Professional Documents
Culture Documents
Maneira Ba Servisu Estrada Ho Material Asphal
Maneira Ba Servisu Estrada Ho Material Asphal
Prosesu atu servisu nahe Aspal iha Estrada depende husi kondisaun rai ne’ebe atu halo
kontruksaun ba, iha ne’e komesa husi kompaksaun ba rai no iha mos balun halo overlay deit, ka
recapeamento fila fali. Iha mos servisu balun komesa husi rai, entaun spesifikasi servisu mak
hanesan tuir mai ne’e :
Ba Spesifikasaun ajustadu ho volume Veiculo ne’e halo movimentu iha Estrada ne’e.
Ekuipamentus sira ne’ebe iha projektu atu halo kontruksaun mak hanesan: Excavator, Tandem
Roller, Double Drum, Vibrator Roller, Motor Grader, Asphalt Finisher, Baby Roller,
Peuneumatic Roller no seluk tan.
Transporta ka tula existing Asphalt mos tama mos iha servisu demobilizasaun.
Servisu tuir mai mak Servisu topografia ka sukat no servisu excavasaun ba rodaviária depois
halo kompaksaun uza makina vibrator roller. Servisu ne’e ho naran servisu Sub grade (servisu rai
Ordinária).
Sub grade mak rai ordinária ne’e iha parte camada pavimentu rodaviária okos liu, kamada ne’e
baibain forma husi material rai original ne’ebe halo kompaksaun wainhira rai original ne’e ho
kondisaun diak ka rai ateru ne’ebe lori husi fatin seluk, ka rai ne’ebe kahur ona ho material
aditivu sementu ka kapur depois halo kompaksaun, importante liu kamada sub grade mak rai
ne’e ho kondisaun mo’os la kahur ho lixu, ai abut no du’ut.
Minimum rezultadu CBR ba kompaksaun sub grade bazeia ba Departement Pekerjaan Umum
(DPU) mak 5%.
3. Servisu Sub Base Course depois halo kompaksaun ba sub base course
Depois kamada rai orginal (Sub grade tuir ona standar kompaksaun, maka komesa servisu fali
espalha fatun musan sub base course ka kamada fondasaun okos.
Kamada sub base course mak sesaun kamada ba kontruksaun estrada ne’ebe lokaliza entre
kamada fondasaun leten (base course) no rai original (sub grade).
Material diak sub base course tuir specifikasaun mak lime stone, Fatuk macadam, fatuk musan.
Prosesu atu servisu kamada sub base course mak hanesan tuir mai ne’e:
1. Monta estaka ne’ebe forsa atu halo determinasaun mahar sub base course baibain 30 cm.
2. Lori material sub base course mai terenu.
3. Halo nivaladu estaka sorin karuk ho sorin los ho elevasaun hanesan wainhira hanesan
ona.
4. Fakar material sub base course ba rodaviária dalan ne’e remata halo tetun ho excavator
atu nune’e servisu bele lalais no volume ba area mos hanesan planu ne’ebe halo ona.
Prinsipiu kompaksaun komesa husi ninin no husi elevasaun ki’ik ba a’as. Atu halo kaber diak liu
tan uza makina motor grader no no kompaksaun uza makina tandem roller, wainhira
kompaksaun hare’e tuir ona prosedura ka diresaun foun kontinua ba prosesu tuir mai.
1. Parte pavimentu ne’ebe salva forsa presaun transversal (gaya melintang) husi karega roda
ne’ebe espalha forsa ba kamada superficial.
2. Rolamentu kontra ba kamada superficial.
Material kamada fundasaun leten ne’ebe diak mak misturasaun 70% fatuk musan kor cinza
mutin ho dimensaun 5 cm no 30% husi misturasaun cinza raihenek ida ne’e ho naran Base curse
tipu A.
Iha prinsipiu exposizaun base course hanesan mos lalaok exposizaun ba sub base course mak:
Kompaksaun
Sukat base course exposizaun ho elevasaun foun kompaksaun ho makina tandem roller, karik
wainhira halo kompaksaun parte balun hare’e menus liu ka a’as liu aumenta ka menus fila fali.
Bainhira hare’e elevasaun los hotu ona mak tuir mai uza fila fali tire roller depois uza be’e hodi
rega.
Figura Kompaksaun ba Base Course
Iha parte hu’u mos rai rahun iha base course uza makina air kompresor atu hu’u mos hodi nune’e
atu rega prime coat bele kaer metin base course antes nahe aspal ka hotmix AC-BC.
Prime coat mak camada kesi ne’ebe iha leten kamada fondasaun agregadu.
Material kamada observa kaer metin (fixasaun) geral mak aspal ho penetrasaun 80/100 ka
penetrasaun 60/70, ne’ebe desembolsadu (dicairkan) ho minarai. Volume ne’ebe uza entre 0.4
to’o 1.3 liter/m2.
Atu fo forsa kesi entre kamadas fundasaun agregadu ho hotmix (campuran aspal).
Evita kaer metin fatuk rahun kamada fundasaun agregadu nian labele namkari bainhira
movimentu liu ba mai antes atu nahe aspal.
Kuidadu mantein camada fundasaun agregadu husi impaktu klima ne’ebe atu estraga
kontruksaun Estrada refere.
Servisu instalasaun camada recaptular fixasaun (prime coat) uza ekipamentu Asphalt distributor
hanesan truck ka ekipamentu seluk ne’ebe halo kumpletu ho asphalt, pompa no haste de sprayer,
Geralmente truck kumpletu ho hotmix atu kuidadu temperature asphalt.
Ba areia ne’ebe susar liu atu tiru prime coat uza hand sprayer.
Antes atu servisu rega dala uluk servisu fatin tenki livre husi foer no rai rahun. Rega prime coat
servisu uniformente ba area Estrada ne’ebe atu nahe.
Depois servisu prime coat kumpletu ona hein ho durasaun ne’ebe kleur atu servisu etapa tuir mai,
geralmente prime coat maran ho durasaun tempu mais menus ±48 horas maibe depende ba
iklima no loron manas. Servisu halo labele iha udan laran.
Figura Servisu prime coat
7. Servisu Aspal hotmix tipu AC-BC (Asphalt Concrete Base course) no halo
kompaksaun
Normalmente bainhira uza kamada segunda antes wearing Course (AC-WC) ho mahar 4 cm.
Kamada ne’e laos simu dereitamente iklima, maibe tenki nia mahar tuir pedraun ka prosedura atu
nune’e bele hamenus voltagem impaktu forsa movimentu ne’ebe liu ba mai ne’ebe simu
kontinuasaun husi kamada ba kraik.
Servisu Asphalt Hotmix tipu AC-BC atu halao tenki prime coat tuir ona spesifikasaun ka
prosedura tuir mai ne’e:
Prosese nahe asphalt hotmix tipu AC-BC (Asphalt Concrete Base course)
Antes komesa nahe Finisher presiza konjunta hanesan ne’e atu Evita mahar no inklinasaun
ne’ebe presiza.
Asphalt hotmix atu nahe bainhira to’o ona terenu nia temperatura sei to’o hela maneira
spesifikasaun. Karik tempu nahe sei hatan fatin balun ne’ebe sei menus ka la tuir spesifikasaun
maka presiza aumenta maske sei nahon kapasidade trabalhador.
Kompaksaun halao bainhira fatin atu nahe pronto ona, bainhira halao kompaksaun roda roller
presiza rega ho be’e ne’ebe mo’os.
Figura Servisu nahe Aspal AC-BC no Kompaksaun
Servisu nahe asphalt kontinuasaun mak cor tack coat. Funsaun tack coat mak fo forsa kesi entre
kamada tuan ho kamada foun. Uza tack coat entervalo entre 0.15 litru/m2 – 0.50 litru/m2.
Kamada ne’e mak iha leten liu ka kamada superfisial ida ne’e bele simu todan sira hotu ne’ebe
liu iha leten.
Tamba ne’e mak kamada superfisial ne’e ninia funsaun mak hanesan tuir mai ne’e:
Kamada pavimentu simu forsa roda, tenki stabilidade a’as atu simu forsa roda nian
durante movimentu ba mai.
Kamada prova de agua (Kedap air), hodi nune’e udan be’en ne’ebe monu iha leten labele
afunda (meresap) ba kamada iha okos no labele infrenta buat ruma ba kamada ne’e.
Kamada aus, kamada ne’ebe simu dereitamente friksaun forsa rem husi kareta atu nune’e
fasil hanesan aus.
Figura Nahe Aspal AC-WC no lalaok servisu
Marka dalan iha oin rua marka ba dalan ninin no klaran mak hanesan tuir mai ne’e:
Marka ne’ebe medidas 1 m distansia entre marka seluk 5 metru ne’e nia funsaun hateten katak
bele ultrapasa kareta ne’ebe iha oin no marka ne’ebe lakotu ka kontinua hela deit hatudu katak
labele ultrapasa kareta seluk. Medidas marka Estrada (termo plastis) luan 10-15 cm reflector.
Figura servisu Marka dalan (Termo plastis)