VETRO TIME

Magazin za Vetropackove kupce • srpanj 2008. • www.vetropack.com

TRŽIŠTE
Premalo stakla?
INOVACIJE
© Getty Images

Nagrađeni
proizvodi iz
Vetropacka

S I R O V I N E | Što je to staklo
R E C I K L I R A N J E | Od stakla nastaje staklo
2 VETROTIME 1/08

03 | TRŽIŠTE | Premalo stakla? Važnost pažljivog planiranja

06 | I N O V A C I J E | Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka
10 | LJUDI | Svakodnevni razvoj
12 | SIROVINE | Staklo je prirodno
15 | R E C I K L I R A N J E | Od stakla nastaje staklo
17 | UMJETNOST | Portreti za vječnost
18 | M A T E R I J A L S T A K L O | Kratka povijest stakla – 3. dio

POŠTOVANI KUPCI,

sve je pitanje perspektive. To postaje jasno posebno onda kada treba

ocijeniti je li čaša poluprazna ili polupuna. Oboje je točno, ali istodobno
i pogrešno. Međutim, taj slobodni interpretacijski prostor izgubi se kada
uspijemo pronaći zajednički pogled.

Jednako tako je i u poslovnoj svakodnevici. Trenutačno smo i mi i vi

zaokupljeni aktualnim poteškoćama europske staklarske industrije u zado-
voljavanju tržišnih potreba, koje nije moguće riješiti u jednom danu. Ali,
postoji način kako pronaći rješenje, i to – kao što smo gore opisali –
pomoću aktivnog djelovanja i promjenom perspektive koju na taj način
postižemo. Pod aktivnim djelovanjem prije svega mislim na pažljivo plani-
ranje. Ako mi – Vetropack i vi, naši kupci – na vrijeme zajednički plani-
ramo i izradimo što realnije analize potreba, lakše ćemo uskladiti ponudu
i potražnju. Pored toga, tako ćemo stvoriti stabilan partnerski odnos u
kojem ćemo se moći pouzdati jedni u druge. To nam je bitno i to je
središnji dio naše strategije. Stalo nam je do toga da svojim kupcima
isporučimo ono što trebaju, ali moramo znati što im treba. Jer, ne zani-
maju nas prazna obećanja koja nije moguće ispuniti. Radije ćemo u
uskoj suradnji s našim kupcima razvijati i proizvoditi staklenke koje će
isticati i podupirati kvalitetu njihova proizvoda. Nekoliko takvih primjera
naći ćete u ovom izdanju Vetrotimea, od šeste stranice nadalje.

IMPRESUM Poslovna godina 2008. dobro je počela. Dobra konjunktura, pozitivno

Izdavač:
Vetropack Holding AG, CH-Bülach
corporate.communication@vetropack.ch
www.vetropack.com
potrošačko raspoloženje i popunjeni kapaciteti u svim našim tvornicama –
ove natuknice opisuju prvih pola godine. Nažalost, prati nas i stalan rast
cijena energenata i sirovina. To dovodi do povećanja troškova proiz-
vodnje, koje ne možemo kompenzirati ni uz ciljanu primjenu rabljenog
stakla ni uz rad s pećima koje imaju smanjenu potrošnju energije.

Srdačno,

Claude Cornaz
TRŽIŠTE 1/08 VETROTIME 3

PREMALO STAKLA?

Važnost pažljivog planiranja

Situacija na europskom tržištu stakla je napeta, jer staklane svojom proizvodnjom ne uspijevaju dostići
potražnju. No, Vetropackovi kupci ipak mogu s optimizmom očekivati predstojeće razdoblje: bez
obzira na veliku potražnju dogovorene količine bit će na raspolaganju

Uživanje u slobodnom vremenu uz osvježavajuće piće ili Česte promjene potražnje

kavu tijekom toplog dijela godine udomaćilo se i u
krajevima sjeverno od Alpa, a kafići su svugdje postali
sastavni dio ulica. To pogoduje punionicama pića, jer im
opušteno odmaranje pod šarenim suncobranima osigurava
visoke prihode. Neki od njih ove godine ipak neće moći u
potpunosti iskoristiti tržišni potencijal: potražnja za boca-
ma sve je veća, a to je dovelo do poteškoća u opskrbi
staklenom ambalažom. Proizvođači koji nisu pravodobno
osigurali svoje boce mogli bi propustiti unosan posao.
Kako je moglo doći do takve napete situacije s obzirom
na to da su se proizvođači stakla još prije nekoliko
godina žalili na višak kapaciteta te su zatvorili nekoliko
staklana? Tržište staklenih boca podliježe stalnim promje-
nama. Način pakiranja pića te njihova predstavljanja i
ponude krajnjem potrošaču pitanje je duha vremena i
mode. Primjerice, sve veća važnost ekološke prikladnosti
proizvoda zadnjih je godina uvelike potaknula korištenje
stakla, koje se sastoji od prirodnih sirovina. Pored toga,
staklo simbolizira užitak, koji je sada svugdje poželjan.
4 VETROTIME 1/08

Vetropackove lokacije
(slijeva na desno):
St-Prex (CH), Pöchlarn
i Kremsmünster (AT),
Kyjov (CZ),
Nemšová (SK),
Hum na Sutli (HR)
i Gostomel (UA)

Primjer Ukrajine jasno pokazuje kako se potražnja za Budućnost pripada staklu

staklom može promijeniti u roku nekoliko godina: proiz- Vetropack, dakle, na višak potražnje reagira stalnim
vodnja piva u Ukrajini zadnjih se godina povećala gotovo ulaganjima. Pritom je poduzeće uvjereno u inovacijsku
za četvrtinu, a proizvodnja votke čak za pola. To će snagu stakla kao pakirnog materijala, i to jednog od
povećanje u Ukrajini trajati još nekoliko godina; kod piva najstarijih. Upravo će staklo biti vrlo važno u budućnosti
se tako očekuje da će se domaće potrebe sljedećih što se tiče ambalaže. Proizvođači pića i namirnica mogu
godina povećati za 200-tinjak milijuna te dostići jednu biti sigurni u to da Vetropack poduzima sve kako bi
milijardu boca. dugoročno ispunio želje kupaca. A i oni koji su već
zaključili ugovore i koji zajedno s Vetropackom pomno
Dugoročno planiranje proizvodnje planiraju svoje potrebe znaju da Vetropack održava
Zašto se onda u takvim situacijama jednostavno ne obećanja koja daje svojim kupcima, čak i u teškim ra-
proizvede puno više boca? Zato što to jednostavno nije zdobljima.
moguće. Potražnja se može značajno promijeniti u roku
od nekoliko mjeseci ili godina. Nasuprot tome, proiz-
vodnja stakla puno je kontinuiranija. Nije moguće preko
noći izgraditi tvornice: one su vrlo skupe (između 50 i
100 milijuna eura) i moraju se dugoročno isplatiti. U
staklarskoj industriji je tehnološki i ekonomski nužno da
peći rade 24 sata na dan, i to bez prekida barem 10
godina. Svako odstupanje od tog pravila smanjuje proiz-
vodnju i podiže cijene stakla. Stoga su i veliki proizvođači
poput Vetropacka primorani svoje kapacitete planirati za
dulja razdoblja. Investicije imaju smisla samo kada je
potražnja trajna – a ne kada se ona smanji već nakon
jednog uspješnog ljeta.

Širenje kapaciteta u čitavoj Europi

Staklarska industrija, naravno, ne miruje i ne čeka stabili-
zaciju tržišta stakla kako bi se opet mogla prilagoditi
potražnji. Kapaciteti se kontinuirano šire, ali se i pažljivo
planiraju u skladu s dugoročnim predviđanjima. U 2004. i
2005. godini europska proizvodnja staklenki povećala se
oko 4 posto, u nekim državama čak 7 posto, te je i
Vetropack povećao efikasnost u postojećim tvornicama
(detalji na str. 5). Međutim, zbog povećanja potražnje, ni
ta dodatna proizvodnja nije bila dovoljna.

Staklena ambalaža neposredno prije isporuke

TRŽIŠTE 1/08 VETROTIME 5

Vetropack stalno širi kapacitete

Hrvatska. Od svibnja 2008. obnovljena i povećana peć u Humu na Sutli opskrbljuje države Balkana. Pored toga
su početkom godine na bijeloj peći dva proizvodna stroja zamijenjena jačima.

Češka i Slovačka. U travnju 2008., u sklopu redovne revizije peći, na vrućem kraju zamijenjen je jedan proiz-
vodni stroj te je povećana proizvodnja. Isto to planira se napraviti još ove godine u slovačkoj tvornici u Nemšovoj.

Ukrajina. U ukrajinskom Gostomelu je u rujnu 2007. u pogon puštena najveća staklarska peć u Ukrajini i Vetro-
pack grupi, kao i stroj koji proizvodi u triploj kapi. Na tom se stroju proizvode tri boce u jednom ciklusu.

Strategija poduzeća. Već je godinama strategija Vetropack grupe kontinuirani rast s tržištem. To potvrđuje još
jedan primjer iz 2006. godine: zahvaljujući novim staklarskim pećima u Švicarskoj, Ukrajini i Slovačkoj te revidira-
noj bijeloj peći u tvornici Kremsmünster, već prošle godine povećana je produktivnost.
uvanomine: ne
kotrlja se, ali
osvaja nagrade
INOVACIJE 1/08 VETROTIME 7

SWISS STAR I WORLD STAR ZA VETROPACKOV PROIZVOD

Plosnatog oblika
Već 50 godina Švicarski institut za ambalažu (Schweizerisches Verpackungsinstitut) nagrađuje najbolju
ambalažu. Godine 2007. nagrada SWISS STAR za dizajn dodijeljena je upadljivoj, atraktivnoj
boci za vino uvanomine. Njezin autor je jedan od najznačajnijih švicarskih dizajnera, Roger Pfund.
Ubrzo nakon ove, boca je dobila i nagradu WORLD STAR Svjetske organizacije za ambalažu
(World Packaging Organisation)

Uvavins je vinarija stara 75 godina iz mjesta Tolochenaz
blizu St-Prexa. Iz uroda vinograda površine 420 hektara
proizvodi se oko 200 različitih vina te vinarija na tržište
konstantno izbacuje inovacije – najnovija je linija uvano-
mine s četiri kompozicije: Garance, Rubis, Ambre i
Topaze. Kako bi se naglasile samosvojnost i novovrsnost
vina, za liniju je pripremljen ekskluzivan izgled. Vinarija
je angažirala jednog od najvažnijih dizajnera u Švicar-
skoj – Rogera Pfunda – i dala mu zadatak da dizajnira
novu bocu. Među najpoznatijim djelima ovog umjetnika iz
Ženeve su izgled nove švicarske putovnice, serije francu-
skih novčanica franka te čekova Reka. Roger Pfund je i
poznati humanist, a kao slikar posebno je sklon lijepim
stvarima u životu.
Spoj suvremenog i tradicionalnog
Na temelju svega navedenog činilo se da je Roger Pfund
pravi čovjek za dizajniranje jedne posebne vinske boce. I
nije razočarao svoje nalogodavce: kreirao je bocu
uvanomine koja ostavlja upečatljiv dojam spajajući
suvremenost i tradiciju. Sa stražnje se strane boca baš i
ne razlikuje od drugih, ali sprijeda je plosnata – ne može
se kotrljati. Jednako je upadljiv i njezin reljef: raskošan
natpis «uva+» nije samo naziv marke, već i samosvjesna
izjava. Na stražnjoj strani dominira opulentan reljef od
listova vinove loze. Nema dvojbe: ova boca je stvarno
nešto novo i vjerojatno tema razgovora za svakim stolom.
kvalitete i paletizaciju.» Zaposlenici u Vetropacku žele
ovom bocom stvoriti nešto posebno», ističe Jean-Franck
Haspel.
Uz dizajn, važna je i poruka
Ambicija se isplatila. Boca uvanomine dobila je nagradu
SWISS STAR od Švicarskog instituta za ambalažu (Schwei-
zerisches Verpackungsinstitut) te nagradu WORLD STAR
od Svjetske organizacije za ambalažu (World Packaging
Organisation). Obje organizacije nagrađuju iznimna
ostvarenja vezana za ambalažu. Nagrade se, međutim,
ne dodjeljuju samo bocama za pića, već i novim omotni-
cama za pisma, tubama za zubnu pastu ili plastičnim
kantama. Boca uvanomine osvojila je nagrade za dizajn.
«Ovom bocom osmišljen je nov način dizajniranja te vrste
ambalaže; ona je samosvojna i harmonična», ocijenio je
žiri. Boca ističe vrijednost i pozicioniranje vina. Ili,
jednostavnije rečeno, boca je lijepa ambalaža za dobru
kapljicu!

Zahtjevna proizvodnja
Boca je i izazov – barem za one koji sudjeluju u njezinoj
proizvodnji. Jedan od njih je Jean-Franck Haspel, voditelj
razvoja proizvoda u Vetropacku: «S obzirom na to da je
riječ o asimetričnoj boci, nije bilo lako postići homogenu
raspodjelu stakla ni unutarnjeg pritiska. Pored toga je
naša staklana u St-Prexu opremljena samo za proizvodnju
cilindričnih boca pa smo morali prilagoditi i kontrolu
8 VETROTIME 1/08
POT VAUDOIS 1822 – NOVA VERZIJA 2008.
Tradicija – preoblikovana
Boce Pot Vaudois 1822 imaju nov oblik: Demi-
pot od 70 cl i Picholette od 35 cl sada su
ukrašene reljefnim natpisom «vin vaudois». Ova
oznaka podrijetla omogućuje vinarima iz pokra-
jine Waadtland još bolji nastup na tržištu
Pot Vaudois 1822 je boca s tradicijom, a to se vidi po
broju u nazivu: 1822. godine su u kantonu Waadt
utvrđene mjerne jedinice za boce. Tada su uvedene boce
INOVACIJE
BOCA ZA VOTKU DOBILA NAGRADU
Zlato za RUBIN
Na međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom
Sadu, u kategoriji staklenih boca, zlatnu medalju osvojila
je boca proizvedena u Vetropack Straži. Boca je razvi-
jena za RUBIN, jednog od najvećih srpskih proizvođača
pića. Najpoznatiji i najprodavaniji proizvod ove tvrtke iz
Kruševca je vinjak, a godišnje ga proizvedu 6,5 milijuna
litara. Sada je ova tvrtka lansirala jednu prestižnu inova-
ciju – votku ATLANTIC. S obzirom na to da je na tržištu
mnogo proizvođača votke, u Kruševcu su se dosjetili
načina kako ipak biti prepoznatljiv na tržištu te su osmi-
slili zaista poseban dizajn boce. Nova je boca kvadratnog
presjeka, a svaka od četiri plohe udubljena je u sredini.
Dvije pravokutne etikete nalaze se jedna nasuprot druge.
Boje na etiketi predstavljaju votku, tj. elegantnu mješavinu
vatre i leda. RUBIN i Vetropack Straža ovom su bocom
dokazali da se u segmentima s mnogobrojnim proizvo-
dima isplati originalnost i pažljivo kreiranje ambalaže.
od 1,4 litre (Pot), polovične od 70 cl (Demi-pot) te male od
35 cl (Picholette). Stanovništvo se poistovjetilo sa svojom
bocom Waadtländer, koja je do kraja 19. stoljeća rađena
ručno. Međutim, nakon što je proizvodnja stakla industrija-
lizirana, Pot Vaudois je nestao.
Renesansa boce
Prije gotovo 10 godina, desetak vinara iz Waadtlanda
odlučilo je oživjeti staru bocu te na taj način samostalno
nastupiti na tržištu. Obratili su se Vetropacku, jer se
staklana St-Prex nalazi usred pokrajine La Côte te je

ukorijenjena s područjem Waadt. Vetropackov odjel za
dizajn razvio je nov oblik boca, a na boce je – kao
nekada – stavljen reljef žiga Waadtlanda.
Daljnji razvoj tradicije
Krajem 2006. je Office des vins vaudois – organizacija za
promociju vina iz Waadtlanda – predstavila svoj novi
zaštitni znak. Stvorio ga je poznati dizajner Oscar Ribes.
Naravno, vinari su taj logotip željeli aplicirati na svoju
Istaknuti profil
vina iz Waadt-
landa: nova
obitelj boca
Pot Vaudoise
1/08 VETROTIME 9
novu bocu – trebalo ju je promovirati i učiniti prepoznatlji-
vom i izvan regije. Vinari su se ponovno obratili Vetro-
packu. Dizajner Jean-Franck Haspel promijenio je tradicio-
nalnu bocu, ne uništivši pritom njezin karakter. Koncipirao
je bocu tako da ju je moguće puniti i bez utora za centri-
ranje, jer malo vinara ima takav sustav.
Obitelj boca kao marka
Jean-Franck Haspel aplicirao je zaštitni znak nekoliko puta
po vratu boce – četiri puta na Demi-Pot i dva puta na
Picholette. Na taj način moguće je staviti etiketu na bilo
koje mjesto, a da to ne utječe na izgled boce. Boce s
novim logom već su na tržištu, a inovativni vinari su
zadovoljni. Kako bi se nova obitelj boca kao marka
etablirala na tržištu, neophodno je dosljedno je koristiti u
Waadtlandu.
10 VETROTIME 1/08
Svakodnevni razvoj
Prije dvije i pol godine staklana iz ukrajinskog Gostomela postala je dio Vetropack grupe
i od tada doživljava golem razvoj. Promjene su dio svakodnevice za Jurija Vozniuka:
on vodi ured konstrukcije u staklani i zadnjih godina obilježio je modernizaciju dizajna
stakla u Ukrajini
«Nalazimo se u fazi kada se stvaraju novi trendovi», kaže
Jurij Vozniuk. Taj 56-godišnji dizajner stakla vodi ured
konstrukcije u staklani Vetropack Gostomel i sa svojim
timom je zadnjih godina osmislio više od 400 novih
razvoja, čime je na visokoj razini obilježio ukrajinsko
tržište stakla. «Uđite u neki od naših supermarketa», kaže
Jurij Vozniuk ponosno, «odmah ćete primijetiti da su naši
proizvodi raznovrsniji i otmjeniji od onih naših konkure-
nata.» Podrazumijeva se da na svakoj polici prepoznaje
svoje proizvode: «Svaki od naših proizvoda za mene je
kao moje dijete!»
Jurij Vozniuk oduševljen je staklom, a to se vidi i u
njegovu životopisu: čitav život bavi se staklom. Na
tehnološkom institutu u Kijevu rođeni Gostomelac studirao
je industrijsku konstrukciju i dizajn, a nakon toga je više
od 20 godina radio sa staklenim materijalima. Od 1996.
godine je sa svojim timom odgovoran za sve nove razvoje
koje staklana iz Gostomela izbacuje na tržište.
Za to vrijeme ne samo da je doživio golem razvoj sta-
klene ambalaže u Ukrajini, već i jednako zanimljiv razvoj
staklane. Nakon Narančaste revolucije 2004. godine,
Ukrajina se otvorila za inozemne investitore. Vetropack
grupa koristila se dobrim odnosima koje je imala s
tadašnjom tvrtkom Gostomel Glass Factory te je u proljeće
2006. preuzela staklanu. Od tada ukrajinski tržišni lider
nastupa pod imenom Vetropack Gostomel. Što se promije-
nilo s preuzimanjem? «To me često pitaju», kaže Jurij
Vozniuk. «Kao prvo, treba primijetiti kojim se tempom
naša tehnologija i standardi rada približavaju 'tipičnom
švicarskom' nivou.» Vetropack je puno investirao u
Gostomel: zastarjele staklarske peći su ugašene i zamije-
njene novim, najsuvremenijim. Prošle jeseni u pogon je
puštena peć 83 čija je ukupna površina 139,5 četvornih
metara pa je ne samo najveća u Ukrajini, već i među svim
pećima u Vetropack grupi. Dnevno se u njoj može taliti do
380 tona stakla, i to uz znatno manju potrošnju energije
Jurij Vozniuk: Staklo je njegov život
LJUDI 1/08 VETROTIME 11

Prvi staklarski stroj s triplom kapi u Vetropack grupi: sada se na vrućem kraju mogu istodobno oblikovati tri boce po ciklusu

nego što je to do sada bilo uobičajeno. Nove tehnologije, surađuju s drugim tvornicama u Grupi. «Bez njih bilo bi
dakle, ne postavljaju samo nova mjerila u kapacitetu, već nam vrlo teško unaprijediti tvornicu», kaže Gostomelac.
i u zaštiti okoliša. Ipak, smatra da je za gospodarski uspjeh odlučujuće to
što svi zaposlenici osjete koliko su važni u poduzeću: «Tek
Pomoću peći 83 Vetropack Gostomel želi unaprijediti tada se potpuno predaju poslu te snažno podupiru
svoju poziciju tržišnog lidera u Ukrajini. «U sljedeće dvije, tvornicu.» Jurij Vozniuk je vjerodostojan ambasador svoje
tri godine želimo osvojiti dodatnih sedam do devet posto tvornice, a to dokazuje i odabir zanimanja njegovih
ovog tržišta», kaže Jurij Vozniuk. Cilj je vrlo ambiciozan, sinova: obojica danas rade u Vetropack Gostomelu.
a Jurij Vozniuk i njegov tim morat će dati veliki doprinos.
«Naš je posao odgovoran, ali istodobno i stvaralački pa
je tvornici pomogao u osvajanju ukrajinskog tržišta»,
uvjeren je dizajner. «Jer, danas je krajnji kupac puno
zahtjevniji nego prije.» Jurij Vozniuk smatra da je to što
danas mogu bez problema ispuniti sve veća očekivanja
povezano i sa spajanjem s Vetropack grupom, jer usko
12 VETROTIME 1/08 SIROVINE

Staklo je prirodno

Od čega se uopće sastoji staklo? Uglavnom od pijeska. Staklo postaje prozirno jer se taljene sirovine
toliko brzo ohlade da se ne mogu kristalizirati

Jeste li i Vi već čuli da je staklo zapravo tekuće i da stari Glavni sastojak: kvarcni pijesak
crkveni prozori s vremenom u donjem dijelu postaju deblji, Stari majstori stakla su, izgleda, slučajno saznali koje su
a u gornjem tanji? Takvo je razmišljanje vrlo rašireno – ali sirovine potrebne za dobivanje stakla – i to nakon mnogih
pogrešno. Staklo nije tekuće, već čvrsto. Ipak, u termodi- pokusa. Danas je kvarcni pijesak glavni sastojak staklene
namici se o staklu govori kao o «zamrznutoj, pothlađenoj
tekućini». To znači da se tekuće staklo – tzv. talina –
toliko brzo ohladi da se stvrdne prije nego što započne
proces kristalizacije. Nitko još točno ne zna što se zaista
događa pri stvrdnjavanju. Ova rupa u našem znanju
iznenađuje, jer ipak je staklo jedan od najstarijih materi-
jala koje ljudski rod poznaje; ali ono što se događa pri
stvrdnjavanju izrazito je komplicirano.

mase i njegov udio iznosi 70 posto. Kvarcni pijesak se
uglavnom sastoji od kvarcnih zrnaca, a na Zemlji ga ima
u gotovo neograničenim količinama; godišnje se crpi više
od 100 milijuna tona ove korisne sirovine. A budući da je
kvarcni pijesak neophodan za industriju stakla, staklane
se u pravilu grade u neposrednoj blizini nalazišta. Naime,
blizina sirovine značajno smanjuje transportne troškove.
Soda, dolomit, kalcit i feldšpat
Druga najvažnija sirovina za staklo je soda. Ovaj solni
mineral nalazi se, primjerice, na rubovima nekadašnjih
solnih jezera. Soda se ne upotrebljava samo za taljenje
stakla, već i u sredstvima za pranje i izbjeljivanje – pa i u
prašku za pecivo. U starom Egiptu je soda bila vrlo važna
za mumificiranje. U proizvodnji stakla, udio sode iznosi
od 12 do 18 posto, a toliki je otprilike i udio mješavine
kalcita i minerala dolomita. Dodatnih dva posto čini
feldšpat, silikatni mineral. Sve te sirovine česte su u
prirodi, jednostavno se mogu nabaviti pa se većina
staklana koristi domaćim sirovinama.
Od željeza staklo postaje zeleno
Budući da su sirovine prirodni proizvodi, one osciliraju u
sastavu. To može utjecati na proizvodnju stakla. Od
željeza, primjerice, staklo postaje zeleno; a ako želimo
proizvoditi bijelo staklo, udio željeza u kvarcnom pijesku
ne smije biti veći od 0,04 posto. Uz veći udio željeza,
doduše, možemo dodati sredstva obezbojavanje, ali to
staklu daje neželjenu sivu nijansu. Stoga se za proiz-
vodnju bijelog stakla najčešće upotrebljava samo kvarcni
pijesak s malo željeza; takav pijesak nije toliko čest i
skuplji je od onog koji se koristi za proizvodnju zelenog
stakla. I veličina zrna pijeska važna je za proizvodnju
stakla: o njoj ovisi koliko dobro se miješaju sirovine te
ponašanje mješavine kod taljenja. Idealna su zrna pro-
mjera od 0,08 do 0,5 mm.
1/08 VETROTIME 13
Rabljeno staklo čuva resurse
Međutim, najvažnije sirovine za proizvodnju stakla danas
nisu kvarcni pijesak, soda ili kalcit već – rabljeno staklo.
Čak 90 posto zelenog stakla čini pretaljeno rabljeno
© Amberger Kaolinwerke
staklo, dok kod smeđeg stakla taj udio iznosi do 70 posto,
a kod bijelog do 60 posto. Recikliranje značajno čuva
resurse. Godine 2007. u Austriji je prikupljeno i recikli-
rano 80 posto plasiranog ambalažnog stakla – na taj
način ušteđeno je 155.000 tona kvarcnog pijeska,
50.000 tona kalcita i dolomita te 39.000 tona sode.
Korištenjem rabljenog stakla ne štede se samo sirovine,
već i energija, jer se stakleni krš lakše tali od sirovina.
Zagrijavanje na gotovo 1600 Celzijevih
stupnjeva
Pa kako onda iz sirovina – ili starog stakla – nastaje novo
staklo? Suhe sirovine isporučuju se kamionima ili željezni-
com te se nakon toga skladište u silosima. Prije proiz-
vodnje miješaju se prema dobro čuvanoj recepturi te se
navlaže za tri-četiri posto. Gotova smjesa – uz dodatak
očišćenog krša – preko silosa na peći preciznim postup-
kom dolazi u staklarske peći. U tzv. zoni ubacivanja
sirovine, na temperaturi od oko 1580 Celzijevih stupnjeva
ta smjesa reagira te nastaje ljepljiva masa puna mjehura.
Nakon toga slijedi tzv. bistrenje tijekom kojeg iz taline
izlaze plinovi zatvoreni u masi, odnosno na površinu
izlaze mjehuri.
14 VETROTIME 1/08 SIROVINE

Ohlađeno? zoni. Talina je još uvijek vruća i tekuća te nastavlja svoj

Mjehuri tada promiješaju i homogeniziraju staklenu masu. put preko feedera u obliku kapi u staklarski stroj. Tamo se
Određene tvari ubrzavaju ovaj važan postupak koji je ulijeva u kalup, ispuhuje te tako brzo hladi da se stvrdne –
odlučujući za kvalitetu stakla; Vetropack Austria se za to, ili zamrzne, kako to kažu termodinamičari. Ali pojam
primjerice, koristi malim količinama natrij-sulfata ili natrij- «zamrznuti» nema ništa zajedničko s našom asocijacijom

Mješaona smjese sa silosima za sirovine. Komponente za proizvodnju stakla automatski se doziraju, važu i miješaju

nitrata. Pri oblikovanju, talina mora biti malo hladnija na led; kada boca iz kalupa izlazi na transportnu traku,
nego tijekom bistrenja pa zato kratko odstoji u radnoj još je uvijek užarena – diranje je strogo zabranjeno!

Dodatne tvari za boje

Ako zbrojite udjele navedenih sastojaka, primijetit ćete da 70 posto kvarcnog pijeska, 13 posto sode, 13
posto kalcita i dolomita te 2 posto feldšpata nije 100 posto. Pa što se još nalazi u staklu?

Ostatak uglavnom čine tvari koje određuju nijansu boje stakla. Za vetrozelenu, smjesi za običnu zelenu boju dodaje
se kobalt-oksid, a za boju feuille morte – željezo i koks. Nježna zelena boja primeur nastaje uslijed dodavanja
kroma. Nije jednostavno odrediti pravu recepturu – jer tvari reagiraju jedna na drugu i mogu staklu dati različita
svojstva.
RECIKLIRANJE
Od stakla uvijek iznova nastaje staklo
U usporedbi s drugim materijalima, staklo nudi brojne prednosti. Jedna od važnijih je to što
ga je moguće reciklirati: staklo je moguće uvijek iznova taliti i oblikovati, a da pri tome ne
gubi na kvaliteti. Recikliranje stakla prije svega čuva resurse, ali smanjuje i potrošnju energije
pa je Vetropack dosljedan u korištenju rabljenog stakla – i to na svim lokacijama.
Već u ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća
tadašnji direktori Vetropacka, braća Raymond i Jean-
Daniel Cornaz, uočili su enorman potencijal recikliranja
stakla. Stoga su 1976. godine kupili jedno švicarsko
poduzeće za recikliranje i proširili ga u Vetro-Recycling
AG. Poduzeće se dobro razvijalo, između ostalog, i zbog
svijesti stanovnika Švicarske o potrebi zaštite okoliša. Već
nakon deset godina svaka druga boca u Švicarskoj
vraćala se u proces proizvodnje. Danas se prikuplja 95
posto rabljene staklene ambalaže – to je više od 319.000
tona starog stakla ili 42 kilograma po osobi, pa su
Švicarci svjetski rekorderi u recikliranju. U međuvremenu, i
druge države počele su postizati izvrsne kvote: u Austriji
se tako prikuplja oko 80 posto rabljene staklene amba-
laže, što je oko 221.000 tona ili 24,3 kilograma stakla
po stanovniku.
1/08 VETROTIME 15
Velike uštede
Veliko povećanje recikliranja stakla ima značajan učinak.
U proteklih 25 godina, u proizvodnji stakla osjetno je
smanjeno zagađenje okoliša. Ponovna upotreba stakla ne
samo da čuva resurse sirovina, već je za taljenje stakle-
nog krša potrebno manje energije nego za sirovine
(kvarcni pijesak, soda i kalcit). Zahvaljujući recikliranju i
tehnološkim poboljšanjima, smanjena je potrošnja ener-
gije u usporedbi s 1980. godinom. U jednakoj mjeri
smanjuje se i opterećenje okoliša otpadnim plinovima i
otpadom. To dokazuje da se recikliranje isplati i iz
ekonomskih razloga, jer je energija sve skuplja. Dakle,
ponovna upotreba stakla korisna je za svakoga.
Bitne su sitnice
S tehničkog gledišta, recikliranje i nije neki izazov.
Međutim, bitne su sitnice – kod stakla je to pripremanje
prikupljenog materijala. Ako se u kontejneru nađu ele-
menti metala, keramike, kamena ili porculana, potrebno ih
je pažljivo odvojiti. Naime, ove strane tvari loše bi
utjecale na kvalitetu novog stakla. Etikete na staklenkama,
međutim, nisu problem jer one pri taljenju na temperaturi
višoj od 1500 Celzijevih stupnjeva potpuno izgore.
Zadnjih godina tehnologija za pripremu stakla doživjela
je velik razvoj; prikupljeni materijal više nije potrebno
ručno sortirati, jer se strane tvari i onečišćenja sada
elektronski uoče i odstranjuju. Automatski je moguće
eliminirati već i strana tijela promjera svega 5 milimetra.
Kod svake dvojbe – zeleno
Međutim, pri skupljanju je važno odvajati rabljeno staklo
po bojama. Za proizvodnju bijelog stakla se, naime,
može upotrijebiti samo bijeli stakleni lom. Ipak, krš
različitih boja može se uvijek pretaliti u zeleno staklo.
Stoga treba boce čiju boju nije moguće točno odrediti
uvijek bacati u kontejner za zeleno staklo – čak i plave ili
crvene staklenke. Ni u kom slučaju se u spremnik ne smiju
bacati prozorska stakla, čaše, keramika, porculan i
žarulje.
16 VETROTIME 1/08 RECIKLIRANJE

Recikliranje postalo uobičajeno svijest o zaštiti okoliša razvila malo kasnije nego na
Vetro-Recycling svake godine isporučuje Vetropackovoj Zapadu. U Hrvatskoj se trenutačno reciklira oko 59 posto
staklani u St-Prexu više od 81.000 tone rabljenog stakla. stakla, u Češkoj 50, u Slovačkoj 34, a u Ukrajini 23
Pozitivna iskustva koja je Vetropack stekao s recikliranjem posto. Ti su postoci impresivni – ali ukazuju i na to da još

stakla u Švicarskoj kompanija već odavno primjenjuje i na
svojim drugim proizvodnim lokacijama. U svih šest država
u kojima Vetropack posjeduje ukupno sedam staklana,
kompanija sama ili s partnerima prikuplja rabljeno staklo
kako bi se ono vratilo u staklane radi ponovne upotrebe.
uvijek postoji velik potencijal u tim državama i da Vetro-
pack mora poduzeti dodatne mjere kako bi se on iskori-
stio.

Velik uspjeh – velik potencijal

Već nekoliko godina zajednički napori država i
proizvođača stakla utječu i na Istočnu Europu, u kojoj se Informacije o recikliranju stakla po državama možete
pronaći na ovim internetskim stranicama:

Švicarska: Hrvatska:
www.vetropack.ch www.vetropack.hr
www.vetrorecycling.ch

Austrija: Slovačka:
www.vetropack.at www.vetropack.sk
www.agr.at

Češka: Ukrajina:
www.vetropack.cz www.vetropack.ua
UMJETNOST
© Vitro Laser GmbH
HVALA STAKLU:
Portreti za vječnost
U doba digitalnih kamera, fotografije su postale masovna
roba; čak i početnici danas mogu snimati prvoklasne
fotografije. Onaj tko želi napraviti svoj portret – ili portret
kolega, prijatelja i članova obitelji – mora se potruditi
izmisliti nešto posebno.
Zahvaljujući staklu, već nekoliko godina postoji sasvim
nov i spektakularan način za snimanje portreta: trodimen-
zionalni prikazi se pomoću lasera upisuju u unutrašnjost
kocke od visokokvalitetnog stakla. Postupak se temelji na
izumu ruskog fizičara iz 1971. godine, a 1997. godine je
dorađen u Njemačkoj te prilagođen za komercijalnu
primjenu.
Svatko tko želi izraditi svoj portret u staklu može potražiti
specijaliziranu trgovinu u kojoj će mu posebne kamere u
milisekundama skenirati glavu sa svih strana. Ponuđače
možete pronaći na internetu pod pojmom vitrografije.
Odnedavno je moguće i proizvođaču jednostavno poslati
dvije dobre fotografije, nakon čega se trodimenzionalni
17
portret izračunava na osnovi dvodimenzionalnih predlo-
žaka.
Nakon što se memoriraju podaci o portretu, slijedi upo-
raba kompjuterski upravljane laserske zrake. Zraka
prodire kroz glatku površinu stakla i prema skeniranom
predlošku u staklenu kocku upisuje male, mikrometarske
točkice, a za dobivanje trodimenzionalne slike potrebno
je oko 200.000 takvih malih točkica. Ovaj proces zove
se vitrografija ili unutarnja gravura u staklu.
U načelu, ovim sistemom moguće je ugravirati svaki motiv;
i lik mačke, motocikla ili logotip tvrtke možete ovjekovje-
čiti u staklu. A to možete svakako shvatiti doslovno: laser
upisuje sliku u unutrašnjost staklene kocke pa ona ostaje
zauvijek sačuvana – osim ako staklena kocka ne padne i
razbije se ili se zagrije na više od 500 Celzijevih stup-
njeva.
18 VETROTIME 1/08 MATERIJAL STAKLO

Kratka povijest stakla – 3. dio

Od početka novog vijeka, radi izgradnje crkvi te razvoja znanosti, staklo se počelo masovno
upotrebljavati u čitavoj Europi. Staklo je kao materijal stalno poboljšavano – ali industrijska
proizvodnja staklenih boca počela je tek prije stotinjak godina

Početak suvremene proizvodnje stakla: 1903. godine Amerikanac Michael Joseph Talijanski učenjak Galileo Galilei
Owens na tržište je izbacio automatski staklarski stroj profitirao je uporabom stakla –
jer bez leća ne bi mogao doći
do svojih pionirskih otkrića

U zadnjem broju časopisa Vetrotime pratili smo povijest
stakla od antičkih vremena do zlatnog doba venecijanskih
staklopuhača krajem srednjeg vijeka. Bez obzira na to što
su se stručnjaci u Veneciji trudili sačuvati svoju tajnu
proizvodnje staklenih predmeta, proizvodnja stakla «na
način Venecijanaca» («à la faćon de Venise») u 15. i 16.
stoljeću proširila se po čitavoj Europi. U to doba sta-
klarstvo doživljava neopisiv procvat. Jedan od razloga za
to bila je sve veća potreba za prozorskim staklima – i to
zbog povećane izgradnje crkvi. Drugi razlog bio je
napredak u znanosti, za koji je bilo potrebno sve više
specijalnih staklenih predmeta. Već 1529. godine tali-
janski učenjak i izumitelj Galileo Galilei izumio je termo-
skop, prethodnika termometra. Staklo je korišteno i za
izradu leće dalekozora, za kemijske i fizikalne elemente,
kao i ispravljanje slabovidnosti, a 1550. godine znanstve-
nik Jacobus Hollerius je u Parizu svim kratkovidnim oso-
bama preproučio naočale.
Goethe – stručnjak za staklo
Suvremena znanost bila je nezamisliva bez stakla pa su
svi tadašnji ugledni znanstvenici dobro poznavali njegovu
proizvodnju. Goethe, koji se čitavog svog života više
smatrao prirodnim znanstvenikom nego književnikom,
intenzivno je proučavao postupak taljenja stakla. Još
jedan istaknuti stručnjak za staklo bio je poznati kemičar
Justus von Liebig, koji je djelovao u prvoj polovici 19.
stoljeća. S oduševljenjem je govorio: «Svatko poznaje
čudesna svojstva stakla. Prozirno, tvrdo i bezbojno;
kiseline i većina tekućina ne mogu mu ništa, na određenim

temperaturama podatnije je od voska, a u ruci kemičara i
pred plamenom uljne lampe poprima oblik svih sprava
potrebnih za pokuse.»
Poticaj industrijalaca …
Kada je znanstvenik von Liebig napisao svoju izjavu o
ljubavi prema staklu, ovaj materijal je već stoljećima bio
predmet znanstvenih istraživanja. Godine 1679. Johann
Kunckel objavio je svoje poznato djelo «Ars vitraria
experimentalis», koje je još dugo služilo kao standard
svima koji su radili sa staklom. Poznati istraživači kao što
su Fraunhofer ili Stokes unaprijedili su proizvodnju stakla
te razvili nove recepture. Industrijalizacija, naravno, nije
zaobišla staklane. Godine 1867. Friedrich Siemens je na
svjetskoj izložbi u Parizu predstavio staklarsku peć te je
za nju, očekivano, dobio zlatnu medalju, što pokazuje
važnost proizvodnje stakla u to doba. Kasnije je Siemens
svoj sustav dodatno razvio te utemeljio kadnu peć s
kontinuiranim radom.
… te pomoćnih staklara
Poslije je proizvodnja stakla sve više industrijalizirana.
Jedan od pionira automatizacije bio je Michael Joseph
Owens, koji je rođen kao sin rudara u američkom mjestu
West Virginia, a od svoje desete godine radio je kao
pomoćni staklar. Owens u staklani nije samo radio svoj
posao, već je stalno razmišljao o tome kako pojednostaviti
proizvodnju stakla. Godine 1903. konačno je predstavio
svoj izum, koji je izazvao senzaciju diljem svijeta: auto-
matski stroj za puhanje stakla. Ovaj je izum iz temelja
promijenio čitavu branšu.
Osnivanje Vetropacka
Na Owensovu se staklarskom stroju predoblik uronio u
tekuće staklo pa je stroj pomoću potpritiska usisao talinu
u metalni kalup. U kalupu se nalazio jezgrenik koji se
pobrinuo za to da nastane šupljina. Nakon otvaranja
pretkalupa, šupljina je dodatno povećana puhanjem.
Owensov stroj proizvodio je devet boca u minuti. Europ-
sko staklarsko udruženje je 1907. godine za patent toga
čudesnog stroja platilo 12 milijuna maraka, što je tada
1/08 VETROTIME 19
Početkom 20. stoljeća
nastale su suvremene
staklane – primjerice,
Verrerie S.A. St-Prex, rodno
mjesto Vetropack grupe
bio astronomski iznos. Zahvaljujući Owensovu izumu,
svugdje su se gradile moderne, automatizirane staklane,
između ostalog i Verrerie S.A. St-Prex, koju je 1911.
utemeljio Henri Cornaz. To je rodno mjesto Vetropack
grupe. Owens je pak osnovao poduzeće iz kojeg se
razvio svjetski lider za šuplje staklo – američki koncern
Owens-Illinois.
Postupak puhano-puhano
Ipak, Owensova tehnologija nije značila kraj razvoja.
Naprotiv, bila je to osnova za mnoštvo novih izuma.
Godine 1925. inženjeri Ingle i Smith na tržište su izbacili
tzv. IS-stroj. Na njemu se tekuće staklo nije usisavalo, kao
što je to bilo kod Owensova stroja, već je precizno
dozirano pomoću kapi i ubacivano u pretkalupe. Tamo je
staklena masa ispuhana u prvi oblik, nakon čega je
predoblik prebačen u drugi kalup i ispuhan do kraja.
Postupak je nazvan puhano-puhano, a njime se i danas
koriste u masovnoj proizvodnji. Usavršeni IS-strojevi se i u
21. stoljeću nalaze u svim staklanama.
Put do suvremene proizvodnje stakla koji smo opisali u
našoj malo seriji bio je dug – počeo je oko 1500. godine
prije nove ere, kada su majstori u Egiptu dokazano prvi
put radili šuplje posude od stakla. Ipak, duga priča je –
srećom – sretno završila: danas možemo proizvoditi staklo
golemom brzinom i kvalitete o kakvoj su naši preci mogli
samo sanjati.
 800 hr
KONTAKT ADRESE
PRODAJA

01/2008
Švicarska – njemačko
govorno područje

Telefon +41-44-863 34 34
Fax +41-44-863 34 45
verkauf.ch@vetropack.ch

Zapadna Švicarska

Telefon +41-21-823 13 33
Fax +41-21-823 13 95
vente.ch@vetropack.ch

Austrija

Telefon +43-2757-7541
Fax +43-2757-7691
verkauf.at@vetropack.at

Češka

Telefon +420 518 733 111

Fax +420-518-612 519
marketing.cz@vetropack.cz

Slovačka

Telefon +421-32-6557 111

Fax +421-32-6589 901
odbyt@vetropack.sk

Hrvatska, Slovenija,
Bosna i Hercegovina,
Srbija, Crna Gora,
Makedonija

Telefon +385-49 326 326

Fax +385-49 341 154
prodaja@vetropack.hr

Ukrajina

Telefon +380 4497 313 44

Fax +380 4497 320 77
sales@vetropack.ua

Ostale zemlje zap. Europe

Telefon +43-7583-5361
Fax +43-7583-5361 225
export@vetropack.at

Ostale zemlje ist. Europe

© Getty Images

Telefon +420-518-603 111

Fax +420-518-6123 519
export.cz@vetropack.cz