Professional Documents
Culture Documents
Nirypan
Nirypan
Nirypan®, tableta, 8 mg
Pakovanje:ukupno 20 kom, blister, 4 x 5 kom
3. FARMACEUTSKI OBLIK
tableta
Izgled tableta:
Okrugle tablete bele boje sa utisnutom podeonom crtom na jednoj strani, iznad i ispod podeone crte je
utisnuta oznaka IVH a sa druge strane tablete je utisnuta oznaka "SM".
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Endokrini poremećaji:
primarna i sekundarna insuficijencija nadbubrežnih žlezda, kongenitalna adrenalna hiperplazija.
Reumatske bolesti:
reumatoidni artritis, juvenilni hronični artritis, ankilozirajući spondilitis.
Kolagenoze / arteritis:
sistemski lupus eritematozus, sistemski dermatomiozitis (polimiozitis), reumatska groznica sa teškim
karditisom, arteritis džinovskih ćelija / reumatska polimialgija.
Dermatološka oboljenja:
pemfigus vulgaris.
Alergijske reakcije:
težak sezonski i perenijalni alergijski rinitis, reakcije preosetljivosti na lek, serumska bolest, alergijski
kontaktni dermatitis, bronhijalna astma.
Očne bolesti: anteriorni uveitis (iritis, iridociklitis), posteriorni uveitis, optički neuritis.
Respiratorne bolesti:
pulmonalni sarkoid, fulminantna ili diseminovana tuberkuloza (sa odgovarajućom antituberkuloznom
terapijom), aspiracija gastričnog sadržaja.
Hematološki poremećaji:
idiopatska trombocitopenijska purpura, hemolitička anemija (autoimuna).
Maligna oboljenja (neoplazme):
leukemija (akutna i limfatična), maligni limfom.
Gastrointestinalne bolesti:
ulcerozni kolitis, Chron-ova bolest.
Razno:
tuberkulozni meningitis (sa odgovarajućom antituberkuloznom terapijom), transplantacija.
Inicijalni supresivni dozni nivo može varirati zavisno od stanja koje se tretira. Ovako se nastavlja sve dok se ne
postigne zadovoljavajući klinički odgovor, a to je period od obično 3 do 7 dana u slučaju reumatskih bolesti
(izuzev u slučaju akutnog reumatskog karditisa), alergijskih bolesti koje zahvataju kožu ili respiratorni trakt i
bolesti oka. Ukoliko ne dođe do zadovoljavajućeg odgovora u roku od 7 dana, potrebna je klinička reevaluacija
slučaja u cilju provere postavljene dijagnoze. Čim dođe do zadovoljavajućeg kliničkog odgovora, dnevnu
dozu treba postepeno smanjivati, ili do završetka terapije kao što je to slučaj u akutnim stanjima (na primer
sezonska astma, eksfolijativni dermatitis, akutna zapaljenja oka) ili do postizanja minimalne efektivne doze
održavanja u slučaju hroničnih oboljenja (na primer reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematozus,
bronhijalna astma, atopijski dermatitis). U hroničnim stanjima, a posebno u reumatoidnom artritisu, važno je da
smanjenje bude u skladu sa kliničkim odgovorom. Preporučuje se da smanjenje doze ne treba da bude veće od 2
mg u toku 7-10 dana. U slučaju reumatoidnog artritisa, terapija održavanja treba da bude na najmanjem
mogućem nivou.
Kada se daje svakog drugog dana, minimalna dnevna potreba za kortikosteroidima se duplira i daje svakog
drugog dana u 8 časova izjutra. Doza zavisi od stanja koje se leči i odgovora pacijenta.
Stariji pacijenti
Terapija starijih pacijenata, posebno ako je dugotrajna, treba da se planira, imajući u vidu ozbiljnije posledice
neželjenih efekata kortikosteroida kod starijih osoba, posebno osteoporoze, dijabetesa, hipertenzije, podložnost
infekcijama i istanjenost kože (videti odeljak „Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka“).
Deca
Generalno, doziranje kod dece treba da se zasniva na kliničkom odgovoru i u nadležnosti je lekara. Terapija
treba da je ograničena na najmanju dozu u toku najkraćeg vremenskog perioda. Ukoliko je moguće, terapiju
treba primeniti u pojedinačnoj dozi svakog drugog dana (videti odeljak „Posebna upozorenja i mere opreza pri
upotrebi leka“).
Preporučene doze:
Terapijska indikacija Preporučena inicijalna dnevna doza
Reumatoidni artritis
težak 12 – 16 mg
umereno težak 8 – 12 mg
umeren 4 – 8 mg
Deca 4 – 8 mg
Sistemski dermatomiozitis 48 mg
Sistemski eritematodni lupus 20 – 100 mg
Akutna reumatska gromica 48 mg (dok se sedimentacija ne normalizuje bar 1 nedelju)
Alergijske bolesti 12 – 40 mg
Bronhijalna astma do 64 mg svaki drugi dan do najviše 100 mg
Bolesti oka 12 – 40 mg
Hematološki poremećaji i leukemije 16 – 100 mg
Maligni limfom 16 – 100 mg
Ulcerozni kolitis 16 – 60 mg
4.3. Kontraindikacije
Osobe koje su na terapiji supresorima imunog sistema su češće izložene infekcijama od zdravih individualaca.
Varičela i morbila, na primer, mogu imati puno ozbiljniji, čak i fatalan ishod kod neimunizovane dece i odraslih.
Varičela je uobičajeno jednostavno oboljenje, ali može da predstavlja ozbiljan problem pa čak i fatalan kod
imunosupresiranih pacijenata. Pacijente (ili roditelje dece) koji se leče lekom Nirypan treba savetovati da
izbegavaju kontakt sa osobama koje imaju varičelu ili herpes zoster, pošto je usled nastale imunosupresije
moguća infekcija koja može imati fatalni ishod. Ukoliko je pacijent bio izložen kontaktu sa osobama koje imju
varičelu ili herpes zoster, preporučuje se pasivna imunizacija imunoglobulinima virusa varičele / zostera u
slučaju da se pacijent leči ili je lečen kortikosteroidima u prethodna 3 meseca.Pasivnu imunizaciju treba
primeniti unutar 10 dana od kontakta sa pacijentom koji je imao varičelu ili herpes zoster.Ukoliko se potvrdi
postojanje infekcije, potreban je poseban nadzor pacijenta i odgovarajući tretman. Kortikosteroide ne treba
ukidati a može postojati i potreba za povećanjem doze.
Takođe treba izbegavati izlaganje virusu morbila. Ukoliko pacijenti dođu u kontakt sa obolelima, treba odmah da
se jave lekaru, jer možda postoji potreba za davanjem imunoglobulina, odnosno pasivne imunizacije pacijenta.
Treba oprezno primenjivati kortikosteriode kod pacijenata sa mogućom parazitarnom infekcijom kao što je
Strongiloides (končani crvi) infekcija, koja može dovesti do nastanka Strongiloides hiperinfekcije i diseminacije
sa migracijom i širokom rasprostranjenošću larvi, često praćenu enterokolitisom i potencijalno fatalnom
septikemijom.
Uloga kortikosteroida u septičkom šoku je kontraverzna, sa prijavom i korisnih i štetnih efekata u ranom
stadijumu. Češće dodatak steroida ima više koristi kod pacijenata sa septičnim šokom kod kojih je ispoljena
insuficijencija nadbubrežne žlezde. Bilo kako bilo, rutinska primena kortikosteroida u stanju septičkog šoka se
ne preporučuje. Sistematsko proučavanje kratkotrajne upotrebe visokih doza kortikosteroida nije podržalo
njihovu upotrebu. Međutim, došlo se do zaključka da produženom upotrebom (5-11 dana) nižih doza
kortikosteroida može da se smanji mortalitet.
Prijavljeni su slučajevi pojave Kapoši sarkoma kod pacijenata na terapiji kortikosteroidima. Prekidom terapije
kortikosteroidima može se postići klinička remisija bolesti.
Endokrini efekti
Adrenalna kortikalna atrofija se razvija u toku produžene terapije i može trajati mesecima po prestanku terapije.
Kod pacijenata koji su dobijali doze veće od fizioloških (što je oko 6 mg metilprednizolona), duže od 3 nedelje,
prekid terapije ne sme biti iznenadan. Kako će se doza smanjivati u najvećoj meri zavisi od toga da li dolazi, i u
kojoj meri, do relapsa bolesti u toku smanjenja doze leka.
Potrebna je klinička procena bolesti tokom ukidanja terapije. Ukoliko su procene takve da se bolest
najverovatnije neće povratiti pri ukidanju terapije, ali postoji izvesna nesigurnost da će doći do supresije HPA,
smanjenje sistemskih kortikosteroida može biti brzo do fiziološke doze. Nakon smanjenja dnevne doze od 6 mg
metilprednizolona jednom dnevno, dalje smanjenje doze treba biti sporije kako bi se omogućio oporavak osovine
HPA.
Nagli prekid terapije sistemskim kortikosteroidima, koja je trajala 3 nedelje je prikladan ukoliko se smatra da
neće doći do povratka bolesti. Naglo ukidanje doze od 32 mg na dan metilprednizolona tokom tri nedelje malo je
verovatno da će dovesti do klinički značajne supresije HPA osovine, kod većine pacijenata.
U navedenim slučajevima postepeno smanjivanje doze treba uzeti u obzir, čak i u slučajevima kada je terapija
trajala kraće od 3 nedelje:
- pacijenti koji su već imali ponovljene primene sistemskih kortikosteroida, posebno ukoliko su terapije
trajale duže od 3 nedelje;
- kada kratkotrajna primena sledi u toku 1 godine posle završetka dugotrajne terapijske primene (koja je
trajala mesecima ili čak godinama);
- pacijenti kod kojih postoji i drugi razlog za pojavu rizika od adrenokortikalne insuficijencije osim
primene kortikosteroidne terapije;
- pacijenti koji dobijaju doze veće od 32 mg leka Nirypan dnevno;
- pacijenti koji uzimaju lek u večernjim časovima.
S obzirom da mineralokortikoidna sekrecija može biti smanjena, istovremeno se moraju primenjivati soli i / ili
mineralokortikoidi.
Glukokortikoidi mogu da dovedu do nastanka ili do pogoršanja Kušingovog sindroma, zbog toga treba
izbegavati njihovu primenu kod pacijenata koji imaju Kušingov sindrom.
Poseban oprez je potreban kod razmatranja primene sistemskih kortikosteroida kod pacijenata sa
hipotireoidizmom i potrebno je češće praćenje pacijenata.
Psihijatrijski efekti
Pacijente i/ili pratioce treba upozoriti na teške psihijatrijske neželjene reakcije koje mogu nastati pri sistemskoj
upotrebi kortikosteroida (videti odeljak 4.8). Simptomi najćešće nastaju nekoliko dana do nekoliko nedelja od
početka terapije. Rizik od nastanka neželjenih reakcija je veći kod primene većih doza pri sistemskoj upotrebi
(videti odeljak 4.5), takođe veličina doze ne predviđa vreme nastanka, tip, težinu i dužinu trajanja reakcije.
Većina reakcija nestaje nakon smanjenja ili ukidanja doze, takođe ove reakcije mogu zahtevati i specifičan
tretman. Pacijente i/ili pratioce treba upozoriti da potraže medicinsku pomoć ukoliko dođe do razvoja
psiholoških simptoma, naročito ako se pojavi depresivno raspoloženje ili suicdalne ideje. Pacijente i/ili pratioce
treba upozoriti da se mogući psihijatrijski poremećaji mogu javiti odmah nakon početka ili prestanka terapije
sistemskim steroidima, iako je prijava nastanka ovih reakcija bila ne tako česta.
Naročit oprez je potreban kod primene sistemskih kortikosteroida kod pacijenata sa postojećom istorijom od
teškog afektivnog poremećaja kod samih pacijenata ili kod rođaka prvog kolena. Ovo uključuje depresiju,
maničnu depresiju ili prethodne psihoze uzrokovane primenom steroidnih lekova.
Dejstvo na oko
Posebnu pažnju treba obratiti ako se koriste sistemski kortikosteroidi u terapiji kod pacijenata koji imaju
glaukom (ili sa porodičnom istorijom glaukoma) i očnu herpes simplex infekciju, zbog postojanja mogućnosti od
nastanka kornealne perforacije, kod takvih pacijenata je potrebno često praćenje pacijenta.
Produžena upotreba kortikosteroida može dovesti do naknadnog nastanka subkapsularne katarakte i nuklearne
katarakte (naročito kod dece), egzoftalmusa ili intraokularnog pritiska, što može dovesti do nastanka glaukoma
sa mogućim oštećenjem optičkog nerva.
Sekundarna gljivična ili virusna infekcija oka takođe može nastati kod pacijenata koji primaju glukokortikoide.
Dejstvo na srce
Sistemske kortikosteroide treba koristiti sa oprezom, i samo onda kada je izuzetno neophodno, u slučaju
kongestivne srčane insuficijencije.
Posebnu pažnju treba obratiti kod sistemske primene kortikosteroida kod pacijenata koji su nedavno imali infarkt
miokarda (kada je prijavljena ruptura miokarda), kod takvih pacijenata je potrebno često praćenje pacijenta.
Treba obratiti pažnju ukoliko pacijent pije kardioaktivne lekove kao što je digoksin zbog toga što steroidi
izazivaju nastanak elektrolitnog disbalansa/gubitak kalijuma (videti odeljak 4.8).
Gastrointestinalni efekti
Posebnu pažnju treba obratiti ako se koriste sistemski kortikosteroidi u terapiji kod pacijenata sa sledećim
stanjima i potrebno je često praćenje takvih pacijenta.
Peptička ulceracija.
Sveže intestinalne anastomoze.
Broj rešenja: 515-01-00088-14-003 od 25.11.2014. za lek Nirypan® , tableta, 20 x (8mg)
6 od 16
Apscesi ili druge piogene infekcije.
Ulcerativni kolitis.
Divertikuloze.
Hepatobilijarna dejstva
Kod pacijenata sa cirozom je pojačan efekat kortikosteroida.
Posebna pažnja je potrebna kod sistemske primene kortikosteroida kod pacijenata sa insuficijencijom jetre ili
cirozom i potrebno je češće praćenje takvih pacijenata.
Ostalo
Neželjene reakcije se mogu svesti na minimum tako što će se koristiti minimalna efektivna doza u što kraćem
vremenskom periodu i primenom dnevne doze kao jutarnje doze kad god je to moguće, pojedinačne jutarnje
doze svakog drugog dana. Da bi doza bila dobro titrirana u terapiji bolesti potrebno je često pratiti pacijenta
(videti odeljak 4.2)
Ovaj lek sadrži laktozu. Pacijenti koji boluju od retkog naslednog oboljenja netolerancije na galaktozu, Lapp
laktaznog deficita ili loše glukozno-galaktozne apsorpcije ne smeju koristiti ovaj lek.
Antagonist histaminskih H2
receptora
-CIMETIDIN
NSAIDs (nesteroidni Dejstva koja nisu (4) Može doći do povećanja incidence
antiinflamatorni lekovi) (4) posredovana gastrointestinalnih krvarenja i ulceracija kada se
- velike doze ASPIRINA (5) enzimom kortikosteroidi daju sa NSAID lekovima.
(acetilsalicilna kiselina) CYP3A4
(5) Metilprednizolon može povećati klirens
acetilsalicilne kiseline date u velikim dozama. Ovo
smanjenje nivoa salicilata u serumu može dovesti
do povećanog rizika od intoksikacije salicilatima
kada se prekine sa terapijom metilprednizolona.
Steroidi mogu smanjiti dejstvo antiholinesteraza u terapiji miastenije gravis. Pored toga, kortikosteroidi
antagonizuju dejstvo antidijabetika (uključujući insulin), antihipertenziva i diuretika, a potenciraju
hipokalijemiju izazvanu acetazolamidom, diureticima Henleove petlje, tiazidnim diureticima i karbenoksolonom.
Trudnoća
Metilprednizolon, odnosno Nirypan prolazi placentu.
Primena kortikosteroida kod gravidnih životinja može izazvati abnormalnosti fetalnog razvoja uključujući rascep
nepca, zastoj intrauterinog rasta i efekte na rast i razvoj mozga. Kada se primenjuju u dužem periodu ili
ponovljeno tokom trudnoće, kortikosteroidi mogu da povećaju rizik od usporenog intrauterinog rasta.
Hipoadrenalizam može, teoretski, da se javi kod novorođenčadi koja su prenatalno bila izložena
kortikosteroidima ali se obično povlači spontano po rođenju i retko je klinički značajan. Kortikosteroide treba
uzimati u toku trudnoće samo ukoliko potencijalna korist prevazilazi potencijalni rizik od primene leka. Kada su
kortikosteroidi neophodni, pacijentkinje sa normalnom trudnoćom treba tretirati kao da nisu u drugom stanju.
Dojenje
Kortikosteroidi se izlučuju u maloj količini putem mleka, tako da dnevne doze metilprednizolona do 40 mg
najverovatnije neće izazvati sistemske efekte kod odojčeta. Odojčad majki koje uzimaju veće doze od ovih mogu
imati određen stepen adrenalne supresije, ali će koristi od dojenja verovatno nadmašiti bilo koji teoretski rizik.
4.7. Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilom i rukovanja mašinama
Ne postoje podaci o uticaju leka Nirypan na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilom i
rukovanja mašinama.
Nepoznata Hipopituitarizam
učestalost
Povrede, trovanja i komplikacije Nepoznata Ruptura tetiva (posebno Ahilove tetive); frakture usled
pri proceduri učestalost nagnječenja kičmenog stuba.
* Često (≥1/100 do <1/10); povremeno (≥1/1000 do <1/100); retko (≥1/10 000 do <1/1 000); nije poznato (nije
moglo biti ustanovljeno na osnovu raspoloživih podataka).
Incidenca predvidljivih neželjenih efekata koji su povezani sa upotrebom kortikosteroida, uključujući supresiju
osovine hipota1amus-hipofiza-nadbubrežna žlezda zavisi od relativne potentnosti leka, doziranja, frekvencije i
dužine primene (videti odeljak 4.4. Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka).
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava
kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na
neželjene reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
4.9. Predoziranje
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Resorpcija:
Metilprednizolon se brzo resorbuje i maksimalne koncentracije metilprednizolona u plazmi se postižu 1,5 do 2,3
sata nakon oralno primenjenih doza kod zdravih odraslih osoba. Apsolutna bioraspoloživost metilprednizolona
kod normalnih zdravih osoba je generalno visoka (82% - 89%) posle oralne primene.
Distribucija:
Metilprednizolon dobro prodire u sva tkiva, lako prolazi cerebrovaskularnu barijeru, i prelazi u majčino mleko.
Volumen distribucije je 1,4 L/kg.
Metilprednizolon se kod ljudi u proseku 77 % vezuje za proteine plazme.
Metabolizam:
Kortikosteroidi se metabolišu najvećim delom u jetri, ali i u bubrezima i izlučuje se u urinu.
Kod ljudi, metilprednizolon se metaboliše u jetri u inaktivne metabolite, od kojih su glavni 20α-hidroksimetil-
prednizolon i 20β-hidroksimetilprednizolon.
Metabolizam u jetri se odvija primarno preko enzima CYP3A4. (za spisak lekova koji dolaze u interakciju na
osnovu metabolizma posredovanog CYP3A4, videti odeljak 4.5.)
Broj rešenja: 515-01-00088-14-003 od 25.11.2014. za lek Nirypan® , tableta, 20 x (8mg)
14 od 16
Poluvreme eliminacije ukupnog metilprednozolona je u opsegu od 1,8 do 5,2 sata.
Metilprednizolon, kao i mnogi supstrati CYP3A4, mogu takođe biti supstrati za ATP- vezujuće kasete (ABC)
transportnog proteina p-glikoproteina, koji utiče na distribuciju u tkivima i interakciju sa drugim lekovima.
Nije potrebna korekcija doza kod pacijenata sa renalnom insuficijencijom.
Eliminacija
Poluvreme eliminacije ukupnog metilprednizolona je u opsegu od 1,8 do 5,2 sata.
Totalni klirens je oko 5 do 6 mL/min/kg.
Kod renalne insuficijencije nije potrebno dodatno podešavanje doze.
Lek se može hemodijalizirati.
Nije primenljivo.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci
Kukuruzni skrob;
talk;
silicijum-dioksid, koloidni, bezvodni;
laktoza, monohidrat;
magnezijum-stearat;
6.2. Inkompatibilnost
Nisu poznate.
5 godina.
Unutrašnje pakovanje gotovog leka je blister koji se sastoji od PVC filma i Aluminijumske folije.
Spoljnje pakovanje leka je složiva kartonska kutija sa četiri blistera od po 5 tableta, i Uputstvo za lek.
6.6. Posebne mere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti nakon primene leka
7. NOSILAC DOZVOLE
Septembar, 2014.