral’ fivanog sito, Sema 8 sac] tru mjehuri fan cies osex00 B stad) pet muri (. jedan ogee odozgo {sa ne myhunea poged sa Sane stad) pet miehuria; Sage ase vans arenon reads, vs & en eae = ese tn teen nee Moidane strukture i opis njihova polozaja i maken dlenepalnae terete re prem epee odes ‘ian doa ot ‘prvan ops polo moda 13a moron pol die oa koe S25 a (soto ann nna oldan Horaomta pln sede «iter moa voto, lho = baa ba copa mong dno sm dete 2d bal tthe oslo 1 cede tanane (pode velbog ones takoder okcipitalno) «Hoge stn bern vexoo 2 fps pro orn, Orijentacijski pregled mozga Prepornavanje struktura na preparatu postaje lakse nakon Sto se dobije grubi pregled pro- sornsh odnosa, kao imagelnog ustrojstva moz- i. Soga ce se uz pomoé jednostavnih erteza ‘a)prije razjasniti najkrupnije mofdane struk- tore Promotrimo i mozak, wofavamo odmah nje- govu gornj i vanjsku (superolateralnw) stranu Kao i onu donju(bazalnu). PreteZemo ti mozak po sredinl, mozemo dodatno wot i unutarnj (seijalnn) stra. Pogledaimo najprje factes superolateralis mozga (1.5). Ne joj suposed isaknte he- ‘nisfreveliog moga, koje sa svjim vijugama (gy i iebovima (sulci) prikazaju specifiéno obijetje udskog mozga. Oni pokrivaja med :nozak te samo djelomigno dopustajx pogled na ‘mall mozak:i moddano deblo,njegovim diel ima seedjim moagom, mostom i prodallenom ‘mozdinom. Brazdu izmedw velikog | malog smozga nazivamo fissura transverse ceebri, a brazau izmedu moddanlh emistera oznaéuje no ao fssura longitudinal cere Promatral se detaljnije postraniéna porstina Inemisfere, posebno se uoeavaju dije due bra ‘ade, sulcus lateralis sulcus central, Zajedno 8 smectite meas dono stani medumorge Aijenda hipoiz (I popyse) kao i mariana tela (corpora mam: ‘nilaria), Seed msozak (mesencephalon) s€ 8 cove strane samo dclomigno mote viieti jeje pokeiven mostom (pons). Kaudalno od mosta rastvlaia se produljena motdine (medulla oblongata [bulbus]) 1 kraljetnigna mosdina (medulla spina). Na presjeku kraljetnitne ‘mobdine mode se uotiti karaktristigan igled 4 Poglavlje 1 StediénjiZivéani sustav — pregled sve var oblik leptiva, Uz jodi ieniza, ke ‘moidanog deblailaze moddani ivi prema ba zaln il leteralne. Modano deblo pokriveno je sdorzalne strane malim morgom, retedemo li mozak u stediijoj iii (issura longitudinaliscerebri) od dorzalno prema bar: ‘no, woavamo facies medialis (sl, 1.7). U po- ddrugju hemisfora mogu se uoditi (od sprijeda prema natrag)lobus frontal obus paritalis Tobus ocepitalis, kao | lobus temporals, koi e djelomidno prekriven moddsnim deblom. lame du hemisfra proteze se Fuevito tile (corpus callosuon) sa svoj karakterstignim zaviautin blikom, U sredini mozga uotava se medumo- zak sbazalno postavjenim strukturama, chia ‘sm opticum, bypophyss i corpors mann ria, Na ovom presjeku se dodatno mogu wot thalamus (ge. .unutarniprostoe” i .spavaont ca") hypothalamus, va vadna podrugja untar ‘mozgs. Dorzalna i okciptalno nalaz se epitiza (glandula pinealis[epiphyss)). Na medumozak, se nastavljaju prema kanidalno sredaji morak, ‘most, produljena moiina | kraljezaitna odd nna, Motdano deblo prekriveno je s dorzalne strane malim morgom, Orijentacijski pregled unutarnjih struktura SZS-a Za prikaz unutaraihsteuktura seeding Svs nog sustavatrebamo napravitirezave kroz mo- zak { kralleiniéna moddinw. U pravlu se oni rade w frontalnim (koronarni revi) s horizon. talnims ravninama (vidi poglalje 5). $ pomoéu covih rezova moze se prkarati respodjla sive (substantia grisea) i bijele (substantia alba) eva 1, kao traspored unutarnjs ikvorslih prostors Sivu tvar dine tela kratki nastavei (@endrii) avéanih sanca, dok se bijelatvarsstot od du ih nastavaka (aksona) Zvéanih stanic ith: ih ovojnica Rospodila sive tari izmedu pojedinih pod: tj sedinjega Hvéanog sustavadosta era fata (1.8) + velki mozak sva tvar preteito iavana (kora [cortex cerebril), 1 unutrainjosti pojedinagne jeagre (supkortikalne jorge) + mali mozak:siva tvar preteito kevana (kora [cortex cercbeli),u unutrasnjostjeagre + medumozak i moddano deblo: sive War un tra iavana (pojedinaénejergre) + kraljeinigna modding: sva tvar unutra (a ) a e a » ° @) a Koja tvrdnja jest toénat “Telencefalon je primarni moddani mehr. lz metencefalona se azvja mali moral Iz rombencefalona se razvija metencefalon, (ostralno) i mijelencefalon (kaudalno). Iz medumonga se razvija pons. od prozencefalonom se podrazumijevaju ‘ajedno mezencefalon | diencefalon, Koja trdna jest tot? ‘Utelencefalonu nasa IL. moddana komora. ‘U menencefalons nastje . moddana komora U mijelencefalona je smjesten aqueductus cerebr. 1V, modda komora nastajeu podrugj tom: bencefalona. Tmotdana komora se nalalw dienceflonu, Koje trdnj nije toénat ‘issura transverse cerebri razdvala obje he smistere. ) Lobusfrontalis ©) Lobustemporalls 4) Lobus occipital ) Lobus parietalis 9. Koja tyrdnja nije toena? 4) U kealjeznignoj je moddin siva tar (sub> stantia grisea) smedtenau stediénjem diel {(wobliku leptira). by Siva tar malog mozge nalazi se w kort iw bell te na tom mjestu mote biti prignjecen ‘kod povidenog moddanog taka )eTiigeminalna udubing” (cavum trigemina- Te) nalai se na okciptalngj kos. 5. Koja tyrdnja jest toéna? 8) N.abducens prolaikro2 sinus cavernosus. ') Sinus cavernosus okruzyje foramen ma- aun, ©) A. catotis interna prota kroz sfenoidnisi- €)Hipofiza jeu topografskom odnosu s fron talnim sinusom, ©) Neopticus prolaz kroz sinus cavernosus, 6. Koja tvrdnja nije toga? 4) A-menigea media prolazi >) N. hypoglossus (XI) prolazi kroz foramen ovale ©) N.ophtalmicus (V,) prota kroz fisura or- bitalis superior. 4) No facials (VID) prolazi kroz meatus acusti- cus interns ©) N.glossopharyngeus prolazi kroz foramen jugular, rox foramen si 7. Koja tyrdnja nije toenat 18) Likvorski prostor sadrZava 500-1000 mL. ‘motdane tkuine ) Likvor se mote dobit iz cistern cerebello- medulla ©) Gisterna ambiens okruyje sredaji mozak. 42) Plexus choroideusstvara cerebrospinal I Ievoe ©) N.oculomotorius (I) prolazi kroz cistern inierpeduncularis. 18, Koja tvrdnja nije toénat 4) Aqueductus mesencephalispaja IL. i1V. ko- by Apertara mediana spaja unutaraji likvorsk rostorsvanjskim likvorskim prostorom. ©) Zateplenje aqueductus mesencephali mote dovesti do nastanka hidrocefalusa (vodena lava). <8) Foramen iterventricularespaja ‘éanu komoru. ©), Dnevno se stvara oko 600-700 mi. cerebro spinalnog ikvora, Tmo: 9. Koja tvrdnjanlfe tosna? 8) N.opticus prolazt kroz canals neri optic, 1b) Ni. opticus je obavijen sa sve tri moidane ovojnice. ©). Neopticus je perifera vac. 4) Oba optidka fivea ujedinjju se w chiasma opticum. ©) Chiasma epticum je w topogratskom odno- su shipofizom. 10, Koja terdnja ne toénat 2 Ganglion trigeminal setenv cavum tegeminale 1) Nomar (V,)proarhrot foramen r- funda 6). A ophaimica pro krox canals optus 4) vagus (X) pola kroz foramen gular ¢)_N, mandibularis (V,) prolazi kroz foramen Tnceram, 17 Krvne Zile mozga i krvna opskrba Somat pried mosis ate 09 org vaklaviasse a cara... 20 Opelanapodejes vertebrae a ele mong inte a Acartsintera, a verbs basi Gils arterons corbin)». 29 (“amma ane > kKryne dle mozga | krvna opskrba + Gicuusarttiosus cere (nastanak top Opéenito “Mozakje prodat gstornmredom kr ila fan no je dobro opskrbijen krvju te w mirovanj Prima oko 14% minutnog volumena sta, Tzne- hadi poremeéaji w krvno|opskebi moaga (intr ‘ mozga, motdane krvarenje) mogu dovest do veliih neuroodhispada (npr oduzetost ipo remetgja govora). Sobzirom na uéestalositedinw ovih boesti 2a lijeénitku je praksu od iznimne vadnost poznavanje antomije kev la mozga, Shematski pregled mofdanih arterija Arteiska opskrba obiju moddanih hemisfera adja se preko a, karois interne ia. vertebral {sl 34). Ove su kevne ile prcko manjih attri, 2. commanicans posterior (parna) ia, comma nicans anterior (neparna) medusobno poverane, te oblikuju jedan arterijshi prsten, circulusarte sus cerebri (Willi). U 2dravi je osoba kevni pak kroz a, communicantes reativno mal hog éega se krvna opskrba mozga ijl u dva A cere media La, choroid anterior Opskaboa podria moidanth aeris 26 (poled odozdo nakon ubiananja Ks mon n temporsineg rena) 24 Mandano deblo | all mora a» ‘Avcercbri anterior cea posterior ‘ene vend odtok evi (snus du u (Geis medi) 24 Kesjjimorak 3 Prepast arte 2h Mota deblo mali moval 2 Seda arene. 26 sats fexonmrian "stam awe “ngs mma fe ‘ess sce ‘corre tete SE gg surnam) mi ed ea = H amice Sika 3.1 Arterskostablo koe opskbyje mozak kil shea sijeeno pode a artis sielocrvene) Slemo poarue a. vertebral Carnocrene) 20 Poglavije3 Krvne ile mozga i krvna opskrba a svete Sika 3.2 Arter moege: pooled s bazaine strane vaskularizaliska podruja:rostralna podrugja, cobiju hemisfera opskrbijje a, earotis interna sa svojim ogranciona(,podrudje vaskalrizaieka- rotidne arte") Kaudalna podrugj opskebu jn kevlju due aa, vertebrates ~ koje oblikaju a baslaris~tenjhoviogranet (,podrugje vasku- lavizacie vertebrae arterije" odnosno «pod: rugje vaskularizaije bailar arterj’) Podrugje vaskularizacije a. carotis interna ‘Opskrba morga u podruju vasulatzacje a. ca rots odvija eli jravno prekoogranaka karatidne arteriel preko moddanth eter koe ad nena Sta, a. cetebel anterior. cerabr media 3.1), A. carotis interna Naa. carotisinerna ravikujemo geil odsjecka + pars cervical (u podeudju vrata): od ragvit, karotidne arterie do njezina ulaske wlubanj Pars petrosa(u lubanji) u koftanom kanal Canals caroticus temporalne kos Pars cavernosa (u dui): kaveenoanom sin: su(sh29) Pars cetebrlis(u subarahnoidalnom prosto ru): ovdje a. carots interna dae jedi za dru: gom sljedegearterije za krvnu opskrbu mo- ‘ga: a. ophtalmica (intraduralno izlazite), a hypophysilis superior, a, communicans po- sterior a, choroidea anterior. Na kraj se ona podieliusvoje dvie zane gran. ‘Moramo posebno naglasitidvjegrane a. carotis + a. ophtabmica: prva veéa grana a. catotis inter rae ea. ophtalmica (sh. 24). naz ix baze Is banje kroz canalis opticus te opskrbjuje krv- Iju oko i lubanjske dielove lca. Osim krvne opskrbe oka, od Kliigkog jeznagenjanjezina veza 82, faills(anastomiova a dorsalis nasi 4. angularis) Preko ove krvotilne anastomoze Povezana su opskebna podrutj a carotsin- ternae i. catois externa. 4. choroidea anterior: a, chorides anterior dl niajedno s tractus optics prema danjem rog Jateranekomore (sl. 34+ 33). Ona opskrbje Jervjune samo plexus choroideus nego takoder Ineke vane dijelovuu ncteanjost: mong A. cerebri anterior Prednja motdana artrija (a, cerebri anterior) prolaiu fssuralongitudinalis cerebri prema f cies medialis moaga. Obj a. cerebel atteriores povezane su preko a, communicans anterior. Na svom poéetku one daju aa. centrales anterome- diales, udaljnjem toku a centralislonga (Heub- net) 2a opskrbu unutrainjost monga te nako toga zavijain oko Kaloznoga korpusa (sl. 3.6). ‘Tamo se one dijele na dodatne ogranke, A. cerebri media Srednja moidana artrija (a cerebei media) na stavak je a. carotsinternae, Odlazi prema late ‘ano, usvom toku daj a, centralesunterlate lesz psi unsrainjst mga teas fos literals (34), gi se dle ijt a bro neoerenke Opskono postu vrtebralis Cpstsino podrase a ertebrals poscbno fe po tome Ho naj spalanem dij a. vrtebales masse near basa, kojs pak nakon kat ogo ponome pode bite daa ce- re poxteriores Maddane lure koe ripda jvasilariacshom podrata vertebrae aterie bptene sod oranaka oh rer A.vertebralis Naa. vertebralisrazlikujemo, kao i od a, caro- tis interna, des odsedka (3.25): «pars preverteralis: oda, subclavige do fora- ‘men transversarium VI. vratnog kaljetla «pars transversria:unutar foramina transver- sia wratnihkraljefaka VIL + parsatlants: na Taku atlasa (u podrugju trigo hum arterigevertebralis). A. vertebralis pro bija membramuatlantoocepitals posterior te prolazi kroe subazahnoidalniprostor prema foramen magnum. + pars intracranial kroz foramen magaum do spajanja vertebralnih arterjau .basilaris. U svom toku ona ovdjedajea. inferior posterior cerebelli za mali mozak, te potom a. spinalis interior 2a kraljednigna modding A. asians A. basllais nastae od aa, vertebrales na prednjoj strani motdanog dbla otprilikeuvisini donjega ‘aba mosta (6,32). Od nj odlazesasvake strane ‘inferior anterior cerebel sa. ponte. superi- forcerebeli. A labyrinth 2a untarnje ubo nae ‘ee (woko 50% sudajeva) od oda. inferioran terior cerbell. Ona pak mode oda od neke ddeuge arterije maga moag il oda, bass, A. cerebri posterior ‘Strainja mofdana ater (a, cerebri posterior) nastaje w gornjem dijela motdanog debla (sl 432), Uvisni srednjeg morga one dae najprie a, centrales posteromediales za opskrbu unutra Snjost mooga | moddanog debla. Nakon toga ona blikyje a. communicans posterior kojom je spo- jena sa carots interna, U dljem toku ona dale aa. centrale posteolatraes te zavija oko sted- ‘jeg mozga prema dorzalno. Potom prolazi po tentorium cerebell prema lepitalnom rednj velkog monga ge Se grana u zavtine ogrank. Kevne Zile mozga in situ Nakoa ovog pregleda aterjske kevne opskrbe ‘orga na preparata moaga promatra se polo pojedinaénih arterja ~ porebice jihov prostor ni (Copografski) odnos s okolnim motdanim steukturama Krune Zile mozga in situ. 21 scot = ona wt A rn ast ff = om sats Pon Teepe ‘tka 3.3 srtere mozga; pooled sbazaine strane; éetalro, 22. Poglaulje 3 Krune ile mozga i krvna opsktba sera. eters, 2 scra acts) savin mga (aes inferion (3.2) pl sci elie ater koje pst cbt a cart nea et asllas lta arteriosus. Pi Hu GL 3.3) akoder se moge vide pao voto opshebnog pot sok carats inlerae ini acon vai Koj jena vom prepara obo ee raaijena, Ona od! ekitalno 19° ot posterior pole pl tel 4 ska hipoie nfundlr) ieor 4 illara. A. commnicans posterior aris jzmedu opskrbnih podrugja karo- In bralne arterje, «je a. caro interna ~ podevt an commen (oa si dean), Hot ove anterior, koja pile na cu te ain zara w dbin. To Bo pikarat jek jednog od kasi a rezanja preparata (S34 + 3.5) te pe sprain ok epdalie diel sea cat inna ase Berea. A. cercbr anterior se odvaja oda Fitcrase gotovo pod pravim kom, te rein in igre chiara optic, Bona oblkje Krak comico ante Mj se spans. carotis anterior na spot Fret. Ponckad u ovom podradh posto Bena protrenj krvnh Hila (aeuizme) Frogs uzrokovat subaraholdaino krare Ph cerebl anterior ule nakon tog fn Bnidinalis cert dosplevana strata levitate. Neri tok mote pro titek nakon prsjecanj mong used fini 3), ot ftisinterna. Ona daje ogranke aa, centrales an aterales prema unutrasnjosti moga te po- dolar u fossa lateralis. Njezn se tok takoder Seino tok dese a. vetbralis (nat je G)alacimo na a inferior posterior cere sje ord w uso topografstom odnows Boiocereblarainkatom (vara kolo rior posterior cerbel ned), tops Beko djetove malaga moug ao donje lore moran deb Used prodtene Bidine mote ve wot. pina anterior. a ines se wedinjuiu vin donjihrabova vss cbtisjn basis Od njeodaze na estan a inet antrr cere obo brojne as. panes, Kao posed eeu cscs porn deco se Pstiorcerebell, Ona odlazi oko crura cerebti stika 3.6 Artenje mozga;pogle s medial sane prema dorealno te 2avijaispod tentoriamm cre ‘ell prema natrag Tamo ona opskrbliyje kevhia dlorzalnedijelove moédanog deba, kao i dorzal: ru povréinu malog mouga. Aa. cereri poster res oblikaja se otpriikeuvisin srednjeg morga. (One daju ogranke 2a unstrainjost moage te stvaraju a. communicans posterior. Potom 220- Jereéa w oitrom kutu prema natag, te id ianad 23 Krvne ile mozga in situ tentorium cerebell prema okciptalnom item. pporalnom reinj velikog mouga. Od posebnog. Je topogrfskog znaéenja poloia) ovihpostedne spomenutih krvnih dla prema n. ocslomotor usu (IID, 2. trochlears (IV) itentorju dok jea, superior cerebeli smjeftena kaudalno od vs Ava mofdana dives te prolaz ispod tentoija, a cerebei posterior proxi rostralno oko moda sophia 2 chorodes anterior + topogafi ei defniana diel pars ceviais, pars petron, par cavernosa, pars cerebral + Tndatee in cavernoms (prs cerebral tran ol chiasma optcum [rvs veéa rma Bla carotisinernae bisa apod nevis optics roe canals ptices wort anasto (2 dorsalis nas) s«facilis(e anglais) 5c tre epics prema dojem rps tran komore ‘a cerebt anterior + lateralno od clase optic prema napried + aiurs longitadinali cere + tok ana corpus cllosum | ‘communicans anterior + lames ceebrl anteriores 1 el ape ama opticu cere mein + prema lateral u fossa lateralis cerebri + ananje na ltralnojpowint ranjeg mange ‘vertebrae. + topogral Zt defniana djl: par prevertebral poe tranevers paesatlanis pars intacranialis + He ventralne te oblikae a. baslars(oiprike na donjem rub ponss) ‘bears ‘waulcus bears ‘superior cecbell el aan, cerebtposteiones os visi seedneg mocgs) audalno od. oculomotorus (Ht) ia baslars ipod tentarum exebel ‘ata peta pov malo ong 2 cerebri posterior ‘+ kranjlno of, oculmotorvs (It) ina tentorim cerebell -atag prema okiptobuzalno)povtinkesjaeg mong ‘communicns posterior + jamed.caots intern ia, ere posterior + aterano od hipotze | corpora ih Hvacate ie ind tentoia, Polos a. cere bri posterior prema n. oculomotorius moze se vidjti na preparatu na sic 3.5, te takoder na preparatu mozga in situ (sl 2.6) A. cerebri media ia, choroidea anterior (pogled odozdo nakon uklanjanja temporalnog rednja) Za prikazdalojeg toka a cerebri media a, cho- roideae anterior uklanjaju se dijelovitemporal- nog reba, te se otvara donjirog lateralne ko- more (sh 34+ 3.3). ‘A. cerebri media odlazi prema fossa lateralis, (gran vena poveiniinzale w mnogobrojne ogran [ete opsrbljuj krvijawlike dijelovelatralne po- ‘eine velikog mong facies lateralis). choroid Anterior ode prema natrag dad tractus opti= ‘ste dasijeva kona sa svojom gmnom gr ‘nom u plexus choroideusdonjegrogs laterlne ko- ‘more. Osim toga, ona opskrijjekrvij sedi pdr manga kao ivlke cijelovehipokampal- nmi ne formacie. Nadaljesena ovom preparstu make prepomatn-oculomotorus (I) izmesta a cere- briposterior (ostralno) ta. superior cerebell (ka- ‘udalno), kao jcistern cerebellomedullais ‘A, cerebri anterior ia. cerebri posterior (facies medialis) “a prikaz eka i grananja a cerebri anterior, kao i prikaz meaijalno smeitenog opskrbnog podruzja a. cerebr posterior, mozak se presijeca usredibnjoj in (3.6) Slijedimo li a. cartis interna do njezina grananja ua, ceebr anterior ia. corebei media, ilar se a a. cerebri anter- for Ona odiazi prema naprijed, te se preko a communicans anterior spaja sa. cerebri anterior sa suprotn strane Njezin dio ispred a. commu- icans oznaéujese kao pars praecommurieali, ‘ona dio nakon toga kao pars postcomimunials 8. cerebri anterior. Ona potom ula fssora longitudinal cerebritezaija oko corpus ealo- sum. Medijalno smjeiteniogranc’ opekrbljuju kerja unutarnj stra frontal, ren kao i parijetalni re2anj, Osim toga, ajezini zavrsnt ‘granc id preko gornjeg aba mozga te opskr- bj jo otpilike 2-3 em siraki pojas na van. skoj povziniovihrednjeva olazeti ponovno od a, carols internae,pro- nalazimo a cerebri posterior, ova} put pak pra timo a. commonicans posterior, koje odlaz pre ‘ma natrag te dospijeva do a. cetebri posterior. (Ona odlzi dale prema natrag, tes grana p= drug olipitalnog i temporainog raja ‘Najvadnij topografski odnos arterije koje op skebljgju mozak krviju sabet st ta. 3 eal ‘Arter koje opskrbjuu mozakkriu rogu se kazaa vo) osobis pomo¢u teria skov- ‘nog prikaca mozga Ve€ prema medicinsko in- iki za tose mogu iskorstrentgensko 23- enje fangiograia kontrastnim sredstvor), ‘magnetska pola (engiogrfla magnetskom re- zonanclom) il ultrazvuk (doplersonogiafi). (Oba prvo-spomenuta postupka prikazuju de- tale arterko granane (anatomja kev 2a), te daju informacij 0 prisutnost poremedaja u protokukrvinekog podrutl. Osim toga korite- 6 se dopler-sonografjom mozemo provet funkeju edredene krvne tile (ziologia kvne 2ie), procjenit vijednostinvakranjlnog taka, kao | zratunati bine protoka ki U podrujus vata metemo isptatinajece krvne file koje ‘opskrbliyu mozak krvjurdjelo inrekanjalno smjeiten kaw a dostupnisupregedpre- ko tankin temporalnikostj temporal uit ‘zi prozor, orbit velkoge foramen Preparat arterija 5 pomocu preparata arterlj (1 3.7) moemo prikazati obrazac grananja arterja koje opskr baju mozak krvlu, Za pripremanye jednog t kvog preparata potrebno je najprie s povriine smozgs ukloniti krvne dle, zajedno » mekom sioddaniom ovojnicom (Ieptomenin). Odvoji ‘mo verivno thivo fzmedu artiste se one ra re na neko) povetni, Padlim prepariranjem sajna taj agin efuvane najece arterie koje ‘opskrbjuju mozak krvju (a carotis interna; a -vertebralis),arterjskiprsten (citculus arteriosus cereb), kao | njbovinajvadniji ogranci (a ce rebri anterior, a. cerebri media, a cercbr poste lor) (37) Preparatarterijaprikazan na s 3.7 prikazuje vibe nego uobitajen preparatinaseke} te sad Java vibe redova grananj pojedinih ater, kao {plexus choroideus, ‘ari postupno trabimo lijewu a. carotisin- tena (na sic se nalazi na desnoj strani, te keo prvu rv dilu pronalazimo a, communicans posterior, Ona je neobiéno debela, te ove Gini flav dotok prema a cerebri posterior. Za akwu Preparat arterja 25 silars, koja sadrdava bro kove,Sjedees kr Hila life fea. choroides anterior, ko} choroideus ‘Odmah potom nalazimo internae w a cerebr anterior a, cerebri media Usporedujuci ovakvu anatomsku situaciju s anatomijoms krvnih fla w podrugju op podrugj da su ke iste Tale se mofe peepozna Je Jako siroku a, inferior istoimena arterija spinalisanter ‘ basilars. Ova po nia, inferior obs donjasustava krvnih dla varia perior cerebeliéinijednu konstantaa rvs fil Varijacijearteria koje opskrbjuju mozak kev ‘Slika 3.7 reprat aren; odvojen Poglavije 3. Krvne Zile mozga i kryna opskrba Sredignje arterije Do sada opisanearterje du po povrkini mozga, ‘Otuda one prodiru prema njezino} unutainjo- sti te opskrbljgja moédanu Koru i povsske di- jelove Bijele var. ‘Osim ovih krvaih ila posto sredinje arte- rie, koje dospijevaju do unuteatnjosti monga te ‘opskzbljuju krvju supkortikalne jezgrekrainje ‘ozga,jzgre dlencefalona kao i putewe unutar Jkapsule interne (6, 3.8). One prodiru u mozak preko supstancie perforate anterior, bazalnog ‘jel diencefalona, supstancije perforate poste tor { supstancije perforate interpedunklaris, Bududi da poremetsji protoka krvi u ovom po- <érugju mogu devesti do tedkih neuroloSkh spa 4a, krvna opskrba kapsule interne (lab. 3.2 + 3.12) u tom je smash od velikog klinickog zna- enja. Detaljii opis opskrbnog podtrutja sedi nih arterija moega spada 1 podruee special stikog znanja anstomie. Opskrbna podrugja mozdanih arterija Pojedinadne arterije opskrbijuju krviu karakte- ristigna podrutja mozga. Dode ido poremeaja uprotoku krvineke od arterj, npr. do akutnog, ‘aéepljenja krvne tle, opskrbno podruéje moz {g dotiénearterje bivaznatno manje prokevje- no; ovo mode dovest do propadanja mozdanog ‘hive (ishemijski moddant infrk). ‘Neurol: simptomi nastalina taj natin do- sta su karaktritién za velike arterije, pri gem Ijeénik na osnovi obrasea simptoma ispada (ope. oduzetosti il poremeéaja govore) moze za jai, koja je od Krvnih Zila pogodena (vidi Klinika moidanog udara) ‘Opskrbna podrugja manjiharteriatakoder su ‘wiayjesnoj mjeri konstantna, ko njlhov togan ppolofa, kao | njihavo grananje mogu varirati (id Klinika varijacjaarterja koje opskxbjuju ‘mozak krvlja) U tom se smisiu opskebna pod ‘rugja pojedinaénih artrja, koja su shematski prikazana u ovo iii trebaju shat kao pra ‘ilo, od kojega pojedinaéni satajevi mogu od- stupa ‘Opstabna podrutja motdanih arterja Za medicinsku praisudovalio je poznavt op- skiona podrucla arterja v pocrutju kore ka jeg mazga i kapsuie interne, te raspolagat os rovnimn ana o odnaxima aretske opskrbe \ podrutiy mesdanog debia i maloga mazga (pripadnost matdanog debia| maloga mazga ‘opskrbnom podrudju vertebalne ater). Sve lostalo spada u detain, specialititko znarje anatomle, kojejeurietkim siuéjevima poteb- ‘no peznaval were ron es eme| “aes fencer ‘oeabepeainai penne (hcemnse conn snp aes awe er ‘mer Sika 3.8 Sustav motdanh arora sere ater Tablica 3.2 krvnaopsirda kagsule interne ‘Capel intern ‘Arteria ijermo porate rok anterias ‘centaleyanteromediales a ceebri anterior centrale Tonga (Heeb) = ‘acetals anterolsterales eu posters a choroldea anterior Tablica 3.3 Opskrona podrutasredijh artnia, ‘Arteeja “Tie ‘Opskaino podradje —_Sijewnoppodrutje chores anteror vid pt cots interna hippocampus antygala thalamus capula nterna (1, 1, centrale ‘brani perforaia + glabus pallidus a cexcbrianterior Snuromediales anterior (edjlno) caput nll cuat {capa interna (ab 3.2) ‘a centres ‘abana perforata» nudeuscavdats ‘cerebr meia Ssmtecolaterles anterior teraine) “a ceirles ‘atantaperorta + “ceebeposerior« pestermediles+—psteror {+ mecathalarnas ‘communica posterior Poserlatraes 1 hypothalamus (samo scenes { ineencephalon Posteromediles) Krajnji mozak -Koru krsjnjeg monga opskrbljyju a. cerebe an terion a, ceebri media a, cerebei posterior kao Fajihow ogranc,njezinubijelu tvar dodatno op: skebijujefa.choroidea anterior. Opskrbna pod: rugjaovih arterija se ne poklapaju sklasinom posielom na rednjeve (npr lobus rontals), tse Sogn posebno obraduju. Oni se mogu razamje: tdusporedbenim promatranjem mozga slater ne (3.9), 8 medijalne strane (3.3.10), te na ppteorote frostalnom (sl. 3.11) horizontalnom renu kroz smorak (sl 3.12) A.cerebr anterior Predoja moddana atria (a cerebr anterior pro- Jaz fissoralongiadinaliscereri opskrblujuch naive do meijalne povrine hemisfre (od ron talno pa do sulcus parietooccpitalis) kao i corpus callosum (3 3.10). Osim toga, na superolatralno} poviin ova ater opskabhjue kevju2-3 cm 3 sepa et wae Opskrbna podrugja mozdanih arterja rokt pojs koji se prostielteralno od goajegroba kranjeg mong, (1 3.9), aw unutraijosti mores vaskulavara pray krakkapsul interne (3.12) A.cerebri media Srednja motdanaarterij (a. cerebsi media) pro lazi kro fosa laterals te opskrbijuje nsec dio Iateralne poveSine mong (1.38). Njezino opske tn podrugjew unstrainjost maga jst koljeno kapsule interne (genu capsulaeinternae; sl. 3.12), Slika 3.9 Opsksbno podeuta motdanin anteri fran mezak,pogledslterane strane Sika 3.10 Opekrbra podria motdanih aed Kaj) mova, pogled smecisie strane 27 A. cerebri posterior Straoja moddana arteria (a. ceebri posterior) folazi prema vrha okeiptalnog retnasnjezinu opskrbuom podragj pripadaji nsec dijelov bazalne povsine monga (a. 3.11), posebice bara 1 djlovitemporalnog reznja kao i veiki dito vi okeipitalnog retna, Osim: tgs, njzini sted ‘i ograneinajedi diclm opskruj talamus 28 Poglaviie3_Krune dile mozga i krvna opskrba sec sone Be ee Ros A. choroidea anterior | chorodes anterior adi prema unutrainjo ‘i mozga te opskrbjue strani krak kapsle in tem, hipokampus, amigdala kao i duboke je ¢gretelencefalona dencefslona (6.3.11 + 3.12) ‘Njezino opsktbno podrje je dostavariabiln, Slika 3.11 Opskrbna podria motdanih artera Iraj monak rota ‘tka 3.12 Opsirbna posrutia motdanih arteria iain macak horizon tee, Arterjska opskrba motdane kore ACSC Taree DaTeRC Oph medal je die a.cetebi po ‘Opskrbna podruéja moddanih arterija 29 Moédano deblo i mali mozak Telia 3.4 Aterska opssba matdanag debla evn opskrb moPdanog dbls malog moxgs “Dio masdanogdebla Medijsino opskrbno podraije Latralnoopsbno pedrute ‘Rivne preko ogranaka aa vertebral, a, bas fin tea, cerebe posterior. toga on potpune- tt peipadaj vercbralnom krynom opskrbnom ‘mesencephalon cere posterior * cerebeposteior superior ceebel piles posteriones ee Poa basa fo: poms) superior crebel mistdanodeblo:upodruéjumoséanogdebla. inerrant creek arbi) _ racljemo medjano opskrbno podruge koje ell oblongata aa verre 4 Ini posteio creel jeneposrdno opskrijeno od ve spomenuts 4 pina terior erate laterabo opskrbno podrusje, koje kr ‘dobiva postedno, Uj preko ogranaka arterja ma fogs orga. Ov su anatomski odnosisadetopri- yaranl tab. 34 kao ina cL 3.13 3.16 ‘Mali mozak tri arterje maloga moega opskr- —tablica 3.5 Areriska ops rak fablica 3.5 Artanis opskrba malog maga buje povrdinu kao i jexgre malog mo2g. A. su prior cerebell opsktijuje najvedl dio malogs Are __ Katine podrusje rein porute Tongatejeonstantno razvjena Osalearterje_e-soperor ewe rn dio malg mone leas dentate mmalog mozga pokazuju izanta varjablinost. 5 ifear anterior cencbli edn don cio malo mor srratemakt ediod! malog moage saeto ma pris —areamlocceebeli_predat don co malg orga lori potir cerebellar doo mag monge ovale rare kezani u tab. 35 kao inash3.13. Peuguees ——aspniatest Sika 3.13 Opstrbna posruja mozeani aera Cermot sw ‘mofdano debe al! mozak saga ree 30 Poglavije 3 rune Zile mozga i kruna opskrba oltre spate sina a ‘co per mh spermine qaaes ae foe Sie pape potuneni —asatinie —aghtisiy “oat soit 7 4 Slika 3.14 Opstrona podrutjamotdaih area Sted mozae pope 2 bate a ‘Sika 3.15 Opsksbna podruéja motdanih arterja mos: popretn re, ~~ fa sta 3.16 Opts posuta moka a s procure nota pope ee ‘Vene i venski odtok krvi (sinus durae matris) U wsporedbi sarterijama koje opskrbljyju mo- zak kevju, znagenje vena za Kinidku medicinu ‘uno je manje.Stoga se venskisusta obraduje ‘pceitije nego artes ese pri tome zanema- ‘uj deta, Kao frasprava oko postojanja bro) ni njegovih var Motdani udar Tonenadha (rnunjevita? pojava gubtafunkeje ‘mazgas prolznim il trim neucloskir sin ptomima dznatuje se kao,maédan| udar’ U2 Eimadanog udara mogu biti rai diva na ‘aznja su smanjene protoka ki (shemja) ‘moagu zbo9 zatepjenjaneke od ate koje ‘opsktjuju mozak trv te kvarenje iz obec ‘ne arene Posledice ovakva poremecaiaupro- ‘ku kei (oduzetost, poremetsj govos,ispad rnkog od modani vaca) ovsne suo mje stu, ten uzroku matdanog udara, Za uspes- no prepoznavane simptoma u bolesit, ee ‘nk mora pomavati opsktbna podrugja kin ‘ate kojdjloni modane kre, dubokhh jez ‘n02g@ kao | ko pute! ze unutar opskrbain drut din ater Natemelskombina Cla neuroloti simptoma ijeénik mote za chiomogueojlokalzaci ostecenia Kao primer éemo ovgje navestshernju u podrutiua.cerebri medae (s 3.17). Upkaza- "nom sluéju(bolesni je dena) dol do po- ‘remedajau potoku ow jedinog ogranka eve cerebx| mediae U podtudju infarka naaze se bazalni dijlow precentalne vjuge (kontola poeta rue ic) kao | mmotorcki centar za go ‘or (Brokino poctutje), Sukladno tome, spad ‘vog pactutia maikane kore dovodi ubalesni- a do jeu upodrugi desne uke ica for hioecjalna hemipareza) te do tev. motoritke poremetaja govera (oki faa) Nastupll upacienta mosdani udarnutno je provest brzoliiecenje kao | hitan transport U Doinicu. Nakon Sto se isu Arvarenje kao \urek modanog udara(nprspomotu kompju- torsketomograj, CT), unutar Jednog katkog ‘doa nakon pojve motdanog udara, mode se pokufat zatepienu krvnu fly uZinit pro- hhodnom rap otapana ugk) Na sligannazin neuolog mote takoder lkalii= ‘ati poremeésje u drugim podrutjena mazga. (Ona) tho Ze to svat rebao bi usporet op- skfona podrutla pojecinaénih arenas putovi- ‘mai matdanim jergrama kojese utom pedeut- |uinalaze, Natal senacin moze i2vest zaklutak ‘karaktesstiéni neuroleskinsimptomima ox zatealenju odtedene krme le, Pregied vode= {in kinigkih simptoma pri poreretaateri- skog protoka vi 575-4 dae ab. 36. Vene i venski odtok krvi (sinus durae matris) 3 1 Si es cts) ce See) copes Sims pee Shika 3.17 ine ime: mozdan inaria {ive u opsrbnom podrogua. cere mesa Gave. Tablica 3.6 Vode simpromi poremegenog krvnog optok ‘oust simptomi (pojednostvleno) ijn naplafenev noo (suprotn tana) ‘enut, agate na roi lca (prot strana), mogul poremeda govora (dominantna hears) Podeaije ‘Arte ‘erjolmozak a. cence anterior (vit poeta 8) rebel media cee posterior copalaintema wh 32 ‘mali monk uh 34 (id poglae7) ‘moBdanodedlo ab 35 ores vida ednostrana Kent Te Fak trp T nog (prota rasa) ‘aka hipotoaa (oa bolesno, dal it) strani ‘sien sndrom moldanog deb peiferne Kjena moan vac bolenna strana), jednostana jen (rata sts!) Razlikujemo dvije vrste venskog kevnog ‘odioka: sinus durae matrs kojeg obikuje dura _mater (vidi poglavije 2), te powrinske i dubinske vene mo2g, Obje se vsteodlikuju s nekoiko vvadnih posebnosi, po éemu se oni ruikuju od

    You might also like