Professional Documents
Culture Documents
Zadaca Final Verzija 2007 Word
Zadaca Final Verzija 2007 Word
MAŠINSKI FAKULTET
Katedra za energetiku i procesno inžinjerstvo
Predmet: Mehanika fluida
Akademska godina: 2015/16
t 15 C
2
Oblast 1.6 Brzina zvuka
Zadatak broj 2.
Podaci iz prethodnog zadatka
m
c 342
t 15 C
s
Brzina vazduha na temperaturi iznosi
Svode 0, 479 10 9 Pa 1
A stišljivosti vode iznosi
2. Koliko je vazdug gustine stišljiviji od vode ako važe gore navedene
vrijednosti za brzinu zvuka c ?
Rješenje
Sva z duha
?
Svode
1 1 1
c2 S va z duha 2 6, 638 10 6 Pa 1. . . (1) .
Sva z duha c 342 1, 29
2
S va z duha 6. 638 10 6
13 838. . . (2) .
Svode 0. 479 10 9
Tako da je zaključak da je vazduh stišljiviji od vode za 13838 puta.
3
Oblast 3.4.4.1 Brzina zvuka
Zadatak broj 3.
3. Čemu su jednake komponente tenzora napona za slučajeve:
a) Fluid miruje
b) viskozni nestišljivi fluid stacionarno se kreće
c) viskozni stišljiv fluid se nestacionarno kreće
d) neviskozan stišljiv fluid nestacionarno se kreće
e) neviskozan nestišljiv fluid se nestacionarno kreće
f) viskozan stišljiv fluid se nestastacionarno kreće
Rješenje:
a) Postoje samo normalni naponi koji su medjusobno jednaki a po intenzitetu su
jednaki pritisku PXX PYY PZZ P
b) Postoje normalni i tangentni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom. Veza
izmedju pritiska i normalnih napona je
1
P ( P11 P22 P33)
3 pri tome gustina fluida ne zavisi od promjene pritiska
1
P ( P11 P22 P33)
c) Postoje normalni i tangentni naponi 3 , gustina fluida
zavisi od promjene pritiska.
f P
d) Postoje samo normalni naponi koji se mijenjaju sa vremenom
e) Postoje samo normalni naponi koji se ne mijenjaju sa vremenom
c ons t
f) Postoje normalni i tangentni naponi koji se mijenjaju sa vremenom
f P
4
Oblast 9.1 Jednačina kontinuiteta
Zadatak broj 2.
Kolika je brzina suhog vazduha na površini mora ako je temperatura
t 20 C t 53 C
i u stratosferi kada je i
1, 4
Rješenje:
Brzina zvuka se označava sa C i računa se po formuli
c RT
gdje je T temperatura a R gasna konstanta vazduha
J
R 287, 04
kgK
Također imamo poznato da je
A temperature moramo da pretvorimo u kelvine
Tako da imamo sljedeće:
Temperatura na površini mora u kelvinima je jednaka:
Tpovr š i na mor a t povr š i na mor a 273, 15 20 273, 15 293, 15 K. . . (1) .
5
Oblast 1.9 Uticaj toplote
Zadatak broj 1.
V0 10 l
Autoklav, zapremine pun je vode i hermetički zatvoren. Za koliko
t 40 C
se poveća pritisak kada se temperatura povisi za , ako je koeficijent
l
0, 00018
toplotnog širenja vode jednak
C a koeficijent stišljivosti
p 4, 10 * 10 10 Pa 1
. Zanemariti promjenu zapremine autoklava.
Rješenje
V0 10 l
t 40 C
l
0, 00018
C
p 4, 10 * 10 10 Pa 1
6
Oblast 6.1.3 Primjena konformnog preslikavanja
Zadatak broj 1.
Ravanski izvor nestišljivog fluida, izdađnosti , koji se nalazi u tački
z 0 a
(a>0, realna konstanta) kompleksne ravni z, preskivati pomoću funkcije
preslikavanja
1
z
u kompleksnu ravan . Odrediti kompleksni potencijal preslikanog
strujanja.
Rješenje
z 0 a
, (a>0)
1
z
W( ) ?
Kompleksni potencijal za izvor je dat izrazom:
W(z) * l n(z z 0) * l n(z a) . . . (1) ,
2 2
1
. . . (2) ,
z
1
z . . . (3) .
Također, može se napisati da je:
z
l n(z a) l n(1 ) . . . ( 4) .
a
Ako se izraz (3) uvrsti u jednačinu (4), slijedi da je:
1 1
1 * a 1 a ) . . . (5) .
l n(z a) l n(1 ) l n(1 ) l n( ) l n(
a * a * a
Kompleksni potencijali ravni z i su jednaki odnosno:
W(z) W( ) . . . (6)
Ukoliko se izraz (5) uvrsti u jednačinu (1) slijedi da je izraz za kompleksni potencijal
preslikan u kompleksnu ravan jednak:
7
1
a ) . . . (7) .
W( ) * l n(
2
8
Na osnovu izraza (3), iz jednačine (2) slijedi da je:
2 1
1 1
2 p 1 p2
* 2 . . . (4) ,
p1 p1
2 1
2 p 1 p2
* 2 . . . (5) ,
p1 p1
2 1
p p
2 * 2 1 2 . . . (6) ,
p1 p1
2 1
p2 1
. . . (7) ,
p1 2
1
p2 1
. . . (8) ,
p1 2
p2 1 1
. . . (9) ,
p1 2
p2 2 1
. . . (10) .
p1 1
Za adijabatsko strujanje važi:
1
T2 p
2 . . . (11) ,
T1 p1
Pa je:
T2 2
. . . (12) .
T1 1 ustvari naše traženo rješenje.
9
Oblast 3.2.2.1.2 Ojlerov način>Vektorsko polje>Polje brzina rotor
Zadatak broj 4.
v (16x 2 y) i 10j yz 2k
Dato je polje brzina Kolika je ugaona brzina
r 6i 3j 2k
fluidnog djelića za položaj ?
Rješenje
Poznato je da je
r ot v 2. . . (1) .
A rotor možemo izračunati rješavajući sljedeću determinantu
i j k
r ot v . . . (2) ,
x y z
Vx Vy Vz
Vx 16x 2 y. . . (3) ,
Vy 10. . . ( 4) ,
Gdje je Vz yz . . . (5) .
2
10
yz 2 10 yz 2 (16x 2 y)
r ot v i * ( ) j *( )
y z x z
10 (16x 2 y)
k * ( ) . . . (8) ,
x y
r ot v i * (z 2 0) j * (0 0) k * (0 1) . . . (9) ,
r ot v z 2i k. . . (10) .
Uvrštavanjem jednakosti (10) u jednačinu (1) dobijamo
z 2i k 2. . . (11) ,
z 2i k
. . . (12) .
2 2
A iz pozicije djelića imamo sljedeće
X 6
Y 3
Z 2 ...(13).
Uvršatavanjem koordinata iz (13) u (12) dobija se sljedeće
1
2i k. . . (12) .
2
Integracijom izraza:
a
x y C1. . . (6) ,
b
b b
x y C1 * . . . (7) ,
a a
11
b b b b
y x C1 * . . . (8) , C1 * y x C2. . . (9) .
a a a C2 a
Označimo sa Slijedi
Rješenje
12
kg
10 00
m3
t kg
1 1, 6 3 1600 3
m m
3
l m
Q 90 0, 09
s s
D 300 mm 0, 3 m
d 200 mm 0, 2 m
13
b) Jednačina ravnoteže za iste nivoe y-y u U-cijevi je:
1
p 1 gx 1gh p 2 gx g h V22. . . (12) ,
2
1
p 1 p 2 ( 1) gh V2 . . . (13) .
2
2
Ako se izjednače jednačine (13) i (5) pokazivanje U-cijevi je:
1 1
( 1) gh V22 ( V22 V1 2) . . . (14) ,
2 2
1
( 1) gh V12. . . (15) ,
2
Odnosno
1
( 1 ) gh V12. . . (16) ,
2
V12
h . . . (17) ,
2( 1 ) g
h 0, 138 m . . . (18) .
14
Rješenje
h 1 mm 0, 001 m
m
v 0, 35
s
24 Pa
?
1 2. . . (1) ,
24 1 2. . . (2) ,
v 2v
1 * * . . . (3) ,
h h
2
v 2v v
2 * * . . . (4) .
2 h 2 h h
2
Uvrštavanjem jednačine (3) i (4) u jednačinu (2) dobije se:
2v v 3v
24 * ( ) * . . . (5) ,
h h h
15
Slijedi da je
24h 8 * 10 3
. . . (6) ,
3v 0, 35
22, 86 * 10 3 Pa s.
16
b
6 b 6 * l 1, 8 m
l
km m
v 320 88, 89
h s
t 15 C T 288, 15 K
l 0, 3 m
kg
1, 225 3 . . . (3) .
m
Sila uzgona (maximalna) je data izrazom:
1 320 * 10 3
FL * CL * * v 2 * A 0, 5 * 1, 42 * 1, 225 * ( ) * (1, 8 * 0, 3) . . . (4) ,
2 3600
FL 3710, 93 N. . . (5) .
Sila otpora je data izrazom:
1 3 20 * 10 3
FD * CD * * v 2 * A 0, 5 * 0, 16 * 1, 2 25 * ( ) * (1, 8 * 0, 3) . . . (6) ,
2 36 00
FD 41 8, 13 N. . . (7) .
Snaga potrebna za savlađivanje otpora je
32 0 * 10 3
P FD * v 418, 1 3 * ( ) . . . (8) ,
36 00
P 3 7167, 4074 1 W. . . (9) ,
od nos no
P 3 7, 2 kW. . . (10) .
17
Rješenje
d o 10 mm 0, 01 m
m
vo 4
s
H 2 m
F ?
18
p 0 p a; p1 p a
v 0 0; v 1 0 . . . (3) ,
z 0 H; z 1 0
V0 2 V2
H 1 . . . ( 4) .
2g 2g
Brzina u ravni 1-1 neposredno prije udara na horizontalnu glatku ploču je:
m
v 1 v 0 2 2gH 7, 432 . . . (5) .
s
19
Rješenje
l 10 m
45
T ?
Poznato je da je sa crteža da visina h odgovara sljedećem izrazu
h l s i n . . . (1) .
Također vrijedi i sljeći izraz
dv
a. . . (2) ,
dt
dv h v
g * . . . (3) ,
dt l T
a v * t . . . ( 4) .
Izvlačenjem T iz jednačine (3) dobije se
v
l * v l * v
T 1 . . . (5) ,
gh g * h g * l * si n
l
v
T . . . (6) ,
g * si n
v 2gh. . . (7) ,
A uvrštavanjem (7) u (6) dobije se
2gh 2gl * s i n 2gl * s i n 2l 20
T . . . (8) ,
g * si n g * si n g 2 * s i n2 g * si n 9, 81 * s i n 45
T 1, 68 s. . . (9) .
20
U cijevi, prečnika 300 mm, srednja brzina strujanja vode iznosi 3 m/s.
Relativna hrapavost cijevi je 0,002 , a kinematička viskoznost vode 0,932 ∙10-6
m2/s. Odrediti koeficijent trenja , brzinu u osi cijevi vmax , brzinu v50 na
odstojanju 50 mm od zida i gubitak pritiska p zbog trenja na dužini 300 m.
Rješenje
D 300 mm 0, 3 m
m
vsr 3
s
0, 002
0, 932 * 10 6
y 50 mm 0, 05 m
L 300 m
21
1
.
D 2
(1, 74 2 l og )
2e
Re>4*103...(6).
Gdje je apsolutna hrapavost jednaka
e * D 0, 0006 m. . . (7) .
Koefijent trenja dakle iznosi
0, 0234. . . (8) .
22
Oblast 2.5 Stabilnost tela pri plivanju
Zadatak broj 9.
Na pontonu dimenzije L x B = 60 x 10 m2 i gaza h = 1,5 m postavljen je
kran nosivosti 50 Kn na maksimalnom kraku strijele l = 15 m. Odrediti ugao
nagiba plivajuće dizalice pri punom opterećenju ako je težište na 4, 25 m
iznad dna pontona.
Rješenje
23
L 60 m2
B 10 m2
h 1, 5 m
l 15 m
kg
1000 3
m
Q 50 kN
3, 5 m iz težišta
Ms t MQ Ugao nagiba se može zanemariti, jer je mali ugao.
Ms t V * * g * h * s i n . . . (1) ,
MQ Q * l . . . (2) .
Zapremina tijela:
V L * B * h 60 * 10 * 1, 5 900 m3. . . (3) .
h r . . . ( 4) ,
I
r s . . . (5) ,
V
B * L3 60 * 10 3
Is 5000 m4 . . . (6) .
12 12
5000
r 5, 556 m. . . (7) .
900
h r 5, 556 3, 5 2, 056 m. . . (8) .
I na kraju ugao možemo računati na sljedeći način
Q* l 50 * 10 3
ar cs i n ar cs i n . . . (9) ,
V * g * h * 900 * 1000 * 9, 81 * 2, 056
2, 4 . . . (10) .
24
Oblast 4.10.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 1.
Ulje, gustine 720 kg/m3, protiče kroz otvor prečnika 76 mm, čiji su
koeficijenti brzine i kontrakcije 0,95 i 0,65. Šta će pokazivati manometar ako
je snaga mlaza ulja 5,9 kW?
Rješenje
10 00 kg/ m3
d 76 mm = 0, 076 m
0, 95
0, 65
P 5, 9 kW 5900 W
pm ?
25
Sila koju mlaz ulja proizvodi proticanjem kroz otvor, može se odrediti iz
jednačine o promjeni količine kretanja:
t KZ
v dV v ( v dA) FM Fp. . . (1) .
KP
Projekcija na X osu:
2 d
2
Fx v A v
2
. . . (5) .
4
Snaga mlaza je jednaka:
d 2
P Fx v v 3 . . . (6) .
4
Iz izraza (6) dobija se stvarna brzina mlaza:
4P m
v 3 12, 179 . . . (7) .
d 2
s
Stvarni protok je:
d 2
Q vA v . . . (8) ,
4
m3
Q 0, 0552 . . . (9) .
s
Izgubljena energija po jedinici težine je jednaka:
P
hi . . . (10) ,
gQ
h i 15, 12 m. . . ( 11) .
Bernullijeva jednačina za ravan 0-0 i 1-1 je:
E0 E1 EG Ei . . . (12) ,
p0 v 02 p1 v 12
z0 z 1 hg h i . . . (13) ,
g 2g g 2g
26
p0 p a p m p1 p a
v0 0 v 1 v 0 . . . (14) ,
z 0 2, 75 z1 0
pa p m pa v2 v2
2, 75 h i . . . (15) ,
g g 2g 2g
pm v2
2, 75 (1 ) h i . . . (16) .
g 2g
Gdje je
1 1
2 1 1 0, 108. . . (17) .
0, 95 2
Pokazivanjem manometra se može odrediti iz jednačine (16):
v 2
p m g (1 ) h i 2, 75 . . . (18) ,
2g
p m 146536, 873 Pa. . . (19) ,
Odnosno
p m 146, 6 kPa. . . (20) .
27
Oblast 5.2.1 Isticanje kroz otvore
Zadatak broj 13.
Nacrtati dijagram kontrolne zapremine sa karakterističnim veličinama
pri obračunatom
atmosferskom pritisku i odrediti ukupnu silu kojom voda dejstvuje na branu
prikazanu na slici. Podaci: širina brane B = 10 m; H = 5 m; b = 1 m; ψ =
0,61; Q = 50 m3/s; ρ = 1000kg/m3.
Rješenje
B 10 m
H 5 m
b 1 m
0, 61
m3
Q 50
s
kg
1000
m3
F ?
28
v ( v dA)
A1
v ( v dA)
A2
Fp 1 Fp 2 F. . . (5) .
Projekcija na X osu:
v 12 A1 v 22 A2 p m1 A1 p m2 A2 F. . . (6) .
Gdje je:
A1 BH, A2 Bb. . . (7) ,
Q Q2 Q Q2
v1 v 12 , v 2 v 2
2
. . . (8) ,
A1 A12 A2 A22
H b
p m1 g , p m2 g . . . (9) .
2 2
Ukoliko se izrazi (7),(8) i (9) uvrste u jednačinu (6) može se dobiti ukupna sila
kojom voda dejstvuje na branu, dakle:
F p m1 A1 p m2 A2 v 12 A1 v 22 A2. . . (10) ,
BH2 B 2 b 2 Q2 Q2
F g g . . . (11) ,
2 2 A1 A2
gB 2 1 1
F ( H 2b 2) Q2( ) 846250 N. . . ( 12) .
2 Bb HB
29
Oblast 4.7 Energetski dijagrami
Zadatak broj 3.9
Nacrtati energetski dijagram za slučaj isticanja prikazanog na slici
Rješenje
30
Oblast 12.2.1 Otpor pri malim i umjerenim Reynoldsovim brojevima
Zadatak broj 1.
Odrediti najveću težinu koju može da podnese padobran prečnika 10m, ako
je maximalna dozvoljena brzina padanja 6 m/s. Kinematska viskoznost i gustina
m kg
1, 46 * 10 5 ; 1, 22 ;
s m3
vazduha su:
Rješenje
kg
1, 22
m3
m
v 6
s
d 10 m
m
1, 46 * 10 5
s
1
FD v 2c DA. . . (1) .
2
Rejnoldsov broj računamo na sljedeći način
vd
Re . . . (2) ,
6 * 10
Re 5
41 * 10 5. . . (3) .
1, 46 * 10
Zatim čitamo vrijednost za cD iz zbirke Bukurov, Cvijanović na strani 717 tabela
22.
CD 1, 33. . . ( 4) .
A površinu računamo na sljedeći način
d 2
A . . . (5) ,
4
10 2
A . . . (6) ,
4
A 25 m.2 . . (7) .
Poslije uvrštavanjem u jednačinu (1) dobije se:
1
FD v 2c DA. . . (8) ,
2
FD 0, 5 * 1, 22 * 36 * 1, 33 * 25. . . ( 9) ,
FD 2, 292 N = 2, 3 kN. . . ( 10) .
31
Oblast 5.2.1 Nepokretni elementi sa jednim ulazom i izlazom fluida
Zadatak broj 3.
Kada se pumpa zaustavi (i ne daje otpor strujanju) sila u opruzi je 750
N. Kada pumpa radi, sila se poveća na 2500 N. Koliku snagu pumpa predaje
kg
1000 3
vodi ?. Nivo vode u rezervoaru je stalan. ( m ).
Rješenje
kg
1000
m3
F01 750 N
F02 2500 N
d 0, 13 m
Imamo dva slučaja kada pumpa miruje i kada pumpa radi
a) pumpa miruje
Fv 1 F01. . . (1) ,
Fv 1 v 12 A. . . (2) ,
F01 750 N
A površina je jednaka sljedećem izrazu:
32
d 2
A . . . (3) ,
4
0, 132
A . . . (4) ,
4
A 0, 0132 m.2 . . (5) .
33
v 22
h hp . . . (20) ,
2g
13, 752
2, 9 h p . . . (21) ,
2 * 9, 81
h p 6, 6 m. . . (22) .
34
Oblast 2.6.2 Elementi koji se kreću konstantom brzinom
Zadatak broj 1.
Prava cijev dužine L = 1,2 m zatvorena je na donjem kraju i ispunjena
vodom, nagnuta je za 30◦ u odnosu na vertikalnu osu, i obrće se oko te ose
kroz svoju središnju tačku, ugaonom brzinom ω = 3 rad/s, kao što je
pokazano na slici. Potrebno je nacrtati paraboloid nultog natpritiska i
odrediti pritiske na dnu i srednjoj tački cijevi.
Rješenje
L 1, 2 m
30
r ad
3
s
PMC ?
PMB ?
35
1
dp f mx dx f my dy f mz dz / : . . . (1) ,
dp 2x dx 2y dy g dz . . . (2) .
Integracijom izraza (2) dobija se sljedeće:
2x 2 2 y 2
p g z C. . . (3) .
2 2
36
Oblast 3.3.2 Složeno kretanje > Ubrzanje
Zadatak broj 3.
Rijeka teče sa istoka na zapad po paraleli 60˚ sjeverne širine , brzinom
vrel = 4 km/h. Naći komponente apsolutnog ubrzanja vodenih djelića i
projekciju onih komponentnih ubrzanja koja zavise od brzine toka.
Projekciju odrediti na tangentu odgovarajućeg meridijana. Poluprečnik
Zemlje je R = 6,4 ∙ 106 m.
Rješenje
37
km m
v r el 4 1, 11
h s
R 6, 4 * 10 m6
38
Oblast 2.1 Mjerenje pritiska
Zadatak broj 8.
Usljed hemijske reakcije gas se izdvaja iz retorte A i kreće se kroz
sudove B i C, pune rastvore ( rB = 1,03 i rC = 1,05 ), do zvona s vodom gdje
se skuplja. Odrediti pritiske u sudovima A , B , C i u skupljaču D za date
dimenzije upisane na crtežu (mm). Zanemariti pad pritiska gasa pri
strujanju kroz cevi.
Rješenje
Jednačina za tačke od 0-D:
PM0 g (0, 39 0, 0055) PMD. . . (1) ,
PMD 1000 * 9, 81 * 0, 335. . . (2) ,
PMD 3286 Pa . . . ( 3) ,
PVD 3286 Pa ( podt l a k) . . . ( 4) .
Jednačina za tačke od D-C:
PMD g (0, 39 0, 255) PMC. . . (5) ,
PMC 3286 1000 * 9, 81 * 0, 135. . . (6) ,
PMC 1961 Pa . . . ( 7) ,
PVC 1961 Pa . . . ( 8) .
39
Jednačina za tačke od C-B:
PMC Cg (0, 14 0, 04) PMB. . . (9) ,
PMB 1961 1050 * 9, 81 * 0, 1. . . (10) ,
PMB 931 Pa . . . ( 11) ,
PVB 931 Pa . . . ( 12) .
Jednačina za tačke od B-A:
PMB Bg (0, 13 0, 03) PMA. . . (13) ,
PMA 931 1030 * 9, 81 * 0, 1. . . (14) ,
PMA 79 Pa . . . (15) ,
PPA 79 Pa ( pr e t l a k) . . . (16) .
Rješenje
40
1v g 1v a v g / : v . . . (1) ,
1a g ( 1) . . . (2) ,
1
a g( ) . . . (3) ,
1
a g( 1) . . . ( 4) ,
1
a g ( a ) . . . (5) .
1
b) sud se kreće vertikalno naviše ili naniže sa konstantim ubrzanjem
a – ubrzanje tijela
ao – ubrzanje suda vertiklano naviše ili naniže konstanim ubrzanjem
41
rc – ubrzanjeusljed obrtanja oko vertikalne ose konstanim ugaonim
ubrzanjem omega.
a r 1v v 2r 1 v 2r / : v . . . (10) ,
a r 1 2r ( 1) . . . (11) ,
1
a r 2r ( ) . . . (12) ,
1
ar 2r (1 ) . . . (13) .
1
1v g v a z 1 v g / : v . . . (14) ,
a z 1 g ( 1) . . . (15) ,
az g (1 ) . . . (1 6) .
1
Rješenje
u 0
y h 2 p y y
vy v0 (1 )
h 2 L h h
w 0
y h 2 p y y
vy v0 (1 ) . . . (1) ,
h 2v 0 L h h
A protok imamo kao:
Q v y dA. . . (2) ,
h
Q v
0
y dy . . . (3) ,
42
Zatim uvršavanjem izraza brzine (1) u izraz protoka (3) dobijamo sljedeće:
h
y h 2 p y y
Q 0 0 h 2v 0 L h (1 h ) d y . . . (4) .
v
43
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 14.
Ako se za betonski zid 50 m dugačak veže konzola ABCD koliku će dopunsku
silu ( veličina i pravac ) trpeti osnovni betonski zid. Gustina betona je
kg
3000
m3
Rješenje
Zadatak ćemo podijeliti na dva dijela.
a)
44
kg
1000
m3
Površina dijela se računa na sljedeći način:
A 50 * 3, 9 195 m.2 . . (1)
A izraz za silu možemo napisati kao:
Fha gh c A. . . (2) ,
Fha 1000 * 9, 81 * 1, 9 5 * 195. . . (3) ,
Fha 3730252, 5 N = 3, 73 MN. . . ( 4) .
b)
45
1 2
Vb ( 4. 53 3 ) * 50. . . (6) ,
4
Vb 321, 57 m3. . . (7) .
1
V ' (3. 9 32 ) * 5 0. . . (8) ,
4
V ' 231, 57 m3. . . (9) .
Poslije uvrštavanjem zapremine u izraz za silu dobijamo sljedeće:
FG b gv b. . . (10) ,
FG 30 00 * 9, 81 * 32 1, 57. . . (11) ,
FG 9, 464 MN. . . ( 12) .
Također i za silu Fu:
Fu gv ' . . . (13) ,
Fu 1000 * 9, 81 * 231, 57. . . (14) ,
FG 2, 272 MN. . . ( 15) .
I na kraju tražena sila:
Fz b Fu FG. . . (16) ,
Fz b 7, 192 MN. . . (17) .
Fx 0. . . (18) ,
Fz Fz b 7, 192 MN. . . (20) .
46
Rješenje
m
u 6
s
d 80 mm = 0, 08 m
m
v o 10
s
kg
10 00 3
m
Površina
d 2
A . . . (1) ,
4
A 5, 024 * 10 3 m.2 . . (2) .
Qr – redukovan protok se određuje uočavanjem položaja mlaza u odnosu na
lopaticu. Lopatica u jednici vremena dt nosi sa sobom dio mlaza,
Av 0dt i to
dio
A( v 0 u) dt .
Ide plus jer lopatica ne izmiče mlazu (ide mu u susret).
Površina presjeka mlaza A ostaje ista na cijeloj površini lopatice.
Zapremina mlaza koji ostaje na lopatici u jedinici vremena dt je:
Qr A( v 0 u) dt . . . (3) ,
Qr A( v 0 u) . . . (4) .
Q Q v o A i to se
Ako se sa o označi protok fluid na izlazu iz mlaznika o
zamijeni u jednačini (4) slijedi da je:
47
v0 u
Qr Qo ( ) . . . (5) ,
v0
10 6
Qr 50, 24 * 10 3( ) . . . (6) ,
10
m3
Qr 80, 384 * 10 3 . . . (7) .
s
Jednačina o promjeni količine kretanja:
m
v 1 v 2 v 0 u 16 . . . (8) .
s
Horizontalna sila:
Fx Qr ( v 2 s i n 60 v 1) . . . (9) ,
Fx 80, 834 * 1000 * 10 3( 29, 84) . . . (10) ,
Fx 2398, 66 N. . . ( 11) .
Vertikalna sila:
Fy Qr v 2 s i n 60. . . (12) ,
Fy 643, 07 N. . . ( 13) .
48
Zadatak broj 5.
Za ravansko strujanje nestišljivog fluida, određenom potencijalom
ax+ by
brzine φ (x,y) = 2 2 , naći strujnu funkciju, kompleksni potencijal i
x +y
kompleksnu brzinu za granični uslov W(a + ib) = 1, i skicirati strujnu sliku.
Rješenje
Potencijal brzine u polarnim koordinatama je:
a b
( r , O) c os O s i n O. . . (1) .
r r
Radijalna i kružna komponenta brzine su:
1 a b
vr 2 c os O 2 s i n O. . . (2) ,
r r O r r
1 a b
vO 2 s i n O 2 c os O. . . (3) .
r O r r r
Jednačina za strujnu funkciju se određuje korištenjem jednačina za
radijalnu brzinu:
a b
r v r c os O s i n O. . . ( 4) ,
O r r
a b
c os OdO s i n OdO. . . (5) ,
r r
a b
si n O c os O C. . . (6) .
r r
U Dekartovim koordinatama:
bx ay
( x, y ) 2 C. . . (7) .
x y2
Jednačina za kompleksni potencijal je:
W( x , y ) ( x , y ) i ( x , y ) . . . (8) ,
ax by bx ay
W( x , y ) i c. . . (9) ,
x y
2 2
x2 y2
x ( a i b) i y ( a i b)
W( x , y ) C. . . (10) ,
(x i y) (x i y)
a ib
W( z ) C. . . (11) .
z
Iz graničnog uslova se određuje integraciona konstanta:
W( a i b) 1, s l i j e di C=0. . . (12) ,
a ib
W( z ) C. . . (13) .
z
Kompleksna brzina je:
dW( z ) a ib
v ( 2
) ( a i b) z 2. . . (14) .
dz z
49
Jednačina za ekvipotencijalne linije je
Za
0 c ons t se dobije
0 ( x 2 y 2) ax by . . . (15) ,
a b
x2 y2 x y 0. . . (16) .
0 0
Ekvipotencijalne linije predstavljaju familiju krugova sa centrom na pravoj
b
y x
a
Jednačina za strujne linije je
0 c ons t se dobije
b a
x2 y2 x y 0. . . (17) .
0 0
Strujne linije predstavljaju familiju krugova sa centrom na pravoj
a b
y x, y x
b koja je normalna na pravu a u koordinatnom početku.
Nulte strujnice se dobiju kada se jednačina za strujnu funkciju izjednači sa
nulom:
( x, y ) 0 .
50
Oblast 2.4 Plivanje
Zadatak broj 6.
Šuplje kupasto tijelo zagnjureno je silom F u vodu prema pokazanoj
slici. Navesti jednačine iz kojih se može odrediti h. Zanemariti težinu tijela i
debljinu njegovih zidova. Razmotriti fizički smisao svih pretpostavki koje bi
trebalo usvojiti za dobijanje aproksimativnog rješenja.
Rješenje
51
Iz jednakosti sličnosti uglova, dobija se:
H H h
t g . . . (6) ,
R r
H h
r R . . . (7) ,
H
Gdje je
D
R . . . (8) .
2
Ukoliko se izraz (7) uvrsti u jednačinu (5):
R2 2 ( H h)
2
V H R 2
( H h) . . . (9) ,
3 H 3
R2 2 ( H h)
3
V H R . . . (10) .
3 3H2
Ako se izraz (10) uvrsti u jednačinu (4), sila uzgona je:
R2 ( H h) 3
Fu v g H R2 . . . (11) .
3 3H2
Izjednačavanjem sile uzgona sa silom F, dobija se:
R2 ( H h) 3
v g H R2 F. . . (12) ,
3 3H2
R2
( H h) 3
F
H R2 . . . (13) ,
3 3H 2
v g
( H h) 3 R2 F
R2 H . . . (14) ,
3H 2
3 v g
3F
( H h) 3 H3 . . . (15) ,
v gR2
3F
H h 3 H3 . . . (16) .
v gR2
Ako se izraz (8) uvrsti u jednačinu (16), dobija se izraz za određivanje dubine
uranjanja tijela:
3F
h H 3 H3 . . . (17) .
v gR2
52
Oblast 4.5 Gubitak trenja u cijevima
Zadatak broj 1.
Za koliko se povećava izgubljena energija zbog trenja, pri laminarnom i
turbulentnom strujanju zadatkog protoka tečnosti kroz cijev pravougaonog
presjeka axb pri a/b=3 u odnosu na laminarno i turbulentno strujanje istog
protoka kroz cijev kvadratnog presjeka iste površine. Dužina cijevi i
apsolutna hrapavost su u oba slučaja iste.
Rješenje
a b
a
3
b
p
?
p
a
4a
4ab 3 a
Dh
a b a
a
3
Pad pritiska je dat izrazom:
l v2
p . . . (1) .
Dh 2
Izjednačavanjem površina poprečnih presjeka dobije se:
53
2a 2b (2a) 2. . . (2) .
Dh 2 4ab. . . (3) ,
Dh 2 ab. . . ( 4) ,
a
b . . . (5) ,
3
a 1 3
Dh 2 a 2a . . . (6) ,
3 3 3
2
Dh a 3. . . (7) .
3
Hidraulički prečnik (veza između pravougaonog i kvadratnog presjeka)
Laminarno strujanje:
Za laminarni režim strujanja važi sljedeće:
68, 44
. . . (8) .
Re
Gdje je
vD
Re . . . (9)
A A
Pošto je , također važi i sljedeće:
v v v . . . (16) .
Odnos padova prisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za
laminarno strujanje je:
l v2 68, 44
p Dh 2 D Re Dh R D
h e h . . . (11) ,
p l am l v 2
Dh 68, 44 Dh Re Dh
Dh 2 Re
v Dh 2 a 3
2
p
Dh Dh 3 4
v Dh Dh 4ab . . . (12) ,
p l am Dh 3
a b
p
1, 33. . . (13) .
p l am
Turbulentno strujanje:
Za turbulentni režim strujanja važi da je koeficijent trenja:
0, 25
e
0, 11 . . . (14) .
Dh
Također važi da je:
e e e . . . (15) .
54
Odnos padova pritisaka pri pravuogaonom i kvadratnom presjeku za
turbulentno strujanje je:
0, 25
l v2 e
0, 11
p Dh 2 D Dh Dh
h . . . (16) ,
p t ur l v 2
Dh e
0, 25
Dh
0, 11
Dh 2
Dh
1, 25 1, 25
0, 25 1, 25 2 a 3 2 a 3
p D Dh D
h h 3 3 . . . ( 17) ,
p t ur Dh Dh Dh 4ab a
a b
p 2
1, 25
3 . . . (18) ,
p t ur 3
p
1, 197. . . (19) .
p
t ur
55
Oblast 11.2 Dimenzijske analize
Zadatak broj 10.
Odrediti izraz za vučnu silu broda ako se pretpostavi da zavisi od
dinamičke viskoznosti , gustine , brzine fluida v, dužine broda l i
gravitacije g.
Rješenje
Izraz je dat na sljedeći način:
f (, , v , l , g, F) 0. . . (1) .
1 gv x 1 y 1l z 1. . . (2) ,
2 gv x 2 y 2l z 2. . . (3) ,
3 gv x 3 y 3l z 3. . . ( 4) .
Jedinice u SI sistemu:
v s i ms 1 LT 1 . . . (5) ,
s i k gm3 ML3 . . . (6) ,
l s i m L . . . (7) ,
g s i ms 2 LT 2 . . . (8) ,
N k gm
s i Pas 2 s 2 2 s k gm1s 1 ML1T 1 . . . (9) ,
m s m
k gm
Fs i N 2
k gms 2 MLT 2 . . . (10) .
s
1
56
x1 y1
1 M0 L0T 0 LT 2 LT 1 ML3 L 1
z
M : 0 y1
L : 0 1 x 1 3y 1 z 1 z 1 3y 1 1 x 1
z1 1
T : 0 2 x 1
x 1 2
2
x2 y2
2 M0 L0T 0 ML1T 1 LT 1 ML3 L 2
z
M : 0 1 y2
y 2 1
L : 0 1 x 2 3 y 2 z 2 z 2 3 y 2 1 x 2
z 2 1
T : 0 1 x 2
x 2 1
3
x3 y3
3 M0 L0T 0 MLT 2 LT 1 ML3 L 3
z
M : 0 1 y3
y 3 1
L : 0 1 x 3 3y 3 z 3 z 3 3y 3 1 x 3
z 3 2
T : 0 2 x 3
x 3 2
1 2 3
Zatim možemo da dođemo do , , :
gl
1 gv 2 0l 1 2 . . . (11) ,
v
2 v 1 1l 1 1 . . . (12) ,
v l
F
3 Fv 2 1l 2 1 2 2 . . . (13) ,
v l
( 1, 2, 3) 0. . . (14) ,
gl F
( 2 , , 2 2 ) 0. . . (15) .
v v l v l
57
gl gl
F v 2 l 2f 1( , ) v 2 l 2f 1 ( 2 , ) . . . (16) ,
v 2
v l v vl
gl
F v 2 l 2f 1( 2 , Re ) . . . (17) .
v
gl
v2
A uzimajući u obzir da je ustvari fraudov broj dobijamo traženo rješenje:
F v 2 l 2f 1( Fr , Re ) . . . (18) .
Rješenje
W( z ) ( a i b) z 2
W( x , y ) ( a i b) ( x i y ) 2
58
W( z )
v 2( a i b) z . . . (1) ,
z
v v x i v y 2az 2bz i . . . (3) ,
vx 2az ; v y 2bz i ;
v 2az 2bz i 2a( x i y ) 2bi ( x i y ) 2ax 2ay i 2by i 2by . . . (4) ,
v 2ax 2by i (2ay 2bx ) . . . (5) ,
vx 2ax 2by ; v y 2ay 2bx ;
2ax 2
vx v x dx (2ax 2by ) dx 2by x y . . . (6) ,
y 2
ax 2 2by x y . . . (7) ,
2by ' y v y 2ay 2bx . . . (8) ,
y
' y 2ay 4 bx . . . (9) ,
2ay 2
y (2ay 4 by ) dy 2
4 bx y C. . . (10) ,
y ay 2 4 bx y C0. . . (11) .
j e r j e W(0) 0 C 0
A(0, 3) ; B(2, 3) ;
Uslov da protok kroz konturu umeđenu u tačkama bude
jednak nuli
( x , y ) ax 2 2by x ay 2 4 by x ax 2 ay 2 2bx y . . . (12) .
W( x , y ) ( x , y ) i ( x , y ) . . . (13) ,
i ( x , y ) W( x , y ) ( x , y ) . . . (14) ,
i ( x , y ) ( a i b) ( x i y ) 2 ax 2 ay 2 2bx y . . . (15) ,
i ( x , y ) ( a i b) ( x 2 2x i y y 2) ax 2 ay 2 2bx y . . . (16) ,
i ( x , y ) ax 2 2ax y i ay 2 bx 2i 2bx y by 2i ax 2 ay 2 2bx y . . . (17) ,
i ( x , y ) i (2ax y bx 2 by 2) 4 bx y 2ay 2. . . (18) ,
( x , y ) 2ax y b( x 2 y 2) . . . (19) .
a)
( x, y ) A(0, 3) ; B(2, 3) ;
omeđenu tačkama pri čemu kroz konturu mora
biti jednak 0.
qv 0
q v B A 0. . . (20) ,
x 0 x 2
A B
y 3 y 3
59
B(2, 3) 4 3a b( 4 3) 4 3a b. . . (21) ,
A(0, 3) 2 3a 0 b(0 3) 3 b. . . (22) .
B A 0. . . (23) ,
4 3a b 3 b 0. . . (24) ,
a 3
. . . (25) .
b 3
b)
a 3
b 3
za odnos odrediti nulte strujnice i nacrtati ili skicirati strujnu sliku
sa naznačenim smjernom strujanja:
( x , y ) 2ax y b( x 2 y 2)
( x , y ) 0. . . (26) ,
2ax y b( x 2 y 2) 0/ : b. . . (27) ,
a
2 x y x 2 y 2 0. . . (28) ,
b
3
2 x y x 2 y 2 0/ : x 2. . . (29) ,
3
2
y 2 3 y 1 0. . . (30) ,
x 3 x
Uzimamo smjenu gdje je y/x=t i dobijamo kvadratnu jednačinu sa sljedećim
rješenjima:
2 3
t 2
t 1 0. . . (31) ,
3
3
t1 ,
3
t2 3.
1 30 , 2 120 60 .
Iz rješenja možemo da izvučemo uglove
y 3
t g . . . (32) ,
x 3
1 30 .
y
t g 3. . . (33) ,
x
2 60 .
60
Zatim skiciramo sliku:
61
Rješenje
H 3 m
h 2 m
b 1, 6 m
c 1, 8 m
1 2 60
62
P gz c A. . . (1) .
1
z c H h c os 30 . . . (2) .
3
bh
A . . . (3) .
2
63
Oblast 11.1 Teorija sličnosti
Zadatak broj 7.
Avion je građen za let na velikim visinama gdje su gustina i viskoznost
vazduha 0,2 i 0,8 od onih odgovarajućih na morskom nivou.
Prije izrade prototipa ispitivanja su vršena na modelu 1:50 u vazdušnom
tunelu sa komprimovanim vazduhom pritiska 20 at. Odrediti potrebnu
brzinu vazduha u tunelu za dinamičku sličnost između modela ispitivanog u
tunelu sa komprimovanim vazduhom na morskom nivou i odgovarajućeg
aviona pri letu brzinom 660 km/h na velikoj visini? Pretpostaviti da
viskoznost ne zavisi od pritiska.
Rješenje
v m LT 1
s
Pa ML1T 2
p
a b Lc 1. . . (1) ,
a b
L2T 1 ML3 L M0 L0T 0. . . (2) ,
c
Mb M0 b 0. . . (3) ,
L2 b L3 b Lc L0 2a 3 b c 0. . . ( 4) ,
T a T 0 a 0. . . (5) .
0 1 0
2 3 1 0 Di me nz i j s ki ne z a vi s a n s ku p
1 0 0
64
1 x 1 y 1 Lz 1v 1
x1 y1
M0 L0T 0 L2T 1 ML3 L 1 LT 1
z
M : 0 y1
L : 2x 1 3 y 1 z 1 1 0 z 1 1
T : 0 1 x 1
x 1 1
vL
1 Re Re p Re m
2 x 2 y 2 Lz 2 p 1
x2 y2
ML3 L 2 ML1T 2
z
M0 L0T 0 L2T 1
M : 0 y2 1 y 2 1
L : 2x 2 3 y 2 z 2 1 0 z1 2
T : 0 1 x 2
x 2 2
2
L2 p L p p
2 p c ons t m
2 m
p p
m... (6) ,
m
p p m p 20
m m m 20 . . . (7) .
m p 1
v L v L
Re p Re m p p m m . . . (8) ,
p m
vp L 0, 8 1 0, 8
p m . . . (9) ,
vm m L p m 50 50 m
p
p 20
p m p m 100. . . (10) ,
m m p m p 0, 2
m
p 0, 8
100 1, 6. . . (11) ,
m 50
660 km m
m p 412, 5 114, 5 . . . (12) .
1, 6 1, 6 h s
65
Oblast 4.3 Glavni problemi, oblici sa gubicima
Zadatak broj 1.
Na jednoj vertikalnoj dionici kroz koju teče voda postavljeni su
manometri A i B, gdje su prečnici cijevi 152 mm i 76 mm. Tačka B je 2,45
ispod A i kada je protok kroz cijev Q = 21 l/s , pritisak u B je za 0,12 at veći
od pritiska u A.
Ako se pretpostavi da se gubici u cijevi između presjeka A i B mogu izraziti
kao vA2/2 , gdje je vA srednja brzina vode u presjeku A,treba odrediti
koeficijent gubitaka . Ako se manometri u A i B zamijene sa cijevima
napunjenim vodom i priključenim za U-manometar u kojem se nalazi živa,
izračunati razliku nivoa žive h.
Rješenje:
66
Ukupni gubici u cijevi između zadanih presjeka su
v 2
gh G c A . . . (2) .
2
Brzine v A ; v B mogu se odrediti iz izraza za protok
d 2 A d2
Q vA v B B . . . (3) ,
4 4
4Q
vA 2 . . . (4) ,
d A
4Q
vB 2 . . . (5) .
d B
Jednačina održanja energije Bernullijeva jednačina, definisana za presjeke
A-A i B-B u odnosu na referentnu ravan R-R postavljenu u presjeku B-B
glasi
E A EB EG. . . (6) ,
pA v 2 pB v 2
EA A A z A; EB B B z B,
g 2g g 2g
2 2
pA v p vB
A A z A B B z B EG. . . (7) .
g 2g g 2g
67
8Q2 p 8Q2 8Q2
gH c . . . (10) ,
d A4 2 d B4 2 d A 4 2
8Q2 1 1 p 8Q2
gH c . . . (11) ,
2 d A4 d B4 d A 4 2
1 1 d 4 2 p
c d A4 4 4 A 2 gH . . . (12) ,
dA dB 8Q
2 p 1
c 1 d A4 2 gH . . . (13) ,
8Q d B4
4 2 9, 81 * 2, 45 0, 12 * 98100 1
c 1 0, 152 2 4
. . . (14) ,
8 * 0, 021 1000 0, 076
c 3, 31. . . (15) .
Ako se manometri u presjecima A-A i B-B zamijene sa cijevima napunjenim
vodom i priključenim na U-manometar u kojem se nalazi živa, razlika nivoa
žive h može se odrediti iz osnovne jednačine hidrostatike za donji nivo
razdvajanja tečnosti u U-manometru, kako slijedi:
p B gh 1 ž gh p A g ( h 1 H h) . . . (16) ,
p A p gh 1 ž gh p A gH gh gh 1. . . (17) ,
p ž gh gH gh. . . (18) ,
p gH gh( ž ) . . . (19) ,
p gH
h . . . (20) ,
g ( ž )
0, 12 * 98100 1000 * 9, 81 * 2, 45
h . . . (21) ,
9, 81(1000 13600)
h 0, 099 m. . . ( 22) .
68
Oblast 2.3 Pritisak tečnosti na krive površine
Zadatak broj 4.
Ako se prikazani bestežinski dio cilindra nalazi u ravnoteži naći odnos
gustina tečnosti koje se nalaze lijevo i desno od cilindra. Veza cilindra i
pregradnog zida u tački 0 je zglobna.
Rješenje
Sile koje djeluju na karakteristične površine dijela cilindra prikazane su na
slici a to su horizontalna i vertikalna komponenta sile pritiska tečnosti lijevo
od cilinda i horizontalna komponenta sile pritiska tečnosti desno od cilindra.
69
Za slučaj ravnoteže, moment tih sila za osu prolazi kroz tačku O mora biti
jednak nuli:
M o 0,
4R
Fh 2C2O Fh 1 y C1 y O Fh 1z 0. . . (1) .
3
Projekcija zakrivljene površine cilinda na vertikalnu ravan ima veličinu:
A1 y A2 A RL. . . (2) .
70
R2 1
Fh 1 z 1gV 1g L 1gR2 L. . . (8) .
4 4
CO
Udaljenost 2 iznosi
R R R R
C2O e . . . (9) .
2 2 6 3
Uvrštavanjem navedenih izraza u jednačinu za sumu momenata ona dobija
oblik:
1 gR2 L 1 gR2 L R 1 gR2 L 4 R 0. . . (10) ,
2 1 1
2 2 3 4 3
1 1
gR3 L( 2 1) 1gR3 L 0. . . (11) ,
6 3
1 1
( 2 1) 1 0. . . (12) ,
6 3
2 1 2 1 0. . . (13) ,
2 3 1 0. . . (14) ,
2 3 1. . . (15) .
71
Rješenje
HT 90 m VS
p 1 m 60 m VS
3v 12
hg 1 2
2g
2v 22
hg 3 h
2g
Q ?
p3m ?
a) Bernullijeva jednačina za ravn 1 i 5 je:
E1 E5 EG ET. . . (1) .
p1 v 12 p5 v 52
z1 z 5 h g 1 2 h g 3 h h t . . . (2) ,
g 2g g 2g
3v 12
p 1 p a p 1 m; p 5 p a; h g 1 2
2g
2v 22
v 1 0; v 5 0; h g 3 h . . . (3) ,
2g
z 1 85; z 5 50; h t HT
p a p1 m v 2 p v 2 3v 12 3v 22
1 85 a 5 50 HT. . . (4) ,
g 2g g 2g 2g 2g
p1 m v 2 3v 12 v 2
1 85 50 2 2 HT. . . (5) ,
g 2g 2g 2g
2 2
v 2v 1 p
2 2 1 m 85 50 HT. . . (6) ,
2g 2g g
p
v 12 v 22 1 m (85 50 HT ) g. . . (7) .
Pošto je:
72
Q 4Q 16Q2
v1 2 v1
2
A1 d1 d 1 4 2
. . . (8) .
Q 4Q 16Q2
v2 2 v2
2
A2 d2 d 24 2
73
R-R - referentna ravan,
PL – pijezometarska ravan,
LE – linija energije,
DRPP – dijagram rasporeda relativnog pritiska.
74