Professional Documents
Culture Documents
Francuska Građanska Revolucija
Francuska Građanska Revolucija
1. stalež – svećenstvo
2. stalež – plemstvo
3. stalež – buržoazija, građanstvo i seljaštvo = 98 %
Privilegije 1. I 2. staleža
U to doba u Francuskoj [ a treći stalež je bio politički obespravljen. Javne i državne službe obavljali su samo
plemići i svećenici koji su također bili oslobođeni plaćanja poreza te su dodatno, kao vladajući stalež, od kralja
dobivali državne naknade (penzije
Kralj
U Francuskoj je postojala još jedna institucija povrh ta 3 staleža, a to je kralj sa svojim dvorom. Dvor i kralj kao
institucija su se nalazili pred očima sviju, na udaru, bili su vrlo uočljivi, i već stoljećima su vodili život iznad
mogućnosti. Luj XV., uveo je balove, vatromet, prijeme, maskenbale, što je dovelo do krize vladavine. To je
nastavio i Luj XVI. koji se našao u velikim poteškoćama, a nije bio vrhunskih vladarskih sposobnosti, te je bio
podložan svojoj ženi Mariji Antoaneti. Oženio se za nju još 1770. Tada je imao 15 godina, a ona 14. Dovela je
rastrošnost na dvoru do kulminacije, nezadovoljstvo velikoga dijela francuskoga društva, uzrokuje niz afera.
Ideološki obračun građanstva sa starim poretkom pripreman u djelima spisima Montesqkijea,
Voltera Žan Žaka Rusoa, Rousseaua i enciklopedista u kojima su bila postavljena načela nove
konstitucionalne države.
14. jula 1789. godine pala je Bastilla (zatvor političkih zatvorenika). Nakon pada nastala
je euforija te izbijanje fizičkog nasilja. Građani su željeli odlučivati o sudbini i politici. Revolucija se
tada počela ostvarivati.
Donesena su dva dokumenta , koja su vrijedila za cijelu Francusku:
U novembru 1789. su oduzeta crkvena imanja, kako bi se financirale reforme i nove vlasti.
Svećenstvo je došlo pod vlast države, a je u okviru zakona donijet ustavni zakon svećenstva. U
njemu je definiran položaj svećenstva.