1.

UVOD

Kao pojam proizvodna mjerna tehnika obuhvata sve djelatnosti povezane sa mjernim i ispitnim
zadacima u industrijskom procesu nastajanju jednog proizvoda. Ova definicija proizilazi iz
promjenljivih uslova proizvodnje, kao što su visoka automatizacija, kratak životni vijek
proizvoda, neznatno niska proizvodnja i rastući zahtjevi za kvalitet proizvoda. Ovi aspekti daju
zadatke i ciljeve proizvodne mjerne tehnike. Razvijala se od klasične kontrole do važnije
komponente upravljanja kvalitetom.

1.1 Zadaci i ciljevi proizvodne mjerne tehnike

Centralni zadatak proizvodne mjerne tehnike je mjernotehničko prikazivanje obilježja kvaliteta

na mjernom objektu. Mjerni objekat je najčešće jedan komad (predmet), može biti takoĎer alat,
mašina ili u okviru sredstva za kontrolu mjernog ureĎaja.

Pojam proizvodne mjerne tehnike je usko povezan sa pojmom ispitivanja proizvoda, pri kojem
utvrĎujemo da li navedena svojstva (kvalitet) objekta odgovaraju zahjevima. Ispitivanje se može
izvoditi mjerenjem, u čemu postoji bitna zadaća proizvodne mjerne tehnike. U industrijskoj
proizvodnji na prvom mjestu često stoji pojam ispitivanje proizvoda, što se primjerice pokazuje
kod uvedenih pojmova planiranje ispitivanja i prikaz podataka ispitivanja.

Mjerno tehnička svojstva kvaliteta proizvoda imaju različita iskazivanja, u suštini postoji razlika
izmeĎu obilježja svojstava materijala, geometrije i funkcije proizvoda, slika 1.1.

Slika 1.1 Mjerni i ispitni zadaci unutar proizvodne mjerne tehnike

Ispitivanje materijala ima za cilj odreĎivanje karakteristika materijala kao npr. čvrstoće, tvrdoće,
modula elastičnosti, ali takoĎer i ocjenu makro strukture materijala kao risevi i druge
nepravilnosti. Ovdje se prije svega misli na ulaznu kontrolu, a i poslije na postupke ispitivanja
materijala.
Funkcionalna ispitivanja imaju u pravilu ispitivanje funkcionalnosti cijelog proizvoda, pa se zbog
toga nalaze na kraju lanca procesa, kao završna ispitivanja. Spektar zadataka se proteže od
vizuelnog ispitivanja, ljudskih ispitivanja, do automatskih elektronskih sistema, koji npr.
dopuštaju mjerenje buke (šuma) i njenog uticaja na kvalitet zupčanika u pogonu.

Ispitivanja geometrije na predmetima zauzimaju približno oko 90% - udjela ispitivanja u

proizvodnoj mjernoj tehnici. Bitnog uticaja na funkcionalnost proizvoda imaju pored mjerenja
dimenzija, mjerenja odstupanja od oblika i položaja, i ispitivanja karakteristika površina.
Zbog velikog značaja područja ispitivanja geometrije predmeta je i težište proizvodno mjerne
tehnike. Ovdje je bitno odrediti dimenzije, utvrditi odstupanja od oblika i položaja, karakteristike
pozicioniranja kao i karakteristike površine.
Polje zadataka proizvodne mjerne tehnike nije ograničeno na postupke mjerenja i ispitivanja.
Nasuprot tome, pred proizvodnom mjernom tehnikom stoje novi zahtjevi, koji se ogledaju s jedne
strane kroz stalne promjene uslova proizvodnje i s druge strane kroz stalan rast zahtjeva kvaliteta.
Prizvodno okruženje je okarakterisano visokim stepenom automatizacije, kratkim životnim
vijekom proizvoda i opadajućom malom proizvodnjom. Visoki stepen automatizacije je vodio ka
automatizaciji mnogih mjernih zadataka, a prateći posebno smanjenje vremenskog ciklusa, koji
ubrzavaju mjerni proces. Kraći vijek trajanja proizvoda zahtjeva kontiniranu prilagodbu mjernih
ureĎaja na značajke ispitivanja.
Smanjenje niske proizvodnje povećava se udio isporučenih dijelova. Da bi se troškovi ispitivanja
ovih djelova od strane kupca po mogućnosti držali neznatnim, neophodno je da isporučioci
dostave rezultate mjerenja. Bitna pretpostavka za to je usporedivost mjernih rezultata. Kada se
mjerni rezultati kod kupaca razlikuju od rezultata isporučioca, to može uzrokovati meĎusobno
povjerenje. Ove tehničke mjere nisu same dovoljne, zahtjevi na proizvodnu mjernu tehniku stalno
rastu, naročito pod uticajem povećanja očekivanog kvaliteta na tržištu. Viši očekivani kvalitet se
postiže s jedne strane sa manjm tolerancijama i s druge strane u manjoj stopi grešaka. Danas,
akceptirana stopa grešaka leži u ppm području.

Povećani zahtjevi na kvalitet komada

Povećani zahtjevi na integraciju pouzdanih (sigurnih) podataka kvaliteta

 Slika 1.2 Zahtjevi na proizvodnu mjernu tehniku
Verlässlicher – pouzdan processgerechte – orjeniran proces
Eingriff – intervencija Felherrate – stopa grešaka
Regelung - propisa
Einsatz – upotreba (korištenje)

Ciljanom sledivošću mjernih podataka, koji su dobijeni u toku i nakon proizvodnog procesa,
proizvodna mjerna tehnika nas informira o odstupanjima od navedenog stanja u proizvodnji.
Time gradi polaznu tačku za sve mjere poboljšanja kvaliteta i predstavlja bitan sastavni dio kruga
kvaliteta. Ona prati sve faze nastanka proizvoda od planiranja proizvoda do prodaje (slika 1.3)

Slika 1.3 Proizvodna mjerna tehnika u krugu kvaliteta

Time je opravdana definicija, koja odreĎuje proizvodnu mjernu tehniku kao osnovni pojam za
sve djelatnosti povezane sa mjernim zadacima, koji se uspostavljaju u nastanku industrijskog
procesa.
Ova definicija ide preko dosadašnjih shvatanja proizvodne mjerne tehnike, koja odreĎuju mjernu
tehniku u industrijskoj proizvodnji, pa nadalje.

1.2 Istorijski razvoj proizvodne mjerne tehnike

Davno, prije nove ere postojala je neophodnost poreĎenja geometrijskih veličina na različitim
robama. Direktno poreĎenje često nije bilo moguće, morale su se geometrijske mjere definirati i
prikladne utjelovljene mjere izraditi. Već 4000 prije Krista su u Egiptu postojale mjere ljudi, kao
npr. vladara kao utvrĎene bazne veličine. Ovaj način definicije postojao je i primjenjivao se u
srednjem vijeku. Tipične mjere su bile širina prsta, širina ruke, noga, lakat i korak. Definicija
ovih različitih pojmova nije bila uvjek prilično jednoznačna.
U 16 i 17 stolječu je dato više prijedloga, koji jedinicu dužine jedinstvenije definiraju. Za vrijeme
Francuske revolucije je prihvaćen prijedlog, koji definiciju jedinice dužine izvodi iz obima
Zemlje. Na osnovu geodetskih mjerenja se u Parizu izradio prvi prametar koji predstavlja polaznu
tačku ka daljem razvoju definicije metra.
Jedno od najstarijih sačuvanih mjernih ureĎaja je u 9 stoljeću izraĎeno pomično mjerilo iz Kine.
Prije Kristova roĎenja su se u evropskom mediteranu proizvodili mjerni ureĎaji. Oni su igrali
važnu ulogu u izradi astronomskih instrumenata i navigacionih ureĎaja. Početkom 17 stoljeća su
se primjenivali pomično mjerilo i mikrometar na astronomskim instrumentima. Bili su najprije od
drveta a poslije od mesinga. Ugradnjom noniusa nastaje olakšanje pri odreĎivanju
meĎuvrijednosti.
Industrijalizacija u 19 stoljeću je karakterizirana pojavom zamjenljivosti i masovnom
proizvodnjom. Nasuprot uobičajnom uparivanju kombinacijom gotovih djelova, odreĎivanje
funkcije uparivanja direktnim poreĎenjem zahtjeva zamjenljivost proizvodnje više dijelova malih
tolerancija sa priključkom na odreĎenu jedinicu, kao na primjer jedinicu dužine metar. Zamisao
zamjenljivosti se vraća na 18 stoljeće, ali odsudnost mjernih ureĎaja je bila ključna da se ova
zamisao nije mogla prije ostvariti.
Iz navedenih razloga industrijalizacija je bila osnova za razvoj i proizvodnju mjernih ureĎaja.
Pojavljuju se mjerni ureĎaji, kao primjerice 1790 pomično mjerilo sa nonijusom i 1848 god.
mikrometar, slika 1.4, koji se i danas koriste. Da bi se poboljšala mjerna tačnost ugraĎivali su se
mjerni vijci. Iz njih su se razvijale mehaničke mjerne mašine, koje su se provjerale pomoću
kalibriranih graničnih mjerki.. Neposredno pred prelazak iz 19 u 20 stoljeće, šveĎanin Johanson
počinje proizvoditi garniture graničnih mjerki. Ispitivanja ovih garnitura mjerki su pokazala, da je
već tada dostignuta tolerancija od 2 μm.
Optički postupci su istovremeno u bitnom vodili ka povećanju prikaza mjerene veličine. Razvoj
interferoometra, Michelson koristi svojstva svijelosti u obliku valne dužine svjetlosti za direktno
mjerenje. Prvi za radinicu prikladan optički ureĎaj je bio iz 1920 godine profilprojektor.
Prvi pneumatski ureĎaji su nastali 1930 god.za ispitivanje prečnika
 Slika 1.4 Mikrometar prema Palmeru, Francuska 1848.

.Oko 1970 godine počinje ulazak elektronike u geometrijsku mjernu tehniku. Elektronika
omogućava danas čak i jednostavne mjerne ureĎaje kao primjerice pomično mjerilo, mikrometar
sa digitalnim pokazivanjem. Primjena elektronskih komponenti predstavlja njihovu sigurnu
upotrebu kod koordinatnih mjernih ureĎaja i sistemima obrade slike, koji bez dodatka modernih
računara nije moguće realizirati. TakoĎer pri obradi mjernih podataka i prenosu mjernih
podataka, bitnu ulogu danas igra elektronska obrada podataka.
Pored tehničkog razvoja promjenili su se uloga i područje zadataka proizvodne mjerne tehnike u
okviru osiguranja kvaliteta, slika 1.5.

Slika 1.6 Razvoj osiguranja kvaliteta

U 20 godinama prošlog stoljeća mnogi su se zadaci zasnivali na kontroli rezultata proizvodnog

procesa. Na bazi mjernih rezultata su sortirani dobri i loši dijelovi. Oslanjajući se na moto, da
kvalitet ne može biti provjeren, posebno se mora producirati, u 30 godinama se nalazi zamah
osiguranja sigurnosti proizvodnih procesa putem statističkih metoda nadzora procesa. Ovdje više
ne stoji samo proizvod u prvom planu, čak naprotiv daje proizvodnoj mjernoj tehnici prave
podatke za optimizaciju proizvodnih procesa i mašina.
Sa rastućom kompleksnošću proizvoda i povećanim zahtjevima na tačnost proizvodnje, u 80
godinama su se razvili postupci, koji počivaju na planiranim područjima i na poslovima
proizvodnje orjentirane na oblikovanje procesa i proizvoda. Ove preventivne metode vode ka
tome, da se izvori grešaka za nadolazeću proizvodnju minimiziraju i ograniče, kao i utvrĎivanje
većih zahtjeva tolerancija izrade bitnih dijelova.
Temeljiti novi aspekt 90 godina je viĎen u jednom cjelovitom pokušaju u zamisli kvaliteta, pri
tome kvalitet ne smije ostati ograničen na proizvodnom području u preduzećima, već mora biti
uveden u cijelom preduzeću. Pretpostavka za to je prikladna kultura preduzeća i integracija
osiguranja kvaliteta u sva područja preduzeća u namjeri TQM. Polje zadataka proizvodne mjerne
tehnike se time širi od kraja nastanka prcesa proizvoda uvjek prema naprijed u prethodne faze
procesnog lanca. Od On –Line zadataka osiguranja kvaliteta na proizvod i proizvodni proces su
došli u planirana područja zadaci Off – Line osiguranje kvaliteta.

1.3 Proizvodna mjerna tehnika kao komponenta upravljanja kvalitetom

Promjenljivi uslovi uslovljavali su strožiju odgovornost za prozvode, povećana konkurencija

kvaliteta, samo su neke spomenute osnove da preduzeća preuzmu veće dužnosti za realiziacijom
sistema upravljanja kvalitetom. Cilj sistema upravljanja kvalitetom je osiguranje kvaliteta
materijalnih i nematerijalnih proizvoda, uzimajući pri tome tehnološke i ekonomske uslove. Za
provoĎenje ovih ciljeva potrebno je mnoštvo aktivnosti, koje obuhvataju sva područja preduzeća.
U sažetom obliku ove djelatnosti grade sistem upravljanja kvalitetom.
Specifičnosti sistema upravljanja kvalitetom različitih preduzeća je da posjeduju iste ili slične
elemente nadogradnje i tok organizacije, iako je na njima individualni izbor i izražavanje. Ovo
vodi ka tome da su opći zahtjevi sistema upravljanja kvalitetom definirani i sadržani u
smjernicama. Navedeni zahtjevi takoĎer služe da se sistem preispita i učini transprntnim prema
kupcima i trećim licima. Najpoznatiji, a sigurno najrašireniji u ovom kontekstu je niz normi EN
ISO 9000. U normnom nizu DIN EN 45000, kao i normnom nizu ISO 17000 su definirani
zahtjevi sistema upravljanja kvalitetom u području akreditiranja i certificiranja, koji posebno
tretiraju ispitne i kalibracione laboratorije
Unutar sistema upravljanja kvalitetom bitnu ulogu igra proizvodna mjerna tehnika. Jasno, ako se
posmatraju elementi sistema upravljanja kvalitetom navedeni u DIN EN ISO 9001, ispitivanje,
nadzor ispitne i mjerne opreme, status ispitivanja, a koji su u direktnoj vezi sa proizvodnom
mjernom tehnikom, slika 1.7.
U sadržaju elementa 10 sistema upravljanja kvalitetom „Ispitivanje“ se uspostvlja potrebna
kontrola pri ulazu, u procesu i izlazu. Ispitivanja na ulazu štite pereduzeće od primjene kupljenih
proizvoda sa neodgovarajućim kvalitetom. Ako isporučilac dokaže kvalitet njegove robe
prikladnim ispitivanjima ili sposobnost njegovog proizvodnog procesa u okviru certificiranog
sistema upravljanja, tada se mogu u velikoj mjeri izbjeći ispitivanja na ulazu. Ispitivanja u
fazama procesa daju informacije o stanju kvaliteta u proizvodnji. Pri tome se mogu primjenjivati
različite tehnike obrade podataka i ocjene procesa. Završnim ispitivanjima se osigurava, da kupcu
ne dolaze proizvodi sa neispunjenim zahtjevima kvaliteta.
 Slika 1.7 Proizvodna mjerna tehnika i DIN EN ISO 9001

U kontekstu nadzora ispitne i mjerne opreme se osigurava da se pri ispitivanjima koriste

provjereni, održavani i kalibrirani ureĎaji. To ima za cilj tačnost rezultata ispitivanja.
Kroz jasnu identifikaciju, mora se prema elementu 12 „Status ispitivanja“ prepoznati status
ispitivanja proizvoda, koji pokazuje komfornost ili nekomfornost u pogledu na izvedena
ispitivanja. U kontekstu kontrole upravljanja navedenog kvaliteta se utvrĎuje, izmeĎu ostalog i
dokumentacija navedenih ispitivanja. Djelatnosti u kontekstu ovih elemenata su često direktno
povezane sa proizvodnom mjernom tehnikom.
U kontekstu normiranog sistema upravljanja kvalitetom, koncentracija proizvodne mjerne tehnike
je na djelatnostima ispitivanja, klasična uloga proizvodne mjerne tehnike se svodi na nadzorno
tijelo. U ovoj ulozi ona se sama ne može suočiti sa rastućim zahtjevima. Zahtjeva se proizvodna
mjerna tehnika u okviru strategije preduzeća Total Quality Management (TQM), da je cjelovita
zamisao kvaliteta sa istovremenim prilagoĎavanjem kulture u preduzeću, sa kontaktom u svim
područjima preduzećima, koji koriste njene informacije. Time se ne ide na samo odreĎivanje
odstupanja od zahtjevanog kvaliteta, već da se zajedno sa drugim segmentima u preduzeću loš
kvalitet smanji. Time se odreĎene informacije izvode preko strukture petlje kvaliteta na
odgovarajuća područja. Pri tome se razlikuju tri stepenice, slika 1.8.
 Slika 1.8 Petlja strukture kvaliteta u proizvodnji

U prvoj stepenici se u proizvodnom procesu direktno, kontinualno ili u prekidima mjeri. Dobijene
informacije se koriste za regulaciju proizvodnog procesa. Klasična postprocesna mjerna tehnika,
stepenica 2, često postoji u obliku statističke kontrole procesa (SPC). Koristi se pri ispitivanjima
sposobnosti procesa. Pri dugotrajnoj primjeni mjernih podataka moraju se ovi podaci pohraniti u
bazu podataka, da bi u slijedećoj petlji kontrole kvaliteta, stepenica 3, indirektno potpomogli
područjima proizvodnje kao što su razvoj, konstrukcija i priprema.
Struktura regulacije petlje kvaliteta je objašnjena na dva primjera. Slika 1.9 pokazuje manju
regulaciju petlje stepenice 1 na primjeru prekidnog procesa izrade otvora. U nalogu za
proizvodnju se navodi izrada otvora. Poslije operacije bušenja se mjeri prečnik otvora na mjernoj
mašini i to izmjenljivim tasterom. Ocjena mjerenja i poreĎenja sa geometrijski zadanom
vrijednosti dopušta prema proizvodnom nalogu računanje korekcione vrijednosti, sa kojom se
regulira podešavanje alata, a time se može poboljšati tolerancija položaja procesa. Ova metoda je
zamisliva na primjeru, da bi se u kontekstu statističke regulacije procesa (SPC) sposobnost
procesa izrade otvora nadzirala i regulirala. Zato se u nalogu za ispitivanje navodi obim uzoraka,
koji se mjere na mjernoj mašini.
Na slici 1.10 je predstavljena proširena petlja regulacije, stepenica 3. U područjima proizvodnje
se prikupljeni podaci ispitivanja analiziraju i obraĎuju, a u bazi podataka kvaliteta karakteristike
procesa, kao na primjer vrijednosti cp i ck se pohranjuju. Upravo ova baza podataka kvaliteta se
koristi kao potpora za planiranja u raznim područjima. Tako konstruktor može imati uvid o
trenutnom položaju kvaliteta pojedinačnih svojstava, kao na primjer uvid u ponašanje unutrašnjeg
prečnika 35H7 i ispitivati realizaciju proizvodno-tehničkih mogućnosti proizvodnje. Zbog toga se
pohranjeni podaci analiza takoĎer nazivaju kao podaci orjentirani po svojstvima. Analize mogu
orjentaciono obuhvatiti mašine, na primjer vrijednosti mašine cp ili proširene karakteristike
mašine kao što je srednja vrijednost cp – vrijednosti svih relevantnih mašina. Na ovim osnovama
se uzima pozitivna odnosno negativna procjena za svojstvo, a time i povezanost tolerancija. Tako
se konstruktoru dopuštaju ili ne dopuštaju obilježja tolerancija.

Slika 1.9 Primjer za procesno prekidnu petlju regulacije

Planiranje rada utvrĎuju trenutak i konkretne proizvodne mašine, sa kojim treba napraviti data
obilježja na proizvodu. Pri tome imaju važno značenje kriteriji kao što su raspoloživost i satnica.
Sa gledišta optimizacije kvaliteta se može poduprijeti izbor mašine preko analize karakteristike
cp u bazi kvaliteta.
U kontekstu planiranja ispitivanja je osigurano, da je tipom i obimom ispitivanja sigurno
održavanje zadatih tolerancija. Obim i djelokrug ispitivanja je moguće postaviti tako visoko kod
kritičnih svojstava iz razloga sigurnosti. Sa aspekta vremena i troškova ali sa stajališta kvaliteta i
trebaju biti prihvatljivi i smanjeni na minimum. Analizom podataka ispitivanja od već izraĎenih
dijelova nudi se planeru ispitivanja mogućnost prikladne dinamike ispitivanja. On može tako kod
karakteristika koji su se u prošlosti uvjek sigurno dobro radile, obim ispitivanja reducirati, dok na
drugoj strani kod padajućih vrijednosti sposobnosti, provoditi strožija ispitivanja.
 Slika 1.10 Petlja regulacije kvaliteta

1.4 Proizvodna mjerna tehnika u kratkom pregledu

Kako se danas podrazumjeva, proizvodna mjerna tehnika uključuje više od same tehnike, pokriva
obilježja kvaliteta u području proizvodnje. U svim varijacijama je ipak dominirao značaj metoda
proizvodne mjerne tehnike. Ovim je moguće da za sve ispitne i mjerne zadatke izaberemo
optimalne sisteme i postupke, s time da se prikladno bez dodatnog opterećenja procjeni
proizvodno vrijeme procesa.
Metode proizvodne mjerne tehnike se daju podjeliti u klasična ispitivanja kvaliteta i u
preventivne postupke osiguranja kvaliteta, slika 1.11.

Slika 1.11 Metode proizvodne mjerne tehnike

Metode klasičnog ispitivanja kvaliteta imaju za cilj da planiranim aktivnostima ispitivanja za

vrijeme ili odmah poslije razvoja proizvoda osiguraju pravi kvalitet proizvoda. U klasičnom
smislu se kod ovih ispitivanja ubrajaju aspekti planiranja ispitivanja, prikupljanja i korištenje
ispitnih podataka. U skladu sa misijom da se kvalitet ne može ispitati, posebno se mora
producirati, posebnim procesima apriori postići viši standard kvaliteta, to se u zadnjim godinama
razvilo osiguranje kvaliteta. Stoga je poželjno da se odstupanja od kvaliteta proizvoda po
mogućnosti prije prepoznaju i koriguju interveniranjem u procesu proizvodnje. Time se proširilo
područje rada proizvodne mjerne tehnike, kako je već predstavljeno od čiste orjentacije na
proizvod na orjentaciju na procese i sredstva.
Statistička regulacija procesa (SPC) ovdje dopušta prije proizvodnje netačnih djelova u jednoj
petlji regulacije direktno brzu korekciju proizvodnog procesa na obradnim mašinama statističkim
korištenjem svojstava proizvoda. Kroz sposobnost ispitivanja, pokazuje se pogodnost procesa ili
mašine pri garanciji stabilnog i sigurnog proizvoda i može tako da utječe kao osnova za
planiranje konstrukcije i planiranje proizvoda.
Konačno se mogu prihvatiti svi postupci osiguranja kvaliteta samo tada, ako su u stvarnosti
ispitna sredstva u proizvodnji predmet nadzora a time daju pouzdane podatke. Stoga je nadzor
ispitnih sredstava bitan sastavni dio proizvodne mjerne tehnike.

1.4.1 Planiranje ispitivanja (planiranje inspekcije)

Pojam planiranja ispitivanja je pobliže povezan sa ispitivanjem predmeta. Tako planiranje

ispitivanja odgovara tradicionalnom pogledu, to jest, da će odreĎena područja proizvodnje u
cijelosti biti postavljena jasnim zahtjevima za izvoĎenje zadataka. U klasičnom smislu zadaci
planiranja ispitivanja obuvataju slideće specifikacije:

 Šta se ispituje, koja se obilježja (svojstva) kvaliteta na predmetu biraju

 Kada se ispituje, na kojim mjestima toka proizvodnje se ispituje
 Kako se ispituje, da li se mjeri ili poredi sa mjerkama
 Koliko se ispituje, 100% ispitivanje ili uzorkovanje
 Gdje se ispituje, u proizvodnji ili mjernom prostoru
 Čime se ispituje, izbor mjernog sredstva
 Koja procjena slijedi, kako se rezultati ispitivanja pretvaraju (stavljaju u promet)

Dakle, planiranje se proteže i na radne dijelove i ispitna sredstva. Na temelju planskih

dokumenata, kao crteža, procesa izrade i propisa ispitivanja se radi plan ispitivanja u formi
jednog obrasca. Računarski potpomognuti sistemi mogu bitno olakšati planiranje ispitivanja.

1.4.2 Prihvat ispitnih podataka

Kako je u poglavlju 1.1 navedeno, prikaz podataka ispitivanja predstavlja centralnu zadaću
proizvodne mjerne tehnike. Pri ispunjenju ovog zadatka na raspolaganju stoji široka paleta
mjernih sredstava, čija se tačnost, brzina mjerenja i stepen automatizacije razlikuju.
.Najprikladniji oblik post-procesne mjerne tehnike predstavlja prihvat jednostavnijih geometrija
komada direktno na obradnoj mašini u vidu ispitivanja od samog radnika. Prihvat mjernih
rezultata izvodi se prema postavljenom planu ispitivanja. U novije vrijeme se može izvoditi
računarski podržano. Za realizaciju SPC, regulacijska petlja u visokoserijskoj proizvodnji je
prikladna zbog specifičnosti posla, specifičnih mjernih sredstva, koja omogućavaju brzo mjerenje
relevantnih svojstava. Upotreba mobilnih mjernih mjesta dopušta fleksibilnost raspoloživih
mjernih sredstava i prikladnost, ali prije svega skupa standardna ispitna sredstva. Za prihvat
rezultata ispitivanja se koriste mobilni računari. Mobilna mjerna mjesta su prikladna pri
statističkoj kontroli kvaliteta, npr ispitivanju uzoraka u manjoj seriji.
Da bi mogli u proizvodnom ciklusu nadzirati kompleksne geometrije dijelova sa kraćim
vremenom mjerenja, u praksi su osnovani višepodešavajući mjerni sistemi. Loša strana je da su
oni u pravilu izvedeni sa konkretnim mjernim zadacima, i zbog toga prave veće troškove za
druge primjene. Ovaj investicijski trošak se uobičajno opravdava samo za velike serije izrade.
Pored postavljenim taktilnim (npr. induktivni) mjernim sistemima u višepodešavajućim ureĎajma
nudi se opcije sa optičkim i optoelektronskim mjernim sistemima koji daju mogućnosti bržeg
snimanja mjernih podataka u proizvodnom ciklusu. Ovi sistemi pokrivaju veliki spektar mjernih
zadataka u području proizvodne mjerne tehnike. Sistemi su uglavnom povezani na moderne
računarske sisteme, koji nude pretpostavke za automatsko prihvatanje i obradu podataka, a time i
povratno dejstvo za upravljanje regulacijske petlje. Razvoj računarske tehnike na ovom području,
posebno industrijska obrada slike u mnogim područjima proizvodnje je postala ključna
tehnologija. U području proizvodne mjerne tehnike se ovi sistemi koriste ubrzano za brzo
prihvatanje geometrije objekta ili optičkih nadzora stanja procesa.
Kao fleksibiln alati pri mjerenju kompleksnih gemetrija dijelova su se zadržali koordinatni mjerni
ureĎaji. Pri tome oni mogu koristiti isto tako taktilne i optičke mjerne pretvarače. Pri višim
zahtjevima tačnosti koordinatne mjerne mašine se većinom koriste u mjernim prostorima. Da bi
se u području proizvodnje brže realizirao proces, potrebno je pri korištenju koordinatnih mjernih
ureĎaja prikladnim mjerama kompenzirati utjecaj smetnji, koje se javljaju u proizvodnim
uslovima.
Specijalno dizajnirani ureĎaji se mogu koristiti za ispitivanje oblika, mada se u pravilu za
ispitivanje oblika i svojstava površine koriste posebni mjerni ureĎaji. Oni su bazirani na
različitim taktilnim i optičkim mjernim principima.

1.4.3 Ocjena (korištenje) podataka ispitivanja

Zadatak ocjene ispitinih podataka je ocjena i sažimanje rezultata ispitivanja u ispitnim

izvještajima. Oni time obrazuju značajnu bazu pri gradnji unutrašnje i proširene petlje kvaliteta.
U najnižoj ravni ocjene ispitno sredstvo – izvorna vrijednosti statističkih karakteristika se
zbližavaju. Za kratkoročnu ocjenu podataka se zato odreĎuju veličine kao srednja vrijednost x ,
rasipanje s ili raspon R unutar proizvodnje.
Za dugoročna opažanja kvaliteta proizvodnje interesantne statističke vrijednosti se prate tokom
dužeg vremena i preko mnogih zavisnosti utvrĎuje povezanost podataka procesa i proizvoda. Pri
tome je cilj otkrivanje slabih mjesta u proizvodnji. Zato se na temelju statističkih karakteristika
preko viših nivoa odlučivanja pri opisu podataka proizvod-proces-mašina izgraĎuje baza
kvaliteta. Ova baza kvaliteta služi pri planiranju u mnogim područjima kao podrška za odluke za
buduće korake planiranja. Posebno se mogu u planu ispitivanja troškovi ispitivanja prilagoditi na
najnužniju potrebu a time se optimizira i cijena ispitivanja. U području kontrole kvaliteta se
koriste podaci za uvoĎenje ciljanih mjera poboljšanja kvaliteta.

1.4.4 Statistička regulacija procesa

Statistička regulacija procesa (SPC) je najčešća tehnika kvaliteta pri nadzoru i regulaciji
sposobnosti procesa. Pored toga statističko ponašanje procesa se opisuje preko kontrolnih karata.
Kontrolne karte daju bilješke o smetnjama procesa i time omogućavaju gradnju regulacijskih
petlji koji se odnose na proizvodnju. Ova sistematičnost je prikladna u načelu samo za regulaciju
sposobnih procesa, pa se stoga mora unaprijed odrediti sposobnost.
Poslije unaprijed odreĎene sposobnosti se odreĎuju kontrolne granice za regulaciju procesa i iste
se unose u kontrolne karte. Operator na obradnoj mašini unosi u kartu prema utvrĎenom planu
uzorkovanja dobijene geokmetrijske veličine. Pri prekoračenju kontrolnih granica se proces
naknadno reguliše. Jesu li napuštene dozvoljene tolerancije, sistematska greška postoji i proces
se mora istražiti.

1.4.5 Istraživanje sposobnosti

Tu se mogu razlikovati tri slučaja istraživanja sposobnosti: sposobnost procesa, sposobnost

mašine i sposobnost ispitnog sredstva.
Sposobnost ispitnog sredstva karakteriše sposobnost izabranog ispitnog sredstva pomoću
prikladnih parametara pri procjeni procesa. Sigurnost sposobnosti ispitnog sredstva povlači
redovni nadzor. Pri tome je mjera sposobnosti procesa, da li je proces u položaju koji u pogledu
svojstava proizvoda ispunjava postavljene zahjeve, opisuje sposobnost mašine, svojstva učinka
mašine pod idealnim uslovima. Istraživanje sposobnosti mašine se koristi npr. kod umanjenih
istraživanja. U operativnoj praksi idealni uslovi ne postoje, unutar proizvodnje se radi pretžno sa
sposobnošću procesa.
Računanje sposobnosti proces-mašina izvodi se iz statističkih procjena mjerenih veličina na
proizvedenim komadima, pri tome je metodika za obe vrijednosti indentična.

1.4.6 Nadzor ispitnih sredstava

Kontinuirani nadzor stanja procesa pomoću instaliranih senzora, osposobljeni proizvodni ureĎaji
proizvode dimenzionalno dijelove čiji se kvalitet prati sa ureĎajima postprocesne mjerne tehnike.
Da bi se mehanizam regulacije mogao optimalno dugotrajno koristiti, mora biti osigurano da
korištena proizvodna sredstva rade pouzdano a i da mjerna tehnika daje smislene rezultate. Stoga
se moraju utvrditi postupci nadzora pomoću kojih se provjerava pouzdanost, ali takoĎer
sposobnost kvaliteta svih u proces uključenih postrojenja, senzora kao i korištenih ručno
izraĎenih mjernih alata.
Zavisno od stepena automatizacije komponenti mora se nadzor radnih i ispitnih sredstava koji su
uključeni u proizvodni proces izvoditi Ofline – operacija van proizvodnih linija, ili se može na
primjer preko Online – mjerenja integrirati prikladnim etalonima u toku proizvodnje. Za nadzor
ugraĎenih senzora u alatnim mašinama moraju se ovi ili uraditi i offline ispitati pri definiranim
graničnim uslovima, ili ih protivno praktično izabrati sa već provjerene kopije.
Nadzor sposobnosti ručno izraĎenih ispitnih sredstava i mjernih alata može se izvoditi ne samo u
mjernom prostoru, već takoĎer onnline povratno voĎenje na kalibrirane granične mjerke. Dok
specijalno ovdje nadzor u mjernom prostoru ima za cilj univerzalnu kalibraciju, osposobljeno
praćenje mjerenja ispitnog sredstva na proizvodnoj liniji se ipak pretežno kalibrira kao dodatak
samo za specijalne i ne sve mjerne zadatke.
Pri offline – nadzoru sveukupni mjerni volumen univerzalnih koordinatnih mjernih ureĎaja
primjenjuje konvencionalna ispitna sredstva, dok se kod bržih onnline nadzora uspostavljaju npr
kalibrirane kugle različitih veličina. Potaknuto uvijek kompleksnijim zadacima ispitivanja na
oblicima površina, npr zupčanika se takoĎer razvijaju zadacima specifična ispitna tijela, sa
kojima se odreĎuje sposobnost koordinatnih mjernih ureĎaja za specijalne zadatke.