Online Suradnja

Online suradnja
F500
priručnik za polaznike © 2015 Srce

Ovaj priručnik izradio je autorski tim u sastavu:
Autor: Tomislav Stanković

Recenzentica: Jasmina Plavac
Urednik: Kruno Golubić
Lektorica: dr. sc. Jasna Novak Milić
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilišni računski centar
Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb
edu@srce.hr
ISBN 978-953-7138-65-3 (meki uvez)

ISBN 978-953-7138-66-0 (PDF)
Verzija priručnika: F500-20151210
Ovo djelo dano je na korištenje pod licencom Creative Commons

Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna.
Licenca je dostupna na stranici:
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.
Sadržaj
Uvod. .................................................................................................................................... 1
1. Ključni pojmovi........................................................................................................... 3
1.1. Što je ICT? ................................................................................................................... 3
1.2. Glavne vrste usluga podrške online suradnji ................................................................ 4
1.3. Ključne karakteristike online kolaborativnih alata .......................................................... 5
1.4. Prednosti korištenja online suradničkih alata ................................................................ 6
1.5. Rizici povezani s korištenjem alata za online suradnju ................................................. 7
1.6. Važnost intelektualnog vlasništva ................................................................................. 9
1.7. Pitanja za ponavljanje: Ključni pojmovi ........................................................................10
2. Uvod u računalstvo u oblaku....................................................................................11
2.1. Kako računalstvo u oblaku olakšava online suradnju ...................................................11
2.2. Prednosti računalstva u oblaku za korisnike ................................................................12
2.3. Rizici povezani s korištenjem računalstva u oblaku .....................................................13
2.4. Pitanja za ponavljanje: Uvod u računalstvo u oblaku ...................................................14
3. Priprema za online suradnju.....................................................................................15
3.1. Potreba za instalacijom dodatnih aplikacija .................................................................15
3.2. Potrebna hardverska oprema za online suradnju ........................................................16
3.3. Moguća ograničenja vatrozida .....................................................................................19
3.4. Preuzimanje softvera potrebnog za online suradnju ....................................................20
3.5. Rad s korisničkim računom .........................................................................................22
3.6. Vježba: Preuzimanje softvera i upravljanje računom ...................................................24
4. Online pohrana podataka i upravljanje datotekama ...............................................27
4.1. Što je online pohrana podatka? ...................................................................................27
4.2. Ograničenja prilikom korištenja online pohrane podatka ..............................................28
4.3. Upravljanje datotekama ...............................................................................................29
4.4. Uporaba web-aplikacija ...............................................................................................36
4.5. Automatsko ažuriranje datoteka ..................................................................................37
4.6. Online upravljanje datotekama ....................................................................................38
4.7. Dijeljenje datoteka i ograničenje pristupa ....................................................................40
4.8. Prikaz i vraćanje prethodne inačice dokumenta ...........................................................44
4.9. Vježba: Upravljanje dokumentima ...............................................................................46
5. Online kalendar .........................................................................................................47
5.1. Uređivanje i dijeljenje kalendara ..................................................................................48
5.2. Prikazivanje i skrivanje kalendara ................................................................................50
5.3. Korištenje dijeljenog kalendara za izradu događaja .....................................................52
5.4. Postavljanje podsjetnika za događaj ............................................................................54
5.5. Upravljanje pozivima na događaje ...............................................................................57
5.6. Uređivanje i otkazivanje postojećih događaja ..............................................................59
5.7. Vježba: Izrada, uređivanje i brisanje kalendara/događaja ............................................61
6. Društveni mediji ........................................................................................................63
6.1. Alati društvenih medija koji podržavaju online suradnju ...............................................63
6.2. Upravljanje dozvolama i postavkama privatnosti .........................................................70
6.3. Pronalaženje i povezivanje s drugim korisnicima .........................................................71
6.4. Odgovaranje i prosljeđivanje poruka............................................................................72
6.5. Postavljanje i preuzimanje sadržaja ............................................................................73
6.6. Uklanjanje objava s društvenih medija.........................................................................76
6.7. Vježba: Upravljanje dozvolama, sadržajem i korisnicima .............................................77
7. Online sastanci ..........................................................................................................79
7.1. Upravljanje online sastancima .....................................................................................80
7.2. Započinjanje i završavanje sastanka ...........................................................................81
7.3. Dijeljenje datoteka i radne površine na online sastanku ..............................................81
7.4. Trenutačno dopisivanje tijekom online sastanka ..........................................................83
7.5. Korištenje videa i audia tijekom online sastanka ..........................................................84
7.6. Vježba: Upravljanje online sastancima ........................................................................86
8. Online okruženje za učenje.......................................................................................87
8.1. Vrste okruženja za online učenje .................................................................................87
8.2. Značajke i funkcije online okruženja za učenje ............................................................89
8.3. Pristupanje tečaju u online okruženju za učenje ..........................................................90
8.4. Objavljivanje i preuzimanje datoteka ...........................................................................91
8.5. Uporaba aktivnosti u online okruženju za učenje .........................................................93
8.6. Vježba: Rad s online okruženjem za učenje ................................................................94
9. Mobilni uređaji i suradnja pomoću njih ...................................................................95
9.1. Vrste mobilnih uređaja .................................................................................................95
9.2. Operacijski sustavi za mobilne uređaje........................................................................96
9.3. Bluetooth .....................................................................................................................97
9.4. Različiti načini spajanja mobilnih uređaja na mrežu .....................................................98
9.5. Osnove sigurnosti za mobilne uređaje .........................................................................99
9.6. Sigurno povezivanje na Internet ................................................................................100
9.7. Pretraživanje weba ....................................................................................................101
9.8. Slanje elektroničke pošte...........................................................................................101
9.9. Rad s kalendarom .....................................................................................................102
9.10. Dijeljenje slika i videa ................................................................................................103
9.11. Često korištene aplikacije ..........................................................................................104
9.12. Trgovina za aplikacije ................................................................................................105
9.13. Pretraživanje trgovine i kupnja aplikacija ...................................................................106
9.14. Instalacija i deinstalacija aplikacija ............................................................................107
9.15. Ažuriranje aplikacija ..................................................................................................108
9.16. Korištenje namjenskih aplikacija ................................................................................108
9.17. Osnove sinkronizacije sadržaja .................................................................................109
9.18. Postavljanje postavki sinkronizacije ...........................................................................110
9.19. Sinkronizacija mobilnog uređaja sa servisima i uređajima .........................................111
9.20. Pitanja za ponavljanje: Mobilni uređaji i suradnja pomoću njih...................................112
10. Zaključak tečaja .......................................................................................................113
Online suradnja (F500)
Uvod
Na ovome se tečaju polaznik upoznaje s pojmom online suradnja, upoznaje

se s njezinim prednostima i ograničenjima te stječe vještine potrebne za
postavljanje i korištenje online kolaborativnih alata kao što su online
pohrana podataka, produktivnost aplikacija, kalendari, društveni mediji,
web-sastanci, online učenje i mobilne tehnologije.
Tečaj je namijenjen početnicima koji znaju osnove korištenja računala,
operacijskog sustava Windows i Interneta te koji se žele obrazovati i steći
znanje kako sve to iskoristiti za online suradnju.
Polaznik će na tečaju naučiti:
 definirati ključne pojmove koji se odnose na online suradnju i
računalstvo u oblaku (engl. cloud computing)
 otvoriti korisnički račun i pripremiti ga za online suradnju
 koristiti online pohranu podataka i web-aplikacije za suradnju
 koristiti online i mobilne kalendare za upravljanje i planiranje
aktivnosti
 surađivati i komunicirati pomoću društvenih mreža i blogova
 dogovarati i organizirati online sastanke kao i koristiti se online
okruženjem za učenje
 objasniti ključne koncepte mobilne tehnologije i koristiti se
programima kao što su e-mail, aplikacije za sinkronizaciju i drugo.
Na ovom se tečaju svi primjeri i vježbe izvode pomoću alata i programa
tvrtke Google osim ako nije navedeno drugačije.
U ovom se priručniku za označavanje važnijih pojmova i naredbi rabe
podebljana slova. Put do naredbe pisan je kurzivom, a naredba
podebljano. Na primjer: Polazno → Međuspremnik → Kopiraj.
Podebljanim slovima i kurzivom otisnuta su imena mapa i datoteka.
Prečaci na tipkovnici napisani su ovako: [Ctrl]+[Alt]+[Del], [F1].
Savjeti, upozorenja i zanimljivosti nalaze se u okvirima sa strane.
1
2
1. Ključni pojmovi
Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:
 definirati pojam ICT-a
 navesti online suradničke alate, njihove karakterisitke, prednosti i

mane
 objasniti važnost intelektualnog vlasništva
1.1. Što je ICT?

Grupa Svjetske banke sa sjedištem u Washingtonu definirala je ICT kao
„(…) obuhvat hardvera, softvera, mreže i medija za prikupljanje,
skladištenje i memoriranje, obradu i prijenos podataka te prezentiranje
informacije u obliku glasa, podatka, teksta i slike.“
Jednostavnije rečeno, infiormacijsko-komunikacijska tehnologija definira se
kao kombinacija informatičke tehnologije s drugim tehnologijama,
posebno s komunikacijskim tehnologijama.
Skup tako povezanih tehnologija i usluga označava podlogu online
suradnje.
Utjecaj ICT-a na cjelokupni život i način na koji ljudi rade i uče svakim
danom postaje sve veći. Upravo zbog toga alati koje pruža ICT imaju vrlo
važnu ulogu u obrazovnom procesu i vrlo je važno da se obrazovni
proces što je više moguće prilagodi brzim tehnološkim promjenama u
današnjem informacijskom dobu.
U tom je smislu jako važna fleksibilnost ICT-a u obrazovanju te
mogućnost integracije s postojećim obrazovnim sustavima. Učenici su
dobili mogućnost birati sadržaj koji će učiti (različiti online izvori), način na
koji će učiti (klasično ili učenje na daljinu) i vremena kada će učiti, tj. mogu
učiti u vrijeme kada je to njima najpogodnije i tako cjelokupan proces
učenja prilagoditi sebi. Prestaju biti pasivni sudionici obrazovnog procesa i Zanimljivosti i napomene
postaju njegov aktivni dio. Osim što se koriste sadržajem, oni ga i stvaraju.
Internet nije isto što i
Tehnologija je postala neizostavan čimbenik u obrazovanju i osim što se WWW.
koristi kao nadopuna klasičnom načinu (ne)formalnog obrazovanja također WWW je samo jedna od
se koristi i za razvoj novih metoda edukacije i načina učenja, a da bi to bilo usluga koju Internet nudi.
moguće, potrebno je nove tehnologije shvatiti kao sredstvo za bolju Internet (ARPANET- engl.
organizaciju i distribuciju informacija. Advanced Research Project
Agency Network) je nastao
Informacijska i komunikacijska tehnologija promovira online suradnju jer 60-ih godina prošlog
pruža temelj za model izgradnje znanja umjesto modela reprodukcije stoljeća za potrebe
znanja koje je svojstveno klasičnom obrazovanju u učionici. američkog Ministarstva
obrane.
Model izgradnje znanja podrazumijeva neprestano nadopunjavanje
obrazovnih materijala pri čemu se koriste različiti izvori informacija, a
nastavnik sve više ima ulogu mentora.
Primjena ICT-a u edukaciji može se podijeliti na nekoliko kategorija:
 individualno učenje i poučavanje (vježbe, ponavljanje, simulacije,
pomoć pri pretraživanju informacija)
3
 grupno učenje i poučavanje (komunikacija elektroničkom poštom,

video prezentacija, komunikacija među udaljenim lokacijama)
 pedagoška dokumentacija (evidencija na razini učenika, razreda,
škole itd. – npr. e-dnevnik)
1.2. Glavne vrste usluga podrške online suradnji

Online suradnja kakvu danas poznajemo ne bi bila moguća bez usluga koje
joj služe kao podrška, a odnose se na računalstvo u oblaku (engl. cloud
computing) i mobilne tehnologije koje se za uspostavljanje mobilne veze
među uređajima koriste mrežom baznih stanica od 1G, preko 2G, 3G do
4G, o čemu će više biti govora u poglavlju 9.4 ovog priručnika.
Računalstvo u oblaku (engl. cloud computing) najjednostavnije rečeno
označava iznajmljivanje računalnih resursa prema potrebi, a mobilne
tehnologije omogućavaju da se tim istim resursima pristupa bilo kada i bilo
gdje.
Pojam oblak koristi se zato što ne znamo gdje se nalaze podaci ili gdje se
izvršavaju aplikacije.
Nadalje, oblak i mobilna tehnologija temelj su ovim alatima za online

suradnju:
 alati zajedničke produktivnosti omogućavaju zajednički rad na
dokumentima, tj. istovremeno uređivanje od strane više korisnika,
praćenje trenutačnih aktivnosti u dokumentu, praćenje izmjena i dr.
 društveni mediji omogućavaju izradu korisničkog profila i
međusobno povezivanje korisnika, formalno ili neformalno
 online kalendari omogućavaju jednostavno dodavanje zadataka i
dijeljenje kalendara s drugim korisnicima, tj. mogućnost uvida u
kalendar druge osobe
 online sastanci omogućavaju održavanje sastanaka na daljinu,
dijeljenje radne površine (engl. desktop), prezentacija i dr.
 online okruženje za učenje omogućava interaktivno učenje na
daljinu.
4
1.3. Ključne karakteristike online kolaborativnih alata

Online kolaborativni alati omogućuju zajednički rad na različitim projektima,
aktivnostima, dokumentima i sl. Može se reći da se pomoću njih
jednostavnije dolazi do zadanog zajedničkog cilja.
To su alati koji mogu služiti za zajedničko uređivanje sadržaja i
dokumenata, dijeljenje sadržaja, dokumenata i mapa, komunikaciju u
realnom vremenu, organizaciju projekata i zadataka uz praćenje svih
povezanih aktivnosti.
Ključne su karakteristike online kolaborativnih alata:
 uključenost više korisnika, što uvelike olakšava rad na zadacima,

jer nije potrebno svaki od materijala, koje bi korisnici nakon
uređivanja vraćali jedni drugima, slati pojedinačnim korisnicima,
najčešće preko elektroničke pošte (engl. e-mail), uključenost više
korisnika tako omogućava da svi vide sve, čime se štedi vrijeme i
pojednostavljuje rad na zadacima;
 rad u realnom vremenu znači da korisnici mogu bez odgode
zajedno raditi na zadacima i vidjeti promjene koje rade, nema
potrebe za čekanjem da se materijali osvježe, jer se to događa
istovremeno kako korisnici rade na materijalima;
 globalni doseg posebno je važan, jer korisnike ne veže uz
geografsko mjesto, nego oni mogu pristupati materijalima bez obzira
na to gdje se nalaze; za to na raspolaganju imaju različite vrste
uređaja, od stolnih računala, prijenosnih računala do pametnih
mobitela (engl. smartphone);
 istovremeni pristup dostupnim materijalima za sve korisnike znači
da korisnici ne moraju čekati „u redu” da bi jedan po jedan pristupili
sustavu i pregledavali dostupne materijale nego mogu simultano
pristupati sustavu bez ograničenja.
Sve navedeno je posebno korisno kada su korisnici podijeljeni u radne

skupine i žele vidjeti ili im je važno vidjeti kako napreduju radovi druge
skupine ili nekog od korisnika. U slučaju kad su potrebne neke izmjene,
korisnici imaju uvid u sve što je već napravljeno i mogu istog trenutka
pristupiti potrebnim materijalima kako bi dali svoj doprinos.
5
1.4. Prednosti korištenja online suradničkih alata

Ključne karakteristike iz prethodnog poglavlja ujedno su i prednosti
korištenja online suradničkih alata.
Način međusobne komunikacije i suradnje se promijenio. Mobilnost je
postala izuzetno važna za učinkovito obavljanje zadataka bez obzira gdje
se nalazili. Fokus je na povećanoj produktivnosti, fleksibilnosti i smanjenju
troškova.
Glavne su prednosti korištenja online suradničkih alata:
 Dijeljenje sadržaja, dokumenata, kalendara, tj. svih vrsta digitalnih
materijala koji su ključni dio upravljanja projektima.
 Smanjenje troškova korištenja infrastrukture i putovanja, jer
prilikom korištenja online suradničkih alata korisnik ne mora brinuti
za infrastrukturu koju za njega postavlja i održava pružatelj usluge.
Također, što se putovanja tiče, smanjen je broj puta kada korisnik
mora fizički nekamo otići da bi obavio zadatak, jer potrebnim
materijalima može pristupati s bilo kojeg mjesta, čime se izravno
smanjuje vrijeme potrebno za obavljanje zadataka pa prema tome i
troškovi postaju manji.
 Jednostavnost komunikacije. Ponuda je online suradničkih alata
svakim danom sve veća, a kako svaki od njih želi privući veći broj
aktivnih korisnika, mora omogućiti jednostavno korištenje.
Komunikacija je pojednostavljena razvojem svih aspekata
informacijsko-komunikacijskih tehnologija što znači sve dostupniji
hardver, pojednostavljeno korištenje operacijskih sustava (MS
Windows) i povezanih aplikacija te sve veća dostupnost i brzina
mreže koja sve to spaja u jednu cjelinu koju zovemo Internet.
 Timski rad u kojemu skupina pojedinaca ima zajednički cilj osnovni
je razlog postojanja suradničkih alata. Znatno je jednostavnije kada
čitav tim ima pregled nad potrebnim materijalima istovremeno te
mogu zajedno raditi na njima bez da ih šalju jedan drugome za
potrebe izmjena, provjera i potvrde.
 Globalni pristup znači da bez obzira nalaze li se korisnici na
različitim katovima iste zgrade ili na različitim kontinentima imaju
pristup online suradničkim alatima i svim materijalima koji se na
njima nalaze. U današnje vrijeme globalizacije korisno je imati takvu
vrstu pristupa.
Kada se sve ove prednosti vide na jednom mjestu, postaje očita potreba za
korištenjem online suradničkih alata.
Preklapanje više različitih aktivnosti, propušteni pozivi na sastanke ili
neodgovorene poruke elektroničke pošte mogu postati stvar prošlosti
korištenjem online suradničkih alata.
Ovisno o veličini projekata, složenosti i brojnosti ljudi u timu svaka od ranije
navedenih prednosti može se dodatno prilagoditi, o čemu će više riječi biti
u nastavku materijala, jer važno je znati da ne moraju svi online suradnički
alati odgovarati svakom timu u svojem izvornom obliku i bez prilagodbi.
6
1.5. Rizici povezani s korištenjem alata za online

suradnju
Korištenje alata za online suradnju povezano je i s određenim rizicima s
kojima se potrebno na vrijeme upoznati da bi se spriječile neželjene
posljedice do kojih najčešće dolazi zbog neznanja korisnika.
Kada znamo da su datoteke često najvažnija imovina na računalima i s
njima povezanim alatima za online suradnju tada se vidi važnost njihove
zaštite, a rizici se odnose na ovo:
 neovlašteni pristup zajedničkim datotekama
 nesposobnost ili nemogućnost praćenja inačica dokumenata
 zloćudni softver (engl. malware)
 krađa identiteta, tj. korisničkog računa za pristup datotekama
 krađa podataka
 prekidi veze s udaljenim sustavom. Zanimljivosti i napomene
Do neovlaštenog pristupa zajedničkim datotekama može doći na Prema načinu širenja i
nekoliko načina, što ovisi o tome kako se pojedinom korisniku dalo pravo djelovanja zloćudni
pristupa. Pojedini korisnik može dobiti pravo pristupa na razini cijelog programi mogu se podijeliti
u više skupina: računalni
sustava, a može ga dobiti i kao dio neke skupine korisnika ili nekom virusi, crvi (engl.
kombinacijom toga. To može dovesti do poteškoća s neovlaštenim worm), trojanski konji,
pristupom, jer jedno pravo može se preklapati s drugim pravom pa i kada špijunski programi (engl.
administrator sustava korisniku ukine pravo pristupa određenim spyware), oglašivački
programi (engl. adware).
datotekama, on ih može i dalje imati zbog prava koja je naslijedio zbog
pripadnosti nekoj skupini korisnika.
Alati za online suradnju posjeduju mogućnost praćenja inačica
dokumenata koja je posebno korisna kada se rade česte izmjene na
pojedinim dokumentima. Tako se može pratiti što je u kojoj inačici
promijenjeno, koji je korisnik to napravio, a moguće je vratiti bilo koju
prethodnu inačicu nekog dokumenta. Ako se ta mogućnost ne koristi na
pravi način, povećava se rizik nemogućnost pronalaska potrebne inačice
nekog dokumenta i donošenja odluka temeljenih na toj inačici.
Zloćudni softver označava programe koji se pokreću na računalnom
sustavu bez pristanka i znanja korisnika i koji osim oštećenja računalnih
programa mogu oštetiti podatke, širiti se na druga računala, krasti podatke
korisnika koji se kasnije mogu koristiti za neovlašteni pristup datotekama s
udaljene lokacije i sl. Krađa identiteta, tj. korisničkih podataka može biti i
posljedica nemarnosti korisnika koji je svoje podatke ostavio na vidljivom
mjestu. Posljedica toga najčešće je krađa podataka povezanih s
kompromitiranim korisničkim računom.
Prekidi veza uzrokuju nemogućnost pristupa datotekama i održavanja
komunikacije s drugim korisnicima, tj. onemogućena je međusobna
suradnja koja je zapravo cilj korištenja alata za online suradnju. Kako bi se
prekidi veza smanjili na što je moguće manju mjeru, potrebno je unaprijed
planirati potrebe sustava, broj korisnika, način međusobne suradnje i sve
ostalo čime se dolazi do potrebnih hardverskih, softverskih i mrežnih
rješenja. Ponekada ni to nije dovoljno zbog više sile pa s tim treba računati
pogotovo ako se korisnik nalazi na takvom mjestu koje nema odgovarajuće
računalne resurse.
7
1.5.1. Uporaba nezaštićenih bežičnih mreža

Čak i kad korisnik ima odlično postavljene postavke privatnosti o kojima je
Zanimljivosti i napomene bilo riječi u prethodnom poglavlju, to ništa ne znači ako se pri tome koristi
Različite metode zaštite nezaštićenom bežičnom mrežom preko koje treća strana može prisluškivati,
bežičnih mreža opisane su tj. presretati primanje i slanje podatka koje se događa prilikom svakog
na stranici spajanja na Internet i tijekom njegova korištenja.
http://www.cert.hr/sites/defa
ult/files/CCERT-PUBDOC- Bežične mreže imaju mnogo prednosti u odnosu na klasične žičane, jer su
2009-06-267.pdf jednostavne za korisnika i omogućuju mobilnost. S tim prednostima dolaze i
potencijalni sigurnosni problemi koji nisu prisutni kod žičanih mreža, a tiču
se presretanja bežičnog signala, čime napadaču nude mogućnost pristupa
povjerljivim podacima kao što su podaci vezani uz novčane transakcije i sl.
Osim toga, treća strana može iskoristiti nezaštićenu bežičnu mrežu da bi
pomoću nje izvršila nelegalne radnje kao što su napadi na bankarske i
vojne sustave, širenje virusa i sl. Posljedice takvih radnji mogu biti vrlo
štetne za krajnjeg korisnika koji se zbog korištenja nezaštićene bežične
mreže doveo u takav položaj.
Da bi se korištenje bežičnih mreža sa sigurnosne strane donekle izjednačilo

sa žičnim, postoje mnoge napredne tehnologije pomoću kojih je moguće
zaštititi se. Ipak, niti jedna od tih tehnologija nije apsolutno sigurna iako se
uvijek radi na njihovom usavršavanju.
Postoji nekoliko načina pomoću kojih se potencijalnom napadaču može
otežati pristup bežičnoj mreži:
 korištenje vatrozida
 korištenje antivirusnog softvera
 korištenje mrežnog sigurnosnog ključa (WEP, WPA,WPA2)
 promjena zadanih lozinki mrežne opreme
 promjena zadanog naziva mreže (engl. Service set identifier, SSID)
 postavljanje usmjerivača (engl. router) u središte objekta umjesto uz
vanjske zidove
 gašenje bežične mreže kada se ne rabi.
8
1.6. Važnost intelektualnog vlasništva

Pravila i zakoni reguliraju upotrebu digitalnih materijala te sankcije za
njihovu zloupotrebu, a zbog činjenice da se informacijsko-komunikacijske
tehnologije neprestano razvijaju i mijenjaju isto se događa i sa zakonima.
Intelektualno vlasništvo je skupni naziv za subjektivna prava na
intelektualnim tvorevinama kao nematerijalnim dobrima i u svezi s njima.
Obuhvaća autorsko i srodna prava te prava industrijskog vlasništva.
Prilikom korištenja alata za online suradnju koriste se digitalni materijali
koji su nematerijalni plod ljudskog uma i zaštićeni su Zakonom o
autorskim pravima. Zbog toga je potrebno prije početka upotrebe nekog
autorskog materijala upoznati se s pravima i obvezama koje zadaje
autor. To može biti poprilično složeno, jer se za razliku, od npr. slike ili
skulpture, digitalna datoteka vrlo jednostavno, brzo i jeftino kopira te se ni Zanimljivosti i napomene
po čemu ne razlikuje od originala i kada uđe u neki sustav online Detalji o intelektualnom
kolaboracije, korisnici možda nisu ni svjesni da se neovlašteno koriste vlasništvu mogu se pronaći
nečijim autorskim djelom. na web-stranicama
Državnog zavoda za
Autorsko pravo sadržava: intelektualno vlasništvo
Republike Hrvatske na
 moralna prava autora – štite osobne i duhovne veze autora s adresi
njegovim djelom https://www.dziv.hr/hr/intele
ktualno-vlasnistvo/o-
 imovinska prava autora – štite imovinske interese autora u intelektualnom-vlasnistvu/.
pogledu korištenja njegovih djela
 druga prava autora – štite ostale interese u pogledu njegova djela.
Djelo zaštićeno autorskim pravom nosi oznaku za copyright ''©''.
S druge strane, postoji mogućnost označavanja autorskog djela pod tzv.
zajedničko kreativno djelo (engl. Creative Commons) čime se korisnicima
tog djela pod određenim uvjetima daje pravo njegova korištenja, uređivanja
i reprodukcije.
Osim autorskog djela zaštićeni su i računalni programi pomoću kojih se
manipulira digitalnim materijalima pa tako alati koji se koriste za online
kolaboraciju daju određene licence, npr. EULA (engl. end user licence
agreement), kojima se štiti autorsko pravo proizvođača programa i kojima
se oni štite od moguće štete koja bi mogla nastati korisniku korištenjem tog
programa. To je zapravo ugovor između proizvođača programa i korisnika
programa kojim proizvođač određuje uvjete pod kojima se korisnik može
koristiti programom. Korisnik tom licencom kupuje pravo korištenja
programa.
Postoje programi kojima se korisnik može koristiti bez naknade
isključivo u nekomercijalne svrhe (engl. freeware) te programi
otvorenog koda (engl. open source) koji se mogu koristiti, mijenjati i
koristiti bez naknade. To ne znači da autori takvih programa nemaju
autorska prava nego da pristaju da se za njihova prava ne plaća naknada.
9
1.7. Pitanja za ponavljanje: Ključni pojmovi
1. Što sve obuhvaća pojam ICT?
____________________________________________________
2. Nabrojite ključne karakteristike online kolaborativnih alata.
____________________________________________________
3. Koji su rizici povezani s korištenjem alata za online suradnju?
____________________________________________________
4. Što je to EULA?
____________________________________________________
10
2. Uvod u računalstvo u oblaku
 objasniti karakteristike, prednosti i mane računalstva u oblaku
Današnja tehnologija omogućuje prikupljanje velikih količina informacija

koje treba filtrirati da bi se na osnovu njih mogle donositi ispravne odluke.
Sama informacija rezultat je obrade podataka prikupljenih korištenjem
različitih informacijsko-komunikacijskih alata.
2.1. Kako računalstvo u oblaku olakšava online

suradnju
Računalstvo u oblaku olakšava online suradnju jer pruža mogućnosti kao
što su udaljena pohrana podataka, mogućnost pristupa tim podacima
preko različitih uređaja, podizanje virtualnih računala za potrebe
edukacije, testiranje softvera i sl.
Sveučilišni računski centar Srce nudi takve usluge iz čijih je opisa moguće
jasno vidjeti što pružaju i kako olakšavaju online suradnju:
 Moj Oblak – Osim pohrane podataka, usluga omogućuje i razmjenu
podataka među korisnicima, javni pristup dijeljenim podacima te
nekoliko korisnih aplikacija poput kalendara, galerije slika ili
kolaborativnog uređivanja dokumenata. Usluzi se pristupa na adresi
http://www.srce.hr/mojoblak.
 Cloud Virtual Computing Lab – Usluga Virtual Computing Lab
(VCL) usluga je Srca koja djelatnicima ustanova iz sustava znanosti
i visokog obrazovanja omogućava upotrebu skupova virtualnih
poslužitelja. Usluga VCL po paradigmi računalstva u oblacima
omogućava korisnicima fleksibilno zadovoljavanje njihovih
dinamičkih potreba kao što su virtualne učionice za potrebe nastave
ili virtualni laboratoriji u nastavi ili istraživanjima. Više o usluzi može
se saznati na adresi http://www.srce.hr/vcl.
 Cloud Virtual Private Server – Usluga Virtual Private Server (VPS)
usluga je Srca koja
ustanovama iz sustava
znanosti i visokog
obrazovanja omogućava
upotrebu virtualnih
poslužitelja. Usluga VPS
prema paradigmi
računalstva u oblacima
omogućava ustanovama
zadovoljavanje njihovih
trajnih potreba za
poslužiteljskim
kapacitetima i to s
razinom podrške standardnom za moderni podatkovni centar
(visoka raspoloživost, pouzdanost, skalabilnost, fleksibilnost
upravljanja). Više o usluzi moguće je saznati na adresi
http://www.srce.hr/vps.
11
2.2. Prednosti računalstva u oblaku za korisnike

Računalstvo u oblaku (engl. cloud computing) odnosi se na pružanje
Zanimljivosti i napomene računalnih resursa kao usluga umjesto kao proizvoda. Usluga se
Najpoznatiji pružatelji oblak krajnjim korisnicima dostavlja preko Interneta, a korisnik plaća samo
usluga današnjice: onoliko koliko je resursa koristio (engl. pay-per-use).
 Google Cloud Tri su osnovna modela usluga računalstva u oblaku:
Platform
 infrastruktura kao usluga (engl. Infrastructure-as-a-Service, IaaS)
 Microsoft Azure
 Amazon Cloud  platforma kao usluga (engl. Platform-as-a-Service, PaaS)
Drive
 softver kao usluga (engl. Software-as-a-Service, SaaS).
Računalstvo u oblaku olakšava online i mobilnu suradnju jer smanjuje
potrebno ulaganje korisnika u softver i hardver, korisnik više ne mora
kupovati klasičan softver pa čak niti hardver ili, ako ga već uzima, zahtjevi
su minimalni. To znači da umjesto kupovanja snažnog računala, korisnik se
može koristiti najpovoljnijim stolnim ili prijenosnim računalom, pametnim
telefonom (engl. smartphone), tabletom i sl. te uz pristup Internetu uspješno
obavljati sve potrebne zadatke.
To znači da korisnik nije vezan za jedan uređaj nego svojim
dokumentima, datotekama, aplikacijama i alatima može pristupiti s bilo
kojeg uređaja spojenog na Internet. To otklanja i potrebu za brigom oko
ažuriranja softvera i programa, jer se pružatelj usluge oblaka brine za to.
Kao što je vidljivo iz gornje slike, u klasičnom modelu korisnik se mora

brinuti o svim aspektima sustava, od hardvera preko mreže do softvera, a
oblak nudi tri jednostavna modela.
Ne treba zaboraviti ni skalabilnost, koja označava sposobnost sustava,
mreže ili procesa da raste zajedno sa zahtjevima. Npr. obrazovna ustanova
koristi se sustavom u oblaku tijekom cijele godine za sve obrazovne i
poslovne procese i nekoliko puta godišnje ima potrebu za snažnijim
resursima zbog ispitnih rokova ili upisa. Oblak se tome automatski
prilagođavanja i automatski pojačava potrebne resurse i poslije ih vraća na
prijašnju razinu. Iz toga se može zaključiti da je smanjenje troškova jedna
od velikih prednosti korištenja računalstva u oblaku.
12
2.3. Rizici povezani s korištenjem računalstva u

oblaku
Korištenje računalstva u oblaku podrazumijeva povezanost s Internetom i s
te strane postoji ovisnost o pružatelju usluge pristupa Internetu (engl.
Internet service provider – ISP), npr. CARNet, HT, VIPnet i drugi.
S druge strane, ako je usluga pristupa Internetu na zadovoljavajućoj razini,
ne zna se gdje se točno nalaze datoteke i dokumenti koji se postavljaju
na oblak ni tko im u nekom trenutku može pristupiti, s čime je povezano i
pitanje privatnosti te (ne)mogućnost dodatne zaštite i kontrole
podatka.
Upravo se zbog toga velike tvrtke i korporacije poput banaka koriste
privatnim oblakom, jer posjeduju važne podatke s kojima ne smiju i ne žele
riskirati nedostupnost pristupa ili, još gore, gubitak podataka.
Neki od rizika mogu se minimizirati prilikom izbora modela implementacije.
Moguće je birati između tri modela:
 privatni oblak (engl. private cloud) označava samostalnu
infrastrukturu jedne organizacije, što znači da se resursi ne dijele s
drugim organizacijama ili pojedincima; smatra se najsigurnijim, ali i
najskupljim modelom;
 javni oblak (engl. public cloud) označava oblak infrastrukturu koja
je otvorena za javno korištenje, što znači da se njome koristi više
organizacija ili pojedinaca; prednost tog modela je raznolikost
ponude i s time povezana povoljna cijena;
 hibridni oblak (engl. hybrid cloud) kombinacija je privatnog i javnog
oblaka.
Razlika između javnog i privatnog oblaka najčešće ne postoji što se tiče

arhitekture, ali se vidi u pogledu sigurnosti aplikacija, datoteka i drugih
resursa koji se u slučaju korištenja privatnog oblaka zadržavaju isključivo u
okviru jedne organizacije, a pri korištenju javnog oblaka koristi se
infrastruktura koja se iznajmljuje i brojnim drugim korisnicima zbog čega
cijeli sustav može biti ugrožen zbog greške nekog od korisnika.
13
2.4. Pitanja za ponavljanje: Uvod u računalstvo u

oblaku
1. Što je to računalstvo u oblaku?
____________________________________________________
2. Nabrojite nekoliko prednosti računalstva u oblaku.
____________________________________________________
3. Koji su rizici povezani s povezani s korištenjem računalstva u

oblaku?
____________________________________________________
14
3. Priprema za online suradnju
 navesti hardver i softver potreban za ostvarenje online suradnje
 registrirati se te preuzeti i obrisati Google Hangouts i Drive
Da bi jednom započeta online suradnja mogla teći nesmetano, potrebno je

obaviti pripremu, tj. uvjeriti se da hardver i softver ispunjavaju svrhu za koju
su namijenjeni.
3.1. Potreba za instalacijom dodatnih aplikacija

Hardver nije dovoljan za uspješnu online suradnju.
Temelj svih uređaja je operacijski sustav, npr. Microsoft Windows, koji nudi
osnovne funkcionalnosti, ali ni on ne nudi sve potrebno za online suradnju
pa mobilni uređaj ili stolno računalo neće biti u mogućnosti ispunjavati svoju
svrhu bez softvera.
Neke su od aplikacija:
 Antivirusni program je softver koji će paziti na sigurnost sustava i
omogućiti neometanu online suradnju. Njegova svrha je otkriti i
zaštititi računalo od drugih programa koji mogu prouzročiti
poteškoće u korištenju računala, oštetiti softver i/ili podatke i sl.
Popularniji su antivirusni programi: Microsoft Security Essentials,
AVG, Avira. ESET, Norton i Kaspersky.
 Web-preglednik (engl. web browser) je osnova za bilo kakvu online
suradnju. On omogućava pristup web-stranicama i multimedijalnom
sadržaju vezanom uz njih. U ovom se priručniku spominje i
uređivanje dokumenata izravno u web-pregledniku, čime postaje
jasno da bez web-preglednika ne bi bilo ni online suradnje.
Najpopularniji su web-preglednici: Google Chrome, Opera, Firefox,
Internet Explorer i Safari.
 Aplikacije za razmjenu audio, video i(li) tekstnih poruka u
realnom vremenu kao što su Skype, Google Hangouts (prije
Google Talk), Pidgin, Miranda IM.
 Uredski paket kao što je Microsoft Office. Iako je korištenjem
web-preglednika moguće stvarati i uređivati dokumente online,
nekada može biti potrebno više funkcionalnosti koje web-inačica
nema.
Druge aplikacije instaliraju

se ovisno o potrebi, npr.
multimedijalni program za
reprodukciju videa kao što
je VLC media player.
15
3.2. Potrebna hardverska oprema za online suradnju

Online suradnja ne bi bila moguća ili bi bila jako ograničena bez dodatnog
Zanimljivosti i napomene hardvera pa je osim osobnog računala (engl. personal computer – PC)
potrebno imati i web-kameru, slušalice s mikrofonom, zvučnike i dr. ovisno
Kako bi vanjski uređaji, npr.
web-kamera, mogli o tome koja se radnja želi obaviti i što se želi postići.
komunicirati s računalom,
potrebni su upravljački
programi (engl. driveri). 3.2.1. Web-kamera
Upravljački programi su
računalni programi koji Web-kamera je video kamera koja u realnom vremenu prenosi zvuk i
kontroliraju rad pojedinih sliku pomoću računala ili na računalo i računalnu mrežu.
uređaja spojenih na
računalo. Tako uhvaćeni sadržaj može se pohraniti na računalo i kasnije
pregledavati, slati na druge mreže preko Interneta, prikazivati u realnom
vremenu koristeći se programima poput Google Hangoutsa ili Skypea i
postavljati na servise kao što je YouTube.
Web-kamere mogu biti samostalne ili ugrađene u okvir zaslona
prijenosnog računala.
Ugrađene kamere imaju malu leću kao na mobilnim uređajima. Takve leće
korisnici često ni ne opaze pa katkada ni ne znaju da im je u okvir zaslona
prijenosnog računala ugrađena web-kamera. Često su slabijih mogućnosti
od samostalnih, tj. vanjskih kamera.
Samostalne, vanjske ili eksterne kamere znatno su veće i nalaze se izvan
računala. Moraju biti spojene na računalo, najčešće preko univerzalne
serijske sabirnice (engl. Universal Serial Bus – USB). Takve se kamere
postavljaju na monitor ili na ravnu površinu ako imaju postolje. Prilikom
prvog pokretanja potrebno je instalirati upravljački program (engl. driver)
kako bi vanjski uređaj mogao komunicirati s računalom.
Raspon mogućnosti web-kamere ovisi o programu pomoću kojeg se koristi.

Npr. za video pozive potreban je program koji ih podržava, a isto je i kada
se web-kamera koristi za druge svrhe. Ona je samo hardver kojemu se
prava svrha vidi tek korištenjem prikladnog softvera.
Najpopularniji način korištenja web-kamera je za video pozive, o kojima će
više riječi biti u nastavku ovog priručnika, dok su ostale svrhe vezane uz
video nadzor osoba i objekata, snimanje video materijala koji će se javno
prikazivati. U tom slučaju najčešće se koriste servisi za objavu video
sadržaja YouTube, servisi za prepoznavanje lica, optičko prepoznavanje
znakova i dr.
16
3.2.2. Slušalice i mikrofon

Da bi komunikacija mogla teći dvosmjerno, potrebni su mikrofon i slušalice.
Mogu se pronaći u nekoliko kombinacija: slušalice i mikrofon posebno ili
zajedno.
Slušalice se mogu promatrati kao par jako malih zvučnika koji su
dizajnirani tako da budu blizu uha korisnika. Postoji nekoliko vrsta slušalica
od kojih svaka vrsta ima svoje specifične mogućnosti.
Standardne slušalice postavljaju se na glavu tako da pokrivaju cijelo uho.
Jedna vrsta ima jastučiće koji u potpunosti pokrivaju uho i time bolje
blokiraju vanjske zvukove, a druga vrsta se postavlja izravno na uho.
Postoje i slušalice koje se postavljaju u uho od kojih se jedna vrsta
postavlja u vanjski dio uha, a druga se stavlja u slušni kanal čime dobije na
stabilnosti.
Mikrofon je mehanoelektrični pretvarač koji zvuk pretvara u električni

signal. Njihova primjena je različita, a moguće ih je pronaći u telefonima,
snimačima, radijskim i televizijski studijima, računalima, itd.
Vrste mikrofona:
 ugljeni mikrofon
 dinamički mikrofon
(na slici desno)
 kondenzatorski
mikrofon
 kristalni mikrofon.
17
Kombinacija slušalica s mikrofonom najbolja je kombinacija i najčešće

se koristi uz računala prilikom online suradnje. Mogu imati jednu (engl.
mono) ili dvije slušalice (engl. stereo). Takva kombinacija pruža jednake
mogućnosti kao i telefon s tom razlikom što se ne mora držati rukom nego
se postavlja na glavu.
Budući da se sve prije navedeno najčešće
koristi u kombinaciji s računalima,
nekoliko je načina kako se mogu
spajati s njima:
 3.5mm konekcija
 USB
 bežično (engl. wireless)
 Bluetooth (desno na slikama).
Slušalice i mikrofon nezaobilazni su u

online suradnji, jer omogućavaju
međusobnu komunikaciju između npr.
profesora i studenata u realnom vremenu.
3.2.3. Zvučnici
Zvučnici su izlazni uređaj koji služi za reprodukciju zvuka. Npr. prilikom
održavanja prezentacije uživo većem broju osoba zvučnici se koriste kako
bi i oni u zadnjim redovima mogli sve čuti.
U kontekstu online suradnje zvučnici se mogu koristiti umjesto slušalica ako
se želi postići to da više osoba čuje zvuk, ali ne postoji potreba da svi
sudjeluju glasom pri čemu bi svi trebali imati i mikrofone.
Postoje zvučnici različitih vrsta i namjena. U kontekstu ovog priručnika
naglasak će biti na zvučnicima za računalo. Tipični zvučnici za računalo su
mali, plastični, osrednje kvalitete zvuka, a neki od njih omogućavaju
dodatno softversko podešavanje.
18
3.3. Moguća ograničenja vatrozida

Vatrozid (engl. firewall) je softver ili hardver koji kontrolira dolazni (engl.
incoming) i odlazni (engl. outgoing) Zanimljivosti i napomene
promet računalne mreže utemeljen na Vatrozid nije isto što i
određenim postavkama. On postavlja antivirusni program (engl.
barijeru između sigurne, lokalne, mreže od antivirus software).
npr. nekoliko računala jedne učionice i
vanjske, nesigurne, mreže kao što je
Internet.
Nerazumijevanje načina na koji vatrozid
funkcionira može prouzrokovati probleme
pri korištenju kolaborativnih alata tako da
onemogući međusobnu suradnju među
korisnicima zbog pogrešno
postavljenih postavki vatrozida koji
blokira primanje ili slanje podataka.
Prilikom korištenja kolaborativnih alata potrebno je postaviti vatrozid tako
da im dopusti dolaznu i odlaznu komunikaciju s mrežom. Ako neki od alata
nije na popisu dopuštenih aplikacija, njegova će komunikacija s mrežom
biti onemogućena.
Preporučene su postavke vatrozida:

 vatrozid je uključen
 vatrozid je uključen za sva mrežna mjesta (kućna ili poslovna
mreža, javna mreža)
 vatrozid je uključen za sve mrežne veze
 vatrozid blokira sve ulazne veze osim onih koje su posebno
dopuštene.
19
3.4. Preuzimanje softvera potrebnog za online

Zanimljivosti i napomene suradnju
VoIP je skraćenica
od engl. složenice Voice Osim hardvera za uspješnu online suradnju potreban je i softver u obliku
over Internet Protocol i programa i aplikacija koje treba preuzeti sa službenih web-stranica
ime je za komunikacijsku proizvođača i instalirati na računalo. Za mobilne uređaje koristi se trgovina
tehnologiju koja omogućava aplikacija o čemu će više riječi biti u nastavku priručnika. Također, većina
prijenos zvučne
komunikacije se radnji vezanih uz online suradnju može učiniti koristeći isključivo
preko internetske mreže. web-preglednikom kao što su Internet Explorer, Opera, Mozilla Firefox i dr.
Tehnologija je postala
popularna razvojem Za online suradnju potrebni su programi koji podržavaju glasovnu
širokopojasnog Interneta, komunikaciju preko Interneta (engl. Voice over IP – VoIP), razmjenu poruka
jer u većini slučajeva u realnom vremenu (engl. Instant Messaging – IM), kao i programi za
omogućava besplatno razmjenu dokumenata.
telefoniranje s računala na
računalo te jeftinije Google Hangouts pokriva VoIP i IM, a Google Disk (engl. Drive) se koristi
telefoniranje s računala za razmjenu i upravljanje dokumentima.
na mobitele i fiksnu liniju.
Zanimljivosti i napomene
Da bi se Google Hangouts preuzeo na lokalno računalo, potrebno je
posjetiti web-stranicu na adresi www.google.com/hangouts/.
Slanje istovremenih
poruka (engl. instant Postoji u inačicama za ove vrste uređaja:
messaging) oblik
je komunikacije u realnom  uređaji utemeljeni na operacijskom sustavu Android
vremenu, između dvoje ili
više ljudi, koja se bazira na
 uređaji utemeljeni na operacijskom sustavu iOS
napisanom tekstu, govoru ili  uređaji utemeljeni na operacijskim sustavima Microsoft Windows,
video-konferencijama.
OSx i Linux koji podržavaju web-preglednik Google Chrome.
Google Hangouts podržava ove mogućnosti:
 grupni razgovori – slanje teksta i slika korisnicima i kada nisu
online
 video pozivi – održavanje video poziva s istovremeno i do 10
korisnika
 korištenje na različitim uređajima – korisnicima se tako pruža
sloboda u izboru kojim se uređajem žele koristiti.
20
Google Disk također treba preuzeti na lokalno računalo. Google Disk

može biti samostalna aplikacija, a Google Hangoutsa se može nadovezati
na web-preglednik Google Chrome.
Na njega se mogu postavljati datoteke u različitim formatima u ukupnoj
količini od 15GB. S obzirom na to da se datotekama može pristupiti s Zanimljivosti i napomene
različitih uređaja, korisnici mogu biti sigurni da će uvijek uz sebe imati i Da bi se mogao instalirati
svoje datoteke. Također, osim što im uvijek imaju pristup, mogu ih i dijeliti s Google Disk potrebno je
drugim korisnicima te zajedno uređivati, komentirati i slati jedni drugima s imati administratorske
ovlasti.
jednog na drugi Google Disk ili preko elektroničke pošte.
1. Potrebno je posjetiti adresu
https://www.google.com/drive/download/.
2. Odabrati instalaciju na lokalno računalo (PC) i prihvatiti uvjete

korištenja.
3. Nakon prihvaćanja uvjeta korištenja program se instalira na lokalno

računalo i ubrzo postaje spreman za korištenje.
4. Nakon što je instalacija gotova treba se prijaviti u sustav s
korisničkim imenom i lozinkom. O registraciji korisničkog računa bit
će govora u nastavku ovog priručnika.
5. Nakon prijave u Windows Exploreru pojavljuje se poveznica na
Google Disk preko koje se može pristupiti svim datotekama koje se
automatski sinkroniziraju.
6. Također će se prikazati i poruka koja služi kao podsjetnik da se
datotekama može pristupiti s različitih vrsta uređaja te da su
datoteke međusobno sinkronizirane među svim uređajima.
7. Datoteke se mogu odmah dijeliti.
21
8. Google Disku može se pristupiti preko ikone koja se nalazi u alatnoj

traci (engl. taskbar), kao što je to vidljivo na lijevoj slici, ili odlaskom
u Windows Explorer, kao što je vidljivo na desnoj slici.
3.5. Rad s korisničkim računom

Za online suradnju, osim hardvera i softvera, treba imati i korisnički račun.
Na slici se vidi postupak registracije računa u sustavu Google kad se
aktivacija vrši preko SMS-poruke koja stiže na mobitel i koja sadržava
brojeve koje treba upisati u obrazac za registraciju da bi se aktivirao
korisnički račun.
3.5.1. Registracija i aktivacija
Prilikom registracije
korisničkog računa za
Googleove ili bilo koje
druge usluge i servise
potrebno je detaljno
proučiti Uvjete korištenja,
Uvjete pružanja usluge i
Pravila o privatnosti.
U njima se mogu pronaći
informacije o
(ne)mogućnosti brisanja
korisničkog računa ili tek
ograničenog brisanja.
22
Potrebno je ispuniti sljedeće:

 Ime i prezime – treba upisati ime i prezime kako bi se znalo tko je
vlasnik korisničkog računa. Ime i prezime će se prikazivati uz sav
sadržaj koji korisnik objavi.
 Korisničko ime – ne mora biti isto kao ime i prezime, ali je bolje da
bude, pogotovo ako se misli koristiti u poslovne svrhe. Koristi se za
prijavu na sve usluge u sustavu Google.
 Zaporka (lozinka) – mora se sastojati od najmanje 8 znakova.

 Rođendan – taj se podatak kasnije može prikazivati drugim
korisnicima, a Google se njime između ostalog, koristi da bi sadržaj
prilagodio dobi korisnika.
 Spol – odabrati: žena, muškarac ili drugo.
 Mobilni telefon – broj mobilnog telefona dobro je upisati, jer
pomaže u zaštiti korisničkog računa.
 Trenutna e-mail adresa – korisna zbog zaštite korisničkog računa.
 Unos teksta sa slike – tim korakom dokazujete da ste stvarna
osoba.
 Lokacija – potvrda mjesta boravka.
 Prihvaćanje Uvjeta pružanja usluge i Pravila o privatnosti –
obavezno pročitati prije prihvaćanja.
3.5.2. Brisanje korisničkog računa

Brisanje korisničkog računa Google utjecat će na sve povezane
proizvode, usluge i servise, a vrši se ovako:
1. Prijava u račun sustava Google.
2. Klik mišem na Data Tools.
3. Klik mišem na Delete account and data.
4. Potvrda da stvarno žele obrisati korisnički račun i s njim povezane
podatke.
Prije brisanja korisničkog računa moguće je preuzeti kopiju svih podatka.
23
3.6. Vježba: Preuzimanje softvera i upravljanje

računom
U ovoj vježbi potrebno je identificirati hardver potreban za online suradnju
poput web-kamere, slušalica, mikrofona i zvučnika, provjeriti ima li taj
hardver instaliran potreban softver, otvoriti račun u sustavu Google,
preuzeti Google Hangouts i provjeriti postavke vatrozida (Google Hangouts
mora biti dopušten, a ne blokiran).
1. Provjera hardvera
Provjerite raspolaže li računalo s hardverom potrebnim za online suradnju,
a to su web-kamera, mikrofon i zvučnici.
Ako je sav hardver prisutan provjerite posjeduje li upravljačke programe
(engl. drivers).
Provjera se vrši desnim klikom miša na ikonu Moje računalo (engl. My
Computer) → Svojstva (engl. Properties) → Upravitelj uređaja (engl.
Zanimljivosti i napomene Device Manager). Uvjerite se da hardver kojim ćete se koristiti za online
Upravitelj uređaja (engl. suradnju nema uz sebe crvene (hardver je onemogućen) ili žute oznake
Device Manager) (upravljački program nije (pravilno) instaliran).
omogućuje provjeru koji su
uređaji instalirani na
računalu, omogućuje
ažuriranje upravljačkog
softvera za uređaje,
provjeru funkcionalnosti
hardvera te izmjenu
hardverskih postavki.
2. Provjera softvera
Provjerite posjeduje li računalo softverski temelj potreban za online

suradnju. Potreban je i web-preglednik Google Chrome da bi se mogao
instalirati Google Hangouts. Provjera se može izvršiti u izborniku Start.
24
3. Registracija i aktivacija računa u sustavu Google

Posjetite web-stranicu https://accounts.google.com/ i kliknite mišem na
Izradite korisnički račun pa unesite potrebne podatke (za detalje
pogledati prethodno poglavlje).
Na istoj ćete se adresi prijaviti u svoj račun Google nakon što ga

registrirate.
4. Preuzimanje Google Hangoutsa
Da bi se na lokalno računalo preuzeo Google Hangouts, potrebno je
posjetiti web-stranicu na adresi www.google.com/hangouts/.
Klikom mišem na Available for your computer pokreće se preuzimanje
koje je potrebno potvrditi klikom mišem na Dodaj pri čemu se Google
Hangouts instalira u web-preglednik Google Chrome.
25
Dodavanje osoba u Google Hangouts moguće je odmah nakon instalacije.
5. Provjera vatrozida
Otvorite izbornik Start, pokrenite tražilicu (engl. Search) i upišite
„vatrozid” (engl. Firewall) bez navodnika i otvorite ga. Potvrdite da je
vatrozid pokrenut i da je Google Chrome na listi odobrenih aplikacija.
26
4. Online pohrana podataka i upravljanje

datotekama
 objasniti prednosti i ograničenja online pohrane podataka
 upravljati datotekama pohranjenima online
Korištenjem online pohrane podataka i s njom povezanih aplikacija

povećava se produktivnost, jer se pomoću njih smanjuje gubitak vremena
na organizacijske i administracijske zadatke.
4.1. Što je online pohrana podatka?

Prebacivanje podataka s jednog umreženog računala na drugo u današnje
vrijeme više nije komplicirano. Taj se proces može obaviti bez dodatnog
hardvera, tj. bez memorijskih medija, jer se u tu svrhu koriste online servisi
za pohranu podataka. Oni omogućuju pristup i rad s istim datotekama
preko više različitih uređaja. Zanimljivosti i napomene
Neki od popularnijih takvih servisa su Google Sigurnosna kopija (engl.
Disk, Dropbox i OneDrive. backup) je kopija podataka
koja se izrađuje u svrhu
Za njihovo je korištenje potrebno otvoriti osiguranja u slučaju
korisnički račun i preuzeti besplatan program oštećenja ili gubljenja
koji se nakon instalacije integrira u operacijski izvornih podataka.
sustav, tj. u preglednik datoteka i(li)
web-preglednik.
Sve datoteke spremljene u mapu povezanu s
nekim od gore navedenih online servisa za
pohranu podatka automatski postaju dostupne
svim povezanim uređajima.
Korištenje servisa za online pohranu podataka ne zahtijeva učenje novih
vještina.
Činjenica da se radi o besplatnim servisima koji se mogu koristiti na svim
operacijskim sustavima te nude razmjerno veliki kapacitet za pohranu čini
ih boljim izborom od standardnih memorijskih medija kao što su vanjski
tvrdi diskovi, USB-stickovi i sl.
Jedna je od najkorisnijih
primjena online servisa za
pohranu podataka u svrhu
čuvanja kopija važnih podataka
kao što su poslovni dokumenti,
galerije slika važnih događaja,
dokumenti vezani uz
školovanje, npr. seminarski i
drugi radovi i dr.
27
4.2. Ograničenja prilikom korištenja online pohrane

podatka
Prilikom korištenja servisa za online pohranu podataka potrebno je, uz
Zanimljivosti i napomene njihove prednosti, prepoznati i njihova ograničenja.
Kada je u pitanju Google To ne znači da su servisi za online pohranu podataka loši ili da se njima ne
Disk i njegovo ograničenje treba koristiti, nego treba znati što očekivati od takvih servisa i prepoznati
od 15GB slobodnog
prostora za pohranu, važno razliku između korištenja njihovih besplatnih inačica i plaćenih, koje imaju
je znati da taj prostor nije više mogućnosti, a sve kako bi se izbjegli problemi prilikom korištenja tih
rezerviran isključivo za servisa.
Google Disk nego se u tih
15GB računaju i Gmail te
slike postavljene na
Google+.
Neka su od ograničenja:
 Ovisnost o mreži – da bi se online servisi za pohranu podataka
mogli koristiti, potrebna je mrežna povezanost. Bez Interneta ne
postoji ni mogućnost korištenja online pohrane podataka, tj. pristupa
podacima. Čak ako i postoji mrežna povezanost, pitanje je kolika će
biti brzina pristupa. Kada je mreža spora, to izravno utječe na
korištenje servisa za online pohranu podataka, pogotovo kad treba
preuzeti veće količine podataka, što u tom slučaju može potrajati.
 Ograničenje veličine datoteka – svaki od servisa za online
pohranu podataka ima svoje uvjete korištenja u kojima je navedena
maksimalna količina podataka koja se može na njega postaviti kao i
maksimalna veličina pojedine datoteke. Konkretno, to znači da npr.
Google Disk nudi ukupno 15GB besplatnog prostora za pohranu
podataka.
 Razdoblje neaktivnosti – neki od servisa za online pohranu
podatka automatski brišu korisnički račun i s njim povezane podatke
u slučaju neaktivnosti određeno vremensko razdoblje. To znači da
ako korisnik nije pristupio servisu određeni broj dana, tjedana ili
mjeseci, njegov će korisnički račun sa svim podacima biti
automatski uklonjen. Ta vrsta ograničenja dolazi uz besplatne
planove za pohranu podataka, čime se pružatelj usluge želi
osigurati da će se korisnik stvarno koristiti besplatnom uslugom te
ako se njome ne koristi, da se prostor oslobodi. S druge strane to
ograničenje ne postoji za korisnike koji svoj prostor za pohranu
plaćaju te su njihovi korisnički računi kao i podaci sigurni bez obzira
na razdoblje neaktivnosti sve dok uslugu plaćaju.
28
4.3. Upravljanje datotekama

Da bi se upravljalo datotekama, potrebno je pristupiti usluzi Google Disk, a
to je moguće na više načina. Zanimljivosti i napomene
Prvi način je preko web-preglednika, a drugi preko instalirane aplikacije, Web-preglednik je program
koji omogućuje pregled
kako je opisano u poglavlju 3.4 ovog priručnika, koja se integrira u web-stranica i
operacijski sustav. multimedijalnog sadržaja
vezanih uz njih.
Ovdje će biti prikazana mogućnost upravljanja datotekama preko
web-preglednika, a prije toga se treba upoznati s oba načina pristupa usluzi
Google Disk.
4.3.1. Pristup preko web-preglednika

Da bi se pristupilo usluzi Google Disk, potrebno je posjetiti web-stranicu
www.google.com ili www.drive.google.com te se prijaviti korisničkim
imenom (engl. username) i lozinkom (engl. password).
Na gornjoj desnoj strani tada će se prikazati ovaj izbornik:
Ime Poveznica Poveznica Izbornik Poveznica Objava Pregled

prijavljenog za pristup za aplikacija u na statusa na pojedinosti
korisnika elektroničkoj pretraživanje kojemu se preglednik društvenoj profila
pošti fotografija nalazi i obavijesti mreži prijavljenog
poveznica Google+ korisnika
za Google
Disk
Klikom mišem na kvadratiće pristupa se izborniku aplikacija gdje je

potrebno izabrati ikonu za Google Disk.
Tada se prikazuje sučelje i sadržaj usluge Google Disk.
29
1. Traka za pretraživanje – omogućuje pretraživanje datoteka:
2. Akcijski će se izbornik (označen pravokutnikom na slici) pojaviti svaki

put kada je odabrana neka datoteka. Pomoću njega se datoteke mogu
dijeliti, organizirati, brisati i pregledavati.
30
Pomoću dugmeta Novo izrađuje se novi dokument, radna tablica,

prezentacija ili neki drugi dokument u sustavu Google. Novi će
dokument automatski biti pohranjen na Google Disk.
3. Dugme koje pokreće postavljanje (engl. upload) mape ili datoteke na

Google Disk.
4. Dugme koje služi za reorganizaciju datoteka koje se mogu posložiti

prema veličini, naslovu ili vremenu uređivanja. Standardno su datoteke
poredane prema datumu kada su posljednji put uređivane.
5. Promjena vrste prikaza datoteka. Moguće je izabrati između prikaza

datoteka kao popisa i rešetke (engl. grid).
31
6. Povezane, tj. slične datoteke mogu biti organizirane u mape.
7. Moguće je izabrati koje će datoteke i kako biti prikazane. Standardno,

Google Disk prikazuje posljednje datoteke s kojima se nešto radilo.
Osim toga, moguće je odabrati prikaz samo dijeljenih datoteka,
specijalnih datoteka sa zvjezdicom ili zadnje uređivanih.
8. Prikaz svih datoteka - moguće je vidjeti naziv datoteke, ime korisnika

koju je datoteku izradio, s kime je ona podijeljena, kad je zadnji put
uređivana i sl.
32
4.3.2. Pristup preko aplikacije
Nakon što je aplikacija instalirana prema

uputama iz poglavlja 3.4 ovog priručnika može
joj je pristupiti preko ikone na alatnoj traci ili
preko ikone na radnoj površini, pri čemu se prikazuje
sadržaj identičan onome u web-pregledniku.
Kao što se vidi iz slike na vrhu stranice, upravljanje
datotekama preko aplikacije koja je integrirana u
preglednik datoteka ne razlikuje se od upravljanja
datotekama u operacijskom sustavu.
4.3.3. Postavljanje ili objava datoteke

Objava datoteke moguća je na dva načina.
U web-pregledniku vrši se klikom mišem na dugme Upload
ili povlačenjem datoteka u okvir web-preglednika, a u slučaju
korištenja aplikacije integrirane u preglednik datoteka koristi
se povlačenjem datoteka koje se žele postaviti na Google
Disk, što je prikazano sljedećom slikom:
33
4.3.4. Preuzimanje i brisanje datoteke

Preuzimanje datoteke ili mape u
web-pregledniku vrši se desnim
klikom mišem na njezin naziv i
odabirom mogućnosti Preuzmi.
Brisanje datoteke ili mape u web-
pregledniku vrši se desnim klikom
na naziv datoteke ili mape i
odabirom mogućnosti Ukloni.
Moguće je istovremeno označiti i
preuzeti ili obrisati više datoteka i
mapa.
Osim toga datoteka se može
obrisati u glavnom sučelju Google
Diska, kao i u samoj datoteci
pomoću izbornika Datoteka →
Premjesti u otpad.
34
Nakon toga prikazuje se poruka koja znači da se datoteka sada nalazi u

košu za smeće i da ju se prema potrebi može vratiti sve do trenutka
pražnjenja koša za smeće.
Obrisanu je datoteku moguće pronaći u košu za smeće.
Za trajno brisanje datoteke treba ju odabrati s popisa datoteka u košu za

smeće i kliknuti mišem na Izbriši zauvijek.
Nakon toga obrisana se datoteka više ne može vratiti.
35
4.4. Uporaba web-aplikacija

Web-aplikacije su aplikacije koje se pokreću u web-pregledniku i čije je
mogućnosti moguće odmah koristiti bez potrebe za instalacijom dodatnih
programa na nekoliko desetaka ili stotina računala kada je u pitanju potreba
za korištenjem aplikacija za zajedničku produktivnost velikog broja
korisnika.
Prednosti su takvih aplikacija:
 ne zahtijevaju složen postupak implementacije ili nadogradnje u
organizaciji
 zahtijevaju malo ili ništa diskovnog prostora, tj. prostora za pohranu
podatka na klijentskom računalu
 dostupne na svim operacijskim sustavima koji imaju web-preglednik.
Nedostatci su takvih aplikacija:
 ograničeno korisničko iskustvo i manje funkcionalnosti
 zahtijevaju stalnu povezanost s Internetom i bez njega ne mogu
funkcionirati, tj. bez Interneta nije moguće koristiti se mogućnostima
zajedničke produktivnosti.
Neke od najpoznatijih takvih aplikacija su Google Docs i Microsoft Office
Online. Obje vrste web-aplikacija nude mogućnost obrade teksta,
proračunskih tablica i prezentacija.
Na slici gore može se vidjeti primjer web-aplikacije za obradu teksta u

usluzi Microsoft Word Online. Sučelje se skoro i ne razlikuje od
standardnog programa koji se inače instalira na klijentska računala, iako je
siromašnije mogućnostima.
Na slici gore može se vidjeti primjer web-aplikacije za obradu teksta u

usluzi Google Docs.
36
4.5. Automatsko ažuriranje datoteka

Suradničko iskustvo višestruko je korisno, jer više korisnika može
istovremeno pristupiti datotekama, uređivati ih i pregledavati. Sve učinjene
promjene na datotekama vidljive su svim korisnicima istovremeno u
realnom vremenu.
Prema tome, dok jedan korisnik uređuje datoteku, drugi korisnici to mogu
pratiti u trenutku kako se i događa. Neki od njih tada može napraviti
dodatne promjene dok drugi mogu pratiti što se događa bez da sudjeluju.
Na sljedećoj slici vidljivo je kako je jedan od korisnika označio dio teksta
koji želi urediti.
Ostali će korisnici označeni dio teksta vidjeti sa zelenom pozadinom i s

informacijom koji ga korisnik trenutačno uređuje. Svaki novi korisnik dobiva
svoju boju kako bi se svi međusobno razlikovali.
Osim dodavanja novog sadržaja, sadržaj se može dodatno formatirati, jer

Google Disk unutar sučelja web-preglednika nudi široku paletu mogućnosti.
37
4.6. Online upravljanje datotekama

Google Disk pruža brojne mogućnosti za upravljanje dokumentima. Prva i
osnovna od njih je izrada datoteka.
Moguća je izrada ovih vrsta datoteka:
 mapa (engl. Folder)
 tekstnih dokumenata (engl. Document)
 prezentacija (engl. Presentation)
 proračunskih tablica (engl. Spreadsheet)
 obrazaca (engl. Form)
 crteža (engl. Drawing).
Iako su to sve različite vrste datoteka, proces njihove izrade i dijeljenja je
isti za sve.
4.6.1. Izrada i spremanje datoteke online

Za izradu i spremanje datoteke online potrebno je:
1. Otići na web-adresu www.drive.google.com.
2. Kliknuti mišem na gumb Novo.
3. Iz padajućeg izbornika odabrati koja se vrsta datoteke želi izraditi.
4. Novi se dokument automatski prikazuje u novom tabu

web-preglednika.
38
5. Na vrhu stranice potrebno je mišem kliknuti na Proračunska

tablica bez naziva da bi se datoteci dao novi naziv.
6. Nakon unosa željenog naziva datoteke potrebno je kliknuti mišem
na OK.
7. Novi se naziv datoteke odmah prikazuje.
8. Svaka promjena na datoteci automatski se sprema na Google Disk,

što je i vidljivo iz poruke na vrhu dokumenta Sve su promjene
spremljene na Disk.
4.6.2. Uređivanje datoteke online

Uređivanje datoteke vrši se odabirom datoteke koja se želi urediti. To se
postiže desnim klikom mišem na naziv datoteke koja se može pronaći u
glavnom sučelju usluge Google Disk.
U slučaju da se potrebna datoteka odmah ne vidi potrebno je upotrijebiti

tražilicu datoteka.
39
Desni klik na naziv datoteke prikazuje kontekstualni izbornik sa

mogućnostima koje se mogu izvršiti nad odabranom datotekom.
 Pregled – pregled datoteke u istom tabu web-preglednika
 Otvori pomoću aplikacije – izbor aplikacije pomoću koje će se
datoteka otvoriti, npr. Google Sheets za proračunske tablice
 Dijeljenje – dijeljenje datoteke
 Premjesti u – premještanje datoteke u drugu mapu
 Dodaj zvjezdicu – dodavanje zvjezdice da bi se datoteka označila

kao posebna
 Preimenuj – preimenovanje datoteke
 Vidite detalje – skrivanje detalja i aktivnosti vezanih uz datoteku koji
se inače nalaze na krajnjoj desnoj strani ekrana nakon desnog klika
mišem na određenu datoteku
 Izradi kopiju – izrada kopije datoteke
 Preuzmi – preuzimanje datoteke
 Ukloni – uklanjanje/brisanje datoteke.
4.7. Dijeljenje datoteka i ograničenje pristupa

Korisnik koji stvori ili uveze novu datoteku automatski dobije status vlasnika
(engl. owner). On može urediti, dijeliti i brisati datoteku, tj. ima apsolutna
prava nad njom.
Dva su statusa koja vlasnik datoteke može dodijeliti drugim korisnicima za
određenu datoteku:
 suradnici (engl. collaborators) – mogu pregledavati, uređivati i
preuzeti datoteke
 gledatelji (engl. viewers) – mogu samo pregledavati i preuzimati
datoteke, ali ih ne mogu uređivati.
Te ovlasti određuju kako će i kakve radnje moći izvršiti korisnici s
dodijeljenim pravom nad nekom datotekom.
40
4.7.1. Dijeljenje datoteke s ograničenim brojem osoba

Za dijeljenje datoteke s drugim osobama:
1. Potrebno je pronaći i odabrati datoteku koja se želi podijeliti.
2. Pojavit će se akcijski izbornik na vrhu stranice pri čemu je potrebno

kliknuti mišem na naredbu Dijeli stavku .
3. Nakon toga pojavljuje se dijaloški okvir s postavkama dijeljenja

datoteke pri čemu treba upisati adrese elektroničke pošte osoba s
kojima se datoteka želi podijeliti.
4. Kada se odaberu osobe s kojima će datoteka biti podijeljena,

potrebno je označiti što mogu raditi s datotekom, tj. mogu li datoteku
uređivati, komentirati ili samo pregledavati. To treba učiniti za svaku
osobu s kojom se datoteka dijeli.
41
5. Moguće je klikom mišem na Dodaj poruku dodati i poruku koja će

osobi s kojom se dijeli datoteka objasniti zašto je neka datoteka
dijeljena baš s njom i što se od nje očekuje.
6. Google Disk će osobe s kojima se dijeli datoteka automatski označiti

kao urednike (engl. editors). Osnovna je postavka da urednici mogu
pozivati nove osobe da pristupe datoteci. To se, prema potrebi,
može spriječiti klikom mišem na Postavke dijeljenja → Promjena →
Spremi.
4.7.2. Dijeljenje datoteke pomoću poveznice

Jednostavniji način dijeljenja datoteke s većim brojem osoba omogućen je
Zanimljivosti i napomene korištenjem poveznice. Još jedna prednost takvog načina dijeljenja je u
Potrebna je posebna doza slučaju kada je u pitanju velika datoteka koja nije prikladna za slanje
opreza kada se neka elektroničkom poštom.
datoteka dijeli preko
poveznice, jer tko god joj 1. Potrebno je pronaći i odabrati datoteku koja se želi podijeliti.
ima pristup može vidjeti
sadržaj datoteke.
2. Pojavit će se akcijski izbornik na vrhu stranice pri čemu je potrebno
Čak i ako se poveznica na
kliknuti mišem na naredbu Dijeli stavku .
datoteku dijeli među
provjerenom skupinom
osoba može se dogoditi da
poveznica bude objavljena
na nekoj javnoj web-stranici
i tako postane dostupna 3. Nakon toga pojavljuje se dijaloški okvir s postavkama dijeljenja
svima koji na nju kliknu
mišem. datoteke pri čemu treba kliknuti mišem na Vezu koja se može
dijeliti, da bi se datoteka učinila dostupnom svima koji imaju
poveznicu.
42
4. Na vrhu se zatim pojavljuje poveznica na datoteku.
5. Tada se mogu postaviti postavke vidljivosti (Napredno →Promijeni)

koje se potvrđuju klikom mišem na Spremi.
43
4.8. Prikaz i vraćanje prethodne inačice dokumenta

Mogućnost prikaza i vraćanja prethodne inačice dokumenta važna je
značajka kada je u pitanju online suradnja. Kada više osoba radi na nekom
dokumentu i unosi razne promjene može se pretpostaviti da neće uvijek
zadnja inačica dokumenta biti ona prava i da će biti potrebno doći do neke
od prijašnjih inačica. Kako se ne bi dogodilo da se prijašnje inačice moraju
ručno tražiti među više osoba koje su radile na dokumentu, Google Disk
nudi ugrađenu mogućnost prikaza i vraćanja prethodne inačice dokumenta
napravljene u proteklih 30 dana.
Kako bi se prikazala i vratila prethodna inačica dokumenta potrebno je
učiniti sljedeće:
1. Otvoriti dokument, zatim kliknuti mišem na File → See revision
history ili se koristiti kombinacijom tipki [CTRL] + [ALT] + [SHIFT] +
[G].
44
2. S desne se strane dokumenta prikazuje popis prijašnjih inačica

dokumenta. Popis može biti manje ili više detaljan.
3. Vraćanje prethodne inačice dokumenta vrši se izborom neke od

prethodnih inačica i klikom mišem na Vrati tu verziju.
4. Obavijest o vraćenoj prethodnoj inačici dokumenta kratko se

prikazuje na vrhu dokumenta s naznakom koja je od prethodnih
inačica vraćena.
45
4.9. Vježba: Upravljanje dokumentima
1. Prijavite se na drive.google.com sa svojim korisničkim imenom i

lozinkom.
2. Izradite novi dokument klikom mišem na Novo → Dokument.
3. Klikom mišem na Bez naslova promijenite ime dokumentu u
Ime_Prezime_Srce pa u sadržaj unesite svoje ime i prezime,
današnji datum i naziv tečaja.
4. Klikom mišem na Dijeli u gornjem desnom kutu podijelite dokument
s jednim od svojih susjeda u skupini tako da unesete e-mail adresu
osobe s kojom želite dijeliti dokument.
5. Klikom mišem na Dijeljeno sa mnom uvjerite se da ste upravo
dobili pravo pristupa i uređivanja dokumenta druge osobe.
6. Otvorite taj dokument pa u njega upišite svoje ime i prezime te
današnji datum.
7. Vratite se u glavno sučelje Google Diska i otvorite dokument koji
ste prije izradili da biste mogli vidjeti što se novo nalazi u njemu.
8. Klikom mišem na Datoteka → Pogledajte povijest izmjena
provjerite postoje li prethodne inačice dokumenta. Ako postoje,
vratite prijašnju inačicu.
9. Klikom mišem na Datoteka → Premjesti u otpad obrišite dokument
koji ste prije izradili.
10. U glavnom sučelju Google Diska kliknite mišem na Otpad da biste
vidjeli dokument koji ste prethodno obrisali.
11. Označite ga i kliknite mišem na Vrati.
46
5. Online kalendar
 urediti i dijeliti Google kalendar
 dodavati događaje i podsjetnike
Online kalendari mogu biti vrlo korisni ako se pravilno koriste. Jedan je od
popularnijih kalendara Google kalendar koji omogućava korisnicima da
izrade privatne i javne kalendare potpuno besplatno. Kalendaru se pristupa
preko web-preglednika i ne treba preuzimati posebne aplikacije, a sav se
sadržaj sprema u oblaku i uvijek je dostupan.
U tradicionalnim aplikacijama za desktop podaci se čuvaju na korisničkom
računalu ili na nekom drugom mediju za pohranu. To znači da korisnik
mora pristupati uvijek istom uređaju da bi pristupio svojim podacima. Za
razliku od toga, Google kalendar sve podatke sprema u oblak te im korisnik
može pristupiti s bilo kojeg uređaja u bilo koje vrijeme, a olakšano je i
dijeljenje kalendara s drugim osobama.
Imajući pristup kalendaru druge osobe, lakše je planirati aktivnosti kad se
zna u koje je vrijeme ta osoba slobodna ili zauzeta. Kad se kalendar dijeli s
više osoba jednostavnije je planirati zajedničke aktivnosti te uskladiti
osobne i skupne planove.
Sučelje Google kalendara sadrži:

1. polje za pretraživanje 7. popis ostalih i dijeljenih
kalendara
2. dugme za brzo
prebacivanje između 8. prikaz događaja koji je
dana, tjedana, mjeseci i završio
rasporeda
9. prikaz buduće aktivnosti
3. dugme za brzu izradu
10. prikaz aktivnosti iz drugog
novog događaja
kalendara
4. prikaz trenutačnog dana
11. mogućnost prilagodbe
5. mini kalendar prikaza kalendara.
6. popis svih kalendara
47
5.1. Uređivanje i dijeljenje kalendara

Uređivanje kalendara vrši se ovako:
1. Prvo se izabere kalendar čije se postavke žele urediti.
2. Klikom mišem na Postavke kalendara otvara se prozor s

postavkama koje se mogu mijenjati, kao što su:
 Naziv kalendara
 Vlasnik/ca kalendara
 Opis
 Lokacija
 Vremenska zona kalendara
 Ugradnja kalendara
 Adresa kalendara
 Privatna adresa
 Izbriši kalendar.
48
Dijeljenje kalendara odvija se slično kao i dijeljenje datoteka. Potrebno je

odabrati jedan od kalendara, ali ovog puta treba kliknuti mišem na Dijeli
ovaj Google Kalendar pri čemu se otvara ovaj prozor:
Dijeljenje kalendara s konkretnom osobom vrši se jednostavnim unosom

adrese elektroničke pošte osobe
nakon čega se određuje što ta osoba može raditi s kalendarom:

 unositi promjene i upravljati dijeljenjem
 promijeniti događaje
 pogledati sve detalje o događaju
 vidjeti samo slobodne/zauzete (sakrij detalje).
Nakon što je kalendar podijeljen s konkretnom osobom njoj se prikazuje

pod rubrikom Ostali kalendari u donjem lijevom kutu web-preglednika.
Kalendar se može objaviti i javno pri čemu nije potrebno pozivati
pojedinačne osobe, nego je dovoljno proslijediti poveznicu na kalendar
kojem tada mogu pristupiti svi koji kliknu mišem na nju.
Kako bi to bilo moguće, potrebno je označiti polje ispred Objavi ovaj

kalendar. U slučaju korištenja te mogućnosti osobe koje pristupe kalendaru
moći će vidjeti samo jesu li određeni termini kao što su sati, dani i tjedni
slobodni ili zauzeti, tj. neće vidjeti detalje kao što su naziv događaja ili
aktivnosti, osobe koje u njoj sudjeluju i dr.
Na sljedećoj slici prikazani su događaji iz tri različita kalendara. Crvenom je
bojom označena osoba čiji je kalendar prikazan i ona može vidjeti sve
49
detalje svoja dva kalendara naziva Tomislav Stanković i Fakultet dok je

kalendar EFOS kalendar samo podijeljen s tom osobom uz oznaku da
može vidjeti samo jesu li termini i kada slobodni ili zauzeti bez uvida u
druge detalje. U suprotnom, kad osoba dobije apsolutne ovlasti nad
dijeljenim kalendarom, on se prikazuje pod Moji kalendari.
Uz to, kalendar se može ugraditi u neku postojeću web-stranicu da bi bio

vidljiv svim posjetiteljima. Tako nije potrebno nikome slati poveznicu na
kalendar elektroničkom poštom.
5.2. Prikazivanje i skrivanje kalendara
Prikaz ili skrivanje kalendara vrši se klikom na strelicu → Postavke.
Tada se prikazuju mogućnosti za prikaz ili skrivanje kalendara pa je na

popisu kalendara moguće sakriti/prikazati sve, ništa ili pojedine kalendare.
Na slici koja se nalazi na prethodnoj stranici vidljivo je kako se na popisu
Ostali kalendari nalazi dijeljeni EFOS kalendar koji će korištenjem ovih
postavki biti skriven i koji se više neće prikazivati na popisu Ostali kalendari
iako će i daje postojati.
50
EFOS kalendar više nije vidljiv na popisu Ostali kalendari.
Vraćanje prikaza kalendara vrši se istim postupkom samo što je u ovom

slučaju potrebno označiti da se kalendar želi prikazati na popisu kalendara.
51
5.3. Korištenje dijeljenog kalendara za izradu

događaja
Za izradu događaja potrebno je odabrati kalendar u kojemu se događaj želi
napraviti. To se radi u izborniku koji se nalazi uz svaki kalendar.
Odabirom mogućnosti Stvori događaj u ovom kalendaru prikazuje se

prozor u koji treba unijeti detalje o događaju kao što su:
 naziv, tj. naziv događaja
 vrijeme početka i završetka
 lokaciju
 mogućnost video poziva
 odabrati uz koji se kalendar događaj veže
 opis događaja
 boja, da se događaj razlikuje od drugih
 podsjetnik, koji stiže u sandučić elektroničke pošte
 odabrati mogućnost zaštite privatnosti, tj. odrediti hoće li događaj u

kalendaru biti prikazan kao zadan, javni ili privatni
 dodati goste preko elektroničke pošte te odrediti mogu li oni

izmijeniti događaje, pozvati druge i pregledavati popis gostiju.
52
Također se moguće koristiti i mogućnošću

Pronalaženje vremena preko koje će Google
kalendar uzeti u obzir kalendare svih pozvanih
osoba te pronaći jedan ili više termina kada su sve osobe slobodne.
Kad se unesu i potvrde
osnovni podaci o
događaju, isto se odmah
prikazuje na početnoj
stranici kalendara.
Nekada se može javiti potreba za ponavljanjem događaja, npr. kad se radi

o predavanjima koja se mogu održavati nekoliko puta tjedno. U tom se
slučaju uključuje mogućnost ponavljanja događaja kako se prije svakog
predavanja ne bi trebalo unositi novo.
Klikom mišem na Uređivanje događaja → Ponovi pojavljuje se prozor s
mogućnostima za ponavljanje događaja.
Moguće je odrediti hoće li se događaj ponavljati dnevno, svakog radnog
dana, svakog ponedjeljka, srijede i petka, svakog utorka i četvrtka, tjedno,
mjesečno ili godišnje.
Također, ne mora značiti da će se predavanja održavati iz tjedna u tjedan,
tj. može se dogoditi da između dva predavanja bude i pauza pa je moguće
odrediti i u kojim će se vremenskim intervalima ponavljati događaj. Ako je
inicijalno odabrana mogućnost da se događaje ponavlja tjedno, tada se u
ovom koraku može odrediti svakih koliko tjedana će se aktivirati ponavljanje
događaja.
53
Također se može odrediti nakon koliko takvih intervala ponavljanja će se

daljnje ponavljanje događaja prekinuti. To može biti nikada, nakon
određenog broja ponavljanja ili točno određenog dana.
5.4. Postavljanje podsjetnika za događaj

Iako su Google kalendari dostupni preko raznih uređaja i u bilo koje
vrijeme, može biti komplicirano pratiti sve izrade događaja. Upravo zbog
toga postoji mogućnost postavljanja podsjetnika pomoću elektroničke pošte
ili skočnog prozora.
Postavljanje podsjetnika za neki konkretan događaj vrši se odabirom
događaja za koji se želi postaviti podsjetnik i klikom mišem na Uređivanje
događaja → Podsjetnici
Podsjetnik se može podesiti tako da obavijest stigne elektroničkom poštom

ili da se pojavi u skočnom prozoru nekoliko minuta, nekoliko sati, dana ili
tjedana prije početka događaja.
54
Gore je prikazano kako izgleda podsjetnik koji stiže elektroničkom poštom,

a ispod kako izgleda onaj koji se prikazuje u skočnom prozoru.
Podsjetnik se može odgoditi klikom mišem na Podsjeti me ponovo za 5

minuta.
Osim postavljanja podsjetnika za neki konkretan događaj, moguće je

podsjetnik postaviti i za cijeli kalendar, tj. za sve događaje koji su povezani
s tim kalendarom.
55
Klikom mišem na izbornik koji stoji uz naziv kalendara treba odabrati

Podsjetnici i obavijesti da bi se otvorio sljedeći prozor:
Osim standardnih postavki podsjetnika, tj. izbora da podsjetnik stiže

elektroničkom poštom ili u skočnom prozoru, moguće je izbor dodatno
definirati.
Nekoliko je mogućih načina obavješćivanja:
 Novi događaji – primanje obavijesti kada netko pošalje poziv na novi
događaj
 Promijenjeni događaji – primanje obavijesti kada netko promijenjeni
događaj
 Otkazani događaji – primanje obavijesti kada netko otkaže događaj
 Odgovori na događaj – primanje obavijesti kada neka od pozvanih
osoba odgovori na poziv
 Dnevni raspored – primanje obavijesti s rasporedom svih događaja
za taj dan ujutro u 5 sati prema zadanoj vremenskoj zoni.
Osim ranije spomenutih podsjetnika preko elektroničke pošte i skočnog
prozora moguće je odabrati i mogućnost podsjetnika preko SMS-a.
Potrebno je kliknuti mišem na Postavite mobitel za primanje obavijesti i
pratiti upute.
56
5.5. Upravljanje pozivima na događaje

Pozivi na događaj rade se iz svakog i za svaki događaj posebno pa je zato
prije slanja poziva drugim osobama potrebno odabrati događaj na koji se
osobe žele pozvati.
1. Za početak treba odabrati izbornik Uređivanje događaja → Dodaj
goste.
2. Zatim je potrebno početi upisivati ime osobe ili njezinu adresu

elektroničke pošte da bi se filtrirali podaci. Postupak treba ponavljati
sve dok i zadnja osoba nije pozvana.
57
3. Kada su sve željene osobe dodane potrebno je potvrditi pozive.
4. Zatim se u skočnom prozoru prikazuje poruka za slanje pozivnica

elektroničkom poštom uključenim osobama.
5. Poziv ubrzo stiže u sandučić elektroničke pošte pri čemu je odmah

potrebno označiti (ne)dolazak na događaj.
58
6. Kad je dolazak potvrđen, to se prikazuje na popisu pozvanih osoba.
U slučaju odbijanja poziva pored imena pozvane osobe nalazi se

ovaj znak:
5.6. Uređivanje i otkazivanje postojećih događaja

Da bi se postojeći događaji uredili ili otkazali:
1. Odaberite izbornik Uređivanje događaja.
Da bi se događaj trajno
obrisao u kalendarima svih
osoba, mora ga obrisati
vlasnik.
Prilikom brisanja događaja
on se još neko vrijeme
može prikazivati kao
postojeći zbog postojanja
nekoliko kopija koje Google
čuva i za koje treba
2. Pritom obratite pozornost na mogućnosti za: vremena da se sve obrišu.
 brisanje događaja
 promjenu vlasnika događaja
 dupliciranje događaja
 kopiranje događaja u druge kalendare.
59
3. Klikom mišem na Izbriši pojavljuje se prozor za potvrdu pri čemu je

dobro izabrati mogućnost Izbriši i obavijesti goste.
4. Obavijest o otkazanom događaju ubrzo stiže u sandučić

elektroničke pošte.
60
5.7. Vježba: Izrada, uređivanje i brisanje

kalendara/događaja
1. Posjetite adresu https://www.google.com/calendar/ i prijavite se

koristeći se svojim korisničkim imenom i lozinkom.
2. Kliknite mišem na Moji kalendari da biste izradili novi kalendar
naziva ImePrezime_Kalendar. U opisu ponovite to isto.
3. Prebacite se na polje Podijeli sa određenim osobama i upišite
adresu elektroničke pošte jednog od polaznika tečaja do vas i za
mogućnost dijeljena odaberite Može unositi promjene i upravljati
dijeljenjem.
4. Potvrdite korak u kojemu se pozivnica šalje drugoj osobi
elektroničkom poštom.
5. Provjerite svoj pretinac elektroničke pošte da biste provjerili jeste li
dobili pozivnicu jednog od polaznika tečaja.
6. Unesite proizvoljni događaja klikom mišem na Napravi koja se
održava za 5 minuta. U ovom koraku opet unesite adresu
elektroničke pošte osobe s kojom ste maloprije podijelili kalendar.
7. Kada dobijete poziv na događaj, jedan prihvatite, a drugi odbijte.
8. Aktivirajte podsjetnik na događaj preko elektroničke pošte i skočnog
prozora s vremenskim razdobljem od 3 minute za događaj.
9. Vratite se u glavno sučelje Google kalendara i čekajte podsjetnike.
10. Kada ih dobijete, kliknite mišem na događaj i na vrhu na Izbriši pa
potvrdite da želite poslati obavijest osobama pozvanim na događaj.
11. Provjerite jeste li dobili obavijest o otkazivanju događaja.
61
62
6. Društveni mediji
 navesti i opisati različite vrste društvenih mreža
 opisati wiki stranice, forume, blogove, sadržajne zajednice
 upravljati sadržajem, dozvolama i postavkama privatnosti
 povezivati se i komunicirati s drugim korisnicima
Društveni mediji važan su alat koji se koristi u privatne i u poslovne svrhe.

Oslonac su modernog načina komunikacije i pružaju brojne mogućnosti
dijeljenja i korištenja digitalnog sadržaja.
6.1. Alati društvenih medija koji podržavaju online

suradnju
Ti alati predstavljaju mjesta za okupljanje osoba sa sličnim interesima.
Tako se stvaraju virtualne zajednice osoba okupljenih oko određenih tema.
Društveni mediji smatraju se dijelom Web 2.0 trenda.
6.1.1. Društvene mreže

Osnova postojanja društvenih mreža je umrežavanje. Ono može biti
vezano uz privatne ili uz poslovne teme, interese, događaje, proizvode,
usluge i sl., ali u osnovi označava povezivanje osoba sličnih interesa.
Facebook je društvena mreža pokrenuta 2004. s ciljem povezivanja
studenata Sveučilišta Harvard u SAD-u koja je trebala omogućiti
jednostavniju razmjenu informacija. Vrlo brzo se proširio na druge fakultete,
srednje škole i tvrtke, a 2006. je postao javno dostupan svima.
Za pristup Facebooku potrebna je adresa elektroničke pošte kojom se vrši

registracija korisničkog računa. Nakon registracije potrebno je ispuniti profil
pri čemu se najčešće koristi vlastito ime i prezime kao osnova korisničkog
računa, tj. profila.
63
Osim ispunjavanja profila osobnim podacima, interesima, hobijima,

slikama, video materijalima i ostalim informacijama, Facebook nudi i razne
korisne aplikacije i mogućnost izrade stranica ili grupa vezanih uz neku
temu, događaj, proizvod, uslugu i sl. Jedan od primjera korisne grupe je
grupa izrađena za potrebe studenata nekog fakulteta s ciljem jednostavne i
brze razmjene informacija. Primjer je dobre stranice stranica izrađena za
potrebe nekog fakulteta koji se tako dodatno približava svojim studentima
te im može jednostavno i brzo na jednom mjestu prezentirati željeni
sadržaj.
Google+ možda je najkorisnija društvena mreža u kontekstu ovog
priručnika, jer se registracijom korisničkog računa Google za potrebe
elektroničke pošte i korištenja kalendara, o čemu je bilo riječi u prethodnim
poglavljima, automatski izrađuje korisnički račun, tj. Google+ profil.
Nastao je kao izravan odgovor Facebooku i nudi manje-više iste
funkcionalnosti s tom razlikom što autorima sadržaja poput blogera, o
kojima će više riječi biti u nastavku, nudi potvrdu vlasništva nad objavljenim
sadržajem na tražilici Google i to tako da pored rezultata pretraživanja
prikaže podatke s autorova profila.
LinkedIn je društvena mreža namijenjena poslovnom umrežavanju

osnovana 2002. godine. Izrada profila usmjerena je prema izgradnji
poslovnih profila i povezivanja s poslovnim kontaktima. Profil se ispunjava
relevantnim radnim iskustvom, podacima o formalnom i neformalnom
školovanju, sudjelovanjima na projektima, potvrdama o polaganju raznih
stručnih i industrijskih certifikata i sl. Također je moguća izrada grupa
prema različitim poslovnim interesima, vrstama zanimanja i dr.
Tvrtke mogu stvarati svoje profile da bi na jednom mjestu predstavile
djelatnost kojom se bave i privukle potencijalne zaposlenike i(li) investitore.
64
6.1.2. Wiki-stranice
Wiki stranice najbrži su način za uređivanje i dijeljenje teksta i popratnog
sadržaja kao što su fotografije i poveznice na video materijale. Zanimljivosti i napomene
Jednostavnost sučelja za unos i obradu sadržaja jedan je od razloga velike Najstariji javno objavljeni
popularnosti wiki-stranica. wiki zove se Portland
Pattern Repository i nalazi
se na adresi
http://en.wikipedia.org/wiki/
Portland_Pattern_Repositor
y.
Wiki-stranice mogu biti temelj za neformalno okupljanje oko neke teme ili
platforma za globalne projekte kao što je Wikipedia na adresi
http://hr.wikipedia.org/.
Wikijem se smatraju svi alati koji podržavaju principe brzine, jednostavnosti
i otvorenosti. Postoji puno vrsta wiki-alata i nemoguće je reći koji je najbolji
jer to ovisi o konkretnim potrebama. Ipak, jedan je od najpopularnijih
wiki-alata MediaWiki.
Zbog svoje jednostavnosti i otvorenosti wiki-stranice često su meta vandala

koji umjesto konstruktivnog doprinosa sadržaju stranice rade neprikladne
izmjene ili brišu sadržaj.
S razvojem wiki-alata uvedena je mogućnost vraćanja prijašnjih inačica
wikija pa je tako moguće vidjeti sve učinjene izmjene i vratiti neku od
prethodnih inačica, tj. poništiti neprikladne izmjene ili brisanje sadržaja.
65
Kad na njemu radi više osoba, wikiji mogu biti korisni pri izradi svojevrsnih
baza podataka kao što je hrvatski wiki-site HrOpenWiki na
http://wiki.open.hr koji promovira otvoren i slobodan softver.
Najpoznatiji globalni wiki zove se Wikipedia i nalazi se na adresi

http://wikipedia.org. Služi kao otvorena enciklopedija u kojoj sadržaj može
uređivati bilo tko i bilo kada koristeći se samo web-preglednikom.
Wiki-stranice zbog svoje se jednostavnosti često koriste. Jedna od mogućih
upotreba wiki-stranica vidi se prilikom provođenja online anketa i upitnika
kada je ispitanicama potrebno dati uvid u više detalja vezanih uz anketu, tj.
upitnik. U tom slučaju primarna je zadaća wikija pružiti dodatne informacije.
Wikiji mogu biti korišteni u privatne svrhe ili mogu služiti kao kolaborativni i
komunikacijski alat između članova obitelji, prijatelja ili poslovnih kolega i
partnera koji se nalaze na udaljenim lokacijama.
S druge strane, velike se tvrtke mogu koristiti wikijima da bi svoje
zaposlenike upoznala sa svim detaljnim nekog projekta. To je posebno
korisno kad tvrtka ima urede u više različitih gradova, a želi na jednom
mjestu svojim zaposlenicima pružati sve potrebne informacije te im dati
mogućnost da iste uređuju.
Primjer korporativnog wikija nalazi se na adresi
http://social.technet.microsoft.com/wiki.
66
6.1.3. Forumi i grupe

Forumi su preteča društvenih mreža. Omogućuju korisnicima razmjenu
mišljenja o različitim temama pri čemu su sve poruke javno vidljive iako je Zanimljivosti i napomene
moguće pojedine dijelove foruma sakriti od neregistriranih korisnika. Najpopularnije vrste
Neregistrirani korisnici mogu čitati sav objavljeni sadržaj. U slučaju želje za softvera namijenjenih za
sudjelovanjem, potrebna je registracija koja zahtijeva jedino adresu forume:
elektroničke pošte, a korisnički profil najčešće nije ime i prezime osobe  vBulletin
nego nadimak, tj. pseudonim, zbog čega su forumi stekli veliku
 phpBB
popularnost. Korištenje nadimka/pseudonima svojevrsni je standard
prilikom korištenja foruma.  bbPress
Forumi mogu biti općeniti i tematski (auto-moto, moda, putovanja), a pravila  IPBoard
ponašanja određuje vlasnik uz pomoć administratora (korisnici foruma s
apsolutnim ovlastima koji mogu uređivati sve aspekte foruma i upravljati
korisničkim računima).
Grupe funkcioniraju kao i forumi, a jedna od popularnijih platformi za grupe
zove se Google grupe https://groups.google.com/forum/.
One nude ove mogućnosti:

 sudjelovanje u raspravama o određenoj temi
 izradu grupa za korisničku podršku u kojoj korisnici mogu postavljati
pitanja i dobivati odgovore u vezi s određenim proizvodom
 organizaciju sastanaka, konferencija ili društvenih događaja za
članove grupe
 pronalazak osoba sa sličnim hobijima, interesima ili životnim
iskustvom
 čitanje postova grupe preko elektroničke pošte i web-preglednika.
67
6.1.4. Blogovi i mikro blogovi

Blog, poznat i kao online dnevnik, oblik je periodičke objave različitih vrsta
Zanimljivosti i napomene sadržaja. Blogovi mogu biti individualni, gdje jedna osoba sastavlja i
Blogeri.hr (bivši CroBlogeri) objavljuje sav sadržaj o nekoj temi ili o više različitih tema, koristeći se
je blog zajednica koja web-preglednikom, i kolaborativni, gdje više osoba objavljuje sadržaj o
okuplja sve hrvatske jednoj ili više tema. Prema tome, kao i forumi, blogovi mogu biti općeniti i
blogere, bez obzira kojim se tematski. Mnoge se tvrtke koriste korporativnim blogovima preko kojih
servisom za objavljivanje
bloga (internetskog educiraju svoje potrošače i klijente o svojim proizvodima i uslugama.
dnevnika) koriste. Stranica Popularizacija bloga u Hrvatskoj dogodila se 2004. pokretanjem
je nastala s ciljem blog-servisa www.blog.hr.
poboljšanja blogerske
scene u Hrvatskoj (i šire).
Blog je vrsta medija u kojem se sadržaj može objavljivati pod pseudonimom

ili pod imenom i prezimenom. Kako blog ne bi bio jednosmjeran medij
putem kojeg se samo objavljuju informacije, postoji mogućnost
komentiranja objavljenog sadržaja. O tome želi li tu mogućnost ostaviti
uključenu ili će ju isključiti, odlučuje svaki autor bloga za sebe.
Za razliku od društvenih mreža, wikija i foruma, blog nudi najviše slobode i
mogućnosti kada je riječ o objavi sadržaja, jer je pogodan za sve vrste
medija pa tako postoje i tzv. vlogovi, tj. video blogovi. Objavljeni se sadržaj
može dijeliti preko drugih online medija.
Mikro blog je naziv za blog koji se sastoji isključivo od kratkih poruka,
slika, video datoteka i drugog sadržaja. Mikro blog je mješavina
tradicionalnog bloga i društvenih mreža i zbog svoje je relativne kratkoće i
jednostavnosti postao popularan i pogodan za korištenje preko mobilnih
uređaja. Primjer takvog servisa je Twitter (https://twitter.com/).
68
6.1.5. Sadržajne zajednice

Sadržajne se zajednice više nego ikoje druge otvaraju vezano uz specifičnu
vrstu sadržaja. Nakon registracije korisničkog računa multimedijalni se
sadržaj objavljuje na web-stranicama, opisuje i ostavlja se dostupnim za
korištenje drugim posjetiteljima zajednice, koji mogu, ali ne moraju, biti
registrirani.
Neki su od primjera sadržajnih zajednica:
 SoundCloud – online platforma za distribuciju audio

sadržaja koja omogućava izradu profila, snimanje i postavljanje
audio sadržaja izravno u web-pregledniku, preslušavanje,
ocjenjivanje i preuzimanje te brisanje audio sadržaja.
 YouTube – online servis za postavljanje i razmjenu video

sadržaja. Posjeduje i napredne alate za uređivanje video
sadržaja izravno u web-pregledniku.
 Flickr – online servis za pohranu primarno slika, ali i video

sadržaja. Ima napredne mogućnosti organizacije, pretrage i
uređivanja slika.
 SlideShare – online servis za objavu i dijeljenje

dokumenata. Od drugih mogućnosti nudi komentiranje i
ocjenjivanje objavljenog sadržaja i njegovo ugrađivanje u
web-stranice.
Iako su te zajednice odlične s aspekta razmjene znanja, veliki problem
stvara razmjena materijala zaštićenih autorskim pravima pa se tako na
njima mogu pronaći sve vrste objavljenog sadržaja bez dopuštenja autora i
pod zaštitom autorskih prava.
Sadržajne se zajednice koriste za dodatnu segmentaciju online platformi za
objavu sadržaja, jer je tako jednostavnije organizirati sadržaj i osobe
zainteresirane za taj sadržaj. Postojanje specijaliziranih sadržajnih
zajednica poput gore navedenih omogućuje korisnicima mogućnost
korištenja naprednih alata za manipulaciju nekim specifičnim sadržajem,
bez obzira je li riječ o audio, video, foto materijalu ili jednostavno tekstu.
Sadržajne zajednice imaju dva temeljna principa:
 Resursi – sadržajne su zajednice u svojoj osnovi zapravo baze
multimedijalnog sadržaja. Korisnici ih mogu pretraživati u potrazi za
njima potrebnim sadržajem, za npr. neko istraživanje, a također se
mogu pretplatiti na sadržaje nekog korisnika da bi ga primali
kontinuirano i odmah nakon što je objavljen.
 Komunikacija – pokretanje, razvoj i održavanje sadržajne
zajednice zahtijeva aktivnu međusobnu komunikaciju. Korisnici koji
postavljaju sadržaj za javno korištenje mogu koristiti snagu
zajednice za poboljšanje svojeg sadržaja, pogotovo kad je objavljeni
sadržaj otvoren za javno komentiranje.
69
6.2. Upravljanje dozvolama i postavkama privatnosti

Upravljanje dozvolama i postavkama privatnosti počinje i prije pristupa
Zanimljivosti i napomene nekoj društvenoj mreži ili servisu. Zbog toga je važno detaljno proučiti
CARNet je objavio brošuru uvjete korištenja prije registracije da bi se znalo kako konkretna društvena
pod nazivom „Zaštitite mreža ili servis pristupa toj problematici i koje sve mogućnosti pruža kad je
privatnost na Facebooku” iz u pitanju upravljanje dozvolama i postavkama privatnosti.
koje se može saznati više o
opasnostima kojima se Budući da je cilj svake društvene mreže ili servisa olakšavanje međusobne
korisnik izlaže prilikom komunikacije i dijeljenja informacija, sadržaja i datoteka, jasno je da će i
postavljanja osobnih standardne postavke privatnosti prilikom registracije biti postavljene tako da
podataka i sadržaja na
najpopularniju društvenu
maksimalno služe toj svrsi, što možda neće odgovarati svakom korisniku.
mrežu te kako podesiti svoj Te se postavke naknadno mogu mijenjati na većini danas dostupnih
profil na „Fejsu” tako da
čuva privatnost. društvenih mreža. Twitter ima samo dvije mogućnosti. Na stranici s
postavkama može se odabrati tko može vidjeti statuse koje korisnik objavi:
Brošura se nalazi na adresi
svi ili samo osobe kojima korisnik odobri pristup. LinkedIn s druge strane
http://www.cert.hr/sites/defa
ult/files/Facebook%20brosu postavke privatnosti segmentira kroz nekoliko razina preko kojih je moguće
ra%20v2%20(2012)_0.pdf odabrati koji će dio profila će biti javno vidljiv svima, a koji samo drugim
registriranim korisnicima. Facebook nudi sve to kroz četiri razine preko
kojih se određuje tko može vidjeti koji dio profila pa je tako moguće za
svaku osobu posebno odrediti koji od statusa ili dijelova profila može vidjeti.
Informacije su koje korisnici općenito dijele:
 fotografije i drugi multimedijalni sadržaji
 godine starosti i spol
 biografske informacije kao što su edukacija, mjesto stanovanja,
radno iskustvo i dr.
 statusi, tj. postovi
 kontakti
 hobiji i interesi.
Bez obzira na to kojom se društvenom mrežom korisnik služi, mora pronaći
gdje se nalaze postavke privatnosti i postaviti ih tako da budu primjerene
svrsi registracije na tu konkretnu društvenu mrežu.
Neke su od važnijih postavki na koje treba misliti:
 tko može pregledavati sadržaj profila
 tko može vidjeti objavljene statuse i aktivnosti
 koje se informacije dijele s vanjskim web-stranicama i servisima
 koje aplikacije mogu pristupiti podacima profila
 koje informacije o korisniku mogu dijeliti drugi korisnici
 tko može vidjeti fotografije i lokacije.
70
6.3. Pronalaženje i povezivanje s drugim korisnicima

Pronalaženje korisnika društvenih medija s namjerom povezivanja najčešće
se odvija preko tražilica kao što su Google tražilica i Bing te preko
specijaliziranih tražilica unutar društvenih mreža, npr. Facebook ima svoju, Tražilica Google pruža
Twitter svoju, a Linkedin svoju internu tražilicu. napredne mogućnosti
pretraživanja
http://www.google.hr/advan
ced_search.
Način povezivanja korisnika može se razlikovati od medija do medija, ali

većinom se šalje zahtjev za povezivanjem kao što je to slučaj na
Facebooku i LinkedInu, a na Twitteru funkcionira malo drugačije i nije
nužno da se dvije osobe istovremeno povežu kako bi jedna pratila statuse
druge.
Različiti su načini povezivanja s drugim korisnicima društvenih mreža i
medija:
 „Dodaj kao prijatelja” za Facebook
 „Prati” (engl. Follow) za Twitter
 „Poveži” (engl. Connect) za LinkedIn
 „Dodaj” (engl. Add) za Google+
Uklanjanje veza među korisnicima, tj. uklanjanje korisnika s popisa

povezanih osoba postiže se otvaranjem profila te osobe i klikom na
odgovarajuću naredbu koja se može razlikovati ovisno o društvenoj mreži
koja se rabi.
71
6.4. Odgovaranje i prosljeđivanje poruka

Osnova korištenja društvenih mreža je umrežavanje, tj. povezivanje i zbog
toga je mogućnost odgovaranja i prosljeđivanja poruka nešto bez čega
društvene mreže ne bi bile društvene.
Odgovaranje na status ili njegovo prosljeđivanje kao i odgovaranje na
komentar na Facebooku je vrlo jednostavno.
Na status se odgovara unosom komentara u polje Komentiraj, kao što se
vidi na slici.
Prosljeđivanje statusa postiže se klikom mišem na Podijeli čime se status

može prikazati širem krugu korisnika. U ovom slučaju autor statusa
ograničio je vidljivost statusa pomoću postavki privatnosti, o kojima je bilo
riječi u jednom od prethodnih poglavlja ovog priručnika.
Na Twitteru se isto postiže korištenjem malo drugačijih naredbi pri čemu

će:
 Replay odgovoriti na poruku, a
 Retweet će ju proslijediti.
72
6.4.1. Privatne poruke

Važno je spomenuti i privatne poruke koje nude dodatne funkcionalnosti te
koje uz svoje prednosti imaju i skrivene mane.
Društvene se mreže smatraju manje-više otvorenima, jer objavljene statuse
vidi od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća osoba i stoga je jasna potreba
za korištenjem privatnih poruka kako bi se pomoću njih razmjenjivale
povjerljive informacije.
To je posebno izraženo u današnje vrijeme kad pojedine osobe imaju više
stotina ili čak tisuća prijatelja na Facebooku ili pratitelja na Twitteru i za
pretpostaviti je da se povremeno javlja želja za intimnijim prostorom za
komunikaciju koja se onda seli u privatne poruke.
Postoje takve informacije i takvi sadržaju koje osobe ne žele dijeliti javno te
će se u tu svrhu poslužiti privatnim porukama. Međutim, i prilikom korištenja
privatnih poruka treba jasno naglasiti i biti svjestan toga da druga osoba
sav materijal može bez odobrenja pošiljatelja javno objaviti.
Postoje sadržaji koje je bolje uopće ne dijeliti preko društvenih medija, ali
ako se već šalju, tada će privatne poruke ipak smanjiti potencijalne
posljedice.
6.5. Postavljanje i preuzimanje sadržaja

Da bi društvene mreže bile iskorištene do maksimuma i pokazale svoju
pravu snagu, osim komunikacije moraju pružiti i nešto više. One stoga
omogućuju i preuzimanje sadržaja kao što su slike, video zapisi i
dokumenti.
Do izražaja posebno dolaze sadržajne zajednice o kojima je bilo govora u
poglavlju 6.1 ovog priručnika.
6.5.1. Upravljanje sadržajem na Facebooku

Najpopularnija društvena mreža današnjice najbolje će poslužiti kao uvod u
mogućnost društvenih mreža kada je riječ o postavljanju i preuzimanju
sadržaja.
Postavljanje multimedijalnog sadržaja, sa ili bez tekstnog sadržaja, obavlja
se objavom novog statusa ili komentara.
Za sada Facebook nudi postavljanje fotografija i video zapisa.
Kod svakog objavljivanja

sadržaja (ažuriranja
statusa, objavljivanja
fotografije ili komentara)
može se odabrati kome će
taj sadržaj biti vidljiv.
Više o tome
Da bi se neka fotografija ili video zapis preuzeli, potrebno je odabrati https://www.facebook.com/a
mogućnost ispod željenog sadržaja. bout/privacy/your-info-on-fb.
73
U slučaju kao što je to na gornjoj fotografiji, vidi se da se ondje prikazane

mogućnosti tiču preuzimanja fotografije. Iste mogućnosti dostupne su i
prilikom preuzimanja video zapisa.
6.5.2. Upravljanje sadržajem na servisu SlideShare

Kada je riječ o dokumentima, servisi kao što je SlideShare postaju
nezamjenjivi sa svojim specifičnim mogućnostima.
Postavljanje dokumenata obavlja se pomoću nekoliko klikova mišem.
Pri postavljanju dokumenta potrebno je unijeti određene informacije kao što

su:
 naslov dokumenta
 izbor kategorije dokumenta (npr. informatika, obrazovanje,
automobilizam…)
 opis dokumenta
 ključne riječi (engl. tags) za jednostavniji pronalazak dokumenta od
strane drugih korisnika servisa i tražilica
 status dokumenta da bi se odredilo hoće li on biti javno dostupan ili
ne.
74
Dokument se preuzima klikom mišem na Save pri čemu se dokument istog

trenutka preuzima na korisnikovo računalo.
75
6.6. Uklanjanje objava s društvenih medija

Sve više različitih društvenih mreža, veće brzine pristupa Internetu te
Zanimljivosti i napomene jednostavnost izrade i postavljanja sadržaja online doveli su do
hiperprodukcije različitih vrsta sadržaja i povezano s tim javlja se potreba
Wayback Machine je
servis koji pruža mogućnost
za povremenim uklanjanjem ranije objavljenog sadržaja s neke društvene
pregledavanja kopija mreže.
prijašnjih inačica
web-stranica i njihovog Upravo je zbog toga posebno važno prije registracije na neku društvenu
sadržaja. mrežu proučiti pravila i uvjete korištenja u kojima bi trebale biti navedene
informacije vezane uz mogućnost naknadnog uklanjanja sadržaja.
To znači da se čak i
uklonjeni sadržaj može i Sadržaj koji se na društvenim mrežama objavljuje javno (engl. public) osim
dalje pojavljivati na ovom
servisu kao kopija
korisnicima dostupan je i tražilicama kao što su Google Search i Bing,
originalnog sadržaja. dakle dostupan je za pretraživanje i prikazuje se u rezultatima
pretraživanja. U slučaju kad je takav sadržaj uklonjen s izvora na kojem je
objavljen tražilice to prepoznaju i cilj im je što prije ga ukloniti iz rezultata
pretraživanja, jer žele ostati relevantne, tj. ne žele svojim korisnicima
prikazivati rezultate za sadržaj koji više nije dostupan. Da bi se to postiglo,
potrebno je određeno vrijeme, jer je podataka koje tražilice moraju
indeksirati sve više i moguće je da će se uklonjeni sadržaj još neko vrijeme
nakon brisanja prikazivati u rezultatima pretraživanja.
Da bi se taj postupak ubrzao, rabi se Google Removal Tool, alat u koji se
kopira poveznica na uklonjeni sadržaj kako bi Google što prije dobio
informaciju da se sadržaj ukloni i iz rezultata pretraživanja.
S druge strane, objavljivanje sadržaja uz korištenje ponuđenih postavki
Zanimljivosti i napomene privatnosti na nekoj društvenoj mreži ne jamči da taj sadržaj neće postati
javno dostupan. To se može dogoditi zbog tehničke pogreške u sustavu,
Odgovor na pitanje Što
učiniti kada „guglate” provale u sustav od strane treće osobe ili kad osoba s kojom je sadržaj
svoje ime i prezime i podijeljen u povjerenju zlouporabi
vidite rezultat koji vam se sadržaj.
ne sviđa?
http://www.tomislavstankovi Međutim, i nakon što je sadržaj
c.com/blog/guglate-svoje- uklonjen s društvene mreže i nakon
ime-i-prezime-ukloniti- što ga je Google prestao prikazivati u
obrisati-rezultat/
rezultatima pretraživanja, to nije
garancija da se on neće jednom u
budućnosti negdje pojaviti. To se
može dogoditi ako je netko napravio
kopiju sadržaja, čuvao ga i poslije ga
objavio.
Ako se nešto želi sačuvati jer je strogo
povjerljivo, ili korisnik nije siguran
trebali to objaviti online sa ili bez
specijalnih mogućnosti privatnosti,
najbolja je mogućnost ne objaviti.
Na slici s desne strane vidi se mogućnost za uklanjanje fotografije s
društvene mreže Facebook.
76
6.7. Vježba: Upravljanje dozvolama, sadržajem i

korisnicima
1. Posjetite svoj profil na nekoj od društvenih mreža (Facebook,
Twitter, Google+, ili LinkedIn) i pronađite postavke privatnosti.
2. Na jednoj od tih društvenih mreža objavite status sadržaja „test”
(bez navodnika). Nakon što ga objavite, pronađite opciju za
uklanjanje pa ga uklonite.
3. Posjetite https://soundcloud.com/ i http://youtube.com i pokušajte
preuzeti sadržaj. U čemu su razlike?
4. Posjetite adresu http://hr.wikipedia.org/ i u tražilicu s gornje desne
strane upišite „Sveučilišni računski centar” (bez navodnika).
5. Pronađite u gornjem desnom kutu naredbe uredi VE i uredi.
Pokrenite prvo jednu pa drugu i navedite u čemu su razlike. Na
kraju kliknite mišem na Odustani.
6. Posjetite http://forum.hr i http://blog.hr te pronađite glavne razlike u

objavljenom sadržaju.
77
78
7. Online sastanci
 koristiti Google Hangouts za online sastanak
 dijeliti zaslon i trenutačno se dopisivati tijekom online sastanka
Jedan od boljih besplatnih alata za održavanje online prezentacija i

sastanaka je Google Hangouts o kojemu će biti riječi u ovom poglavlju.
Ima sve mogućnosti kao i komercijalni alati koji se naplaćuju pa izlagač
može dijeliti prikaz sadržaja svoje web-kamere s ostalim sudionicima uz
istovremeni prikaz npr. PowerPoint prezentacije.
Također, svi sudionici imaju mogućnost međusobne komunikacije preko
brzih poruka u svakom je trenutku moguće da bilo tko od sudionika Zanimljivosti i napomene
preuzme vođenje prezentacije ili sastanka kroz nekoliko klikova mišem.
Moguće je imati do deset izlagača i neograničeni broj drugih sudionika. Prije pokretanja online
Prezentacija ili sastanak mogu se, ali i ne moraju, snimati da bi bili dostupni sastanka pomoću Google
Hangoutsa potrebno je
za naknadno gledanje npr. članovima tima koji nisu mogli biti prisutni, a biti upoznati se s uvjetima
će im potrebne neke informacije ili jednostavno trebaju biti u tijeku. pružanja usluge. Osoba
koja vodi sastanak mora biti
izričiti vlasnik svih materijala
kojima se koristi prilikom
sastanka. Više o tome
može se doznati na
poveznici
https://support.google.com/
plus/answer/2553248?hl=hr
&ref_topic=2553242
Za provođenje online sastanka ili prezentacije potrebni su:

 mikrofon
 web-kamera (nije obavezno, jer kamera nije potrebna ako se misli
prikazivati isključivo prezentacija)
 korisnički račun Google.
Google nudi dvije vrste online sastanaka:

 Google Hangouts za sastanak do deset osoba, pri čemu svaka
osoba koja sudjeluje mora imati svoj korisnički račun
 Google Hangouts On-Air za veće sastanke s do deset izlagača
(glavni izlagač mora imati korisnički račun Google/YouTube da bi se
snimka mogla tamo pohraniti za naknadno gledanje), s
neograničenim brojem sudionika i mogućnošću snimanja.
79
7.1. Upravljanje online sastancima
7.1.1. Pokretanje i zatvaranje sučelja online sastanka

Ako se online sastanak pokreće izravno na Google+, tada se treba otvoriti
adresa https://plus.google.com/hangouts/active i odabrati Videopoziv u
Hangouts.
Tada se osobe mogu pozivati ručno ili dijeljenjem poveznice na online

sastanak.
80
7.2. Započinjanje i završavanje sastanka
Tada se pojavljuje sučelje iz kojeg će se voditi sastanak. U ovom je koraku

moguće dodatno upravljati svim mogućnostima sastanka prije njegova
konačnog pokretanja.
Završetak sastanka vrši se klikom mišem na ikonu s crvenom slušalicom na

vrhu sučelja online sastanka.
7.3. Dijeljenje datoteka i radne površine na online

sastanku
Dijeljenje datoteka i radne površine vrlo je jednostavno i moguće ih je
pokrenuti i prekinuti bilo kad tijekom trajanja online sastanka.
Dijeljenje radne površine označava dijeljenje nekog od trenutačno aktivnih
programa ili otvorenih prozora preglednika datoteka. Pokreće se klikom
mišem na Dijeljenje zaslona.
81
Prilikom dijeljenja zaslona i odabirom mogućnosti Cijeli zaslon u sučelju za

online sastanak prikazat će se radna površina osobe koja vodi sastanak.
Prekid dijeljenja radne površine postiže se klikom mišem na Zaustavi
dijeljenje.
Dijeljenje datoteka pokreće se klikom mišem na ikonu Google Diska, pri

čemu se prikazuje sučelje Google Diska, gdje se može odabrati dokument
koji se želi podijeliti ili se može uvesti bilo koji drugi dokument s računala.
Kad se odabere datoteka, prikazat će se svim osobama koje sudjeluju u

sastanku. Prekid dijeljenja vrši se ponovnim klikom mišem na ikonu Google
Disk.
82
7.4. Trenutačno dopisivanje tijekom online sastanka

Trenutačno se dopisivanje pokreće klikom mišem na ikonu Chat u izborniku
koji se nalazi s lijeve strane sučelja.
Tad se s desne strane sučelja online sastanka prikazuje prostor rezerviran
za trenutačno dopisivanje, kojim se sudionici sastanka mogu koristiti da bi
dodali svoj komentar ili napomenuli da postavke online sastanka nisu dobro
uređene zbog čega ne čuju izlagača.
83
7.5. Korištenje videa i audia tijekom online sastanka

Da bi se moglo upravljati video postavkama, potrebno je fizički spojiti
web-kameru na računalo.
Prije nego se kamera spoji, na vrhu sučelja bit će prikazana crvena ikona
uz oznaku web-kamere.
Međutim, čim se kamera spoji, crvena pozadina ikone nestaje i moguće je

vidjeti ponuđene mogućnosti za prikaz videa.
84
Osim toga, na vrhu se nalaze i druge postavke gdje se može odabrati s

koje će se kamere video prikazivati, koji će mikrofon snimati zvuk i koji će
zvučnici reproducirati zvuk.
85
7.6. Vježba: Upravljanje online sastancima
1. Posjetite adresu i https://plus.google.com i pogledajte gdje se

nalaze naredbe za pokretanje sastanka.
2. Pozovite još nekog na sastanak
3. S lijeve strane na vrhu aktivirajte trenutačne razgovore.
4. Pokrenite dijeljenje zaslona, a zatim ga zaustavite.
5. Pokrenite dijeljenje dokumenata s Google Diska, a zatim ga

zaustavite.
86
8. Online okruženje za učenje
 razlikovati vrste okruženja za online učenje
 navesti značajke i funkcije online okruženja za učenje
 pristupiti online tečaju, objavljivati i preuzimati datoteke
E-učenje je proces obrazovanja (proces učenja i podučavanja) koji se

izvodi uz uporabu nekog oblika informacijske i komunikacijske tehnologije,
a s ciljem unapređenja kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja
(preuzeto iz Strategije e-učenja Sveučilišta u Zagrebu).
E-učenje obuhvaća različite aspekte korištenja ICT-a u obrazovanju pa
ovisno o intenzitetu i načinu korištenja ICT-a razlikujemo nekoliko oblika
e-učenja:
 klasična nastava - nastava u učionici (f2f - face-to-face)
 nastava uz pomoć ICT-a - tehnologija u službi poboljšanja klasične
nastave (ICT supported teaching and learning)
Centar za e-učenje
 hibridna ili mješovita nastava - kombinacija nastave u učionici i Sveučilišnoga računskoga
nastave uz pomoć tehnologija (hybrid, mixed mode ili blended centra Srce djeluje kao
learning) središte za podršku
ustanovama, nastavnicima i
 online nastava - nastava je uz pomoć ICT-a u potpunosti studentima pri uporabi
organizirana na daljinu (fully online). tehnologija i alata e-učenja.
http://www.srce.hr/ceu
Online okruženje za učenje podrazumijeva virtualno mjesto putem kojega je
moguće stjecati nova znanja i vještine.
8.1. Vrste okruženja za online učenje

U kontekstu online okruženja za učenje treba razlikovati Virtualno
okruženje za učenje (engl. VLE – Virtual Learning Environment) i Sustav
za upravljanje učenjem (engl. LMS – Learning Management System).
8.1.1. Virtualno okruženje za učenje (VLE)

Virtualno okruženje za učenje je platforma za učenje, tj. cjeloviti edukacijski
sustav smješten na webu koji služi kao potpora klasičnom učenju pružajući Zanimljivosti i napomene
također i virtualni pristup razredu, nastavi, nastavnom sadržaju, ispitima, Odabir pravog alata za
zadaćama, ocjenama i drugim resursima. Također pruža i prostor za online okruženje za učenje
međusobno druženje između učenika i učitelja preko foruma i trenutačnog ključan je za kasniji
uspješan rad i maksimalno
dopisivanja. Sadrži i dio za upravljanje sadržajem (engl. content korištenje potencijala
management system). informacijsko-
komunikacijskih tehnologija.
Virtualno okruženje za učenje osnovna je komponenta učenja na daljinu, ali
također može biti integrirano i u klasičnu nastavu.
Proces učenja uz uporabu virtualnog okruženja za učenje može se odvijati
sinkrono i asinkrono. U sinkronom se svi sudionici susreću uživo, a
predavač može održavati predavanje koristeći se kombinacijom klasičnog i
87
virtualnog učenja. Znači, proces davanja i primanja znanja odvija se

istovremeno. U asinkronom okruženju učenici obrađuju ponuđene
materijale tempom koji im odgovara bez obzira je li predavač u tom
trenutku pristupan ili ne, a najčešće nije, jer nema potrebe za njim. Zato
takva okruženja imaju zadane krajnje rokove da bi svi učenici do
određenog datuma prošli kroz potreban sadržaj i bili na istoj razini.
Kroz virtualno okruženje za učenje predavač i studenti mogu se sresti
virtualno kroz sinkronu web-aplikaciju preko koje predavač prenosi znanje
koristeći se prezentacijom, trenutačnim porukama ili drugim multimedijalnim
sadržajem.
Učenici mogu komunicirati s drugim učenicima kao i s predavačem.
Ukratko, virtualno okruženje za učenje je medij za učenje i alat koji pomaže
pri stjecanju znanja koristeći se informacijsko-komunikacijskim
tehnologijama.
Virtualno okruženje za učenje sadrži:
 mogućnost upravljanja sadržajem
 planiranje nastave, personalizaciju procesa učenja
 komunikaciju i kolaboraciju preko elektroničke pošte, trenutačnih
poruka, wikija, blogova, foruma i dr.
8.1.2. Sustav za upravljanje učenjem (LMS)

Sustav za upravljanje učenjem je softver koji automatizira proces
obrazovanja, učenja ili edukacije. To je softver koji zahtijeva registraciju da
bi se moglo sudjelovati i pratiti informacije o svakom pojedinom korisniku
koji ima mogućnost izrade korisničkog profila, kao što se to inače radi na
društvenim mrežama. LMS obuhvaća funkcionalnosti kao što su praćenje,
izvještavanje i administriranje sadržaja učenja, praćenje napredovanja
polaznika kao i omogućavanje međusobne interakcije polaznika i mentora
te polaznika međusobno.
Jedan od najpoznatijih sustava za upravljanje učenjem je Moodle. Moodle
je alat otvorenog koda koji nastavnicima pruža podršku pri organizaciji i
provođenju nastave.
Neke su od važnijih mogućnosti sustava Moodle:
 izrada velikog broja tečajeva na jednom mjestu
 planiranje tečajeva s rasporednom aktivnosti i kalendarom
 upravljanje korisnicima, korisničkim ulogama i skupinama korisnika
 rad s postojećim datotekama i obrazovnim sadržajem
 provjeru znanja i ocjenjivanje korisnika
 praćenje aktivnosti korisnika
 brojne alate za komunikaciju i kolaboraciju
 upravljanje sustavom, tj. izradu sigurnosnih kopija, statistike i dr.
88
8.2. Značajke i funkcije online okruženja za učenje

Online okruženje za učenje mora imati određeni set značajki i funkcija da bi
moglo izvršavati potrebne zadatke.
Nadzor i praćenje:
 Nadzor i pregled izvještaja o korištenju pojedinog online tečaja
kroz vrijeme, prikaz broja pregleda pojedinih materijala za učenje,
prikaz izvještaja u obliku grafikona i statističkih podatka, mogućnost Zanimljivosti i napomene
pregleda aktivnosti svakog pojedinog korisnika. Moodle je jedan od
najpopularnijih i
 Provođenje ispita/upitnika/zadataka zadavanjem pitanja sa ili bez najkorištenijih sustava
ponuđenih odgovora, stvaranje baze pitanja i odgovora. otvorenog kôda (engl. Open
source) za upravljanje
 Ocjenjivanje i vođenje imenika pri čemu je moguće ocijeniti sve online učenjem (engl.
aktivnosti pojedinog korisnika online okruženja za učenje i ponuditi: Learning Management
prosjek; ocjene i postotci mogu biti dodani i ručno. Korisnici mogu System – LMS). To je
vidjeti individualizirane izvještaje, koji čuvaju privatnost podataka mrežna aplikacija koja se
vezanih uz njih jer se točno zna tko te izvještaje i pod kojim uvjetima instalira na poslužitelju, a
pristupa joj se s bilo kojeg
može vidjeti. Ocjene mogu biti razvrstane prema odabranom umreženog računala preko
kriteriju za pojedinog korisnika ili za neku skupinu. mrežnog preglednika (engl.
web-browser).
Komunikacija i kolaboracija:
 Forum kao asinkroni način komunikacije u kojem ne moraju biti
istovremeno aktivni svi korisnici da bi uspješno komunicirali.
 Trenutačne poruke kao sinkroni način komunikacije u kojem
korisnici moraju biti istovremeno dostupni ako žele uspješno
komunicirati.
 Elektronička pošta za jednostavnije slanje zadaće.
 Blog pomoću kojeg korisnici mogu generirati vlastiti sadržaj u obliku
dnevnika. Blog-postovi mogu biti prikazani (obrnuto) kronološki.
Ostali korisnici mogu komentirati postove.
 Wiki nudi korisnicima mogućnost jednostavne kolaboracije, tj.
dodavanja, uređivanja ili uklanjanja sadržaja.
Ostale funkcionalnosti:
 Pristup 24/7 – bez obzira na doba dana moguće je pristupiti
potrebnim materijalima. Korisnici tako mogu nadoknaditi ako su
nešto propustili.
 Pristup diljem svijeta, što je posebno korisno ako se svi korisnici
ne nalaze na istoj lokaciji.
89
8.3. Pristupanje tečaju u online okruženju za učenje

Pristupanje tečaju u online okruženju za učenje provodi se korištenjem
Zanimljivosti i napomene web-preglednika te korisničkog imena i lozinke, za što se u akademskim
AAI@EduHr je
krugovima koristi autentikacija preko sustava AAI@EduHr.
autentikacijska i Primjer u ovom slučaju može biti Moodle2 Demo, koji se nalazi na adresi
autorizacijska infrastruktura
sustava znanosti i visokog
http://moodle2demo.srce.hr/.
obrazovanja u Republici
Hrvatskoj.
http://www.srce.hr/aai.
Popis tečajeva nalazi se u rubrici Navigacija / Moji kolegiji.
Nakon toga odabere se tečaj koje se želi pristupiti.

Izborom lekcije prikazuje se njezin sadržaj.
90
Klikom mišem na željenu cjelinu prikazuju se dijelovi sadržaja.
8.4. Objavljivanje i preuzimanje datoteka

Nakon prijave u online okruženje za učenje, osim korištenja sadržaja koji su
drugi postavili, moguće je postavljati i vlastiti sadržaj. Primjer se nalazi u Zanimljivosti i napomene
rubrici Moje privatne datoteke, gdje se mogu izraditi mape s datotekama. Prilikom objave datoteka u
okruženju za učenje
potrebno je znati kakva
ograničenja okruženje ima
kad se radi o količini
materijala koja se u njemu
može objaviti.
Prijenos datoteke vrši se klikom mišem na Dodajte.
91
Pri tom se odmah određuje i način licenciranja.
Odmah nakon postavljanje datoteke iste je moguće vidjeti u sustavu.
Preuzimanje datoteke vrši se klikom mišem na datoteku koja se želi

preuzeti i klikom mišem na Preuzimanje.
92
8.5. Uporaba aktivnosti u online okruženju za učenje

Forum unutar online okruženja za učenje ne razlikuje se mnogo od foruma
o kojima je bilo riječi u poglavlju 6.1 ovog priručnika.
Forum funkcionira na razini tema (engl. topic) i poruka (engl. message).
Korisnik može pokrenuti novu temu ili poslati poruku u već postojeću temu,
koju vide i drugi korisnici. Na svaku se poruku može odgovoriti i tako se
stvara niz poruka neke teme (engl. thread).
Za razliku od foruma, funkcija kviza u online okruženju za učenje,

konkretnije u LMS-u Moodle, vrlo je složena, s mnoštvom postavki, vrsta
pitanja, dodataka i mogućnosti. Kvizovi služe za provjeru znanja.
Nekoliko je vrsta pitanja koje se mogu postaviti u kvizu:
 točno/netočno (engl. true/false)
 višestruki odabir (engl. multiple choice)
 spajanje (engl. matching)
 kratki odgovor (engl. short answer)
 esej (engl. essay)
 numerički (engl. numerical)
 pitanja s računanjem (engl. calculated)
 povezivanje kratkih odgovora (engl. random short-answer matching)
 ugrađeni odgovori (engl. embedded answer – cloze)
93
8.6. Vježba: Rad s online okruženjem za učenje

Svakih sat vremena, točno 1. Posjetite online okruženje za učenje Moodle2Demo na adresi
na puni sat, brišu se sve http://moodle2demo.srce.hr/.
napravljene promjene u
sustavu Moodle2demo te se 2. Prijavite se u sustav koristeći se ulogom nastavnika i studenta da
vraćaju zadane postavke biste vidjeli razlike u mogućnostima pri korištenju sustava.
sustava.
3. Istražite mogućnosti koje se nalaze s lijeve strane pod oznakom
Prilikom korištenja sustava Navigacija koristeći se ulogom nastavnika i studenta.
povremeno se mogu uočiti
neočekivane promjene jer 4. Istražite mogućnosti koje se nalaze s lijeve strane pod oznakom
više korisnika može koristiti Administracija.
istu ulogu.
94
9. Mobilni uređaji i suradnja pomoću njih
 razlikovati vrste mobilnih uređaja i operacijskih sustava
 opisati različite načine spajanja mobilnih uređaja na mrežu
 sigurno se povezati na Internet i pretraživati web
 instalirati i deinstalirati aplikacije iz trgovine
Današnji mobilni uređaji multifunkcionalni su uređaji sposobni obavljati

širok raspon zadataka te pokretati različite aplikacije za osobno i za
poslovno korištenje. Pružaju mogućnost pristupa Internetu, elektroničkoj
pošti, trenutačnim porukama, omogućavaju pregledavanje web-stranica,
uređivanje dokumenata i drugo.
9.1. Vrste mobilnih uređaja

Mobilni uređaji mogu se
promatrati kao zamjena za
osobna računala ili kao
njihov produžetak, a
dizajnirani su tako da
zadržavaju male dimenzije
pogodne za jednostavno
prenošenje, korištenje
dlanom jedne ruke i držanje
u džepu.
Pod mobilnim se uređajima
smatra širok raspon
uređaja, a neki su od njih:
 Dlanovnik (engl.
Personal Digital
Assistant), osobni
digitalni pomoćnik, tj.
prijenosni uređaj koji
stane u dlan korisnika. Za razliku od pametnog telefona, dlanovnik
ima samo neke osnovne funkcije kao što su rokovnik, adresar,
podsjetnik, kalkulator i sl. Nasljednici su im pametni telefoni.
 Pametni telefon (engl. Smartphone), mobilni telefon s većim
mogućnostima upravljanja, pohrane podataka i povezivanja od
običnog mobilnog uređaja. Većinom imaju zaslon osjetljiv na dodir,
iako mogu sadržavati i fizičku tipkovnicu. Po dimenzijama su
najčešće manji od tableta.
 Tablet (engl. Tablet Computer), prijenosno računalo sa zaslonom
osjetljivim na dodir, a može sadržavati i fizičku tipkovnicu kao
dodatak. U pravilu su veći od pametnih telefona te imaju zaslon
veličine od 7 inča i više.
95
 Čitač e-knjiga (engl. E-book Reader), uređaj primarno dizajniran za

potrebe čitanja digitalnih knjiga i časopisa. Iako svaki mobilni uređaj
ima mogućnost prikaza teksta, tj. mogućnost pregledavanja
digitalnih knjiga i časopisa, čitači elektroničkih knjiga dizajnirani su
isključivo za tu svrhu pa su im glavne prednosti bolja čitljivost,
posebno na jakom suncu, i dužina trajanja baterije.
9.2. Operacijski sustavi za mobilne uređaje

Kao što osobna računala imaju operacijski sustav (Microsoft Windows,
Zanimljivosti i napomene Linux, iOS) tako i mobilni uređaji imaju mobilni operacijski sustav koji služi
Operacijski sustav je skup
kao temelj ili platforma za sav drugi softver, tj. za aplikacije.
osnovnih sustavnih Operacijski sustavi za mobilne uređaje kombiniraju funkcionalnosti
programa koji upravljaju
sklopovljem računala (engl.
operacijskih sustava stolnih računala s ostalim funkcionalnostima kao što
hardware) radi ostvarivanja su zaslon osjetljiv na dodir (engl. touchscreen), Bluetooth, prepoznavanje
osnovnih funkcija računala: glasa (engl. speech recognition), globalni pozicijski sustav (engl. global
ulaz, memoriranje, obrada i positioning system–GPS), bežična mreža (engl. Wi-Fi).
izlaz podataka.
Prilikom kupovine mobilnog uređaja potrebno je odlučiti se za željeni
Operacijski sustav
omogućava vezu između operacijski sustav ovisno o željama i potrebama. Operacijski je sustav
sklopovlja i korisničkih odgovoran za ponašanje mobilnog uređaja, za set mogućnost i operacija
programa. koje mobilni uređaj može izvesti.
Neki su od popularnijih mobilnih operacijskih sustava:

 Android (tvrtka Google) – prvi otvoreni operacijski sustav za mobilne
uređaje; drži najveći dio tržišta. Besplatan je i utemeljen na
otvorenom kodu (Linux kernel). Također nudi najveću bazu
aplikacija, što je jedan od većih razloga njegove popularnosti. Drugi
razlog njegove popularnosti je modularnost.
 iOS (tvrtka Apple) – nastao 2007. godine, drugi po zastupljenosti
odmah iza Androida, ali je za razliku od njega utemeljen na
zatvorenom kodu.
 Windows Phone (tvrtka Microsoft) – najnoviji mobilni OS i treći po
zastupljenosti iza Androida i iOS-a. Uključuje punu integraciju s
ostalim Microsoftovim servisima kao što su OneDrive, Office, Xbox
Music, Xbox Video, Xbox Live i Bing kao i drugim servisima kao što
su Facebook, Google i dr.
 Blackberry (tvrtka Blackberry) – za razliku od ostala tri navedena
mobilna operacijska sustava Blackberry se nudi isključivo na
uređajima koje proizvede tvrtka Blackberry, za razliku od drugih
mobilnih operacijskih sustava koji se nalaze na mobilnim uređajima
različitih proizvođača kao što su Nokia, HTC, Samsung i dr.
96
9.3. Bluetooth Zanimljivosti i napomene
Bluetooth je dobio naziv

Bluetooth (doslovno prevedeno kao „plavi zub“) označava način bežične prema srednjovjekovnom
razmjene podataka između dva danskom kralju Haraldu
ili više uređaja. Većina Plavozubom (danski Harald
današnjih modernih uređaja ima Blåtand, engl. Harold
Bluetooth) koji je bio poznat
mogućnost slanja podataka po svojim mogućnostima
preko Bluetootha. Veza se diplomatskih pregovora, u
uspostavlja preko radio valova u kojima je često uspijevao
frekvencijskom području od 2,4 postići razumijevanje i
do 2,48 GHZ u krugu od deset komunikaciju između više
strana različitih interesa.
metara, pri čemu uređaji ne
moraju biti okrenuti jedan prema
drugome. Efektivni doseg ovisi o
nekoliko čimbenika kao što su
konfiguracija antene, stanje baterije, preprekama između povezanih
uređaja i dr. Kako se većina uređaja s Bluetoothom rabi u objektima s dosta
pregradnih zidova, efektivni je doseg smanjen, iako postoje i uređaji sa
znatno većim dosegom, ali su skuplji i koriste se za posebne namjene.
Bluetooth i bežična mreža (engl. Wi-Fi) imaju sličnu primjenu samo što je
bežična mreža namijenjena kao zamjena za širokopojasnu vezu s
Internetom.
Uređaj koji uspostavlja vezu smatra se vodećim uređajem (engl. master), a
uređaji koji primaju vezu smatraju se pratećim (engl. slave) pa su tako
slušalice kojima se uspostavlja veza s pametnim telefonom vodeći uređaj, a
pametni telefon prateći uređaj. Uloge se mogu mijenjati. Jedan vodeći
uređaj može imati istovremeno u vezi do sedam pratećih uređaja.
Najčešće su primjene Bluetootha:

 korištenje mobilnog uređaja za razgovor u automobilu bez korištenja
ruku (engl. hands-free), znači, mobilni uređaj, najčešće pametni
telefon, može biti u nekom pretincu dok se razgovor neometano
obavlja;
 slušanje glazbe pomoću slušalica bez kabela, nudi veću slobodu
kretanja;
 korištenje tipkovnice i miša bez kabela, također nudi veću slobodu
kretanja, mogu se rabiti uz stolna računala ili se mogu povezati s
mobilnim uređajima kao što su pametni telefoni za još veću
produktivnost;
 prijenos podataka između uređaja, nudi slobodu, jer korisnik ne
mora uvijek uz sebe imati potreban kabel da bi se možda u neko
trenutku povezao s drugim uređajem i razmjenjivao podatke.
97
9.4. Različiti načini spajanja mobilnih uređaja na

mrežu
Mobilni uređaji imaju razne vrste veza pomoću kojih se mogu spajati na
Internet i druge uređaje. Svaka od tih vrsta ima svoje prednosti i
nedostatke, što ovisi o tome gdje se korisnik nalazi i što želi raditi pomoću
mobilnog uređaja, jer nije isto ako želi samo provjeriti elektroničku poštu ili
preuzeti video datoteku.
Mobilni se uređaji povezuju s Internetom preko istog bežičnog signala s
kojim se uspostavlja telefonski poziv. Mobilni se uređaj povezuje s
najbližom baznom stanicom koja se zatim povezuje s Internetom. Pružatelji
usluga naplaćuju podatkovne pakete, jer prijenos podataka između
mobilnog uređaja i Interneta ide preko njihove bazne stanice, što može biti
skupo.
S druge strane, neki uređaji mogu za spajanje s Internetom rabiti Wi-Fi. U
tom slučaju ne treba plaćati posebni pretplatnički paket za mobilni uređaj.
Općenito, povezivanje na Internet putem Wi-Fi-a je brže, ali se korisnik
mora nalaziti na području gdje je on dostupan, što nije često slučaj. Ipak,
mnogi trgovački centri, kafići i ostali javni objekti nude besplatan Wi-Fi.
Mobilna mreža
Označava komunikaciju između SIM-kartice i mobilnog operatera i koristi
se za primanje ili upućivanje telefonskih poziva i primanje ili slanje poruka
(engl. Short Message Service – SMS).
Podatkovna veza
Uključuje se i isključuje prema potrebi, npr. da bi se smanjilo korištenje
podataka, ako korisnik ima tarifu s ograničenim podatkovnim prijenosom.
Da bi se podatkovna veza uspješno koristila, potrebno je od mobilnog
operatera uzeti tarifu koja nudi određenu količinu prometa i brzinu pristupa.
Tada je moguće pregledavati web-stranice, elektroničku poštu i dr. Kad se
podatkovna veza isključi, navedene se aktivnosti ne mogu obavljati, ali je i
dalje moguće uspostavljati telefonske pozive te slati i primati tekstne
poruke.
Brzina pristupa mobilnoj mreži ovisi o tome koja se generacija mrežne
tehnologije rabi:
 1G – namijenjena i dizajnirana samo za glasovnu komunikaciju;
 2G (GSM, GPRS) – prva digitalna mreža u kojoj GSM dolazi s
poboljšanom kvalitetom zvuka i boljim sigurnosnim mogućnostima,
a GPRS brzinom do 144kbit/s; Koristi se u današnjim mobilnim
uređajima kada se želi uštedjeti energija baterije, ali je zato sporija
od 3G;
 3G (UMTS) – brzina pristupa od 384kbit/s do oko 14MBit/s;
omogućava usluge koje prije nisu bile moguće: globalni pozicijski
sustav (GPS), geolociranje (engl. location-based services–LBS),
mobilnu televizije (engl. mobile TV), telemedicinu tj. daljinsku
dijagnostiku, video na zahtjev i dr.;
98
 4G (LTE) – četvrta generacija mobilnog komunikacijskog standarda

koja pruža mogućnost širokopojasnog pristupa Internetu s brzinama
do 100Mbps; nudi još naprednije usluge od 3G-a kao što su:
računarstvo u oblaku, 3D-televiziju, video konferencije, mobilno
igranje i dr.
Wi-Fi veza Zanimljivosti i napomene
Wi-Fi je bežična mreža koja se najčešće rabi za spajanje mobilnih uređaja Iako nitko od nas ne
na mrežu. Na primjer, ako korisnik kod kuće ima bežičnu mrežu, na istu se očekuje da će mu
spaja preko svojeg mobilnog uređaja da bi iz bilo kojeg dijela kuće mogao mobitel/laptop biti ukraden,
pristupati mreži. Wi-Fi je sve dostupniji i u ugostiteljskim objektima pa tako dobro je biti pripremljen za
takav događaj da bi se
korisnik i ondje ima mogućnost pristupa mreži bez da troši svoj podatkovni umanjila moguća šteta i(li)
promet, što bi morao u slučaju korištenja podatkovne veze. Mnoge su Wi-Fi pronašao uređaj.
mreže zaštićene i za povezivanje treba unijeti lozinku. Postoje i otvorene
mreže za koje nije potrebna lozinka i na njih se može odmah spojiti.
9.5. Osnove sigurnosti za mobilne uređaje

Mobilni su uređaji lako prenosivi, idu kamo god ide i korisnik te su
jednostavni za korištenje zbog čega se lako zaboravlja na opasnosti, kojih
većina korisnika nije ni svjesna. Upravo su to neki od razloga povećanog
rizika u vezi s gubitkom mobilnog uređaja, privatnosti ili podataka.
Mobilni su uređaji povezani s raznim uslugama i servisima i zbog toga
postaju posebno primamljivi napadačima. Kamera, NFC, GPS, Bluetooth i
bežična mreža sastavni su dio gotovo svakog mobilnog uređaja i kao takvi
nude više mogućnosti napadačima za djelovanje.
Nekoliko je mogućih načina obrane:
 PIN ili lozinka za uključivanje zaslona mobilnog uređaja; potrebno
je odabrati jaku lozinku i namjestiti mobilni uređaj tako da se
zaključa nakon određenog broja minuta neaktivnosti;
 Uključivanje i isključivanje bežične mreže i Bluetootha kada se
koristi odnosno kada se ne koristi; pomažu prilikom neautoriziranog
pristupa mreži, a onda i svim uređajima na njoj;
 Izrada sigurnosnih kopija podataka može biti korisna u slučaju
krađe, gubitka ili oštećenja mobilnog uređaja; sav važan sadržaj koji
se nalazi na mobilnom uređaju treba pohraniti i na neko drugo
mjesto; to se može postići pomoću sinkronizacije, pri čemu se
odabrani sadržaj automatski kopira na još jednu lokaciju;
 Dozvole za aplikacije treba provjeriti pri instalaciji, jer one mogu
tražiti pristup mnogim mogućnostima mobilnog uređaja i ako se ne
pazi može se dogoditi da se nepažnjom dopusti zloćudnoj aplikaciji
nešto što se zapravo ne želi;
 Ažuriranje aplikacija na najnoviju verziju čim ona postane
dostupna, jer se tako krpaju postojeći sigurnosni propusti;
 Udaljeno brisanje sadržaja mobilnog uređaja treba postaviti ako
je to ikako moguće, jer se u slučaju krađe ili gubitka uređaja korisnik
može zaštititi od neovlaštenog pristupa osobnim podacima od
strane treće osobe.
99
9.6. Sigurno povezivanje na Internet

Da bi povezivanje na Internet preko bežične mreže i mobilne tehnologije
bilo sigurno, potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta.
Za kućnu bežičnu mrežu:
 Uključivanje enkripcije na modemu/usmjerivaču. Svi takvi uređaji
posjeduju neku vrstu enkripcije koja onemogućuje čitanje podataka
poslanih preko bežične mreže od strane trećih osoba. Enkripcija
WEP (engl. Wired Equivalent Privacy) starija je metoda zaštite koja
je još uvijek dostupna na starijim uređajima, ali se ne preporuča za
korištenje, jer je vrlo ranjiva na prisluškivanje i ako je ikako moguće
treba se koristiti enkripcijom WPA (engl. Wi-Fi Protected Access) ili
Zanimljivosti i napomene WPA2.
Kad korisnik kupi ili dobije  Promjena lozinke za pristup usmjerivaču (engl. router), jer je
novu opremu kao što je standardna lozinka na usmjerivačima jednog pružatelja usluge
usmjerivač, potrebno je jednaka za sve uređaje ili je navedena na stražnjoj strani uređaja u
namjestiti sve potrebne
obliku naljepnice. To trećoj strani daje mogućnost pristupa
postavke da bi mreža
pravilno radila i bila sigurna. postavkama mreže i tako može svojim uređajima također dopustiti
Ako korisnik to sam ne zna da se spoje na istu mrežu kako bi presretali mrežni promet
treba angažirati nekoga od korisnika.
povjerenja.
 Smanjenje raspona emitiranja bežičnog signala korisno je u
slučaju kad se bežična mreža koristi u manjem objektu i nema
potrebe da se signal emitira dalje od objekta. Kod nekih usmjernika
moguće je u postavkama promijeniti, tj. ograničiti razinu signala.
Također, arhitektonske barijere mogu utjecati na doseg signala.
Prilikom korištenja javnih bežičnih mreža treba:

 Uvjeriti se da je mreža stvarno ta za koju se predstavlja, jer se
može dogoditi da treća strana na javnom mjestu ili u kafiću izradi
bežičnu mrežu sličnog naziva (SSID) kao mreža tog objekta, a da bi
se netko spojio preko nje i tako trećoj strani omogućio presretanje
podataka.
 Obavezno korištenje vatrozida i antivirusnog softvera na
mobilnom uređaju da bi se spriječio eventualni upad u mobilni
uređaj i kompromitacija ili uništavanje podataka.
 Uvijek isključiti Wi-Fi ili Bluetooth kada se ne koriste, jer treća
strana može to iskoristiti za upad u mobilni uređaj ili se preko njega
spajati na druge uređaje bez znanja korisnika koji nije isključio
Wi-Fi, tj. Bluetooth nakon korištenja. Osim što je isključivanje
korisno zbog zaštite i sigurnosti, korisno je i zbog štednje baterije.
 Isključiti mogućnost automatskog
spajanja mobilnog uređaja na bežičnu
mrežu koja je u dometu, jer se pri
korisnikovu kretanju mobilni uređaj može
stalno spajati na različite mreže upitne
sigurnosti.
100
9.7. Pretraživanje weba

Pretraživanje weba preko mobilnih uređaja ne razlikuje se od pretraživanja
weba putem stolnog računala. U oba slučaja koriste se web-preglednici i
tražilice kao što su Google Search i Microsoft Bing u koje se unosi željeni Zanimljivosti i napomene
pojam za koji se zatim prikazuju rezultati.
Internetski pretraživač
(tražilica) specijalizirano
web-mjesto čija je glavna
funkcija pomoć u
pronalaženju informacija
pohranjenih na drugim
web-mjestima.
9.8. Slanje elektroničke pošte

Da bi slanje i primanje elektroničke pošte preko mobilnog uređaja potrebno
je upisati podatke o korisničkom računu. Neke postavke se mogu Zanimljivosti i napomene
razlikovati od uređaja do uređaja te od Zbog postavki sinkronizacije
operacijskog sustava do operacijskog elektronička će se pošta
sustava kojim se mobilni uređaj koristi, automatski kopirati na sve
ali princip je isti. povezane uređaje pa tako
korisnik poštu poslanu
Nakon dodavanja računa elektroničke preko pametnog telefona
pošte pokreće se aplikacija preko koje poslije može pregledavati
na stolnom računalu.
se šalje elektronička pošta, tj. gdje se
upisuje primatelj, naslov poruke,
sadržaj poruke i dodaje privitak, kao
što se vidi u primjeru.
101
9.9. Rad s kalendarom

Dodavanje događaja vrši se u glavnom sučelju
Zanimljivosti i napomene kalendara. U slici desno vidi se mjesečni prikaz
Sve promjene učinjene na kalendara:
kalendaru mobilnog uređaja
odrazit će se i na kalendar  izbor mjeseca za koji se žele vidjeti
na drugim uređajima. događaji
 prikaz događaja za odabrani dan
 promjena prikaza sučelja kalendara u
dnevni, tjedni, mjesečni ili godišnji
 dodavanje novog događaja
Na slikama je navedeno
kako se novi događaj  prikaz dana.
sprema u kalendar servisa
Hotmail što je standardna
postavka mobilnog
Dodavanje novog događaja vrši se klikom na
operacijskog sustava znak + pri čemu je potrebno unijeti podatke o
Windows Phone. Međutim, događaju.
u postavkama se može
odabrati da se sve
automatski sprema u
Google, nakon čega se na
vrhu zaslona umjesto
Hotmail prikazuje Google.
Uređivanje događaja vrši se izborom događaja i odabirom uredi, a brisanje

se događaja može napraviti odabirom izbriši.
102
Još jedan način uklanjanja događaja je izborom događaja i pregleda

pojedinosti kad je moguće odabrati mogućnost izbriši.
9.10. Dijeljenje slika i videa

Dijeljenje slika, videa i drugih datoteka
moguće je na vrlo jednostavan način. Sve što Zanimljivosti i napomene
je potrebno je odabrati datoteku koja se želi Prilikom dijeljenja slika i
podijeliti i odabrati znak za dijeljenje. videa treba obratiti posebnu
pozornost na to gdje se i što
dijeli jer kasnije to možda
Pritom se odmah prikazuju sve mogućnosti pa neće biti moguće ukloniti.
je tako na jednom zaslonu moguće odabrati Ako postoji dvojba podijeliti
gdje će se datoteka dijeliti, tj. hoće li to biti nešto ili ne, tada je najbolje
neka društvena mreža, elektronička pošta ili ne podijeliti.
nešto treće.
103
9.11. Često korištene aplikacije

Mobilne aplikacije mogu biti nativne, utemeljenje
na webu i hibridne. Nativne su vezane uz jednu
platformu, npr. Android, iOS ili Windows Phone i
ne mogu se prenositi na drugu, npr. nativne
aplikacije Windows Phone ne mogu se prenijeti na
Android nego treba ispočetka pisati novu
aplikaciju. Web-bazirane aplikacije mogu se
promatrati kao mini web-stranice koje se mogu
rabiti na više platformi pa se tako mogu
istovremeno rabiti na Androidu, iOs-u i Windows
Phoneu. Hibridne aplikacije su kombinacija
nativnih i web-aplikacija te pokušavaju uzeti
najbolje od obje vrste aplikacija.
Mnoge aplikacije dolaze već instalirane na mobilnim uređajima, a druge
treba posebno preuzeti, a neke i platiti da bi se njima moglo koristiti. O
tome više u sljedećem poglavlju.
Neke su od osnovnih kategorija i vrsta mobilnih aplikacija:
 komunikacija
1. elektronička pošta
2. trenutačno dopisivanje
3. društvene mreže
 multimedija
1. gledanje videa
2. slušanje glazbe
3. pregled i obrada fotografija
 pomagala
1. kalendari
2. kalkulatori
3. pisanje i dijeljenje bilješki
 turizam
1. turistički vodiči
2. konverteri valuta
3. zemljopisne karte
 igre
1. akcijske
2. sportske
3. kartaške.
104
9.12. Trgovina za aplikacije

Aplikacije za mobilne uređaje dostupne su kroz za to namijenjene
distribucijske platforme. Aplikacije pružaju set funkcionalnosti koji nije Zanimljivosti i napomene
dostupan kupnjom mobilnog uređaja. Aplikacije su namijenjene za Nemaju sve trgovine za
korištenje na određenim uređajima kao što su oni utemeljeni na aplikacije identične
operacijskim sustavima Android, iOS i Windows Phone te su većinom aplikacije pa treba razmisliti
pisane specifično za njih. o tome kakve su
korisnikove potrebe i hoće li
Svaka aplikacija, ako nije besplatna, ima svoju cijenu po preuzimanju. Neke nakon kupnje uređaja moći
je aplikacije moguće isprobati prije kupnje. instalirati i koristiti se
potrebnim aplikacijama.
Svaka od distribucijskih platformi nudi set mogućnosti koji olakšavaju
pretraživanje i preuzimanje aplikacija na mobilne uređaje. Na tim se
distribucijskim platformama aplikacije mogu ocjenjivati i komentirati.
Distribucija mobilnih aplikacija vrši se kroz posebne distribucijske platforme:
 Google Play / Play Store – trgovina aplikacijama za OS Android
predstavljena 2008. godine koju je razvio Google. Korisnici ovu
trgovinu, osim za pretraživanje i preuzimanje aplikacija, mogu rabiti i
za preuzimanje knjige, glazbe i filmova. Prilikom pretraživanja

aplikacija s određenog uređaja Play Store filtrira i prikazuje samo
one aplikacije koje mogu raditi na tom uređaju. Ako se kupi
aplikacija greškom, u roku od 15 minuta može se tražiti povrat
novca.
 Windows Phone Store

(Windows Phone
Marketplace) –
trgovina aplikacijama
za OS Windows Phone
nastala 2010. godine
koju je razvio Microsoft.
Programeri moraju
plaćati godišnju
pretplatu da bi mogli
objavljivati svoje aplikacije.
 App Store – trgovina aplikacijama
za iOS predstavljena 2008. godine
koju je razvio Apple. Za razliku od
aplikacija koje izvorno dolaze s
mobilnim uređajem, one preuzete
s App Storea kasnije se mogu
ukloniti.
105
9.13. Pretraživanje trgovine i kupnja aplikacija

Prilikom pokretanja trgovine za aplikacije mogućnost pretraživanja odmah
je vidljiva i koristi se kao bilo koja druga tražilica.
Kad se pronađe željena
aplikacija, treba odabrati Kupi za
preuzimanje aplikacije.
Neke aplikacije mogu se isprobati prije

odluke o kupnji.
Aplikacija se također može dodati i u sučelje Google Diska (Google Drive),

pri čemu dodana aplikacija proširuje osnovne mogućnosti Google Diska.
106
9.14. Instalacija i deinstalacija aplikacija

Kad se pomoću tražilice pronađe željena aplikacija, dovoljno je kliknuti
mišem na instaliraj da bi započelo preuzimanje.
Ubrzo počinje instalacija.
Kada se instalacija završi, aplikacija se

prikazuje na popisu instaliranih
aplikacija.
Deinstalacija aplikacije vrši se dužim pritiskom na naziv aplikacije kad se

prikazuje izbornik s ponuđenim mogućnostima među kojima se nalazi i ona
za brisanje.
107
9.15. Ažuriranje aplikacija

Izdavači aplikacija često objavljuju ažuriranja
Zanimljivosti i napomene aplikacija da bi dodali nove značajke ili poboljšali
Ako se mobilni uređaj koristi
postojeće. Ovisno o postavkama mobilnog
za osobne potrebe, može uređaja i pripadajuće trgovine za aplikacije,
se ostaviti automatsko ažuriranja se mogu preuzimati automatski ili
ažuriranje. U slučaju ručno. U slučaju kao na slici uključeno je
poslovnog korištenja automatsko provjeravanje i instaliranje ažuriranja.
mobilnog telefona dobro je
informirati se o praksi tvrtke. Da bi ažuriranje bilo moguće, na mobilnom
uređaju treba imati dovoljno prostora za pohranu.
Također je važno
napomenuti da
automatsko ažuriranje
može dovesti do
povećane potrošnje
podatkovnog prometa te
je moguća dodatna naplata potrošenog prometa.
Zato je mogućnost automatskog ažuriranja
najbolje koristiti uz Wi-Fi.
9.16. Korištenje namjenskih aplikacija

Kao što je navedeno ranije u ovom poglavlju, postoji nekoliko glavnih
kategorija mobilnih aplikacija. Tri su glavne
značajke koje se provlače kroz veliki broj
aplikacija i korisnici se najčešće koriste
aplikacijama vezanim uz:
 društvene medije preko kojih korisnici
komuniciraju jedni s drugima i koji su
neizostavni dio današnjeg modernog
društva;
 komunikaciju putem zvuka i videa, jer
sve veće brzine pristupa Internetu to
dopuštaju;
 geografske karte, zbog sve veće
mobilnosti ljudi potrebno je biti
informiran kamo se ide, kako doći do
odredišta što jednostavnije i brže,
odnosno geolocirati se preko aplikacije
kao što je npr. Foursquare.
108
9.17. Osnove sinkronizacije sadržaja

Praćenje svih podataka može biti naporno pogotovo ako se nalaze na
različitim mjestima, tj. na različitim uređajima.
Sinkronizacija je postupak održavanja istih inačica podataka koji se
nalaze na različitim mjestima, tj. uređajima. Tako korisnik može biti
siguran da uvijek radi s najnovijim inačicom datoteka.
Sinkronizacija može biti jednosmjerna i dvosmjerna. U jednosmjernoj
sinkronizaciji pri svakom dodavanju, uređivanju ili brisanju datoteka koje se
nalaze na jednom mjestu, one se dodaju, uređuju i brišu i na drugom
mjestu. Međutim, na prvom se mjestu promjene ne primjenjuju, jer je
sinkronizacija jednosmjerna.
U dvosmjernoj sinkronizaciji datoteke se kopiraju u oba smjera te se
datoteke istovremeno sinkroniziraju na oba mjesta. Pri svakom dodavanju,
uređivanju i brisanju datoteka na jednom mjestu, ista će se promjena izvršiti
i na drugom mjestu. Nevažno je pritom preko kojeg se uređaja izvršila
promjena, jer će se ona izvršiti i na povezanom mjestu. Dvosmjerna je
sinkronizacija najčešće korištena u poslovnom okruženju, gdje se datoteke
ažuriraju na nekoliko mjesta i potom međusobno sinkroniziraju.
Postupak sinkronizacije nekada je bio složen, jer se za postavljanje
sinkronizacije trebala pozvati stručna osoba ili administrator sustava.
Zahvaljujući današnjim sve jednostavnijim sustavima i prilagodljivosti
sustava, korisnici sve mogu obaviti sami. Nije potrebno brinuti o složenim
postavkama poslužitelja i druge opreme, nego je dovoljno odabrati koje se
datoteke žele sinkronizirati te gdje i kada.
Svakog puta kad sinkronizacija krene između dva mjesta u tom se procesu
uspoređuju datoteke na oba mjesta da bi se vidjelo jesu li datoteke jednake
ili je došlo do nekih promjena. Ako je došlo do promjena, sinkronizacija se
pokreće, a u suprotnom se zaustavlja zbog štednje resursa.
Primjer procesa sinkronizacije može se vidjeti na sljedećoj slici, pri čemu se
sadržaj Outlooka sinkronizira između više različitih uređaja.
Ako se pogrešno postavi

može stvoriti velike troškove
korisniku trošeći mu
podatkovni promet ako ga
korisnik ranije nije isključio.
109
9.18. Postavljanje postavki sinkronizacije

Postavljanje postavki sinkronizacije može se razlikovati od uređaja do
uređaja, ali je namjena ista.
Katkad je dovoljno samo odabrati što se želi

sinkronizirati, a mobilni će uređaj sve drugo obaviti
za korisnika. U slučaju korištenja operacijskih
sustava Windows i Windows Phone podaci se
automatski spremaju na servis OneDrive.
110
9.19. Sinkronizacija mobilnog uređaja sa servisima i

uređajima
Sinkronizacija mobilnog uređaja sa servisima i uređajima postiže se
jednostavnim dodavanjem podataka o povezanim korisničkim računima.
Poslije treba eventualno urediti pojedine mogućnosti sinkronizacije za

specifične aplikacije.
111
9.20. Pitanja za ponavljanje: Mobilni uređaji i suradnja

pomoću njih
1. Koje vrste mobilnih uređaja postoje?
____________________________________________________
2. Što je to Bluetooth?
____________________________________________________
3. Koji su preporuke za sigurno povezivanje na Internet?
____________________________________________________
4. Čemu služe trgovina za aplikacije?
____________________________________________________
112
10. Zaključak tečaja

Online suradnja nešto je bez čega se u današnje vrijeme ne može i upravo
zbog toga treba steći potrebna znanja i vještine u tom području.
Znanja su i vještine stečene ovim tečajem:
 Upoznavanje s ključnim pojmovima vezanim uz online suradnju, jer
bez potrebnog predznanja nemoguće je upoznati se s detaljima i
razumjeti konkretne primjere. Uvidjele su se ključne prednosti
korištenja online suradničkih alata, ali i rizici. Naučila se važnost
poštivanja intelektualnog vlasništva.
 Ekspanzija online suradnje došla je s masovnijim korištenjem
usluga računalstva u oblaku pa su tako ovim tečajem identificirane
ključne prednosti računalstva u oblaku kao i neki od rizika.
 Nakon opširnijeg uvoda, od trećeg se poglavlja govori o online
suradnji pomoću konkretnih primjera, prakse i alata, hardverskih i
softverskih.
 Upoznavanje s konkretnim primjerima potrebnih aplikacija i
hardverske opreme moglo se krenuti u detaljnije objašnjavanje kako
neki od njih funkcioniraju. Online suradnja najčešće se veže uz rad
s podacima pa je tako bilo potrebno steći znanja o načinima
pohrane i upravljanja datotekama što je ovim priručnikom i učinjeno.
 Kalendari pomažu ljudima u organizaciji aktivnosti, a ljudi su
potrebni za organizaciju datoteka i sadržaja kojima se koriste. Tu se
vidi kolika je važnost kalendara, a pogotovo online kalendara zbog
čega je ta tema dobila posebno poglavlje.
 Ljudi su društvena bića i sva oprema o kojoj je bilo riječi kao i
softver služi olakšavanju i poticanju međusobne komunikacije.
Postoji mnogo medija putem kojih je moguće ostvariti tu
komunikaciju pa je bilo potrebno upozoriti na glavne razlike i
primjene nekih od njih.
 Osim primjene online suradnje za privatne svrhe, za što se najviše i
rabe društvene mreže, ne treba zaboraviti ni poslovnu primjenu u
kojoj posebno do izražaja dolazi mogućnost održavanja online
sastanaka. Kako ih organizirati i održati moglo se naučiti iz
navedenih primjera.
 Bez obzira je li riječ o privatnom ili poslovnom razvoju pojedinca ili
skupine osoba, učenje nikada ne prestaje i učiti treba čitav život.
Prepoznavanje različitih online okruženja za učenje nužan je
preduvjet za kvalitetan i pravi odabir kada, kako i gdje učiti.
 Sve veća mobilnost ljudi dovela je do potrebe razvoja takvih uređaja
koji će biti lako prenosivi, a zadržati potreban set funkcionalnosti.
Zbog toga je važno upoznati se s različitim vrstama mobilnih
uređaja, operacijskih sustava i ostale programske podrške da bi se
moglo odabrati pravo rješenje za svaku osobu. Spoznaja da je sve
prije navedeno moguće učiniti i preko mobilnih uređaja daje širu
sliku i veći značaj online suradnji.
113

Online Suradnja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Online Suradnja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Online suradnja

priručnik za polaznike © 2015 Srce

Autor: Tomislav Stanković

ISBN 978-953-7138-65-3 (meki uvez)

Verzija priručnika: F500-20151210

Ovo djelo dano je na korištenje pod licencom Creative Commons

Na ovome se tečaju polaznik upoznaje s pojmom online suradnja, upoznaje

Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:

 definirati pojam ICT-a

 navesti online suradničke alate, njihove karakterisitke, prednosti i

 objasniti važnost intelektualnog vlasništva

1.1. Što je ICT?

 grupno učenje i poučavanje (komunikacija elektroničkom poštom,

1.2. Glavne vrste usluga podrške online suradnji

Nadalje, oblak i mobilna tehnologija temelj su ovim alatima za online

1.3. Ključne karakteristike online kolaborativnih alata

Ključne su karakteristike online kolaborativnih alata:

 uključenost više korisnika, što uvelike olakšava rad na zadacima,

Sve navedeno je posebno korisno kada su korisnici podijeljeni u radne

1.4. Prednosti korištenja online suradničkih alata

1.5. Rizici povezani s korištenjem alata za online

1.5.1. Uporaba nezaštićenih bežičnih mreža

Da bi se korištenje bežičnih mreža sa sigurnosne strane donekle izjednačilo

1.6. Važnost intelektualnog vlasništva

1.7. Pitanja za ponavljanje: Ključni pojmovi

1. Što sve obuhvaća pojam ICT?

2. Nabrojite ključne karakteristike online kolaborativnih alata.

3. Koji su rizici povezani s korištenjem alata za online suradnju?

2. Uvod u računalstvo u oblaku

Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:

 objasniti karakteristike, prednosti i mane računalstva u oblaku

Današnja tehnologija omogućuje prikupljanje velikih količina informacija

2.1. Kako računalstvo u oblaku olakšava online

2.2. Prednosti računalstva u oblaku za korisnike

Kao što je vidljivo iz gornje slike, u klasičnom modelu korisnik se mora

2.3. Rizici povezani s korištenjem računalstva u

Razlika između javnog i privatnog oblaka najčešće ne postoji što se tiče

2.4. Pitanja za ponavljanje: Uvod u računalstvo u

1. Što je to računalstvo u oblaku?

2. Nabrojite nekoliko prednosti računalstva u oblaku.

3. Koji su rizici povezani s povezani s korištenjem računalstva u

3. Priprema za online suradnju

Po završetku ovog poglavlja polaznik će moći:

 navesti hardver i softver potreban za ostvarenje online suradnje

 registrirati se te preuzeti i obrisati Google Hangouts i Drive

Da bi jednom započeta online suradnja mogla teći nesmetano, potrebno je

3.1. Potreba za instalacijom dodatnih aplikacija

Druge aplikacije instaliraju

3.2. Potrebna hardverska oprema za online suradnju

Raspon mogućnosti web-kamere ovisi o programu pomoću kojeg se koristi.

3.2.2. Slušalice i mikrofon

Mikrofon je mehanoelektrični pretvarač koji zvuk pretvara u električni

Kombinacija slušalica s mikrofonom najbolja je kombinacija i najčešće

Slušalice i mikrofon nezaobilazni su u

3.3. Moguća ograničenja vatrozida

Preporučene su postavke vatrozida:

3.4. Preuzimanje softvera potrebnog za online

Google Disk također treba preuzeti na lokalno računalo. Google Disk

2. Odabrati instalaciju na lokalno računalo (PC) i prihvatiti uvjete

3. Nakon prihvaćanja uvjeta korištenja program se instalira na lokalno

8. Google Disku može se pristupiti preko ikone koja se nalazi u alatnoj

3.5. Rad s korisničkim računom

3.5.1. Registracija i aktivacija

Potrebno je ispuniti sljedeće: