Professional Documents
Culture Documents
Mehanika Fluida Zadaća 2007
Mehanika Fluida Zadaća 2007
MAŠINSKI FAKULTET
Katedra za energetiku i procesno inžinjerstvo
Predmet: Mehanika fluida
Akademska godina: 2015/16
t 15 C
2
Oblast 1.6 Brzina zvuka
Zadatak broj 2.
Podaci iz prethodnog zadatka
m
c 3 42
t 15 C
s
Brzina vazduha na temperaturi iznosi
Svode 0, 479 10 9 Pa 1
A stišljivosti vode iznosi
2. Koliko je vazdug gustine stišljiviji od vode ako važe gore navedene vrijednosti za
brzinu zvuka c ?
Rješenje
Sva z duha
?
S vode
1 1 1
c2 S va z duha 2 6, 638 10 6 Pa 1. . . (1) .
Sva z duha c 34 2 1, 29
2
S va z duha 6. 638 10 6
13 838. . . (2) .
Svode 0. 479 10 9
Tako da je zaključak da je vazduh stišljiviji od vode za 13838 puta.
3
Oblast 3.4.4.1 Brzina zvuka
Zadatak broj 3.
3. Čemu su jednake komponente tenzora napona za slučajeve:
a) Fluid miruje
b) viskozni nestišljivi fluid stacionarno se kreće
c) viskozni stišljiv fluid se nestacionarno kreće
d) neviskozan stišljiv fluid nestacionarno se kreće
e) neviskozan nestišljiv fluid se nestacionarno kreće
f) viskozan stišljiv fluid se nestastacionarno kreće
Rješenje:
a) Postoje samo normalni naponi koji su medjusobno jednaki a po intenzitetu su jednaki
pritisku PXX PYY PZZ P
b) Postoje normalni i tangentni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom. Veza izmedju
pritiska i normalnih napona je
1
P ( P11 P22 P33)
3 pri tome gustina fluida ne zavisi od promjene pritiska
1
P ( P11 P22 P33)
c) Postoje normalni i tangentni naponi 3 , gustina fluida zavisi od
promjene pritiska.
d) Postoje samo normalni naponi koji se mijenjaju sa vremenom f P
e) Postoje samo normalni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom
c ons t
f) Postoje normalni i tangentni naponi koji se mijenjaju sa vremenom
f P
4
Oblast 9.1 Jednačina kontinuiteta
Zadatak broj 2.
Kolika je brzina suhog vazduha na površini mora ako je temperatura t 20 C i u
t 53 C
stratosferi kada je i
1, 4
Rješenje:
Brzina zvuka se označava sa C i računa se po formuli
c RT
gdje je T temperatura a R gasna konstanta vazduha
J
R 287, 04
kgK
Također imamo poznato da je
A temperature moramo da pretvorimo u kelvine
Tako da imamo sljedeće:
Temperatura na površini mora u kelvinima je jednaka:
Tpovr š i na mor a t povr š i na mor a 273, 15 20 273, 15 293, 15 K. . . (1) .
5
Oblast 1.9 Uticaj toplote
Zadatak broj 1.
V0 10 l
Autoklav, zapremine pun je vode i hermetički zatvoren. Za koliko se
t 40 C
poveća pritisak kada se temperatura povisi za , ako je koeficijent toplotnog
l
0, 00018 p 4, 10 * 10 10 Pa 1
C
širenja vode jednak a koeficijent stišljivosti .
Zanemariti promjenu zapremine autoklava.
Rješenje
V0 10 l
t 40 C
l
0, 00018
C
p 4, 10 * 10 10 Pa 1
6
Oblast 6.1.3 Primjena konformnog preslikavanja
Zadatak broj 1.
z 0 a
Ravanski izvor nestišljivog fluida, izdađnosti , koji se nalazi u tački (a>0,
realna konstanta) kompleksne ravni z, preskivati pomoću funkcije preslikavanja
1
z
u kompleksnu ravan . Odrediti kompleksni potencijal preslikanog strujanja.
Rješenje
z 0 a
, (a>0)
1
z
W( ) ?
Kompleksni potencijal za izvor je dat izrazom:
W(z) * l n(z z 0) * l n(z a) . . . (1) ,
2 2
1
. . . (2) ,
z
1
z . . . (3) .
Također, može se napisati da je:
z
l n(z a) l n(1 ) . . . ( 4) .
a
Ako se izraz (3) uvrsti u jednačinu (4), slijedi da je:
1 1
1 * a 1 a ) . . . (5) .
l n(z a) l n(1 ) l n(1 ) l n( ) l n(
a * a * a
Kompleksni potencijali ravni z i su jednaki odnosno:
W(z) W( ) . . . (6)
Ukoliko se izraz (5) uvrsti u jednačinu (1) slijedi da je izraz za kompleksni potencijal
preslikan u kompleksnu ravan jednak:
7
1
a ) . . . (7) .
W( ) * l n(
2
1 p 1 p 1
Odnosno
1
2
2 p p
m A2 * * p 1 * 1 * . . . (2) ,
2 2
1 p 1 p 1
Maksimalni protok postiže se za:
dm
0. . . (3) .
dp
8
Na osnovu izraza (3), iz jednačine (2) slijedi da je:
2 1
1 1
2 p 1 p2
* 2 . . . (4) ,
p1 p1
2 1
2 p 1 p2
* 2 . . . (5) ,
p1 p1
2 1
p p
2 * 2 1 2 . . . (6) ,
p1 p1
2 1
p2 1
. . . (7) ,
p1 2
1
p2 1
. . . (8) ,
p1 2
p2 1 1
. . . (9) ,
p1 2
p2 2 1
. . . (10) .
p1 1
Za adijabatsko strujanje važi:
1
T2 p
2 . . . (11) ,
T1 p1
Pa je:
T2 2
. . . (12) .
T1 1 ustvari naše traženo rješenje.
9
Oblast 3.2.2.1.2 Ojlerov način>Vektorsko polje>Polje brzina rotor
Zadatak broj 4.
v (16x 2 y) i 10j yz 2 k
Dato je polje brzina Kolika je ugaona brzina
r 6i 3j 2k
fluidnog djelića za položaj ?
Rješenje
Poznato je da
je
r ot v 2. . . (1) .
A rotor možemo izračunati rješavajući sljedeću determinantu
i j k
r ot v . . . (2) ,
x y z
Vx Vy Vz
Vx 16x 2 y. . . (3) ,
Vy 10. . . (4) ,
Gdje je Vz yz . . . (5) .
2
10
yz 2 10 yz 2 (16x 2 y)
r ot v i * ( ) j *( )
y z x z
10 (16x 2 y)
k * ( ) . . . (8) ,
x y
r ot v i * (z 2 0) j * (0 0) k * (0 1) . . . (9) ,
r ot v z 2i k. . . (10) .
Uvrštavanjem jednakosti (10) u jednačinu (1) dobijamo
z 2i k 2. . . (11) ,
z 2i k
. . . (12) .
2 2
A iz pozicije djelića imamo sljedeće
X 6
Y 3
Z 2 ...(13).
Uvršatavanjem koordinata iz (13) u (12) dobija se sljedeće
1
2i k. . . (12) .
2
Oblast 3.2.2.1 Ojlerov način>Vektorsko polje>Polje brzina
Zadatak broj 2.
Odrediti strujnice i putanju kada su komponente brzina
Vx a; Vy b; Vz 0.
Rješenje
Poznata je sljedeća jednakost:
dx dy dz
. . . (1) .
Vx Vy Vz
Vx a; Vy b; Vz 0. . . (2) .
A imamo poznato
Uvrštavanjem (2) u (1) dobijamo:
dx dy dz
. . . (3) ,
a b 0
dx dy
. . . ( 4) ,
a b
dy dz
. . . (5) .
b 0
Iz jednakosti (4) dobijamo sljedeće integracijom
a
dx bdy. . . (5) .
Integracijom izraza:
a
x y C1. . . (6) ,
b
b b
x y C1 * . . . (7) ,
a a
11
b b b b
y x C1 * . . . (8) , C1 * y x C2. . . (9) .
a a a C2 a
Označimo sa Slijedi
12
Slika 5.1
Rješenje
Slika 5.2
kg
10 00
m3
t kg
1 1, 6 3 1600 3
m m
3
l m
Q 90 0, 09
s s
D 300 mm 0, 3 m
d 200 mm 0, 2 m
13
V22
h . . . (10) ,
2( 1 ) g
h 0, 698 m . . . (11) .
2
Odnosno
1
( 1 ) gh V12. . . (16) ,
2
V1 2
h . . . (17) ,
2( 1 ) g
h 0, 138 m . . . (18) .
14
Slika 8.1
Rješenje
Slika 8.2
h 1 mm 0, 001 m
m
v 0, 35
s
24 Pa
?
1 2. . . (1) ,
24 1 2. . . (2) ,
v 2v
1 * * . . . (3) ,
h h
2
v 2v v
2 * * . . . (4) .
2 h 2 h h
2
Uvrštavanjem jednačine (3) i (4) u jednačinu (2) dobije se:
15
2v v 3v
24 * ( ) * . . . (5) ,
h h h
Slijedi da je
24h 8 * 10 3
. . . (6) ,
3v 0, 35
22, 86 * 10 3 Pa s.
16
Rješenje:
b
6 b 6 * l 1, 8 m
l
km m
v 320 88, 89
h s
t 15 C T 288, 15 K
l 0, 3 m
kg
1, 225 3 . . . (3) .
m
Sila uzgona (maximalna) je data izrazom:
1 320 * 10 3
FL * CL * * v 2 * A 0, 5 * 1, 42 * 1, 225 * ( ) * (1, 8 * 0, 3) . . . (4) ,
2 3600
FL 3710, 93 N. . . (5) .
Sila otpora je data izrazom:
1 3 20 * 10 3
FD * CD * * v 2 * A 0, 5 * 0, 16 * 1, 2 25 * ( ) * (1, 8 * 0, 3) . . . (6) ,
2 36 00
FD 41 8, 13 N. . . (7) .
Snaga potrebna za savlađivanje otpora je
32 0 * 10 3
P FD * v 418, 1 3 * ( ) . . . (8) ,
36 00
P 3 7167, 4074 1 W. . . (9) ,
od nos no
P 3 7, 2 kW. . . (10) .
17
Slika 4.1
Rješenje
Slika 4.2
d o 10 mm 0, 01 m
m
vo 4
s
H 2 m
F ?
18
p 0 p a; p1 p a
v 0 0; v 1 0 . . . (3) ,
z 0 H; z 1 0
V0 2 V2
H 1 . . . ( 4) .
2g 2g
Brzina u ravni 1-1 neposredno prije udara na horizontalnu glatku ploču je:
m
v 1 v 0 2 2gH 7, 432 . . . (5) .
s
19
Slika 3.1
Rješenje
l 10 m
45
T ?
Poznato je da je sa crteža da visina h odgovara sljedećem izrazu
h l s i n . . . (1) .
Također vrijedi i sljeći izraz
dv
a. . . (2) ,
dt
dv h v
g * . . . (3) ,
dt l T
a v * t . . . ( 4) .
Izvlačenjem T iz jednačine (3) dobije se
v
l * v l * v
T 1 . . . (5) ,
gh g * h g * l * si n
l
v
T . . . (6) ,
g * si n
v 2gh. . . (7) ,
A uvrštavanjem (7) u (6) dobije se
2gh 2gl * s i n 2gl * s i n 2l 20
T . . . (8) ,
g * si n g * si n g 2 * s i n2 g * si n 9, 81 * s i n 45
T 1, 68 s. . . (9) .
20
Oblast 4.8 Nikeradeove jednačine
Zadatak broj 2.
U cijevi, prečnika 300 mm, srednja brzina strujanja vode iznosi 3 m/s. Relativna
hrapavost cijevi je 0,002 , a kinematička viskoznost vode 0,932∙10-6 m2/s. Odrediti
21
koeficijent trenja , brzinu u osi cijevi vmax , brzinu v50 na odstojanju 50 mm od zida i
gubitak pritiska p zbog trenja na dužini 300 m.
Rješenje
Slika 2.1
D 300 mm 0, 3 m
m
vsr 3
s
0, 002
0, 932 * 10 6
y 50 mm 0, 05 m
L 300 m
22
1
.
D
(1, 74 2 l og ) 2
2e
Re>4*103...(6).
Gdje je apsolutna hrapavost jednaka
e * D 0, 0006 m. . . (7) .
Koefijent trenja dakle iznosi
0, 0234. . . (8) .
23
Oblast 2.5 Stabilnost tela pri plivanju
Zadatak broj 9.
Na pontonu dimenzije L x B = 60 x 10 m2 i gaza h = 1,5 m postavljen je kran nosivosti
50 Kn na maksimalnom kraku strijele l = 15 m. Odrediti ugao nagiba plivajuće dizalice pri
punom opterećenju ako je težište na 4, 25 m iznad dna pontona.
Slika 9.1
Rješenje
Slika 9.2
24
L 60 m2
B 10 m2
h 1, 5 m
l 15 m
kg
1000 3
m
Q 50 kN
3, 5 m iz težišta
Ms t MQ Ugao nagiba se može zanemariti, jer je mali ugao.
Ms t V * * g * h * s i n . . . (1) ,
MQ Q * l . . . (2) .
Zapremina tijela:
V L * B * h 60 * 10 * 1, 5 900 m3. . . (3) .
h r . . . ( 4) ,
I
r s . . . (5) ,
V
B * L3 60 * 10 3
Is 5000 m4 . . . (6) .
12 12
5000
r 5, 556 m. . . (7) .
900
h r 5, 5 56 3, 5 2, 0 56 m. . . (8) .
I na kraju ugao možemo računati na sljedeći način
Q* l 50 * 10 3
ar cs i n ar cs i n . . . (9) ,
V * g * h * 900 * 1000 * 9, 81 * 2, 056
2, 4 . . . (10) .
25
Oblast 4.10.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 1.
Ulje, gustine 720 kg/m3, protiče kroz otvor prečnika 76 mm, čiji su koeficijenti brzine
i kontrakcije 0,95 i 0,65. Šta će pokazivati manometar ako je snaga mlaza ulja 5,9 kW?
Slika 1.1
Rješenje
Slika 1.2
10 00 kg/ m 3
d 76 mm = 0, 076 m
0, 95
0, 65
P 5, 9 kW 5900 W
pm ?
26
Sila koju mlaz ulja proizvodi proticanjem kroz otvor, može se odrediti iz jednačine o promjeni
količine kretanja:
v dV v ( v dA) FM Fp. . . (1) .
t KZ KP
Projekcija na X osu:
d 2
Fx v A v
2 2
. . . (5) .
4
Snaga mlaza je jednaka:
d 2
P Fx v v 3 . . . (6) .
4
Iz izraza (6) dobija se stvarna brzina mlaza:
4P m
v 3 12, 179 . . . (7) .
d
2
s
Stvarni protok je:
d 2
Q vA v . . . (8) ,
4
m3
Q 0, 0552 . . . (9) .
s
Izgubljena energija po jedinici težine je jednaka:
P
hi . . . (10) ,
gQ
h i 15, 12 m. . . ( 11) .
Bernullijeva jednačina za ravan 0-0 i 1-1 je:
E0 E1 EG Ei . . . (12) ,
p0 v 2 p v 2
0 z 0 1 1 z 1 hg h i . . . (13) ,
g 2g g 2g
27
p0 p a p m p1 p a
v0 0 v 1 v 0 . . . (14) ,
z 0 2, 75 z1 0
pa p m pa v2 v2
2, 75 h i . . . (15) ,
g g 2g 2g
pm v2
2, 75 (1 ) h i . . . (16) .
g 2g
Gdje je
1 1
2 1 1 0, 108. . . (17) .
0, 95 2
Pokazivanjem manometra se može odrediti iz jednačine (16):
v 2
p m g (1 ) h i 2, 75 . . . (18) ,
2g
p m 146536, 873 Pa. . . (19) ,
Odnosno
p m 146, 6 kPa. . . (20) .
28
Oblast 5.2.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 13.
Nacrtati dijagram kontrolne zapremine sa karakterističnim veličinama pri obračunatom
atmosferskom pritisku i odrediti ukupnu silu kojom voda dejstvuje na branu prikazanu na
slici. Podaci: širina brane B = 10 m; H = 5 m; b = 1 m; ψ = 0,61; Q = 50 m3/s; ρ = 1000kg/m3.
Slika 13.1
Rješenje
B 10 m
H 5 m
b 1 m
0, 61
m3
Q 50
s
kg
1000
m3
F ?
29
v ( v dA)
A1
v ( v dA)
A2
Fp 1 Fp 2 F. . . (5) .
Projekcija na X osu:
v 12 A1 v 22 A2 p m1 A1 p m2 A2 F. . . (6) .
Gdje je:
A1 BH, A2 Bb. . . (7) ,
Q Q2 Q Q2
v1 v1 2
, v2 v2
2
. . . (8) ,
A1 A12 A2 A22
H b
p m1 g , p m2 g . . . (9) .
2 2
Ukoliko se izrazi (7),(8) i (9) uvrste u jednačinu (6) može se dobiti ukupna sila kojom voda
dejstvuje na branu, dakle:
F p m1 A1 p m2 A2 v 12 A1 v 22 A2. . . (10) ,
BH2 B 2 b 2 Q2 Q2
F g g . . . (11) ,
2 2 A1 A2
gB 2 1 1
F ( H 2b 2) Q2( ) 846250 N. . . ( 12) .
2 Bb HB
Slika 13.2
30
Oblast 4.7 Energetski dijagrami
Zadatak broj 3.9
Nacrtati energetski dijagram za slučaj isticanja prikazanog na slici
Slika 3.9.1
Rješenje
Slika 3.9.2
31
LE – linija energije,
DRPP – dijagram rasporeda relativnog pritiska.
32
Oblast 5.2.1 Nepokretni elementi sa jednim ulazom i izlazom fluida
Zadatak broj 3.
Kada se pumpa zaustavi (i ne daje otpor strujanju) sila u opruzi je 750 N. Kada pumpa
radi, sila se poveća na 2500 N. Koliku snagu pumpa predaje vodi ?. Nivo vode u rezervoaru je
kg
1000 3
stalan. ( m ).
Slika 3.1
Rješenje
Slika 3.2
kg
1000
m3
F01 750 N
F02 2500 N
d 0, 13 m
33
Imamo dva slučaja kada pumpa miruje i kada pumpa radi
a) pumpa miruje
Fv 1 F01. . . (1) ,
Fv 1 v 12 A. . . (2) ,
F01 750 N
A površina je jednaka sljedećem izrazu:
d 2
A . . . (3) ,
4
0, 132
A . . . (4) ,
4
A 0, 0132 m.2 . . (5) .
34
F02
v2 . . . (17) ,
A
2500
v1 . . . (18) ,
1000 * 0, 0132
m
v 1 13, 75 . . . (19) .
s
A visinu možemo naći preko sljedeće formule:
v 2
h h p 2 . . . (20) ,
2g
13, 752
2, 9 h p . . . (21) ,
2 * 9, 81
h p 6, 6 m. . . (22) .
I na kraju možemo da izračunamo snagu pumpe:
Pp gv 2 Ah p. . . (23) ,
Pp 1000 * 9, 81 * 13, 75 * 0, 0132 * 6, 6. . . (24) ,
Pp 11, 7 kW. . . ( 25) .
35
Oblast 2.6.2 Elementi koji se kreću konstantom brzinom
Zadatak broj 1.
Prava cijev dužine L = 1,2 m zatvorena je na donjem kraju i ispunjena vodom, nagnuta
je za 30◦ u odnosu na vertikalnu osu, i obrće se oko te ose kroz svoju središnju tačku,
ugaonom brzinom ω = 3 rad/s, kao što je pokazano na slici. Potrebno je nacrtati paraboloid
nultog natpritiska i odrediti pritiske na dnu i srednjoj tački cijevi.
Slika 1.1
Rješenje
36
L 1, 2 m
30
r ad
3
s
PMC ?
PMB ?
1
dp f mx dx f my dy f mz dz / : . . . (1) ,
dp 2x dx 2y dy g dz . . . (2) .
Integracijom izraza (2) dobija se sljedeće:
2x 2 2 y 2
p g z C. . . (3) .
2 2
37
Traženi pritisci su izračunati.
Slika 3.1
Rješenje
38
Slika 3.2 Slika 3.3
km m
v r el 4 1, 11
h s
R 6, 4 * 10 6 m
Ugaono brzina je jednaka:
2
. . . (1) ,
24 * 60 * 60
r ad
0, 00 007272 . . . (2) .
s
Relativno ubrzanje možemo izračunati na sljedeći način:
v r2
ar ar w . . . (3) ,
R c os 60
42
ar . . . ( 4) ,
6, 4 * 10 6 * c os 60
m
a r 3, 86 * 10 8 . . . (5) .
s2
39
Oblast 2.1 Mjerenje pritiska
Zadatak broj 8.
Usljed hemijske reakcije gas se izdvaja iz retorte A i kreće se kroz sudove B i C, pune
rastvore ( rB = 1,03 i rC = 1,05 ), do zvona s vodom gdje se skuplja. Odrediti pritiske u
sudovima A , B , C i u skupljaču D za date dimenzije upisane na crtežu (mm). Zanemariti pad
pritiska gasa pri strujanju kroz cevi.
Slika 8.1
Rješenje
Jednačina za tačke od 0-D:
PM0 g (0, 39 0, 0055) PMD. . . (1) ,
PMD 1000 * 9, 81 * 0, 335. . . (2) ,
PMD 3286 Pa . . . ( 3) ,
PVD 3286 Pa ( podt l a k) . . . ( 4) .
Jednačina za tačke od D-C:
PMD g (0, 39 0, 255) PMC. . . (5) ,
PMC 3286 1000 * 9, 81 * 0, 135. . . (6) ,
PMC 1961 Pa . . . ( 7) ,
PVC 1961 Pa . . . ( 8) .
Jednačina za tačke od C-B:
40
PMC Cg (0, 14 0, 04) PMB. . . (9) ,
PMB 1961 1050 * 9, 81 * 0, 1. . . (10) ,
PMB 931 Pa . . . ( 11) ,
PVB 931 Pa . . . ( 12) .
Jednačina za tačke od B-A:
PMB Bg (0, 13 0, 03) PMA. . . (13) ,
PMA 931 1030 * 9, 81 * 0, 1. . . (14) ,
PMA 79 Pa . . . (15) ,
PPA 79 Pa ( pr e t l a k) . . . (16) .
Slika 11.1
Rješenje
Slika 11.2
41
a) sud sa tečnošću nepokretan
1v g 1v a v g / : v . . . (1) ,
1a g ( 1) . . . (2) ,
1
a g( ) . . . (3) ,
1
a g( 1) . . . ( 4) ,
1
a g ( a ) . . . (5) .
1
Slika 11.3
1v a 1v ( g a) v ( g a o ) / : v . . . (6) ,
1a ( g a) ( 1) / : 1. . . (7) ,
a ( g a) ( 1) . . . (8) ,
1
a ( g a) (1 ) . . . (9) .
1
c) Sud se obrće oko vertikalne ose konstantnom ugaonom brzinom
42
Slika 11.4
rc – ubrzanjeusljed obrtanja oko vertikalne ose konstanim ugaonim ubrzanjem omega.
a r 1v v 2r 1 v 2r / : v . . . (10) ,
a r 1 2r ( 1) . . . (11) ,
1
a r 2r ( ) . . . (12) ,
1
a r 2r (1 ) . . . (1 3) .
1
1v g v a z 1 v g / : v . . . (14) ,
a z 1 g ( 1) . . . (15) ,
a z g (1 ) . . . (1 6) .
1
43
Oblast 7 Laminarno strujanje (viskoznog fluida)
Zadatak broj 3.
Koliki treba da je pad pritiska pri laminarnom stacionarnom strujanju tečnosti između
dvije paralelne ploče, od kojih se gornja kreće konstnom brzinom vo, da bi protok između njih
bio jednak 0.
Slika 3.1
Rješenje
u 0
y h 2 p y y
vy v0 (1 )
h 2 L h h
w 0
y h 2 p y y
vy v0 (1 ) . . . (1) ,
h 2v 0 L h h
A protok imamo kao:
44
Q v y dA. . . (2) ,
h
Q v
0
y dy . . . (3) ,
Zatim uvršavanjem izraza brzine (1) u izraz protoka (3) dobijamo sljedeće:
h
y h 2 p y y
Q v0 (1 ) dy . . . ( 4) .
0 h 2 v 0 L h h
A postavkom zadatka imamo da je potrebno da protok bude jednak 0.
Q 0. . . (5) ,
h
y h 2 p y y
Q v0 (1 ) dy . . . (6) .
0
h 2 v 0 L h h
h h h
y h 2 p y h 2 p y y
Q
0
h
dy
0
2 v 0 L h
dy
0
2 v 0 L h h
dy . . . (7) .
45
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 14.
Ako se za betonski zid 50 m dugačak veže konzola ABCD koliku će dopunsku silu
kg
3000
( veličina i pravac ) trpeti osnovni betonski zid. Gustina betona je m3
Slika 14.1
Rješenje
Zadatak ćemo podijeliti na dva dijela.
a)
46
Slika 14.2
kg
1000
m3
Površina dijela se računa na sljedeći način:
A 50 * 3, 9 195 m.2 . . (1)
A izraz za silu možemo napisati kao:
Fha gh c A. . . (2) ,
Fha 1000 * 9, 81 * 1, 9 5 * 195. . . (3) ,
Fha 3730252, 5 N = 3, 73 MN. . . ( 4) .
b)
Slika 14.3
Fhb Fha 3, 73 MN. . . ( 5) .
Bitno je odrediti i zapremine V' i Vb:
47
1 2
Vb ( 4. 53 3 ) * 50. . . (6) ,
4
Vb 321, 57 m3. . . (7) .
1
V ' (3. 9 32 ) * 5 0. . . (8) ,
4
V ' 231, 57 m3. . . (9) .
Poslije uvrštavanjem zapremine u izraz za silu dobijamo sljedeće:
FG b gv b. . . (10) ,
FG 30 00 * 9, 81 * 32 1, 57. . . (11) ,
FG 9, 464 MN. . . ( 12) .
Također i za silu Fu:
Fu gv ' . . . (13) ,
Fu 1000 * 9, 81 * 231, 57. . . (14) ,
FG 2, 272 MN. . . ( 15) .
I na kraju tražena sila:
Fz b Fu FG. . . (16) ,
Fz b 7, 192 MN. . . (17) .
Fx 0. . . (18) ,
Fz Fz b 7, 192 MN. . . (20) .
48
Slika 4.1
Rješenje
m
u 6
s
d 80 mm = 0, 08 m
m
v o 10
s
kg
1000 3
m
Površina
d 2
A . . . (1) ,
4
A 5, 024 * 10 3 m.2 . . (2) .
Qr – redukovan protok se određuje uočavanjem položaja mlaza u odnosu na lopaticu. Lopatica
u jednici vremena dt nosi sa sobom dio mlaza,
Av 0dt i to dio A( v 0 u) dt .
Ide plus jer lopatica ne izmiče mlazu (ide mu u susret).
Površina presjeka mlaza A ostaje ista na cijeloj površini lopatice.
Zapremina mlaza koji ostaje na lopatici u jedinici vremena dt je:
Qr A( v 0 u) dt . . . (3) ,
Qr A( v 0 u) . . . (4) .
Q Q v o A i to se zamijeni u jednačini
Ako se sa o označi protok fluid na izlazu iz mlaznika o
(4) slijedi da je:
v u
Qr Qo ( 0 ) . . . (5) ,
v0
10 6
Qr 50, 24 * 10 3( ) . . . (6) ,
10
m3
Qr 80, 384 * 10 3 . . . (7) .
s
49
Jednačina o promjeni količine kretanja:
m
v 1 v 2 v 0 u 16 . . . (8) .
s
Horizontalna sila:
Fx Qr ( v 2 s i n 60 v 1) . . . (9) ,
Fx 80, 834 * 1000 * 10 3( 29, 84) . . . (10) ,
Fx 2398, 66 N. . . ( 11) .
Vertikalna sila:
Fy Qr v 2 s i n 60. . . (12) ,
Fy 643, 07 N. . . ( 13) .
51
b
y x
a
Jednačina za strujne linije je
0 c ons t se dobije
b a
x2 y2 x y 0. . . (17) .
0 0
Strujne linije predstavljaju familiju krugova sa centrom na pravoj
a b
y x, y x
b koja je normalna na pravu a u koordinatnom početku.
Nulte strujnice se dobiju kada se jednačina za strujnu funkciju izjednači sa nulom:
( x , y ) 0.
Slika 5.1
52
Razmotriti fizički smisao svih pretpostavki koje bi trebalo usvojiti za dobijanje
aproksimativnog rješenja.
Slika 6.1
Rješenje
Slika 6.2
Sila koje djeluju na šuplje kupasto tijelo su:
Fz 0. . . (1) ,
Fu F 0. . . (2) ,
Fu F. . . (3) .
Sila uzgona je data izrazom:
Fu v gV. . . ( 4) .
Zapremina sile uzgona je jednaka:
R2 r 2
V H ( H h) . . . (5) .
3 3 Zapremina zarubljene kupe.
53
H H h
t g . . . (6) ,
R r
H h
r R . . . (7) ,
H
Gdje je
D
R . . . (8) .
2
Ukoliko se izraz (7) uvrsti u jednačinu (5):
R2 ( H h) 2
V H R2 ( H h) . . . (9) ,
3 H2 3
R2 ( H h) 3
V H R2 . . . (10) .
3 3H2
Ako se izraz (10) uvrsti u jednačinu (4), sila uzgona je:
R2 ( H h) 3
Fu v g H R2 . . . (11) .
3 3H2
Izjednačavanjem sile uzgona sa silom F, dobija se:
R2 ( H h) 3
v g H R2 F. . . (12) ,
3 3H2
R2 ( H h) 3 F
H R2 . . . (13) ,
3 3H 2
v g
( H h) 3 R2 F
R2 H . . . (14) ,
3H2
3 v g
3F
( H h) 3 H3 . . . (1 5) ,
v gR2
3F
H h 3 H3 . . . (16) .
v gR2
Ako se izraz (8) uvrsti u jednačinu (16), dobija se izraz za određivanje dubine uranjanja tijela:
3F
h H 3 H3 . . . (17) .
v gR2
Slika 1.1
a b
a
3
b
p
?
p
a
4a
4ab 3 a
Dh
a b a
a
3
Pad pritiska je dat izrazom:
l v2
p . . . (1) .
Dh 2
Izjednačavanjem površina poprečnih presjeka dobije se:
2a 2b (2a) 2. . . (2) .
Dh 2 4ab. . . (3) ,
Dh 2 ab. . . ( 4) ,
a
b . . . (5) ,
3
a 1 3
Dh 2 a 2a . . . (6) ,
3 3 3
2
Dh a 3. . . (7) .
3
55
Hidraulički prečnik (veza između pravougaonog i kvadratnog presjeka)
Laminarno strujanje:
Za laminarni režim strujanja važi sljedeće:
68, 44
. . . (8) .
Re
Gdje je
vD
Re . . . (9)
A A
Pošto je , također važi i sljedeće:
v v v . . . (16) .
Odnos padova prisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za laminarno strujanje je:
l v2 68, 44
p Dh 2 D Re Dh R D
h e h . . . (11) ,
p l am l v 2
Dh 68, 44 Dh Re Dh
Dh 2 R e
v Dh 2 a 3
2
p D D 4
h
h 3 . . . (12) ,
p l am v Dh Dh Dh 4ab 3
a b
p
1, 33. . . (13) .
p l am
Turbulentno strujanje:
Za turbulentni režim strujanja važi da je koeficijent trenja:
0, 25
e
0, 11 . . . (14) .
Dh
Također važi da je:
e e e . . . (15) .
Odnos padova pritisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za turbulentno strujanje je:
0, 25
l v2 e
0, 11
p Dh 2 D Dh Dh
h . . . (16) ,
p t ur l v 2
Dh e
0, 25
Dh
0, 11
Dh 2
Dh
1, 25 1, 25
0, 25 1, 25 2 a 3 2 a 3
p D Dh D
h h 3 3 . . . ( 17) ,
p t ur Dh Dh Dh 4ab
a
a b
56
p 2
1, 25
3 . . . (18) ,
p t ur 3
p
1, 1 97. . . (19) .
p t ur
M : 0 y1
L : 0 1 x 1 3y 1 z 1 z 1 3y 1 1 x 1
z1 1
T : 0 2 x 1
x 1 2
2
57
x2 y2
2 M0 L0T 0 ML1T 1 LT 1 ML3 L 2
z
M : 0 1 y2
y 2 1
L : 0 1 x 2 3 y 2 z 2 z 2 3 y 2 1 x 2
z 2 1
T : 0 1 x 2
x 2 1
3
x3 y3
3 M0 L0T 0 MLT 2 LT 1 ML3 L 3
z
M : 0 1 y3
y 3 1
L : 0 1 x 3 3y 3 z 3 z 3 3y 3 1 x 3
z 3 2
T : 0 2 x 3
x 3 2
1 2 3
Zatim možemo da dođemo do , , :
gl
1 gv 2 0l 1 2 . . . (11) ,
v
2 v 1 1l 1 1 . . . (12) ,
v l
F
3 Fv 2 1l 2 1 2 2 . . . (13) ,
v l
( 1, 2, 3) 0. . . (14) ,
gl F
( , , 2 2 ) 0. . . (15) .
v 2
v l v l
gl gl
F v 2 l 2f 1( 2 , ) v 2 l 2f 1 ( 2 , ) . . . (16) ,
v v l v vl
gl
F v 2 l 2f 1( 2 , Re ) . . . (17) .
v
gl
v2
A uzimajući u obzir da je ustvari fraudov broj dobijamo traženo rješenje:
F v l f 1( Fr , Re ) . . . (18) .
2 2
58
Oblast 6.1.3 Primjena konformnog preslikavanja
Zadatak broj 11.
Kompleksni potencijal ravanskog strujanja nestišljivog fluida je
2
W(z) = (a – ib)z , gdje su a i b realne i pozitivne konstante.
a) Odrediti strujnu funkciju ψ (x, y) i odnos konstanti a/b tako da protok kroz konturu
omeđenu tačkama A (0, √ 3) i B (2, √ 3) bude jednak nuli.
b) Za nađeni odnos a/b odrediti nulte strujnice, nacrtati ih i skicirati strujnu sliku sa
naznačenim smjerom strujanja.
Rješenje
W( z ) ( a i b) z 2
W( x , y ) ( a i b) ( x i y ) 2
59
W( z )
v 2( a i b) z . . . (1) ,
z
v v x i v y 2az 2bz i . . . (3) ,
vx 2az ; v y 2bz i ;
v 2az 2bz i 2a( x i y ) 2bi ( x i y ) 2ax 2ay i 2by i 2by . . . (4) ,
v 2ax 2by i (2ay 2bx ) . . . (5) ,
vx 2ax 2by ; v y 2ay 2bx ;
2ax 2
vx v x dx (2ax 2by ) dx 2by x y . . . (6) ,
y 2
ax 2 2by x y . . . (7) ,
2by ' y v y 2ay 2bx . . . (8) ,
y
' y 2ay 4 bx . . . (9) ,
2ay 2
y (2ay 4 by ) dy 2
4 bx y C. . . (10) ,
y ay 2 4 bx y C0. . . (11) .
j e r j e W(0) 0 C 0
A(0, 3) ; B(2, 3) ;
Uslov da protok kroz konturu umeđenu u tačkama bude jednak nuli
( x , y ) ax 2 2by x ay 2 4 by x ax 2 ay 2 2bx y . . . (12) .
W( x , y ) ( x , y ) i ( x , y ) . . . (13) ,
i ( x , y ) W( x , y ) ( x , y ) . . . (14) ,
i ( x , y ) ( a i b) ( x i y ) 2 ax 2 ay 2 2bx y . . . (15) ,
i ( x , y ) ( a i b) ( x 2 2x i y y 2) ax 2 ay 2 2bx y . . . (16) ,
i ( x , y ) ax 2 2ax y i ay 2 bx 2i 2bx y by 2i ax 2 ay 2 2bx y . . . (17) ,
i ( x , y ) i (2ax y bx 2 by 2) 4 bx y 2ay 2. . . (18) ,
( x , y ) 2ax y b( x 2 y 2) . . . (19) .
a)
( x, y ) A(0, 3) ; B(2, 3) ;
omeđenu tačkama pri čemu kroz konturu mora biti jednak 0.
qv 0
q v B A 0. . . (20) ,
x 0 x 2
A B
y 3 y 3
60
4 3a b 3 b 0. . . (24) ,
a 3
. . . (25) .
b 3
b)
a 3
b 3
za odnos odrediti nulte strujnice i nacrtati ili skicirati strujnu sliku sa naznačenim
smjernom strujanja:
( x , y ) 2ax y b( x 2 y 2)
( x , y ) 0. . . (26) ,
2ax y b( x 2 y 2) 0/ : b. . . (27) ,
a
2 x y x 2 y 2 0. . . (28) ,
b
3
2 x y x 2 y 2 0/ : x 2. . . (29) ,
3
2
y 2 3 y 1 0. . . (30) ,
x 3 x
Uzimamo smjenu gdje je y/x=t i dobijamo kvadratnu jednačinu sa sljedećim rješenjima:
2 3
t 2
t 1 0. . . (31) ,
3
3
t1 ,
3
t2 3.
1 30 , 2 120 60 .
Iz rješenja možemo da izvučemo uglove
y 3
t g . . . (32) ,
x 3
1 30 .
y
t g 3. . . (33) ,
x
2 60 .
Zatim skiciramo sliku:
61
Slika 11.1
62
Zadatak broj 8.
Odrediti maksimalnu neophodnu silu T u užetu i silu reakcije F0 na osi obrtanja 0
poklopca, koji zatvara trouglasti otvor na ravnom zidu. Podaci: H = 3 m; h = 2 m; b = 1,6 m; c
= 1,8 m i α1 = α2 = 60◦.
Slika 8.1
Rješenje
Slika 8.2
H 3 m
h 2 m
b 1, 6 m
c 1, 8 m
1 2 60
63
Sila pritiska na zatvarač iznosi
P gz c A. . . (1) .
1
z c H h c os 30 . . . (2) .
3
bh
A . . . (3) .
2
64
Oblast 11.1 Teorija sličnosti
Zadatak broj 7.
Avion je građen za let na velikim visinama gdje su gustina i viskoznost vazduha 0,2 i
0,8 od onih odgovarajućih na morskom nivou.
Prije izrade prototipa ispitivanja su vršena na modelu 1:50 u vazdušnom tunelu sa
komprimovanim vazduhom pritiska 20 at. Odrediti potrebnu brzinu vazduha u tunelu za
dinamičku sličnost između modela ispitivanog u tunelu sa komprimovanim vazduhom na
morskom nivou i odgovarajućeg aviona pri letu brzinom 660 km/h na velikoj visini?
Pretpostaviti da viskoznost ne zavisi od pritiska.
Rješenje
v m LT 1
s
Pa ML1T 2
p
a b Lc 1. . . (1) ,
a b
L2T 1 ML3 L M0 L0T 0. . . (2) ,
c
Mb M0 b 0. . . (3) ,
L2 b L3 b Lc L0 2a 3 b c 0. . . ( 4) ,
T a T 0 a 0. . . (5) .
0 1 0
2 3 1 0 Di me nz i j s ki ne z a vi s a n s kup
1 0 0
65
1 x 1 y 1 Lz 1v 1
x1 y1
M0 L0T 0 L2T 1 ML3 L 1 LT 1
z
M : 0 y1
L : 2x 1 3 y 1 z 1 1 0 z 1 1
T : 0 1 x 1
x 1 1
vL
1 Re Re p Re m
2 x 2 y 2 Lz 2 p 1
x2 y2
ML3 L 2 ML1T 2
z
M0 L0T 0 L2T 1
M : 0 y2 1 y 2 1
L : 2x 2 3 y 2 z 2 1 0 z1 2
T : 0 1 x 2
x 2 2
2
L2 p L p p
2 p c ons t m
2 m
p p
m... (6) ,
m
p p m p 20
m m m 20 . . . (7) .
m p 1
v L v L
Re p Re m p p m m . . . (8) ,
p m
vp L 0, 8 1 0, 8
p m . . . (9) ,
vm m L p m 50 50 m
p
p 20
p m p m 100. . . (10) ,
m m p m p 0, 2
m
p 0, 8
100 1, 6. . . (11) ,
m 50
660 km m
m p 412, 5 114, 5 . . . (12) .
1, 6 1, 6 h s
66
Oblast 4.3 Glavni problemi, oblici sa gubicima
Zadatak broj 1.
Na jednoj vertikalnoj dionici kroz koju teče voda postavljeni su manometri A i B,
gdje su prečnici cijevi 152 mm i 76 mm. Tačka B je 2,45 ispod A i kada je protok kroz cijev
Q = 21 l/s , pritisak u B je za 0,12 at veći od pritiska u A.
Ako se pretpostavi da se gubici u cijevi između presjeka A i B mogu izraziti kao vA2/2 , gdje
je vA srednja brzina vode u presjeku A,treba odrediti koeficijent gubitaka . Ako se manometri
u A i B zamijene sa cijevima napunjenim vodom i priključenim za U-manometar u kojem se
nalazi živa, izračunati razliku nivoa žive h.
Slika 1.1
Rješenje:
67
v A2
gh G c . . . (2) .
2
Brzine v A ; v B mogu se odrediti iz izraza za protok
d2 d2
Q v A A v B B . . . (3) ,
4 4
4Q
v A 2 . . . (4) ,
d A
4Q
v B 2 . . . (5) .
d B
Jednačina održanja energije Bernullijeva jednačina, definisana za presjeke A-A i B-B u
odnosu na referentnu ravan R-R postavljenu u presjeku B-B glasi
E A EB EG. . . (6) ,
pA v A2 pB v B2
EA A z A; EB B z B,
g 2g g 2g
pA v 2 p v B2
A A z A B B z B EG. . . (7) .
g 2g g 2g
68
8Q2 p 8Q2 8Q2
gH c . . . (10) ,
d A4 2 d B4 2 d A 4 2
8Q2 1 1 p 8Q2
gH c . . . (11) ,
2 d A4 d B4 d A 4 2
1 1 d 4 2 p
c d A4 4 4 A 2 gH . . . (12) ,
dA dB 8Q
2 p 1
c 1 d A4 2 gH . . . (13) ,
8Q d B4
4 2 9, 81 * 2, 45 0, 12 * 98100 1
c 1 0, 152 2 4
. . . (14) ,
8 * 0, 021 1000 0, 076
c 3, 31. . . (15) .
Ako se manometri u presjecima A-A i B-B zamijene sa cijevima napunjenim vodom i
priključenim na U-manometar u kojem se nalazi živa, razlika nivoa žive h može se odrediti iz
osnovne jednačine hidrostatike za donji nivo razdvajanja tečnosti u U-manometru, kako
slijedi:
p B gh 1 ž gh p A g ( h 1 H h) . . . (16) ,
p A p gh 1 ž gh p A gH gh gh 1. . . (17) ,
p ž gh gH gh. . . (18) ,
p gH gh( ž ) . . . (19) ,
p gH
h . . . (20) ,
g ( ž )
0, 12 * 98100 1000 * 9, 81 * 2, 45
h . . . (21) ,
9, 81(1000 13600)
h 0, 099 m. . . ( 22) .
69
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 4.
Ako se prikazani bestežinski dio cilindra nalazi u ravnoteži naći odnos gustina tečnosti
koje se nalaze lijevo i desno od cilindra. Veza cilindra i pregradnog zida u tački 0 je zglobna.
Slika 4.1
Rješenje
Sile koje djeluju na karakteristične površine dijela cilindra prikazane su na slici a to su
horizontalna i vertikalna komponenta sile pritiska tečnosti lijevo od cilinda i horizontalna
komponenta sile pritiska tečnosti desno od cilindra.
70
Slika 4.2
Za slučaj ravnoteže, moment tih sila za osu prolazi kroz tačku O mora biti jednak nuli:
M o 0,
4R
Fh 2C2O Fh 1 y C1 y O Fh 1z 0. . . (1) .
3
Projekcija zakrivljene površine cilinda na vertikalnu ravan ima veličinu:
A1 y A2 A RL. . . (2) .
71
R2 1
Fh 1z 1gV 1g L 1gR2 L. . . (8) .
4 4
C2O
Udaljenost iznosi
R R R R
C2O e . . . (9) .
2 2 6 3
Uvrštavanjem navedenih izraza u jednačinu za sumu momenata ona dobija oblik:
1 gR2 L 1 gR2 L R 1 gR2 L 4 R 0. . . (10) ,
2 1 1
2 2 3 4 3
1 1
gR3 L( 2 1) 1gR3 L 0. . . (11) ,
6 3
1 1
( 2 1) 1 0. . . (12) ,
6 3
2 1 2 1 0. . . (13) ,
2 3 1 0. . . (14) ,
2 3 1. . . (15) .
72
Slika 2.1
Rješenje
HT 90 m VS
p 1 m 60 m VS
3v 12
hg 1 2
2g
2v 22
hg 3 h
2g
Q ?
p3m ?
a) Bernullijeva jednačina za ravn 1 i 5 je:
E1 E5 EG ET. . . (1) .
p1 v 12 p5 v 52
z1 z 5 h g 1 2 h g 3 h h t . . . (2) ,
g 2g g 2g
3v 12
p 1 p a p 1 m; p 5 p a; h g 1 2
2g
2v 22
v 1 0; v 5 0; h g 3 h . . . (3) ,
2g
z 1 85; z 5 50; h t HT
p a p1 m v 2 p v 2 3v 12 3v 22
1 85 a 5 50 HT. . . ( 4) ,
g 2g g 2g 2g 2g
p1 m v 2 3v 12 v 2
1 85 50 2 2 HT. . . (5) ,
g 2g 2g 2g
2 2
v 2v 1 p
2 2 1 m 85 50 HT. . . (6) ,
2g 2g g
p
v 12 v 22 1 m (85 50 HT ) g. . . (7) .
73
Pošto je:
Q 4Q 16Q2
v1 2 v1
2
A1 d1 d 1 4 2
. . . (8) .
Q 4Q 16Q2
v2 2 v2
2
A2 d2 d 24 2
74
Slika 2.2
75