Napomena za učenje: Za ovaj uvodni modul potrebno je približno jedan sat učenja.

Modul 1: Uvod u intelektualno vlasništvo

Što je intelektualno vlasništvo?

Možda već u određenoj mjeri znate odgovor na ovo pitanje. Znamo da je izumitelj stroja, autor knjige
ili pisac glazbe na neki način obično 'vlasnik' svojega djela. Iz toga vlasništva slijede određene
posljedice i vjerojatno ste postali svjesni činjenice da ne možemo samo kopirati ili kupiti kopiju
njihovih djela, ne uzevši u obzir njihova prava. Isto tako, prirodno se nameće da su izvorni industrijski
dizajn namještaja, tapeta i slično vlasništvo neke osobe ili tvrtke.

Svaki puta kada kupimo takve 'zaštićene' proizvode, dio onoga što platimo vraća se vlasnicima, kao
naknada za vrijeme, novac, napore i ideje koje su uložili u stvaranje djela. Tijekom godina to je dovelo
do razvoja industrija, poput glazbene industrije, koje se razvijaju diljem svijeta i potiču nove talente da
proizvode sve više izvornih ideja i predmeta.

Sljedeća tablica navodi neke stvari koje imaju pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva prema
nacionalnim zakonima o intelektualnom vlasništvu i/ili različitim međunarodnim ugovorima:

Diskovi Dizajn predmeta Oznake zemljopisnog podrijetla nekih

vrsta proizvoda
Izvedbe Slike Nazivi tvrtki
Emitiranja Logo/znakovi tvrtke Industrijski procesi
Video Žigovi Kemijske formule
Računalne igre Integrirani krugovi Materijali
Računalni programi Izumi Parfemi

Počnimo sa više službenom definicijom intelektualnog vlasništva, tako da stvorimo čvrst temelj za
daljnja tumačenja različitih vrsta intelektualnog vlasništva, a potom sa relevantnim međunarodnim
ugovorima koji to uređuju. Najbolje je početi s razmatranjem značenja riječi vlasništvo.

Temeljno obilježje većine oblika vlasništva je da ga vlasnik određenog dobra slobodno koristi kako
želi, pod uvjetom da takvo korištenje nije protivno zakonu, kao i da isključi druge iz korištenja
njegova objekta vlasništva.

Izraz “intelektualno vlasništvo” namijenjen je za oblike vlasništva koji proizlaze iz stvaralaštva

ljudskog uma, intelekta. Zanimljivo da izraz intelektualno vlasništvo u Konvenciji o osnivanju
Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, ili “WIPO” nema više formalnu definiciju.
Države koje su izradile Konvenciju ponudile su izbor obuhvatnog popisa prava koja se odnose na:

“Književna, umjetnička i znanstvena djela; izvedbe umjetnika izvođača, zvučne zapise i

emitiranja; izume na svim područjima ljudske djelatnosti; znanstvena otkrića; industrijski
dizajn; žigove, uslužne žigove, komercijalne nazive i oznake podrijetla; zaštitu protiv
nepoštenog tržišnog natjecanja; i “sva druga prava koja su rezultat intelektualne
djelatnosti na industrijskim, znanstvenim, književnim ili umjetničkim poljima.”

1
 (Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, potpisana u
Stockholmu, 14. srpnja 1967.; članak 2, stavak viii.)

Iz različitih administrativnih i povijesnih razloga, intelektualno se vlasništvo obrađuje pod sljedećim

glavnim naslovima:

1) Književna, umjetnička i znanstvena djela, na pr. knjige. Zaštitu toga vlasništva uređuju
propisi* o autorskom pravu.

2) Izvedbe, emitiranja, npr. koncerti. Zaštitu toga vlasništva uređuju propisi o pravima srodnim
autorskom pravu.

3) Izumi, npr. novi oblik mlaznog motora. Zaštita izuma obuhvaćena je propisima o patentima.

4) Industrijski dizajn, npr. oblik boce za bezalkoholna pića. Industrijski dizajn se može zaštititi
prema posebnim propisima , ili onima o industrijskom vlasništvu ili o autorskom pravu.

5) Žigovi, uslužni žigovi i komercijalni nazivi i oznake podrijetla, npr. logo ili nazivi proizvoda
jedinstvenog zemljopisnog podrijetla, kao što je Champagne (šampanjac). Zaštita je obično
moguća prema različitim zakonima. U ovom tečaju propisi su obuhvaćeni u modulu o žigu.

6) Zaštita od nepoštenog tržišnog natjecanja, npr. lažni navodi protiv konkurencije ili imitiranje
konkurencije s ciljem zavaravanja potrošača. To je tema koja se obrađuje u mnogim modulima
ovoga tečaja, a predmet je i zasebnoga modula.

*
   Izraz “propisi” obuhvaća nacionalne zakone i međunarodne sporazume: ugovore, konvencije i slične međuvladine

instrumente. Ugovori mogu imati poseban tretman unutar različitih nacionalnih vlada.

2
 Pitanja za samoprocjenu (PSP)
PSP 1: Za svaki sljedeći primjer intelektualnog vlasništva (IV) navedite područje prava IV-a
koje bi bilo najprikladnije za njihovu zaštitu:

1) Tvrtka želi osigurati da nitko drugi ne može koristiti njihov logo.

2) Pjevačica želi dodijeliti prava za umnožavanje videa sa njenog koncerta.

3) Novi način obrade mlijeka, tako da su sirevi izrađeni od tog mlijeka bezmasni.

4) Tvrtka je odlučila uložiti u ambalažu, koja ima osobita obilježja, te želi osigurati
da ima isključivu upotrebu

5) Tvrtka je odlučila uzeti logo istoga oblika kao i u konkurencije, ali razičite boje.

Upišite ovdje svoj odgovor:

3
Ne brinite ako niste ispravno odgovorili na sva pitanja, u preostalom dijelu tečaja svako ćemo
područje obrađivati posebno i objasniti njegova načela.

Dva su načela zajednička svim područjima:

• Stvaratelji intelektualnog vlasništva mogu steći prava kao rezultat svoga djela.
• Prava na to djelo mogu se ustupiti ili licencirati drugima.

Zašto su važna prava intelektualnog vlasništva?

Prvi je razlog da je pravedno i primjereno da osoba koja je uložila rad i napor u intelektualnu
tvorevinu ima određenih koristi kao rezultat svojih nastojanja. Drugi je razlog da se davanjem zaštite
intelektualnom vlasništvu potiču mnoga od tih nastojanja, a industrije, koje se temelje na takvom
djelovanju, mogu se razvijati, budući da ljudi vide da takav rad donosi financijsku dobit.

Primjer za drugo navedeni razlog nalazi se u slučaju svjetske farmaceutske industrije. Dugogodišnja
ulaganja, troškovi istraživanja i razvoja (vrijeme provedeno u laboratoriju na stvaranju, ispitivanju,
postupci dobivanja odobrenja od strane vlade ili agencije), a dosežu stotine milijuna funta sterlinga (ili
jena, randa, lira, dolara), mogu biti potrebna prije nego novi lijek dođe na tržište. Bez prava IV-a na
isključenje konkurencije, da ne izradi takav novi lijek, farmaceutska tvrtka koja stvara takav novi spoj
ne bi imala poticaja da troši naprijed navedeno vrijeme i napore za razvoj svojeg lijeka.

Bez patentne zaštite takva bi se tvrtka suočila s gospodarskim gubicima koji bi proizlazili iz slobodnog
postupanja njihove konkurencije. Isto tako, bez zaštite žiga ta tvrtka ne bi mogla izgraditi tzv. brand
loyalty (odanost brendu/žigu), koja bi očekivano trajala godinama poslije zaštite dodijeljene patentom.

Bez zaštite prema zakonima i ugovorima IV-a takve farmaceutske tvrtke jednostavno ne bi mogle
ulagati napore u eksperiment u traženju novog zdravstvenog proizvoda. Kao što vidite iz tog kratkog
primjera, bez zaštite koja je gore opisana, svijet bi doslovno bio slabijeg zdravlja nego što je danas.

Prava intelektualnog vlasništva mogu također pomoći pri proširenju zaštite na stvari kao što su
nepisani i nesnimljeni kulturni izričaji u mnogim zemljama u razvoju, opće poznati kao folklor. S
takvom zaštitom oni se mogu iskorištavati u korist zemlje podrijetla i izvornih kultura.

Razlozi koje države imaju pri donošenju nacionalnog zakonodavstva i pristupanju kao
potpisnica regionalnim i/ili međunarodnim ugovorima koji uređuju prava intelektualnog
vlasništva, uključuju:
• davanje poticaja različitim stvaralačkim umnim nastojanjima pružanjem zaštite;
• davanje službenog priznanja stvarateljima;
• stvaranje baza vitalnih podataka;
• pogodovanje rastu domaće industrije i razvoju kulture, te međunarodne trgovine, putem
ugovora koji pružaju višestranu zaštitu.

U nastavku tečaja obradit ćemo redom sva prethodno navedena područja IV-a.