UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET
Katedra za energetiku i procesno inžinjerstvo
Predmet: Mehanika fluida
Akademska godina: 2015/16

ZADAĆA IZ MEHANIKE FLUIDA

Zadaću radili: Profesor:

Armin Bošnjak V.prof.dr Nedim Hodžić
Amila Brkić
Amina Ćurić
Amina Alihodžić
Ajla Krkić
Oblast 1.2 Gustina i specifična težina tečnosti
Zadatak broj 1.
Znajući da je gasna konstanta vazduha R=287 J/kg K, naći specifičnu
zapreminu v, gustinu ρ i specifičnu težinu ρg
Vazduha na temperaturi t=15° i atmosferskom pritisku Po=101 325 Pa.
Rješenje






Prvo ćemo naći temperaturu u kelvinima

    
    
Zatim iz sljedeće jednakosti izvlačimo „v“ i „ ρ “
  
Slijedi


A poznato je da je specifična zapremina v jednaka


Pa uvršavanjem u jednačina broj (4) dobije se

 
Iz te jednačine možemo izvuči ρ

   

Onda lagano možemo da izračunamo specifičnu zapreminu kada imamo gustinu

  

A zatim i specifičnu težinu 

     

2
Oblast 1.6 Brzina zvuka
Zadatak broj 2.
Podaci iz prethodnog zadatka
Brzina vazduha na temperaturi  iznosi 
 
A stišljivosti vode iznosi  
2. Koliko je vazdug gustine  stišljiviji od vode ako važe gore navedene
vrijednosti za brzinu zvuka c ?
Rješenje


 
     
  



 


Tako da je zaključak da je vazduh stišljiviji od vode za 13838 puta.

3
Oblast 3.4.4.1 Brzina zvuka
Zadatak broj 3.
3. Ĉemu su jednake komponente tenzora napona za slučajeve:
a) Fluid miruje
b) viskozni nestišljivi fluid stacionarno se kreće
c) viskozni stišljiv fluid se nestacionarno kreće
d) neviskozan stišljiv fluid nestacionarno se kreće
e) neviskozan nestišljiv fluid se nestacionarno kreće
f) viskozan stišljiv fluid se nestastacionarno kreće
Rješenje:
a) Postoje samo normalni naponi koji su medjusobno jednaki a po intenzitetu su
jednaki pritisku    
b) Postoje normalni i tangentni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom. Veza
izmedju pritiska i normalnih napona je
    pri tome gustina fluida ne zavisi od promjene pritiska

c) Postoje normalni i tangentni naponi     , gustina fluida

zavisi od promjene pritiska.

d) Postoje samo normalni naponi koji se mijenjaju sa vremenom    
e) Postoje samo normalni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom
 
f) Postoje normalni i tangentni naponi koji se mijenjaju sa vremenom
   

4
Oblast 9.1 Jednačina kontinuiteta
Zadatak broj 2.
Kolika je brzina suhog vazduha na površini mora ako je temperatura
 i u stratosferi kada je   i
 
Rješenje:
Brzina zvuka se označava sa C i računa se po formuli
  gdje je T temperatura a R gasna konstanta vazduha

Također imamo poznato da je 

A temperature moramo da pretvorimo u kelvine

Tako da imamo sljedeće:
Temperatura na površini mora u kelvinima je jednaka:
    
A temperatura u strasfore iznosi
     

Onda preko formule brzine zvuka dobijamo sljedeće

Za površinu mora brzina i zvuka:
   
A za stratosferu:
   

5
Oblast 1.9 Uticaj toplote
Zadatak broj 1.
Autoklav, zapremine  pun je vode i hermetički zatvoren. Za koliko
se poveća pritisak kada se temperatura povisi za  , ako je koeficijent

toplotnog širenja vode jednak   a koeficijent stišljivosti

 
  . Zanemariti promjenu zapremine autoklava.
Rješenje


 
 
 

Prvo možemo da nađemo zapreminu na određenoj temperaturi preko slijedeće

formule:
      gdje je  ustvari promjena
temperature .
Pa uvrštavanjem u gore navedenu jednačina dobije se:
            

Zatim iz jednačine za promjenu zapremine može se izvući promjena pritiska:

 
Gdje je  promjena zapremine.
  
Slijedi:


   



6
Oblast 6.1.3 Primjena konformnog preslikavanja
Zadatak broj 1.
Ravanski izvor nestišljivog fluida, izdađnosti  , koji se nalazi u tački
  (a>0, realna konstanta) kompleksne ravni z, preskivati pomoću funkcije
preslikavanja
  u kompleksnu ravan  . Odrediti kompleksni potencijal preslikanog
strujanja.
Rješenje

  , (a>0)
 
 
Kompleksni potencijal za izvor je dat izrazom:
 
   
 
 



Također, može se napisati da je:
  
Ako se izraz (3) uvrsti u jednačinu (4), slijedi da je:

 
  
      
  

Kompleksni potencijali ravni z i  su jednaki odnosno:

 
Ukoliko se izraz (5) uvrsti u jednačinu (1) slijedi da je izraz za kompleksni potencijal
preslikan u kompleksnu ravan  jednak:

 

 
 

7
Oblast 9.4 Strujanje kroz konvergentno divergentan mlaznik
Zadatak broj 2.
Konvergentno divergentan mlaznik se nalazi na boku rezervoara sa
vazduhom konstantnom pritiska i gustine  . Površina grla mlaznika je .
Pretpostavljajući da je vazdušna struja kroz mlaznik adijabatska i bez trenja,
odrediti izraz za težinski protok u zavisnosti od ,  , , i - pritiska u grlu
mlaznika.

Diferenciranjem izraza za protok po karakteristici odrediti vrijednosti i

koje obezbjeđuju maximalni protok kroz mlaznik.

Rješenje

, , , i

, , 

Izraz za težinski protok kroz konvergentno divergentnog mlaznika za adijabatsko

strujanje je jednak:

 
    
 
  
     
   
 
Odnosno

 
   
 
  
  

     
  
 
Maksimalni protok postiže se za:


Na osnovu izraza (3), iz jednačine (2) slijedi da je:


 
      
    
     
  
       
    
     

    
      
   


     
  
 

8
 
    
  
 

 
   

 


  

  
Za adijabatsko strujanje važi:

  
  
 
Pa je:
 ustvari naše traženo rješenje.


9
Oblast 3.2.2.1.2 Ojlerov način>Vektorsko polje>Polje brzina rotor
Zadatak broj 4.
Dato je polje brzina     Kolika je ugaona brzina
fluidnog djelića za položaj    ?
Rješenje
Poznato je da je
 
A rotor možemo izračunati rješavajući sljedeću determinantu

  

  

 
Gdje je 

Uvrštavanjem u determinantu dobijamo sljedeći izraz:

  

  

   
   
   
 
 
 
    
   
   
  
 
 
     
 
Uvrštavanjem jednakosti (10) u jednačinu (1) dobijamo
  

  
A iz pozicije djelića imamo sljedeće

 ...(13).

Uvršatavanjem koordinata iz (13) u (12) dobija se sljedeće
  

10
Oblast 3.2.2.1 Ojlerov način>Vektorsko polje>Polje brzina
Zadatak broj 2.
Odrediti strujnice i putanju kada su komponente brzina
  
Rješenje
Poznata je sljedeća jednakost:
 

A imamo poznato   
Uvrštavanjem (2) u (1) dobijamo:
 


Iz jednakosti (4) dobijamo sljedeće integracijom

  
Integracijom izraza:
 

 

  Označimo sa Slijedi  

11
Oblast 4.2 Osnovni oblik Bernullijeve jednačine
Zadatak broj 5.
Odrediti pokazivanje U cijevi za podatke date na slikama.

Rješenje

 

  

 
 
 

Brzine u presjecima 1 i 2 su jednake:

 

 

Bernoullijevea jednačina za presjeke 1 i 2 koja važi za oba slučaja (a i b)
glasi:


    
 

12
    
a) Jednačina ravnoteže za iste nivoe x-x u U-cijevi je:
          

      
Ukoliko se izjednače jednačine (7) i (5) pokazivanjem U cijevi je:
       

    



  
  

b) Jednačina ravnoteže za iste nivoe y-y u U-cijevi je:

          

      
Ako se izjednače jednačine (13) i (5) pokazivanje U-cijevi je:
       

     
Odnosno
    



  
  

13
Oblast 1.7 Viskoznost
Zadatak broj 8.
Tanka ploča velike površine kreće se sredinom i paralelno kroz procjep
širine h=1 mm konstantnom brzinom v=0,35 m/s. Nad pločom se nalazi ulje
nepoznate viskoznosti , a ispod ploče ulje upola manje viskoznosti. Srednji
tangentni napon iznosi 24 Pa. Odrediti viskoznost ulja zanemarujući uticaj
krajeva ploče. Računati da se brzina linearno mijenja po širini procjepa.

Rješenje

 


 
 

    
   

14
    

  
   

Uvrštavanjem jednačine (3) i (4) u jednačinu (2) dobije se:

    
Slijedi da je

  

 

15
Oblast 12.2.2 Sila uzgona
Zadatak broj 4.
Za aeroprofil Clark-Y odnosa b/l=6 (v. prethodni dijagram), odrediti
maksimalnu uzgonsku silu kada se kreće kroz miran vazduh na morskoj
površini brzinom 320 km/h (t=150 C). Kolika je snaga potrebna za
savladavanje otpora pri navedenim uslovima? Karakteristična dužina profila
l=0,3 m.
Rješenje:
   

 

  


Za maksimalnu uzgonsku silu sa dijagrama 26 str(730) za napadni ugao

  , koeficijenti uzgona i otpora iznose:


Gustina vazduha na morskoj površini za temperaturu  iznosi:
 
Sila uzgona (maximalna) je data izrazom:
  

Sila otpora je data izrazom:
  


Snaga potrebna za savlađivanje otpora je

 


16
Oblast 5.2.2 Nepokretni elementi sa više ulaza i izlaza
Zadatak broj 4.
Voda ističe iz rezervoara koji ima otvor na dnu d0=10 mm, i pada
vertikalno sa početnom brzinom v0=4 m/s na horizontalnu glatku ploču,
koja se nalazi na razdaljini H=2 m od ivice otvora. Odredi silu pritiska mlaza
na ravan.

Rješenje

 





17
Bernulijeva jednačina za ravan 0-0 i 1-1 glasi:


    
 
  

  
  

 

Brzina u ravni 1-1 neposredno prije udara na horizontalnu glatku ploču je:
  

Protok u ravni 1-1 je dat izrazom


  
Jednačina o promjeni količine kretanja glasi:

   

Projekcija na Y-osu:
     
Sila pritiska mlaza na ravan iznosi:


18
Oblast 4.13.3 Nestacionarno strujanje
Zadatak broj 3.
Zanemarujući gubitke, odredi vrijeme potpunog pražnjenja cijevi T,
ako je dužina l=10 m, a ugao =45.

Rješenje

 

Poznato je da je sa crteža da visina h odgovara sljedećem izrazu
 
Također vrijedi i sljeći izraz


 

Izvlačenjem T iz jednačine (3) dobije se

  




A  uvrštavanjem (7) u (6) dobije se
 
    
   


19
Oblast 4.8 Nikeradeove jednačine
Zadatak broj 2.
U cijevi, prečnika 300 mm, srednja brzina strujanja vode iznosi 3 m/s.
Relativna hrapavost cijevi je 0,002 , a kinematička viskoznost vode 0,932 10-6 m2/s.
Odrediti koeficijent trenja , brzinu u osi cijevi vmax , brzinu v50 na odstojanju 50
mm od zida i gubitak pritiska p zbog trenja na dužini 300 m.

Rješenje

 


 

 
 


Rejnoldsov broj je dat izrazom




 
    
 
Uvrštavanjem izraza (2) u (1) dobije se sljedeće

    

 

  turbulentno strujanje
Za turbulentno strujanje u oblasti potpune hrapavosti iz Mudijevog
dijagrama bira se koeficijent trenja:
 
  
Dok rješavanjem Nikaradze-ove jednačine koeficijent trenja je

20
 


Re>4*103...(6).
Gdje je apsolutna hrapavost jednaka
  
Koefijent trenja dakle iznosi
 

Maximalna brzina u osi cijevi se dobija iz izraza






 


Tangentni napon na zidu cijevi je:

    
Prividna brzina je jednaka:

 

Raspored brzine se određuje prema izrazu:

 
Dakle, brzina na rastojanju Y=50mm od zida je

 

 

Gubitak pritiska zbog trenja na dužini 300m je:

  

21
Oblast 2.5 Stabilnost tela pri plivanju
Zadatak broj 9.
Na pontonu dimenzije L x B = 60 x 10 m2 i gaza h = 1,5 m postavljen je
kran nosivosti 50 Kn na maksimalnom kraku strijele l = 15 m. Odrediti ugao
nagiba plivajuće dizalice pri punom opterećenju ako je težište na 4, 25 m
iznad dna pontona.

Rješenje

22
 




 


  iz težišta
 Ugao nagiba se može zanemariti, jer je mali ugao.
  

Zapremina tijela:
  
  


  

 
     
I na kraju ugao  možemo računati na sljedeći način

  

 

23
Oblast 4.10.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 1.
Ulje, gustine 720 kg/m3, protiče kroz otvor prečnika 76 mm, čiji su
koeficijenti brzine i kontrakcije 0,95 i 0,65. Šta će pokazivati manometar ako
je snaga mlaza ulja 5,9 kW?

Rješenje

 

 
 
 


24
Sila koju mlaz ulja proizvodi proticanjem kroz otvor, može se odrediti iz
jednačine o promjeni količine kretanja:

  
 
   

Gdje su pojedini članovi jednaki:


   

   
Dakle jednačina (1) sada izgleda ovako:
  

Projekcija na X osu:

   
Snaga mlaza je jednaka:

  
Iz izraza (6) dobija se stvarna brzina mlaza:
 
 
Stvarni protok je:

 


Izgubljena energija po jedinici težine je jednaka:



Bernullijeva jednačina za ravan 0-0 i 1-1 je:
  

      
 

25
    

   
  


     
 

    


Gdje je
     

Pokazivanjem manometra se može odrediti iz jednačine (16):
 
       
 

Odnosno


26
Oblast 5.2.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 13.
Nacrtati dijagram kontrolne zapremine sa karakterističnim veličinama
pri obračunatom
atmosferskom pritisku i odrediti ukupnu silu kojom voda dejstvuje na branu
prikazanu na slici. Podaci: širina brane B = 10 m; H = 5 m; b = 1 m; ψ =
0,61; Q = 50 m3/s; ρ = 1000kg/m3.

Rješenje



 

 

Jednačina o promjeni količine kretanja glasi:


        

Gdje su pojedini članovi jednaki:


    stacionaran tok

  nema djelovanja masenih sila

   
Ako se izrazi (2),(3) i (4) uvrste u jednačinu (1) slijedi da je:

27
       

Projekcija na X osu:
     
Gdje je:
  

     


   
Ukoliko se izrazi (7),(8) i (9) uvrste u jednačinu (6) može se dobiti ukupna sila
kojom voda dejstvuje na branu, dakle:
     

       


     


28
Oblast 4.7 Energetski dijagrami
Zadatak broj 3.9
Nacrtati energetski dijagram za slučaj isticanja prikazanog na slici

Rješenje

Energetski dijagram za slučaj isticanja

R-R - referentna ravan,
PL – pijezometarska ravan,
LE – linija energije,
DRPP – dijagram rasporeda relativnog pritiska.

29
Oblast 12.2.1 Otpor pri malim i umjerenim Reynoldsovim brojevima
Zadatak broj 1.
Odrediti najveću težinu koju može da podnese padobran prečnika 10m, ako
je maximalna dozvoljena brzina padanja 6 m/s. Kinematska viskoznost i gustina

vazduha su:    


Rješenje
 




  

 
Rejnoldsov broj računamo na sljedeći način



 


Zatim čitamo vrijednost za cD iz zbirke Bukurov, Cvijanović na strani 717 tabela 22.

A površinu računamo na sljedeći način






 
Poslije uvrštavanjem u jednačinu (1) dobije se:
 
 


30
Oblast 5.2.1 Nepokretni elementi sa jednim ulazom i izlazom fluida
Zadatak broj 3.
Kada se pumpa zaustavi (i ne daje otpor strujanju) sila u opruzi je 750
N. Kada pumpa radi, sila se poveća na 2500 N. Koliku snagu pumpa predaje
vodi ?. Nivo vode u rezervoaru je stalan. (   ).

Rješenje

 



Imamo dva slučaja kada pumpa miruje i kada pumpa radi
a) pumpa miruje

 

A površina je jednaka sljedećem izrazu:






31
Zatim uvrštavanjem gornje vrijednosti u jednačinu (2) možemo izvući brzinu




A visinu možemo naći preko sljedeće formule:


A za slučaj pod b) kada pumpa radi imamo sljedeće:

b) pumpa Radi

 

A površina je jednaka sljedećem izrazu:






Zatim uvrštavanjem gornje vrijednosti u jednačinu (2) možemo izvući brzinu





A visinu možemo naći preko sljedeće formule:
 

 

32
I na kraju možemo da izračunamo snagu pumpe:
 



33
Oblast 2.6.2 Elementi koji se kreću konstantom brzinom
Zadatak broj 1.
Prava cijev dužine L = 1,2 m zatvorena je na donjem kraju i ispunjena
vodom, nagnuta je za 30◦ u odnosu na vertikalnu osu, i obrće se oko te ose
kroz svoju središnju tačku, ugaonom brzinom ω = 3 rad/s, kao što je
pokazano na slici. Potrebno je nacrtati paraboloid nultog natpritiska i
odrediti pritiske na dnu i srednjoj tački cijevi.

Rješenje

 

 


   

     
Integracijom izraza (2) dobija se sljedeće:
 
    

34
A imamo da nam je:
 

 

    
Zatim uvrštavanjem izraza (4) i (5) u (6) se dobije:

     

     
  
         

       

   
Sada možemo da nađemo pritisak u tački B za gore navedeno z r i p:

     


A za tačku C:
 

 

        


Traženi pritisci su izračunati.

Oblast 3.3.2 Složeno kretanje > Ubrzanje

35
Zadatak broj 3.
Rijeka teče sa istoka na zapad po paraleli 60˚ sjeverne širine , brzinom
vrel = 4 km/h. Naći komponente apsolutnog ubrzanja vodenih djelića i
projekciju onih komponentnih ubrzanja koja zavise od brzine toka.
Projekciju odrediti na tangentu odgovarajućeg meridijana. Poluprečnik
Zemlje je R = 6,4 ∙ 106 m.

Rješenje

 


Ugaono brzina je jednaka:

 

 

Relativno ubrzanje možemo izračunati na sljedeći način:

36
  




A prenosno ubrzanje možemo izračunati na sljedeći način

  



A coriolisovo ubrzanje nalazimo preko sljedeće formule:
 




Oblast 2.1 Mjerenje pritiska

37
Zadatak broj 8.
Usljed hemijske reakcije gas se izdvaja iz retorte A i kreće se kroz
sudove B i C, pune rastvore ( rB = 1,03 i rC = 1,05 ), do zvona s vodom gdje
se skuplja. Odrediti pritiske u sudovima A , B , C i u skupljaču D za date
dimenzije upisane na crtežu (mm). Zanemariti pad pritiska gasa pri
strujanju kroz cevi.

Rješenje
Jednačina za tačke od 0-D:
   
 
 

Jednačina za tačke od D-C:
   
  
 

Jednačina za tačke od C-B:
   
  
 

Jednačina za tačke od B-A:
   
  
 


Oblast 2.6.2 Relativno mirovanje pri rotaciji

38
Zadatak broj 11.
U tečnost gustine  uronjeno je tijelo gustine 1 čija je brzina u odnosu
na tečnost u početnom trenutku bila jednaka nuli. Odrediti početno ubrzanje
tijela u odnosu na tečnost ako je :
a.) sud sa tečnošću nepokretan ,
b.) sud se kreće vertikalno naviše ili naniže s konstantnim ubrzanjem,
c.) sud se obrće oko vertikalne ose konstantnom ugaonom brzinom  .

Rješenje

a) sud sa tečnošću nepokretan

    
    
  



 


  

b) sud se kreće vertikalno naviše ili naniže sa konstantim ubrzanjem
a – ubrzanje tijela
ao – ubrzanje suda vertiklano naviše ili naniže konstanim ubrzanjem

39
      
      

  


   

c) Sud se obrće oko vertikalne ose konstantnom ugaonom brzinom

rc – ubrzanjeusljed obrtanja oko vertikalne ose konstanim ugaonim

ubrzanjem omega.
      
    
  
 


  

    
    

  


40
Oblast 7 Laminarno strujanje (viskoznog fluida)
Zadatak broj 3.
Koliki treba da je pad pritiska pri laminarnom stacionarnom strujanju
tečnosti između dvije paralelne ploče, od kojih se gornja kreće konstnom
brzinom vo, da bi protok između njih bio jednak 0.

Rješenje


  



 

   
  
A protok imamo kao:


 
Zatim uvršavanjem izraza brzine (1) u izraz protoka (3) dobijamo sljedeće:
 
  

 
 

A postavkom zadatka imamo da je potrebno da protok bude jednak 0.

 
   

 


  




41
Integracijom izraza (7) dobijamo:
  
 

  
 

  
 

 


 

A poznato je da je:
 

42
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 14.
Ako se za betonski zid 50 m dugačak veže konzola ABCD koliku će dopunsku
silu ( veličina i pravac ) trpeti osnovni betonski zid. Gustina betona je

 

Rješenje
Zadatak ćemo podijeliti na dva dijela.
a)

 

Površina dijela se računa na sljedeći način:

 
A izraz za silu možemo napisati kao:
 



43
b)

 
Bitno je odrediti i zapremine V' i Vb:
  


  

Poslije uvrštavanjem zapremine u izraz za silu dobijamo sljedeće:
 


Također i za silu Fu:
 


I na kraju tražena sila:
 
 

  

44
Oblast 5.3.2 Elementi koji se kreću konstantnom brzinom>aktivna
pokretačka sila
Zadatak broj 4.
Lopatica, glatke površine, se kreće na lijevo sa konstantnom brzinom u
= 6 m/s. U nju udara mlaz vode prečnika d = 80 mm suprotnog smjera
brzinom v0 = 10 m/s, kao što je pokazano na slici. Odrediti sile Fx i Fy s
kojima se lopatica protivi dejstvu mlaza.

Rješenje



 
Površina




Qr – redukovan protok se određuje uočavanjem položaja mlaza u odnosu na
lopaticu. Lopatica u jednici vremena dt nosi sa sobom dio mlaza, i to
dio  .
Ide plus jer lopatica ne izmiče mlazu (ide mu u susret).
Površina presjeka mlaza A ostaje ista na cijeloj površini lopatice.
Zapremina mlaza koji ostaje na lopatici u jedinici vremena dt je:
 
 

45
Ako se sa označi protok fluid na izlazu iz mlaznika  i to se
zamijeni u jednačini (4) slijedi da je:



 





Jednačina o promjeni količine kretanja:

   

Horizontalna sila:
    

  

Vertikalna sila:
 


46
Oblast 6.1 Ravansko strujanje savršenog nestišljivog fluida
Zadatak broj 5.
Za ravansko strujanje nestišljivog fluida, određenom potencijalom
brzine φ (x,y) = , naći strujnu funkciju, kompleksni potencijal i
kompleksnu brzinu za granični uslov W(a + ib) = 1, i skicirati strujnu sliku.
Rješenje
Potencijal brzine u polarnim koordinatama je:
  

Radijalna i kružna komponenta brzine su:

 
    
 
 
     
 
Jednačina za strujnu funkciju se određuje korištenjem jednačina za
radijalnu brzinu:

   

    
    

U Dekartovim koordinatama:

  

Jednačina za kompleksni potencijal je:
   
 
  
 
  
 
 

 

Iz graničnog uslova se određuje integraciona konstanta:

 

 

Kompleksna brzina je:

 
     

47
Jednačina za ekvipotencijalne linije je
Za     se dobije
   

   
 
Ekvipotencijalne linije predstavljaju familiju krugova sa centrom na pravoj


Jednačina za strujne linije je     se dobije

   
 
Strujne linije predstavljaju familiju krugova sa centrom na pravoj
  koja je normalna na pravu  u koordinatnom početku.

Nulte strujnice se dobiju kada se jednačina za strujnu funkciju izjednači sa

nulom:
 

48
Oblast 2.4 Plivanje
Zadatak broj 6.
Šuplje kupasto tijelo zagnjureno je silom F u vodu prema pokazanoj
slici. Navesti jednačine iz kojih se može odrediti h. Zanemariti težinu tijela i
debljinu njegovih zidova. Razmotriti fizički smisao svih pretpostavki koje bi
trebalo usvojiti za dobijanje aproksimativnog rješenja.

Rješenje

Sila koje djeluju na šuplje kupasto tijelo su:

 
 

Sila uzgona je data izrazom:
 
Zapremina sile uzgona je jednaka:
 
   Zapremina zarubljene kupe.

49
Iz jednakosti sličnosti uglova, dobija se:

  
  


Gdje je


Ukoliko se izraz (7) uvrsti u jednačinu (5):

  
  

  
 

Ako se izraz (10) uvrsti u jednačinu (4), sila uzgona je:

   
 
  
 
Izjednačavanjem sile uzgona sa silom F, dobija se:
   
    
 
  
 

  
 

  
 

  
 
Ako se izraz (8) uvrsti u jednačinu (16), dobija se izraz za određivanje dubine
uranjanja tijela:

  
 

50
Oblast 4.5 Gubitak trenja u cijevima
Zadatak broj 1.
Za koliko se povećava izgubljena energija zbog trenja, pri laminarnom i
turbulentnom strujanju zadatkog protoka tečnosti kroz cijev pravougaonog
presjeka axb pri a/b=3 u odnosu na laminarno i turbulentno strujanje istog
protoka kroz cijev kvadratnog presjeka iste površine. Dužina cijevi i
apsolutna hrapavost su u oba slučaja iste.
Rješenje

  
 

Pad pritiska je dat izrazom:

  

Izjednačavanjem površina poprečnih presjeka dobije se:





 

Hidraulički prečnik (veza između pravougaonog i kvadratnog presjeka)

51
Laminarno strujanje:
Za laminarni režim strujanja važi sljedeće:
 

Gdje je


Pošto je  , također važi i sljedeće:
 
Odnos padova prisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za
laminarno strujanje je:

 
  
     
  
 

 
      
         
     
   
 
  
 
Turbulentno strujanje:
Za turbulentni režim strujanja važi da je koeficijent trenja:
 
   
 
Također važi da je:
 
Odnos padova pritisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za
turbulentno strujanje je:
 
   
    
    
    
 
 
 
   
         
             
         
    

52
 
    

   
 
  
 

53
Oblast 11.2 Dimenzijske analize
Zadatak broj 10.
Odrediti izraz za vučnu silu broda ako se pretpostavi da zavisi od
dinamičke viskoznosti , gustine , brzine fluida v, dužine broda l i
gravitacije g.
Rješenje
Izraz je dat na sljedeći način:
  
  
  
  
Jedinice u SI sistemu:
         
     
    
       
    
   


           
 
 


         
 





      
  
  
  

       

  
 


       
  
  
  
 
 
        
 
  
 

54


      
  
  
  
 
 
       
 
  
 

Zatim možemo da dođemo do  ,  ,  :

  
   

   
 
  

  
 
  

   

 
 
 
   

 

A uzimajući u obzir da je ustvari fraudov broj dobijamo traženo rješenje:

 

55
Oblast 6.1.3 Primjena konformnog preslikavanja
Zadatak broj 11.
Kompleksni potencijal ravanskog strujanja nestišljivog fluida je
W(z) = (a – ib)z2, gdje su a i b realne i pozitivne konstante.

a) Odrediti strujnu funkciju ψ (x, y) i odnos konstanti a/b tako da

protok kroz konturu omeđenu tačkama A (0, √ ) i B (2, √ ) bude
jednak nuli.
b) Za nađeni odnos a/b odrediti nulte strujnice, nacrtati ih i skicirati
strujnu sliku sa naznačenim smjerom strujanja.

Rješenje
 
  

  

   
 
         
   
   



         

    

     

  

      

    
  

Uslov da protok kroz konturu umeđenu u tačkama bude

jednak nuli
       
   
   
      
       
         
     

56
   
a)
 omeđenu tačkama pri čemu kroz konturu mora
biti jednak 0.

   
     
     
     
     
    
  
  

b)

za odnos  odrediti nulte strujnice i nacrtati ili skicirati strujnu sliku

sa naznačenim smjernom strujanja:
   
 
  

  

  

    
 
 
Uzimamo smjenu gdje je y/x=t i dobijamo kvadratnu jednačinu sa sljedećim
rješenjima:

  

 

57
Iz rješenja možemo da izvučemo uglove      

  

 

   

  
Zatim skiciramo sliku:

58
Oblast 2.2 Pritisak tečnosti na ravne površine
Zadatak broj 8.
Odrediti maksimalnu neophodnu silu T u užetu i silu reakcije F0 na
osi obrtanja 0 poklopca, koji zatvara trouglasti otvor na ravnom zidu. Podaci:
H = 3 m; h = 2 m; b = 1,6 m; c = 1,8 m i α1 = α2 = 60◦.

Rješenje





   

59
Sila pritiska na zatvarač iznosi
 

 

Uvrštavanjem jednačine (2) i (3) u (1) dobijamo sljedeće:

    
 
 
   
 
 


 




 

 


Momentna jednačina:

   

 

Projekcije na ose X i Y:
   
 
  
 
  

60
Oblast 11.1 Teorija sličnosti
Zadatak broj 7.
Avion je građen za let na velikim visinama gdje su gustina i viskoznost
vazduha 0,2 i 0,8 od onih odgovarajućih na morskom nivou.
Prije izrade prototipa ispitivanja su vršena na modelu 1:50 u vazdušnom
tunelu sa komprimovanim vazduhom pritiska 20 at. Odrediti potrebnu
brzinu vazduha u tunelu za dinamičku sličnost između modela ispitivanog u
tunelu sa komprimovanim vazduhom na morskom nivou i odgovarajućeg
aviona pri letu brzinom 660 km/h na velikoj visini? Pretpostaviti da
viskoznost ne zavisi od pritiska.
Rješenje
Simbol Jedinica Dimenzija

  


  


L  

v  


p   


  
 
  
   
  

    

   

  

    
       
    


     
  
 

    


61
    
       
     

    
     
  
 

       
 
     


 

       
  
  
 
  
  
  

    
    
    


 


    

62
Oblast 4.3 Glavni problemi, oblici sa gubicima
Zadatak broj 1.
Na jednoj vertikalnoj dionici kroz koju teče voda postavljeni su
manometri A i B, gdje su prečnici cijevi 152 mm i 76 mm. Tačka B je 2,45
ispod A i kada je protok kroz cijev Q = 21 l/s , pritisak u B je za 0,12 at veći
od pritiska u A.
Ako se pretpostavi da se gubici u cijevi između presjeka A i B mogu izraziti
kao vA2/2 , gdje je vA srednja brzina vode u presjeku A,treba odrediti
koeficijent gubitaka . Ako se manometri u A i B zamijene sa cijevima
napunjenim vodom i priključenim za U-manometar u kojem se nalazi živa,
izračunati razliku nivoa žive h.

Rješenje:

Razlika pritisaka u presjecima A–A i B–B je Δp = 0,12 at , pa je pritisak u

presjeku B–B prema uvjetima zadatka jednak
 
Ukupni gubici u cijevi između zadanih presjeka su

Brzine mogu se odrediti iz izraza za protok

 
 





Jednačina održanja energije Bernullijeva jednačina, definisana za presjeke A-
A i B-B u odnosu na referentnu ravan R-R postavljenu u presjeku B-B glasi

63
  

       
 
       
 

Pojedini članovi u oba presjeka u jednačini održanja energije iznose:

     
 
   
 

 

Zamjenom navednih vrijednosti u jednačini održanja energije dobija se

    
 
     
  

Nakon što se brzine izraze iz izraza za protok dobija se

   
   
 
     
    
    
      
    
   
      
    
     
      
   

Ako se manometri u presjecima A-A i B-B zamijene sa cijevima napunjenim
vodom i priključenim na U-manometar u kojem se nalazi živa, razlika nivoa
žive h može se odrediti iz osnovne jednačine hidrostatike za donji nivo
razdvajanja tečnosti u U-manometru, kako slijedi:
        
           
     
     

64
  

  





65
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 4.
Ako se prikazani bestežinski dio cilindra nalazi u ravnoteži naći odnos
gustina tečnosti koje se nalaze lijevo i desno od cilindra. Veza cilindra i
pregradnog zida u tački 0 je zglobna.

Rješenje
Sile koje djeluju na karakteristične površine dijela cilindra prikazane su na
slici a to su horizontalna i vertikalna komponenta sile pritiska tečnosti lijevo
od cilinda i horizontalna komponenta sile pritiska tečnosti desno od cilindra.

Za slučaj ravnoteže, moment tih sila za osu prolazi kroz tačku O mora biti
jednak nuli:
 
  

Projekcija zakrivljene površine cilinda na vertikalnu ravan ima veličinu:
  
Dubina na kojoj se nalaze težišta obje površine je jednaka i iznosi:
  

Udaljenost centra pritiska od težišta površine jednaka je i sa lijeve i sa desne

strane cilinda i ona iznosi:
66
 
    

Analogno navedenom slijedi da su i dužine gore navedene jednake pa se

jednačina za sumu momenata može napisati u obliku:
  

Intenzitet horizontalne sile pritiska na strani fluida 2 jednak je:
     
A intenzitet horizontalne komponente sile pritiska na strani fluida 1:
     

Intenzitet vertikalne komponente sile pritiska na strani fluida 1 iznosi:


      

Udaljenost iznosi
    

Uvrštavanjem navedenih izraza u jednačinu za sumu momenata ona dobija

oblik:
        
 
  
     

     
     
   
  

67
Oblast 4.7 Energijski dijagram
Zadatak broj 2.
a) Odrediti protok vode Q kroz dovodni 1-2 i odvodni 3-4 cjevovod turbine,
ako je poznato :
-napor turbine HT=90 m VS,
-natpritisak u tački 1 p1m=60 m VS,
-gubici između 1-2 su dati kao 3v1/2g
-gubici između 3-4 su dati kao 2v2/2g .
b) Naći pritisak na izlazu iz turbine p3m .
c) Grafički predstaviti promjene pojedinih oblika energije od mjesta 1 do 5 .

Rješenje



 

 



a) Bernullijeva jednačina za ravn 1 i 5 je:
  

         
 

     


    

   



68
 
       
 

     

    

    

Pošto je:

   
  

    
  
Slijedi da jednačina (7) ima sljedeći oblik:
 
      
   

b) Bernullijeva jednačina za ravan 1-3 je:

  

       
 

      

   
   


 
      
 
      
 




      




69
R-R - referentna ravan,
PL – pijezometarska ravan,
LE – linija energije,
DRPP – dijagram rasporeda relativnog pritiska.

70