ANALIZA STRATEGIJA

ZA SUPROTSTAVLJANJE
RODNIM STEREOTIPIMA
I RODNO ZASNOVANOM

NASILJU
 SADRŽAJ
UVOD ................................................................................................................................5

POGLAVLJE 1...................................................................................................6

1. PROCJENA I ANALIZA STANJA RODNIH NORMATIVA U BiH........................................7

1.1. Međunarodni pravni okvir...........................................................................................7
1.2. Pravni okvir u BiH.......................................................................................................9
1.2.1. Zakon o ravnopravnosti spolova..................................................................................9

ANALIZA STRATEGIJA
1.2.2. Zakon o zabrani diskriminacije..................................................................................11
1.2.3. Ustavi......................................................................................................................11
1.2.4. Ostali zakonski i podzakonski akti.............................................................................12
1.3. Neki od priručnika...................................................................................................16

ZA SUPROTSTAVLJANJE 1.4. Zaključak.................................................................................................................17

2. RODNI STEREOTIPI KROZ PRIZMU PORODICE I ŠKOLE.............................................19

RODNIM STEREOTIPIMA 2.1. Škola - rodni stereotipi - djeca..................................................................................19

2.1.1. Iz čega djeca uče.....................................................................................................20
2.2. Porodica – rodni stereotipi - djeca.............................................................................22

I RODNO ZASNOVANOM 3. RODNI NORMATIVI I PATRIJARHAT............................................................................22

NASILJU
3.1. Patrijarhat kroz vrijeme.............................................................................................23
3.2. Kako mijenjati percepciju?........................................................................................24

4. MEDIJI I RODNE NORME.........................................................................................24

4.1. Rodne uloge u medijima u Bosni i Hercegovini...........................................................24
4.2. Dobri primjeri..........................................................................................................26

5. OBRAZOVNI MODELI PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA........................27

5.1. Rodna ravnopravnost kroz projektne aktivnosti u BiH..................................................27

6. DODATNI ASPEKTI I KORELATI RODNIH NORMI........................................................29

POGLAVLJE II.................................................................................................32

1. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE OČEVA I MAJKI U ELIMINACIJU

RODNIH STEREOTIPA.........................................................................................................33
1.1. Uvod......................................................................................................................33
1.2. Primjeri modaliteta za uključivanje očeva i majki u eliminaciju rodnih stereotipa..........34
1.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................36

2. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE MLADIĆA I DJEVOJAKA U

Ova publikacija je nastala u okviru projekta ”Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i
eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama” koji provodi Asocijacija XY u saradnji sa UN Women u
BiH, i uz finansijsku podršku Švedske. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno
stavove i mišljenja UN Women u BiH i Švedske.
ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA I PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG
NASILJA.............................................................................................................................36
2.1. Uvod......................................................................................................................36
2.2. Primjeri projekata za uključivanje mladića i djevojaka u eliminaciju rodnih
stereotipa i rodno zasnovanog nasilja..................................................................................37
2.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................39
3. MODALITETI I PREPORUKE ZA UKLJUČIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA U
PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA .................................................................39
3.1. Uvod......................................................................................................................39
3.2. Primjeri uloge vjerskih zajednica u smanjenju rodno zasnovanog nasilja.....................40
3.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................41
4. STRATEGIJE ELIMINACIJE DISKRIMINACIJE MARGINALIZIRANIH PODGRUPA
POPULACIJE ŽENA I DJEVOJČICA......................................................................................42
4.1. Uvod......................................................................................................................42
4.2. Primjeri strategija eliminacije stereotipnih stavova koji vode ka intersekcijskoj
diskriminaciji......................................................................................................................42
4.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................46
5. POTENCIJALNA ULOGA SPORTA I REKREACIJE U ELIMINACIJI
RODNIH STEREOTIPA...............................................................................................46
5.1. Uvod......................................................................................................................46
5.2. Primjeri uloge sportskih i rekreativnih inicijativa u smanjenju rodnih stereotipa............47
5.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................49
6. VRŠNJAČKE INTERAKCIJE I IMPLIKACIJE ZA PREVENCIJU RODNO
ZASNOVANOG NASILJA I ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA............................................49
6.1. Uvod......................................................................................................................49
6.2. Primjeri dobre prakse i uspješno implementiranih modela..........................................50
6.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................52
7. MUŠKARCI KAO SAVEZNICI U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA
I ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA....................................................................................52
7.1. Uvod......................................................................................................................52
7.2. Primjeri uključivanja muškaraca u eliminaciju rodnih stereotipa i rodno
zasnovanog nasilja.............................................................................................................53
7.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................55
8. ŽENE KAO SAVEZNICE U ELIMINACIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA
I ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA....................................................................................55
8.1. Uvod......................................................................................................................55
8.2. Primjeri projekata i dobre prakse...............................................................................56
8.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................58
9. DODATNE STRATEGIJE ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNO ZASNOVANOM
NASILJU I ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA.....................................................................58
9.1. Uvod......................................................................................................................58
9.2. Primjeri uključivanja mladića i djevojaka u eliminaciju rodnih stereotipa
i rodno zasnovanog nasilja.................................................................................................59
9.3. Preporuke za dalji rad..............................................................................................60
ZAKLJUČAK.........................................................................................................................61
LITERATURA.......................................................................................................................62
UN Committee on the Elimination of Discrimination against Women (2019).
Concluding observations on the sixth periodic report of Bosnia and Herzegovina...................69
UVOD
U ovom izvještaju su predstavljeni rezultati Analize ulaznih strategija za suprotstavljanje rodnim
stereotipima i prevenciju rodno zasnovanog nasilja. Analiza je sačinjena u okviru projekta „Uk-
ljučenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju nasilja nad ženama i djevojči-
cama“ koji provodi Asocijacija XY, uz podršku UN Women ureda u Bosni i Hercegovini i Vlade
Švedske.
Svrha analize je da pomogne u boljem razumijevanju socio-kulturalnih utjecaja na stavove, vri-
jednosti i ponašanje mladića, djevojaka, muškaraca i žena u kontekstu rodnih uloga, rodne rav-
nopravnosti, te utjecaja rodnih normi na stavove o rodno zasnovanom nasilju. Analizom želimo
stvoriti kvalitetniju sliku o životu naših građana u različitim životnim fazama i socio-kulturalnim
faktorima koji utječu na jednakost u prakticiranju osnovnih ljudskih prava, faktora koji doprinose
pojavi, prihvatanju i „egzistenciji“ različitih formi nasilja. Identifikacijom uzroka moguće je krei-
rati pristupe koji će umanjiti utjecaj ovih faktora i doprinijeti boljem položaju svih građana kroz
prizmu rodnih normativa i rodne ravnopravnosti.
Preporuke istraživanja pomoći će u usmjeravanju projektnih aktivnosti i kontekstualiziranju pro-
gramskih pristupa u odnosu na specifičnosti zajednice u kojima će studije biti provedene, a u cilju
definiranja strateškog pristupa zajednice za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja. Ispitivanjem
ulaznih i ključnih tačaka u životima mladića i djevojaka, muškaraca i žena, nastoje se identifici-
rati strategije njihovog uključivanja u eliminaciju rodnih stereotipa i rodno zasnovanog nasilja.
Analiza se sastoji od dva glavna dijela i više poglavlja unutar njih. Prvi dio se zove Kontekstualna
analiza i odnosi se na ispitivanje različitih socijalnih okolnosti i faktora koji mogu determinirati
rodne odnose, stereotipe i rodno zasnovano nasilje. U okviru ovog dijela obrađeno je šest po-
glavlja, a akcent je stavljen na pregled, procjenu i analizu rodnih normativa naše zemlje, ali i
međunarodnih normi, ukoliko su relevantne za nas. Pored toga, predstavljena je i analiza veza
rodnih normi sa patrijarhalnim kontekstom, te uloga medija i obrazovnog konteksta u prevenciji
rodno zasnovanog nasilja. U zadnjem poglavlju su predstavljeni i preostali socio-psihološki as-
pekti i korelati koji se mogu povezivati s rodnim normama.
U drugom dijelu ove analize predstavljeno je 11 poglavlja koja se odnose na procjenu potenci-
jalnih strategija u eliminaciji rodnih stereotipa i rodno zasnovanog nasilja. Poglavlja se odnose
na modalitete smanjenja rodnih stereotipa kroz ulogu očeva i majki; mladića i djevojaka; odras-
lih muškaraca i žena; vjerskih zajednica; sporta i rekreacije; vršnjačke interakcije. Pored toga,
predstavljena su i poglavlja u kojima je razmatrana uloga muškaraca i žena kao saveznika u
prevenciji rodno zasnovanog nasilja i u eliminaciji rodnih stereotipa. U posljednjem poglavlju
predstavljene su dodatne strategije suprotstavljanja rodno zasnovanom nasilju i za eliminaciju
rodnih stereotipa. Treba napomenuti da je svako od ovih poglavlja obuhvatalo uvod te pre-
poruke o tom segmentu problema, ali da su glavna vrijednost primjeri praktičnih i preventivnih
programa koji su realizirani kod nas ili u inozemstvu iz te oblasti.
U završnom dijelu pokušali smo sumirati osnovne nalaze iz oba poglavlja. Prvo poglavlje nam
omogućava detaljnije sagledavanje rodnih normi u legislativnom kontekstu Bosne i Hercegovine,
dok drugo predstavlja korisnu bazu programa suočavanja sa rodnim stereotipima. Ovolika baza
preventivnih prijedloga i modela svakako može i treba poslužiti kao koristan primjer i smjernica
drugim organizacijama kako se suočavati s ovim problemima u različitim životnim sferama.
 
 1
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 7
1. PROCJENA I ANALIZA STANJA RODNIH
POGLAVLJE NORMATIVA U BiH
Da bismo bolje razumjeli situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH) u vezi sa rodnom ravnopravnosti,
potrebno je sagledati koji su to osnovni zakonski i podzakonski akti koji definiraju rodnu ravno-
pravnost. Zadnjih desetak godina Bosna i Hercegovina je mnogo radila na unapređenju rodne
ravnopravnosti. Međutim, sveukupna slika zavisi i od općeg konteksta u kome se Bosna i Her-
cegovina nalazi, tj. od tradicije koja, pored zakonske regulative, ima značajnu ulogu. Stoga je
važno raditi na podizanju svijesti o diskriminaciji koja se dešava po osnovu spola, jer nije dovol-
jno imati zakonsku regulativu a da se ona ili ne implementira u potpunosti, ili se suočavamo sa
manjkom vladavine prava o ovom pitanju. S tim u vezi je dat presjek zakonskih i podzakonskih
akata koji obavezuju BiH da radi na sprečavanju nasilja nad ženama, kao i mijenjanju rodnih
stereotipa i štetnih tradicija.
Također, potrebno je naglasiti da ravnopravnost žena i muškaraca nije bitna samo radi ispun-
javanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, nego je važan faktor za održiv društveni i ekonomski
razvoj jedne zemlje i njenih građana i građanki.

1.1. Međunarodni pravni okvir

Po osnovu članstva u međunarodnim tijelima i prema ratifikaciji različitih međunarodinih kon-

vencija, Bosna i Hercegovina je obavezana da poštuje i provodi niz dokumenata Ujedinjenih
nacija i Vijeća Evrope. Imajući u vidu činjenicu da se Bosna i Hercegovina nalazi na putu ka Ev-
ropskoj uniji, značajni su i dokumenti Unije koji se odnose na principe ravnopravnosti spolova,
a koje će BiH mora ugraditi u svoje zakonodavstvo.
Osnovni međunarodni pravni akt koji je obavezujući za Bosnu i Hercegovinu je UN-ova Kon-
vencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)1. Bosna i Hercegovina je Konvenciju
potpisala 1. septembra 1993. godine. Ona uređuje, štiti i promovira ravnopravnost spolova te
sprečava diskriminaciju na osnovu spola, a pravni okvir u Bosni i Hercegovini, po osnovu Ustava
BiH, uključio je odredbe Konvencije u svoje sadržaje. Bitno je istaći da je obaveza Bosne i Her-
cegovine da periodično izvještava UN Komitet za ukidanje diskriminacije žena o ispunjavanju
obaveza iz ove Konvencije, na osnovu čega UN Komitet daje zaključne komentare i obavezujuće
preporuke.
Brojni su akti UN-a (konvencije, preporuke, deklaracije, rezolucije) koji se tiču ravnopravnosti
spolova, a neki od njih su ispod nabrojani hronološkim redom:

- Konvencija 45 o zapošljavanju žena na podzemnim radovima u rudnicima svih kategorija

(1935);
- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948);
- Konvencija 89 o noćnom radu žena u industriji (1948);
- Konvencija o zabrani trgovine ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih (1949);
- Konvencija 100 o jednakom nagrađivanju muške i ženske radne snage za rad jednake
vrijednosti (1951);
- Konvencija 103 o zaštiti materinstva (1952);
- Konvencija o političkim pravima žena (1952);
- Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957);

1 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/CEDAW_308094062.pdf
8 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
- Konvencija 111 o diskriminaciji u pogledu zapošljavanja i zanimanja (1958);
- Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za brak i registriranju brakova (1962);
- Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966);
- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966);
- Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena – CEDAW (1979);
- Konvencija 156 o jednakim mogućnostima i tretmanu za radnike i radnice - radnici sa
porodičnim obavezama (1981);
- Konvencija o pravima djeteta (1989);
- Pekinška deklaracija sa Platformom za akciju (1995);
- Milenijumski ciljevi razvoja (2000);
- Milenijumska deklaracija UN-a (2000);
- Agenda za održivi razvoj 2030 i Ciljevi održivog razvoja (2015);
- Rezolucija Vijeća sigurnosti 1325 „Žene, mir i sigurnost“ (2000).
Međutim, bitno je istaći da ova lista nije potpuna i da postoji još niz konvencija koje se bave ovim
pitanjem. Tako je BiH ratificirala i nekoliko konvencija koje se tiču pojedinih oblasti, kao npr.,
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojim se propisuju međun-
arodni standardi i prava žena.
Akti na nivou Vijeća Evrope su:
- Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, sa protokolima (1950);
- Evropska socijalna povelja (1961, izmijenjena 1996);
- Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima (2005);
- Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupo
trebe (tzv. Lanzarotska konvencija) (2007);
- Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u po
rodici (tzv. Istanbulska konvencija) (2011);
- Preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope (najznačajnije):
Preporuka R(79) 10, iz oblasti migracije žena;
Preporuka R(85) 4, iz oblasti nasilja u porodici;
Preporuka R(90) 4, o eliminaciji seksizma u jeziku;
Preporuka R(96) 51, o usklađivanju poslovnog i porodičnog života;
Preporuka R(98) 14, o integriranju rodnog aspekta u javnu politiku;
Preporuka R(2002) 5, o zaštiti žena od nasilja;
Preporuka R(2003) 3, o balansiranom učešću žena i muškaraca u političkom i jav
nom odlučivanju;
Preporuka R(2007) 13, o gender mainstreamingu u obrazovanju;
Preporuka R(2007) 17, o standardima i mehanizmima za rodnu ravnopravnost;
Preporuka R(2008) 1, o uključivanju spolnih razlika u zdravstvenu politiku;
Preporuka R(2010) 10, o ulozi žena i muškaraca u prevenciji i rješavanju konflikta
te u izgradnji mira;
Preporuka (2012) 6, o zaštiti i promoviranju prava žena i djevojčica sa poteškoća
ma u razvoju;
Preporuka (2013) 1, o jednakosti spolova u medijima;
Preporuka (2015) 2, o integriranju rodnog aspekta u sport.
S obzirom na to da se Bosna i Hercegovina želi pridružiti Evropskoj uniji, bit će potrebno da usk-
ladi svoju zakonsku regulativu i s aktima Unije iz oblasti ravnopravnosti spolova:
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 9
- Direktiva o jednakoj plaći (1975);
- Direktiva o jednakom tretmanu u pogledu pristupa zapošljavanju, stručnoj obuci, una
pređenju i uvjetima rada (1976);
- Direktiva o socijalnom osiguranju (1979);
- Direktiva o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti (1986);
- Direktiva o samozapošljavanju (1986);
- Direktiva o zaposlenim trudnicama (1992);
- Direktiva o roditeljskom odsustvu (1996);
- Direktiva o teretu dokazivanja u slučajevima diskriminacije po osnovu spola
- (1997);
- Direktiva o honorarnom (privremenom) radu (1997);
- Direktiva o rasnoj jednakosti (2000);
- Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (2000);
- Direktiva o jednakom tretmanu za muškarce i žene u pristupu zapošljavanju (2002, revi
dirana 2006);
- Direktiva o robama i uslugama (2004);
- Direktiva o roditeljskom odsustvu oca (2010).
Potrebno je reći da su u BiH napravljeni veliki pomaci u ostvarivanju principa ravnopravnosti, ali
je još važnije reći da ovaj posao nikada ne staje i ne gubi na svojoj važnosti. Najizraženiji prim-
jeri rodne neravnopravnosti, kada su u pitanju žene, možemo vidjeti prema njihovom političkom
učešću, nasilju nad ženama, te na tržištu rada. Tržište rada je polje gdje su prisutni oblici rodne
neravnopravnosti i kad su u pitanju žene, ali i muškarci. Žene se češće opredjeljuju za polje
tržišne ekonomije i ekonomije brige, dok se muškarci rjeđe odlučuju za rad u obrazovnim insti-
tucijama.
1.2. Pravni okvir u BiH
Institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini egzistiraju na svim nivo-
ima vlasti. Uspostavljeni su sa ciljem unapređenja ravnopravnosti spolova u zemlji.
1.2.1. Zakon o ravnopravnosti spolova
Krovni pravni akt iz oblasti rodne ravnopravnosti je Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i
Hercegovini.2 Parlamentarna skupština BiH je prvi put usvojila Zakon o ravnopravnosti spolova
22. aprila 2003. godine, a nakon toga ga je usvojio i Dom naroda na sjednici održanoj 21.
maja 2003. godine. Zakon je stupio na snagu sljedeći mjesec, tj. u junu 2003. („Službeni glasnik
BiH“, broj 16/03). Prve izmjene i dopune Zakona urađene su 2009. godine („Službeni glasnik
BiH”, broj102/09) u kome su redefinirane odredbe, pojmovi i definicije Zakona o ravnoprav-
nosti spolova, koji su usklađeni s međunarodnim standardima i direktivama iz ove oblasti radi
njegove jednostavnije primjene u praksi (ustavno-pravne komisije oba doma Parlamentarne
skupštine BiH utvrdile su Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - prečišćeni tekst
3
). Zakon ima dvojaku funkciju – zabranjuje diskriminaciju na osnovu spola, kao i na osnovu
seksualne orijentacije, te uspostavlja zakonske standarde u domenu rodne ravnopravnosti.
Zakon o ravnopravnosti spolova usklađen je s Konvencijom Ujedinjenih nacija (UN) o eliminiran-
2 https://www.gcfbih.gov.ba/resursi/zakoni-i-politike/
3 “Službeni glasnik BiH”, broj 32/10
10 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
ju svih oblika diskriminacije, a njime se potvrđuju i obaveze preuzete prihvatanjem Pekinške
deklaracije i Platforme za akciju (iz 1995. godine) kao i Deklaracije iz Kaira iz 1994. godine.
Na samom početku država Bosna i Hercegovina se obavezala i definirala da se „[...] puna
ravnopravnost spolova garantira u svim sferama društva, a naročito u oblasti obrazovanja,
ekonomiji, zapošljavanju i radu, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, javnom životu i
medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje [...]” (član 2, Zakon o ravnopravnosti spolo-
va). Sam Zakon je rodno neutralan, s tim da se termin „rod” koristi samo jednom u Zakonu (član
9, stav 1) i kaže se da „označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku
između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane
ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse,
običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenljivi”.
Ove definicije možemo prihvatiti kao definicije za pojmove „spol” i „rod”, ali nije napravljena
neka stvarna razlika među njima. To pokazuje da institucije, pravni i administrativni okvir, kao ni
jezik, ne prepoznaju i ne koriste pojam roda iako je već godinama prisutan u stručnoj literaturi,
stranim medijima i svakodnevnoj komunikaciji.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine osnovana je Odlukom Vijeća ministara
u februaru 2004. godine. Osim praćenja i nadzora nad provođenjem Zakona o ravnopravnosti
spolova u BiH, Agencija periodično izrađuje državni plan akcije za promoviranje ravnopravnosti
među spolovima; prati primjenu i koordinira aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu
realizacije državnog plana; priprema godišnje izvještaje Vijeću ministara BiH o statusu spolova u
BiH na osnovu izvještaja gender centara; ocjenjuje zakone, akte i podzakonske akte, koje usvaja
Vijeće ministara sa ciljem praćenja njihovih djelovanja na ravnopravnost spolova i ravnopravnu
zastupljenost spolova; izrađuje metodologiju za ocjenu efekata državne politike i programa u
vezi s ravnopravnošću spolova. Oba entiteta su oformili i svoje gender centre.
Bosna i Hercegovina se, kao potpisnica Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, obavezala
da će pripremiti državni akcioni plan za poboljšanje položaja žena. Gender akcioni plan Bosne
i Hercegovine (GAP) izradila je Agencija za ravnopravnost spolova BiH, u saradnji sa Gender
centrom Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine, a usmjeren je i
na muškarce i na žene. Prvi put je usvojen 2006. godine i predstavljao je petogodišnji strateški
dokument za integraciju principa ravnopravnosti spolova u svim oblastima. Gender akcioni plan
BiH za period od 2013. do 2017. bio je drugi akcioni plan, a usvojen je u septembru 2013.
godine. Nakon, kako ga ocjenjuje Gender centar FBiH, uspješnog provođenja GAP-a BiH za pe-
riod od 2013. do 2017. godine, izrađen je treći GAP BiH za period od 2018. do 2022. godine
(Službeni glasnik BiH 89/18).4 Akcioni plan sadrži ciljeve, programe i mjere za ostvarivanje rav-
nopravnosti spolova u svim sferama društvenog života i rada. Ciljevi su grupisani u tri strateška
cilja: 1. Izrada, provođenje i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova
u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima. 2. Izgradnja i jačanje sistema, mehanizama i
instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova. 3. Uspostavljanje i jačanje saradnje i part-
nerstva.
Prvi strateški cilj uključuje mjere i aktivnosti u sedam prioritetnih oblasti: 1. sprečavanje i suzbi-
janje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima; 2. javni život
i donošenje odluka; 3. rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima; 4. obrazovanje, nau-
ka, kultura i sport; 5. zdravlje; 6. socijalna zaštita; 7. rod i sigurnost.
Drugi strateški cilj, također, ima sedam prioritetnih oblasti: 1. koordinacija provođenja i nadzor
nad provođenjem GAP-a BiH; 2. praćenje i unapređenje primjene međunarodnih i domaćih
standarda za ravnopravnost spolova; 3. jačanje i saradnja institucionalnih mehanizama za rav-
nopravnost spolova; 4. podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova u svim segmentima društva;
4 https://www.gcfbih.gov.ba/wp-content/uploads/2018/11/GAP-BiH-2018-2022_B.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 11
5. podrška institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima u procesu uključivanja principa rav-
nopravnosti spolova; 6. praćenje i ocjena napretka u postizanju ravnopravnosti spolova.
Treći cilj se bavi dvjema prioritetnim oblastima: 1. saradnja na regionalnom i međunarodnom
nivou; 2. saradnja sa organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima i akademskom
zajednicom.
Analizirajući različite nacionalne politike, evidentno je da tijela nadležna za provođenje i praćen-
je ravnopravnosti spolova ne prate djelotvornost politika s obzirom na potrebe muškaraca i žena,
a njihova analiza u potpunosti nedostaje. Posebno je evidentno da ne postoji analiza efekata na
status i položaj muškaraca.
Također, iste analize kao rezultat nemaju mnogo promjena pri primjeni politika ravnopravnosti
spolova skoro ni na jednom polju u društvu. Ravnopravnost spolova je uglavnom stavljena na
margine kod političkih struktura, donositelja odluka, kao i kod onih koji ih provode. Spominje se
samo u političkoj retorici kao pokazatelj slaganja s „ispravnim” stavovima.
Ipak, ono što je pozitivno jeste da zakoni i politika rodne ravnopravnosti postoje, pa se to može
koristiti kao jak argument u borbi za osnovna prava. Time je povećana svijest građana i javnosti
o važnosti ove teme.
1.2.2. Zakon o zabrani diskriminacije
Zakon o zabrani diskriminacije5 usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2009.
godine. Ovaj zakon doprinosi smanjenju, prevenciji i eliminiranju svih oblika diskriminacije dje-
vojčica/žena i dječaka/muškaraca na temelju spola, rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pri-
padnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, političkog uvjerenja, imovinskog stanja ili drugog
statusa. Prema Zakonu: „Diskriminacijom će se, u smislu ovog zakona, smatrati svako različito
postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na
stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima
u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti,
invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom,
političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obra-
zovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakter-
istika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući
ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim
oblastima života.“ Zabrana diskriminacije se odnosi na sve javne organe, sva fizička ili pravna
lica, i u javnom i u privatnom sektoru, kao i u svim oblastima. Zakon je 2016. godine pretrpio
određene izmjene.
1.2.3. Ustavi
Takođe je bitno istaći da Ustav BiH,6 kao i Ustav Republike Srpske7 i Ustav Federacije BiH,8 prop-
isuje pravo na zaštitu od diskriminacije, garantira pravo učešća u političkim strankama i javnim
poslovima, jednakopravnost pristupa javnim službama i pravo da biraju i da budu birani. Ipak,
Ustav Bosne i Hercegovine ne propisuje obavezu određene zastupljenosti spolova u javnom živo-
tu, zastupljenosti u zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti. Pored toga, međunarodni pravni in-
strumenti iz oblasti rodne ravnopravnosti, a koji su na snazi u BiH, sadržani su u Aneksu I Ustava
5 http://static.parlament.ba/doc/88627_0102-02-1-341_16%20-%20(H)%20 Precisceni%20tekst.pdf
6 http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf
7 https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf
8 https://www.predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=103
12 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
BiH. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u odjeljku II navodi zabranu diskriminacije po osnovu
spola, dok Aneks Ustava kao integralni dio sadrži Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskrimi-
nacije žena. Ustav Republike Srpske u poglavlju II, pod nazivom „Ljudska prava i slobode“, član
10, propisuje „da su građani Republike Srpske ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima,
jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu
pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i
drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo“.
1.2.4. Ostali zakonski i podzakonski akti
Brojni zakonski i podzakonski akti koji su na snazi u Bosni i Hercegovini uređuju oblasti koje
su od značaja za realizaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i CEDAW konvencije, ali i
značajni za oblast rodne ravnopravnosti uopće, analizirani su u tekstu dolje.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS-a9 uređuje zaštitu od nasilja u porodici ili porodičnoj
zajednici. Član 6, stav 1 Zakona definira da „nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, postoji
ukoliko postoji osnov sumnje da je član porodice ili porodične zajednice izvršio radnje fizičkog,
seksualnog, psihičkog i/ili ekonomskog nasilja, kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičke,
seksualne, psihičke i/ili ekonomske štete kod drugog člana porodice ili porodične zajednice”. U
svrhu praćenja i procjene provođenja politika i mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja u po-
rodici, kao i unapređenja djelovanja u oblasti nasilja u porodici, član 36 Zakona definira da Vla-
da Republike Srpske osniva Vijeće za suzbijanje nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Šta je to
nasilje u porodici, na veoma sličan način je definirano i Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici
FBiH.10 Propisane su i zaštitne mjere koje se izriču počiniocima - udaljenje iz stana/kuće i zabra-
na vraćanja u isti, zabrana približavanja žrtvi nasilja, zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe
izložene nasilju, obavezan psihosocijalni tretman, obavezno liječenje od ovisnosti, te privremeno
lišenje slobode i zadržavanje (član 9). Slično je propisano i Zakonom o zaštiti od nasilja u po-
rodici u Brčko distriktu11 koji također propisuje da se ne smiju javno objaviti informacije o žrtvi ili
počiniocu nasilja, a na osnovu kojih se može prepoznati žrtva nasilja u porodici ili član porodice
žrtve nasilja u porodici. Izuzetak od ovog pravila je ukoliko je u pitanju punoljetna žrtva koja je s
objavljivanjem tih informacija izričito saglasna. Sva tri zakona propisuju i sankcije.
Kako je propisano članom 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS-a, Strategija za suzbijan-
je nasilja u porodici RS-a (2014-2019)12 usvojena je u maju 2014. godine za period do 2019.
Strategija je okvirni dokument, a Vlada RS-a donosi godišnji akcioni plan za njeno provođenje.
Strategija definira četiri strateška pravca i za svaki od njih strateški cilj. Prvi strateški pravac je
prevencija nasilja u porodici, sa ciljem jačanja preventivne politike i odvraćanja od nasilja u
porodici, a propisuje i programe mjera i prevencije. Drugi strateški pravac je podrška i pomoć
žrtvama nasilja u porodici, praćen strateškim ciljem efikasne primjene Zakona o zaštiti od nasilja
u porodici. Definirani su i programi mjera podrške i pomoći žrtvama. Strateški pravac tri tiče se
zaštite žrtava od nasilja u porodici, dok cilj definira da je nasilje u porodici djelo od iste društ-
vene opasnosti kao i svako drugo krivično i prekršajno djelo, tako da su sa ciljem preispitivanja
kaznene politike definirani i prateći programi mjera. Četvrti strateški pravac bavi se praćenjem
provođenja zakona, politika i mjera protiv nasilja u porodici, sa ciljem usklađivanja sa standard-
9 „Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 102/2012, 108/2013, 82/2015 i 84/2019
10 „Službene novine FBiH“, br. 20/13
11 „Službeni Glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 7/18
12 https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Docuents/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%
D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D0%B7%D0%B0%20%D1%81%D1%83%D0%B7%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%9A%D0%B5%20%D0%B-
D%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%99%D0%B0%20%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%20
%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%202014-
2019_182131543.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 13
ima u oblasti nasilja u porodici. Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-
2017) FBiH13 definira pet strateških pravaca i programa: 1. uskladiti normativno-pravni okvir u
oblasti nasilja u porodici s domaćim i međunarodnim standardima iz ove oblasti; 2. unaprijediti
znanje i vještine osoba koje se profesionalno bave pitanjima nasilja u porodici; 3. unaprijediti
metodologiju za prikupljanje podataka o slučajevima nasilja u porodici; 4. povećati društvenu
svijest o nasilju u porodici i oblicima nenasilničkog ponašanja; 5. razviti multidisciplinarni pristup
u lokalnim zajednicama u pružanju odgovarajućih vidova zaštite. Slogan pod kojim se reali-
zira Strategija je „Sretna porodica, prosperitetno društvo“. S obzirom na to da je ova Strategija
„istekla“, Vlada FBiH je u decembru 2018. godine usvojila Akcioni plan za provedbu Strategije
za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici za period 2018-2020.14
Krivični zakon Republike Srpske15 omogućio je jasno razlikovanje nasilja u porodici kao krivičnog
djela i nasilja u porodici kao prekršaja. Time su otklonjene dileme u pogledu primjene Zakona
o zaštiti od nasilja u porodici, kao i Krivičnog zakona na konkretan slučaj. Pored toga što je
prilagođena odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, definicija člana porodice ili po-
rodične zajednice, u kontekstu ovog krivičnog djela, prilagođena je i međunarodnim standard-
ima. Zakon također predviđa efikasniju zaštitu žrtava nasilja u porodici, a pooštrava i sankcije
za izvršioca krivičnog djela. Izmjene Zakona, posebno one novijeg datuma, dovele su do na-
pretka u usklađivanju normativno-pravnog okvira u oblasti nasilja u porodici s međunarodnim
standardima, prvenstveno s Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad
ženama i nasilja u porodici. Krivični zakon FBiH16 u nekoliko članova se bavi nasiljem u porodici,
ali se također bavi i krivičnim djelima protiv spolne slobode i morala, gdje se, naprimjer, u članu
205, stav 2 bavi nasiljem nad maloljetnicima na način da definira da će „nastavnik, odgojitelj,
roditelj, usvojitelj, staratelj, očuh, maćeha ili druga osoba koja, iskorištavajući svoj položaj ili
odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi učenja, odgoja, čuvanja ili njege, izvrši s njim
spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina”. U Brčko distriktu BiH Krivični zakon17 na isti način propisuje odredbe vezane uz
nasilje u porodici, odnosno oblasti koje se tiču rodnih pitanja.
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske18 propisuje mjere zabrane posjećivanja određenih
mjesta i zabrane sastajanja s određenim licima, a koje se mogu izreći u slučaju nasilja u po-
rodici. Mjere zabrane mogu, naprimjer, ograničiti pravo osumnjičenog da živi u svojoj kući, da
se nesmetano viđa sa članovima svoje porodice i bliskim srodnicima i slično. Zakon o krivičnom
postupku FBiH19 definira kaznene odredbe protiv počinitelja i pravi razliku između nasilja nad
članom porodice i nasilja nad djetetom, a također predviđa i posebne kaznene odredbe ukoliko
počinitelj pri nasilju koristi oružje. U Brčko distriktu Zakon o krivičnom postupku ne bavi se na
poseban način nasiljem u porodici.20
Porodični zakon RS-a21 uređuje odnose između bračnih supružnika, roditelja (usvojitelja) i djece
(usvojenika), te predviđa da Republika Srpska osigura posebnu zaštitu porodici, majci i djetetu,
poštujući međunarodno priznata ljudska prava. U smislu ove analize treba izdvojiti odredbe čla-
na 4, stav 2 koji zabranjuje prisilan brak, kao i član 106, stav 1 koji propisuje u kojim uvjetima
roditelji mogu izgubiti roditeljsko pravo (u slučaju zlostavljanja djeteta, zloupotrebe roditeljskog
prava, napuštanja i zanemarivanja djeteta, zanemarivanja roditeljske dužnosti). Porodični zakon
13 „Službene novine Federacije BiH“, broj 22/13
14 “Službene novine FBiH”, br. 102/18
15 „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13
16 „Službene novine FBiH“, br. 36/03, 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17
17 „Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, br. 33/13 prečišćen tekst, 47/2014 ispr., 26/16, 13/17 i 50/18
18 „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 53/12
19 „Službene novine FBiH”, br. 35/03, 56/03, ispr. 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17
20 „Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, br. 33/13, pročišćeni tekst br. 27/14, 3/19
21 „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 54/02 i 41/08
14 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
FBiH22 uređuje šta su to porodica, brak, kao i pravne odnose u braku, zatim odnos roditelja i
djece, starateljstvo, vanbračnu zajednicu žene i muškarca, prava i dužnosti članova porodice,
kao i postupke nadležnih organa u vezi s bračnim i porodičnim odnosima i starateljstvom. Po-
rodični zakon Brčko distrikta BiH23 na isti način rješava sva pitanja. Sva tri zakona instituciju bra-
ka definiraju kao zajednicu muškarca i žene.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS-a24 zabranjuje bilo koji oblik nasilja u porodici i samim
tim pruža efikasniju, bržu i potpuniju zaštitu žrtava nasilja u porodici. Nasilje u porodici, prema
članu 6 ovog zakona, predstavlja svaka radnja nasilja člana porodice ili porodične zajednice
kojom se ugrožava spokojstvo, psihički, tjelesni, seksualni ili ekonomski integritet drugog člana
porodice ili porodične zajednice. Nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, svako je nasilje koje
ne sadrži obilježja krivičnog djela (neka od njih su: prijetnja nanošenjem tjelesne povrede čla-
nu porodice, prijetnja oduzimanjem djece ili izbacivanjem iz stana, vaspitanje djece na način
ponižavajućeg postupanja, uskraćivanje sredstava za egzistenciju članu porodice itd.). S ciljem
osiguranja fizičke zaštite, podrške i pomoći kod ostvarivanja prava te u interesu žrtve nasilja u
porodici, Zakon propisuje zbrinjavanje žrtve u sigurnu kuću.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine25 regulira izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te definira i načela za izbore
na svim nivoima vlasti u BiH. Zakon propisuje univerzalno pravo glasa za sve građane i građan-
ke BiH starije od 18 godina koji imaju pravo da biraju i da budu izabrani. Izborni zakon propi-
suje izbornu kvotu koja ispunjava četiri faktora uspješnosti. Izborna kvota je prvi put uvedena za
opće izbore 1998. godine i propisivala je minimum od 33% žena na listama, a 2013. godine
je ta kvota povećana na 40%. Član 32 Izbornog zakona RS-a26 kvoti prilazi na malo drugačiji
način i propisuje da „svaka lista kandidata uključuje kandidate muškog i ženskog spola. Kandi-
dati spola koji je manje zastupljen raspoređuju se na liste kandidata na sljedeći način: najman-
je jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje
zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među
prvih osam kandidata itd. Broj kandidata manje zastupljenog spola mora biti najmanje jednak
ukupnom broju kandidata na listi podijeljenom sa tri, zaokruženim na prvi niži cijeli broj“. Izborni
zakon Brčko distrikta27 ne obrađuje kvotu zastupljenosti muškaraca i žena na listama.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini28 u svom članu 3 „osig-
urava jednake mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim nivoima obrazovanja,
bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodični
status, vjeroispovijest, psihofizičke i druge lične osobine“. U smislu zabrane diskriminacije, član
35 propisuje da „škola ne smije vršiti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom
učešću u obrazovnom procesu, na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, političkog ili drugog
mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga što su djeca s posebnim potreba-
ma, ili na bilo kojoj drugoj osnovi“. Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a29 u članu 6,
stav 12 kao jedan od zadataka osnovnog obrazovanja navodi „podsticanje i razvijanje kulturne,
vjerske, jezičke i spolne ravnopravnosti i tolerancije (...)“. Član 5, stav 17 Zakona o srednjem
vaspitanju i obrazovanju RS-a30 kao jedan od ciljeva srednjeg obrazovanja navodi „razvijanje
poštovanja različitosti o pitanju spola, sposobnosti, rasnog, nacionalnog, vjerskog i socijalnog
22 „Službene novine FBiH“, br. 35/05, 31/14
23 „Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 3/07
24 „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 102/12 i 108/13
25 „Služben glasnik BiH”, br. 18/13
26 „Službeni glasnik RS”, br. 34/02, 35/03, 24/04, 19/05, 24/12, 109/12
27 „Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”, br. 17/08, 43/08 i 49/18
28 „Službeni glasnik BiH”, br. 18/2003 i 88/2007
29 „Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 44/17
30 „Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 41/18
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 15
statusa te razvijanje i njegovanje praga tolerancije na različitost“.
Vijeće ministara BiH je do sada usvojilo tri Akciona plana za implementaciju UN Rezolucije 1325
„Žene, mir i sigurnost” u BiH, a posljednji se odnosi na period od 2018. do 2022. godine.31 Novi
akcioni plan sadrži istih osam ciljeva kao i prethodni, s tim da je urađena revizija određenih
srednjoročnih ciljeva, očekivanih rezultata i planiranih aktivnosti.
Strateški ciljevi su: 1. povećanje broja žena na mjestima donošenja odluka; 2. povećanje broja
žena u vojnim i policijskim snagama; 3. uključivanje žena u mirovne misije; 4. deminiranje; 5.
trgovina osobama; 6. pomoć ženama i djevojčicama koje su bile žrtve za vrijeme ratnih sukoba;
7. provođenje obuka državnih službenika/ca; 8. saradnja vladinih, nevladinih i međunarodnih
organizacija.
Primarni cilj Akcionog plana je poboljšanje položaja žena civilnih žrtava rata, veća participacija
žena na mjestima donošenja odluka, te u okviru vojnih, policijskih snaga i mirovnih misija. Time
je skrenuta pažnja na diskriminaciju žena, s posebnim osvrtom na određene oblasti u društvu,
ali izostala je definicija i opis uloge muškaraca s obzirom na glavni problem i politiku ravno-
pravnosti.
Kako se navodi u Završnom izvještaju o provedbi Akcionog plana za implementaciju UN Rezo-
lucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ u Bosni i Hercegovini 2014-2017,32 nedostatak finansijskih
resursa za provođenje Plana je problem koji ne prolazi. Agencija za ravnopravnost spolova BiH
izdvajala je određena sredstva za podršku provođenja aktivnosti iz Akcionog plana, a sredstva
su bila osigurana iz sredstva FIGAP programa.33 U tom periodu je dodijeljeno ukupno oko 1,5
miliona KM grantova nevladinim organizacijama, dok je trećina sredstava bila usmjerena na
projekte koji su direktno ili indirektno bili usmjereni na provođenje UN Rezolucije 1325. Na-
dležne institucije u okviru svojih budžeta uglavnom ne planiraju sredstva za ovu namjenu, ali u
okviru FIGAP II programa planirana su određena sredstva za implementaciju Akcionog plana
1325.
U statističkom pregledu pokazatelja koji se odnose na zastupljenost žena u zakonodavnim i iz-
vršnim organima vlasti, u vojnim i policijskom snagama, vidljiv je društveno povlašten položaj
muškaraca u odnosu na žene. Ni u jednom od ovih dokumenata nije dat osvrt na patrijarhal-
no uređenje i zaostavštine takvog uređenja, stereotip te rodni režim, koji dovode do dodatne
diskriminacije žena, ali ni na druge vidove društvene hijerarhije i diskriminacije koje se tiču čak
i muškaraca.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim gender centri-
ma, izradila je Državni plan akcije po Pekinškoj deklaraciji 2005. godine. Državni plan se sastoji
od 12 oblasti: 1. Žene i siromaštvo. 2. Obrazovanje i obuka žena. 3. Žene i zdravlje. 4. Nasilje
nad ženama. 5. Žene i oružani sukobi. 6. Žene i privreda. 7. Žene na vlasti i odlučivanju. 8.
Međunarodni mehanizmi za poboljšanje položaja žena. 9. Ljudska prava žena. 10. Žene i medi-
ji. 11. Žene i okoliš. 12. Žensko dijete. Institucije zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, kao i brojne
međunarodne i nevladine organizacije koje djeluju na području BiH, uložile su veliki napor kako
bi unaprijedile principe Pekinške deklaracije i Platforme za akciju (1995). S tim u vezi, izrađeni su
instrumenti za usklađivanje zakonodavstva BiH s pravom Evropske unije. Ovo se posebno odnosi
na sljedeće oblasti: pristup zapošljavanju, stručno usavršavanje i napredovanje u zvanju, uvjeti
rada, nabavka roba i pružanje usluga, jednakost plaća, profesionalno socijalno osiguranja i
teret dokazivanja. Nadalje, Izvještaj o napretku u primjeni Pekinške deklaracije i Platforme za
djelovanje u BiH u okviru procesa Peking +2534 iz aprila 2019. godine, navodi brojne aktivnosti
31 https://arsbih.gov.ba/project/akcioni-plan-za-primjenu-rezolucije-vijeca-sigurnosti-un-a-1325-zene-mir-i-sigurnost-u-bosni-i-hercegovini-za-period-od-2018-
do-2022-godine/
32 https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2018/01/Zavrsni-izvjestaj_AP-UNSCR_2014-2017.pdf
33 FIGAP program - Finansijski mehanizam za implementaciju Gender akcionog plana u BiH (2010-2015)
34 https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2019/05/Izvjestaj-o-napretku-Peking25__Bosna-i-Hercegovina.pdf
16 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
i mjere koje su poduzete.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela je nekoliko rezolucija i strategija koje se
bave pitanjima nasilja nad ženama:
- Rezolucija o borbi protiv nasilja nad ženama (2008)
- Rezolucija o unapređenju porodice u BiH (2009)
- Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici za period 2013-2017. (2013)
Kako bi se osiguralo ispunjavanje obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova, svi nivoi vlasti u
Federaciji BiH trebali bi donijeti programe mjera za postizanje ravnopravnosti spolova. Sastavni
dio tih programa trebala bi biti analiza stanja spolova u određenom području, zatim provođenje
donesenih državnih politika putem akcijskih planova za ravnopravnost spolova i mjere za otklan-
janje uočene neravnopravnosti spolova u određenome području. Do sada su lokalne akcione
planove usvojili Novo Sarajevo, Mostar, Žepče, Vogošća, Tuzla, Travnik, Tešanj, Sapna, Sanski
Most, Novi Grad Sarajevo, Kalesija, Gračanica, Bihać i Fojnica.
U svim dokumentima posebna pažnja je stavljena na edukaciju svih subjekata zaštite žrtve nasil-
ja na temelju spola, izradu statističkih baza podataka o žrtvama nasilja na temelju spola, o
osobama koje vrše nasilje i njihovoj međusobnoj vezi, kao i na potrebu razvijanja i primjene
multidisciplinarnog pristupa zaštiti žrtve nasilja te pomoći osobama koje vrše nasilje na temelju
spola, kao i promociji nenasilničkog ponašanja.35 Ovo također uključuje brojne aktivnosti koje
se provode, ili trebaju biti provodene, u svim vaspitno-obrazovnim institucijama sa ciljem da
djeca, i dječaci i djevojčice, dobiju dodatno obrazovanje o nenasilnom ponašanju. Istraživanja
koja su rađena o ovoj temi pokazuju da su ovakve aktivnosti za rezultat imale promjenu svijesti
mladih o stereotipnim ulogama dječaka/muškaraca i djevojčica/žena u društvu.
1.3. Priručnici
Od 2007. godine do danas, program prevencije rodno zasnovanog nasilja na Zapadnom Bal-
kanu - Inicijativa mladića (YMI) radi na izgradnji rodno ravnopravnih stavova i ponašanja kod
mladića i smanjenju nasilja mladića nad djevojkama, kao i vršnjačkog nasilja (nasilja mladića
nad drugim mladićima) u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. U sklopu projekta izrađen je
priručnik za obuku edukatora/ica i omladinskih radnika/ca (2016) koji sadrži praktične prim-
jere radionica, njih 40, koje se mogu raditi s mladićima. Radionice se mogu raditi i u školama,
a i kroz druge vidove rada s mladima.36
Tokom realizacije Akcionog plana Republike Srpske za borbu protiv nasilja u porodici za 2007. i
2008. godinu, izrađen je priručnik Sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj
- priručnik za postupanje subjekata zaštite. Priručnik u uvodnom dijelu sadrži pregled pravnih
standarda za borbu protiv nasilja u porodici, nakon toga dat je pregled uloge vaspitno--obra-
zovnih ustanova, kao i centara za socijalni rad u prevenciji nasilja u porodici, uloge policije u
suprotstavljanju nasilju u porodici, a sadrži i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u po-
rodici. Priručnik je trebao služiti kao prvi korak u poboljšanju odgovora nadležnih institucija na
nasilje u porodici kao društveni problem.37
Kao rezultat zajedničkog rada predstavnica pet organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegov-
ini, a koje su dio radne grupe Zajednica za promjene In fondacije, nastao je priručnik Prevencija
rodno zasnovanog nasilja u školama - priručnik za nastavno i stručno osoblje osnovnih i srednjih
35 https://www.unicef.org/bih/izvje%C5%A1taji/analiza-situacije-izvje%C5%A1taj-o-stanju-ravnopravnosti-spolova-u-bosni-i-hercegovini
36 http://www.pm.rs.ba/wp-content/uploads/2018/01/Program-Y-SRB.pdf
37 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Priru%C4%8Dnik%20za%20postupanje%20subjekata%20za%C5%A-
1tite_175129778.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 17
škola (Božić, A. et al. 2016).38 Pet organizacija (Žene ženama, Sarajevo; Udružene žene, Banja
Luka; Prijateljice obrazovanja Amica Educa, Tuzla; Glas žene, Bihać; Udruženje žena Derventa,
Derventa) bile su dio trogodišnjeg programa prevencije rodno zasnovanog nasilja u školskim
zajednicama u BiH, tokom kojeg su realizirale niz aktivnosti koje su finansirale In Fondacija iz
Bosne i Hercegovine i Fondacija Kinderpostzegels iz Nizozemske.
U okviru programa Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju (IKDE), te u saradnji sa tri kantonal-
na ministarstva obrazovanja (Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosansk-
og kantona), TPO Fondacija započela je trogodišnji program „Vršnjačko i rodno zasnovano
nasilje u školi”. U svrhu edukacije i osposobljavanja za prepoznavanje znakova nasilja i zlo-
stavljanja djece, kao efektivnog i efikasnog rješavanja problema, izrađen je priručnik Prevencija
vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja: Jačanje kompetencija nastavnika u radu sa djecom (Šahi-
nović, M., Kahrović-Posavljak, A., 2017). 39Priručnik, koji je podijeljen u šest dijelova, namijenjen
je nastavnom osoblju u osnovnim školama. Prvi dio priručnika su informacije o tome šta je rodno
zasnovano, vršnjačko nasilje i nasilničko ponašanje. Drugi dio je posvećen zakonima o osnov-
nom vaspitanju i obrazovanju te protokolu o postupanju u slučaju nasilja u školi u tri kantona
Federacije BiH. U trećem dijelu date su informacije za nastavnike o razvoju emocionalne inteli-
gencije kod djeteta, kao i o značaju uspostavljanja osnovnih uvjeta za razvoj emocija koje za
rezultat imaju prevenciju nasilničkog ponašanja. Četvrti dio se tiče stvaranja sigurnog okruženja
za sve učenike i radnike škole te razlikovanje ponašanja koja jesu, a koja nisu nasilnička. Uloga
školskih radnika i njihove odgovornosti, kao i adekvatne metode rada nastavnika u postupanju s
učesnicima nasilja, roditeljima i školskim kolektivom, sadržani su u petom dijelu, dok se šesti dio
fokusira na uloge škole i nastavnika, ali i identificira prakse koje se mogu provoditi s učenicima
i nastavnicima sa ciljem jačanja ličnosti i međusobnog odnosa.
Zemlje u regionu su se također bavile temom rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja i
samim tim izradili i određene dokumente. U okviru projekta „Integrirani odgovor na nasilje nad
ženama u Srbiji”, koji su provodili Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Agencija Ujed-
injenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) i Dječiji fond Ujedinjenih
nacija (UNICEF), a finansirao Fond Ujedinjenih nacija za zaustavljanje nasilja nad ženama, iz-
rađen je Priručnik za prevenciju rodno zasnovanog nasilja (Grujić, S. 2015).40 Priručnik ima devet
dijelova, navodimo neke od njih. Prvi dio bavi se pitanjima šta je rodno zasnovano nasilje, koje
su vrste rodno zasnovanog nasilja i zašto je potrebno o toj temi govoriti u školi. Drugi dio definira
ulogu obrazovno-vaspitnog sistema u zaštiti učenika i učenica od rodno zasnovanog nasilja, dok
se treći bavi ulogom obrazovnih ustanova u slučaju porodičnog i seksualnog nasilja, a četvrti
time zašto je važno da se ove institucije bave rodno zasnovanim nasiljem. Peti dio predstavlja
rezultate istraživanja o rodno zasnovanom nasilju u školama u Srbiji, a šesti opisuje radionice i
obuke zaposlenih u vaspitno-obrazovnim institucijama.
1.4. Zaključak
Zadnjih godina Bosna i Hercegovina poduzela je više koraka u pravcu unapređenja rodne rav-
nopravnosti. Jedna od stvari koja je urađena jesu izmjene Zakona o zabrani diskriminacije iz
2016. godine kojima je definirano uznemiravanje i seksualno uznemiravanje kao vid diskrimi-
nacije. Također, nakon izmjene Krivičnog zakona, on sad definira određene oblike seksualnog
nasilja kao ratni zločin, a i predviđa teže kazne za počinioce trgovine ljudima. Uvođenje rodne
kvote pozitivno je utjecalo na učešće žena u parlamentima, koje je prije nego što je kvota uvede-
38 https://www.amicaeduca.ba/prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja-u-skolama.pdf
39 http://www.tpo.ba/b/dokument/Prirucnik-prevencija-vrsnjackog-nasilja-BosWEB.pdf
40 http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2015/08/Prirucnik-za-prevenciju-RZN.pdf
18 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 19
na bilo minimalno. Nakon Općih izbora 1996. godine, izabrana je po jedna žena u Parlamen-
tarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu RS-a te dvije žene u Parlament FBiH. Nakon uvođenja
2. RODNI STEREOTIPI KROZ PRIZMU
kvote od 33% za Opće izbore 1998. godine, desio se značajan porast učešće žena na preko 30% PORODICE I ŠKOLE
u Parlamentarnoj skupštini BiH, 14,95% u Parlamentu FBiH i 22,9% u Narodnoj skupštini RS-a.
Izmjene Izbornog zakona BiH iz 2013. godine i povećanje kvota na 40% nisu značajno utjecali 2.1. Škola - rodni stereotipi - djeca
na povećanje broja žena u parlamentima. Svjetski prosjek žena u parlamentima u 2017. godini
iznosio je 23,4%, evropski prosjek je 26,4%, a u BiH 23,8% u Zastupničkom domu Parlamen-
Najznačajniju ulogu u odgoju djece, baziranom na zdravim i pozitivnim osnovama, imaju roditel-
tarne skupštine BiH. Ipak, nakon Općih izbora 2018. godine, učešće žena je palo na 21,42%.
ji. Podrška porodice i zdrava porodična sredina su presudni faktori za ispravan razvoj djeteta.
Međutim, i dalje su prisutna vrijeđanja i prijetnje usmjerene ka političarkama, novinarkama,
Nakon porodice, sljedeći bitan faktor u razvoju djeteta i formiranju ličnosti ima škola koja svojim
ženama iz nevladinog sektora i slično, što pokazuje da ima još mnogo prostora gdje su una-
radom na vaspitavanju i obrazovanju učenika i učenica vrši posebnu i odgovornu društvenu
pređenja moguća i potrebna.
ulogu u socijalizaciji djece.
Potrebno je pratiti i procijeniti utjecaj koji zakonska regulativa ima na rodnu ravnopravnost, a
Zakon o ravnopravnosti spolova BiH u dijelu četiri, kroz dva člana bavi se obrazovanjem, gdje
taj zadatak trebaju pratiti i izdvajanja u smislu resursa, kao i finansijska izdvajanja. Također je
član 10, stav 1 propisuje jednako pravo na obrazovanje svima, bez obzira na spol, te zabranju-
potrebno pratiti u kojoj mjeri se koristi seksistički i mizogeni jezik, kao i govor mržnje, u sveukup-
je diskriminaciju zasnovanu na spolu. Član 11 se detaljnije bavi samom nastavom i nastavnim
nom javnom diskursu, kao i seksistička slika žene, posebno u medijima. S tim u vezi, potrebno je
planovima i programima koji će „garantirati eliminaciju nastavnih programa koji sadrže ste-
raditi na podizanju svijesti među novinarima o izvještavanju na način da se žene predstave kroz
reotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, a koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejedna-
pozitivnu sliku, kao neko ko donosi pozitivne i korisne promjene.
kost spolova”. Također se propisuje da su sadržaji koji promoviraju jednakost poslova sastavni
Treba i podizati svijest među ženama, posebno onima iz manje privilegiranih situacija i žrtvama
dijelovi nastavnog programa za sve nivoe obrazovanja. Nadalje, Zakon kaže da će „nadležne
ratnog seksualnog nasilja, o njihovim pravima i pravnim lijekovima koji su im na raspolaganju.
vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe osigurati efikasne mehanizme zaštite protiv
Također, potrebno je povećati mogućnost i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za žene, posebno
diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i neće preduzimati nikakve disciplinske ili druge kaz-
za žene iz ugroženih grupa i ruralnih sredina.
nene mjere prema osobi, zbog činjenice da se on/ona žalio/la na diskriminaciju, uznemiravanje,
Treba raditi i na povećanju broja žena u političkom i javnom životu, kao i u sektoru sigurnosti.
ili seksualno uznemiravanje, ili je svjedočio/la o diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom
Posebno je mala zastupljenost u politici žena iz ugroženih grupa, Romkinja, samohranih majki,
uznemiravanju”.
žena s poteškoćama.
S ciljem osiguravanja realizacije članova Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koji se odnose
Akcioni plan za realizaciju Rezolucije 1325 jeste za pohvalu, međutim, finansijska sredstva koja
na obrazovanje, osnovana je Radna grupa za oblast obrazovanja. Kao rezultat aktivnosti plan-
su dostupna ne prate njegovu realizaciju. Nadalje, Agencija za jednakost spolova pri Minis-
iranih u sferi obrazovanja, Radna grupa je navela da trebaju biti realizirani i neki od sljedećih
tarstvu za ljudska prava nema dovoljno ni ljudskih ni finansijskih resursa. S obzirom na to da su
rezultata, a koji bi imali utjecaj na usvajanje rodnih stereotipa u raznim fazama obrazovanja:
sredstva ograničena, pri realizaciji različitih akcionih planova i strategija vezanih uz rodnu rav-
ugradnja gender koncepta u obrazovni sistem; integriranje gender koncepta u nastavne planove
nopravnost treba razmotriti i uvezivanje s domaćim i međunarodnim organizacijama koje imaju
i programe te integriranje gender koncepta u školske udžbenike.
finansijska sredstva za tu oblast.
Okvirni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini,41 Okvirni Zakon o
Diskriminatorni stereotipi koji se tiču uloge žena i muškaraca u porodici i društvu i dalje pos-
osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini,42 kao i Zakon o predškolskom vaspi-
toje, te stoga treba uložiti dodatne napore kako bi se ovakva situacija promijenila. Potrebno je
tanju i obrazovanju RS-a,43 Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a,44 Zakon o izm-
izraditi sveobuhvatnu strategiju kako bi bili eliminirani diskriminatorni stereotipi koji dovode do
jenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a,45 Zakon o srednjem
seksističkih i mizogenih stavova u društvu. Također, treba podizati svijest o rodnoj ravnopravnosti
obrazovanju i vaspitanju RS-a46 i kantonalni zakoni koji reguliraju ovu oblast propisuju pravo
kroz obrazovanje, uključujući izmjene nastavnih planova i programa, koje bi pratile i promjene
na obrazovanje bez diskriminacije po osnovu rase, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uv-
udžbenika.
jerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla. Također definiraju ulogu i značaj škole, roditelja,
U smislu svih reformskih procesa, izmjena zakona i podzakonskih akata, treba uzeti u obzir
djece i lokalne zajednice u promociji i borbi protiv svih oblika nasilja. Međutim, okvirni zakon
mišljenja Agencije za ravnopravnost spolova, Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova
o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, naprimjer, ne propisuje da nastavni
Parlamentarne skupštine BiH, Gender centra Republike Srpske i Gender centra Federacije BiH, a
planovi i programi promoviraju rodnu ravnopravnost i razbijaju gender predrasude.
sa ciljem osiguravanja rodnog utjecaja i zagovaranja daljeg jačanja rodne kvote. 
41 http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/5764ae23-c423-404b-b6d5-c723dea62cc9_Okvirni%20zakon%20o%20pred%C5%A1kolskom%20odgoju%20i%20
obrazovanju%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf
42 http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/7e1e8c33-c594-4784-817a-e46de79149fa_Okvirni%20zakon%20o%20osnovnom%20i%20srednjem%20obrazo-
vanju%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf
43 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/PAO/Documents/%d0%97%d0%b0%d0%ba%d0%be%d0%bd%20%d0%be%20
%d0%bf%d1%80%d0%b5%d0%b4%d1%88%d0%ba%d0%be%d0%bb%d1%81%d0%ba%d0%be%d0%bc%20%d0%b2%d0%b0%d1%81%d0%b-
f%d0%b8%d1%82%d0%b0%d1%9a%d1%83%20%d0%b8%20%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d1%83%202015.pdf
44 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/PAO/Documents/%d0%97%d0%b0%d0%ba%d0%be%d0%bd%20%d0%be%20
%d0%be%d1%81%d0%bd%d0%be%d0%b2%d0%bd%d0%be%d0%bc%20%d0%b2%d0%b0%d1%81%d0%b%d0%b8%d1%82%d0%b0%d1%9a%d1%83%20%d0%b8%20
%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d1%83%2c%d0%a1%d0%bb%d1%83%d0%b6%d0%b1%d0%b5%d0%bd%d0%b8%20
%d0%b3%d0%bb%d0%b0%d1%81%d0%bd%d0%b8%d0%ba%20%d0%a0%d0%a1%20%d0%b1%d1%80.%2044-17.pdf
45 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/Dopune-zakonOS.pdf
46 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/Zakon%20o%20srednjem%20obrazovanju%20verzija%20za%20sl%20glasnik%20NS.
pdf
20 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Vaspitanje i obrazovanje su izuzetno značajne komponente koje pomažu razvoju ličnosti učenika,
stoga je jedan od značajnijih zadataka škole da vaspitava i obrazuje učenike. Kako je naglašeno
u Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, pri izradi trenutno važećeg zakona o osnovnoj i srednjoj
školi, riječ vaspitanje je stavljena na prvo mjesto kako bi se stavio akcent baš na tu komponentu
vaspitno-obrazovnog procesa. Uloga škole je da stvara uvjete za razvoj ličnosti djeteta i omogući
socijalizaciju djece.
Djeca u školama uče najosnovnije stvari o pravima djeteta i ravnopravnosti spolova u okviru
nastavnih programa. Međutim, situacija sa kojom se nažalost nerijetko suočavaju u školi, a u
uskoj vezi je s rodnom ravnopravnošću, jeste nasilje u porodici - društveni problem koji je na
našim prostorima u porastu. Stoga je od velikog značaja da prosvjetni radnici budu osposobljeni
da uoče dijete koje je izloženo nasilju u porodici, bilo direktno ili indirektno.
Dugoročno gledano, obrazovanje u ranom uzrastu moglo bi rezultirati jačanjem svijesti o rodnoj
ravnopravnosti, a samim tim bi imalo i preventivnu ulogu u sprečavanju nasilja.
2.1.1. Iz čega djeca uče
Činjenica je da djeca u ranom djetinjstvu najlakše i najbrže usvajaju nove informacije i saznanja.
Uče kroz igru, iz slikovnica, gledajući ljude oko sebe. Na taj način usvajaju i stereotipe sa koji-
ma odrastaju, a najčešće spontano počnu i da se ponašaju prema takvom modelu. U dječijim
prodavnicama igračke su često podijeljene na igračke za djevojčice (lutke, pribor za kuhanje i
sl.) i na igračke za dječake (autići, alat, pištolji, lopte i sl.). Takav vid sugeriranja sa čim se djeca
trebaju igrati doprinosi stavovima da je uloga žene da bude uz djecu i u kuhinji, a muškarac da
obavlja poslove popravke po kući i osigurava hranu za porodicu. Kako se djeca trebaju oblačiti
također je već predodređeno. Djevojčice se oblače u nježne boje (najčešće roza), a dječaci u
tamne boje (plava, siva). Svi ovi faktori doprinose formiranju stavova kod dječaka i djevojčica.
Prvo istraživanje rodnih stereotipa u slikovnicama i knjigama za djecu, koje je urađeno za period
1930-1972. godine (Weitzman, 1972), utvrdilo je da su ženski likovi puno manje zastupljeni od
muških; rodne uloge su prikazane stereotipno - žene su pasivne, uglavnom unutar kuće, dok
su muškarci aktivni i učestvuju u aktivnostima van kuće. Sa ciljem da provjeri ima li napretka, a
imajući u vidu promjene statusa žena u društvu, Williams (1987) uradio je istraživanje za period
1980-1987. Rezultati istraživanja su pokazali da ima promjena - žene su „vidljivije“, češće u
ulozi glavnog lika i učestvuju u više aktivnosti, dok su muškarci i dalje prikazivani u stereotipno
muškim ulogama. Ono što je posebno zanimljivo u ovom istraživanju jeste da su ženski glavni
likovi imali ove izmijenjene uloge, dok su ženski sporedni likovi i dalje imali stereotipne uloge.
Jedno od novijih istraživanja (Anderson i Hamilton, 2007) pokazalo je da još uvijek nema poma-
ka te da su na koricama slikovnica i knjiga, kao i na ilustracijama, uglavnom muški likovi (75%),
a žene brinu o djeci, domaćice su i slično.
Nastavni planovi i programi ne sadrže oblasti u kojima se eksplicitno govori o ravnopravnosti
spolova ili afirmiraju žene kao uspješne naučnice, sportistkinje, historijske ličnosti i sl. Ono što
postoji jeste da se obrađuju tekstovi u kojima se o ženama govori u stereotipnim ulogama - ma-
jke, tetke, učiteljice. O ravnopravnosti spolova se uči na predmetu Kultura religija, ali s obzirom
na to da je to izborni predmet, o tome ne uče svi učenici.
Istraživanja i analize udžbenika te nastavnih planova i programa u Srbiji (Stefanović, J., Glam-
očak, S., 2010), Hrvatskoj (Baranović, B., Doolan, K., Jugović., I., 2010) i Crnoj Gori (Society, O.,
2004.) pokazuju da isti nisu rađeni tako da razbijaju rodne predrasude i stereotipe. Udžbenici
kao jedno od najvažnijih nastavnih sredstava imaju obrazovnu, političku, nacionalnu, kulturnu i
ekonomsku dimenziju. Kako su spomenuta istraživanja pokazala, udžbenici kroz pisani i vizuelni
narativ sugeriraju na neravnopravnost, ženu prikazuju kao žrtvu i nekoga ko ima manje važnu
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 21
ulogu u društvu i porodici. Također, sve informacije u udžbenicima, pa tako i ove vezane uz rod-
nu ravnopravnost, predstavljene su kao fakti i jedine tačne i ne ostavlja se prostor za propitivanje
i kritičko promišljanje, razmišljanje i zaključivanje.
Analiza udžbenika za predmete Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost i Moja okolina,47
rađena 2016. godine, utvrdila je da udžbenici nisu rodno osjetljivi u smislu ilustracija, kao i da
je neujednačena zastupljenost autora i autorica tekstova. Kada je riječ o ilustracijama u Početnici
za 1. razred i čitankama za drugi, treći i četvrti razred, muškarci su u prosjeku više prisutni na
ilustracijama, 75,54%, a žene na 24,46% ilustracija. Muškarci su također zastupljeniji kao auto-
ri, 50,66% tekstova po udžbeniku su pisali oni, dok su žene napisale 38,65% tekstova. Kada se
spominju uloge koje se vežu uz muškarce i žene, za muškarca se kaže da je pronalazač, poslo-
van čovjek, otac, kralj, dok su žene učiteljice, domaćice, majke.
Zbog gore navedenog, važno je i potrebno organizirati aktivnosti s djecom koje bi promovi-
rale rodne ravnopravnosti. Neki od primjera iz prakse su pokazali da vaspitači i vaspitačice,
učitelji i učiteljice, nastavnici i nastavnice mogu napraviti pomake u stavovima djece. Priručnik
za korištenje metodologije rada centara za rani rast i razvoj (2017) daje nekoliko preporuka i
prijedloga aktivnosti koje se mogu i trebaju raditi sa djecom, a za cilj imaju promoviranje rodne
ravnopravnosti i podstiču djecu da razmišljaju van ustaljenih društvenih normi.
Relevantna ministarstva i pedagoški zavodi do sada se nisu bavili analizom nastavnih sadržaja
o rodnoj ravnopravnosti ni sistemskim uklanjanjem rodnih stereotipa iz udžbenika. Ipak, bitno
je spomenuti da je u augustu 2016. godine Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kanto-
na Sarajevo uradilo reviziju nastavnih planova i programa za gimnazije. Međutim, u njima se i
dalje ne govori o rodnim ulogama i stereotipima. Izuzetak je Sociologija za IV razred gimnazije
koja obrađuje „Spolnost i društvo“, izučava pojam spola, promjenu odnosa između spolova itd.
Ministarstva i pedagoški zavodi nisu se bavili ni obukom nastavnog osoblja o rodnim pitanjima i
rodnoj ravnopravnosti. Ukoliko su neke obuke bile organizirane u prošlosti, to su radile različite
nevladine i/ili međunarodne organizacije.
Fond otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja zajednički su proveli istraživanje
čiji su rezultati objavljeni u martu 2017. godine u dokumentu Obrazovanje u BiH: Čemu (ne)
učimo djecu? Analizirani su sadržaji udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim škola-
ma (historija, geografija, jezik, vjeronauka). Analiza je pokazala da „u udžbenicima prevladava
konzervativni svjetonazor u kojem je naglasak stavljen na dužnosti i poštovanje hijerarhije, a ne
na slobodu izbora i ličnu odgovornost. Sugerira se prihvatanje tradicionalnih i stereotipnih rod-
nih uloga i ne propituju se teme kao što su patrijarhat, nasilje ili represija. Također je pokazala
da samo 5% sadržaja učenike podstiče da propituju ukorijenjene stereotipe, a najviše ih se može
naći u udžbenicima historije i to u lekcijama koje opisuju društvene odnose i položaj ljudi, kao i
u oblastima u kojima se govori o rodnoj neravnopravnosti i položaju i pravima žena. Nadalje,
potvrđuju se rodni stereotipi i ne dovode se u pitanje tradicionalna uvjerenja (npr., u pjesmi gdje
djevojka „gleda preda se“, to se predstavlja kao lijepo ponašanje; majka se prikazuje kao nerav-
nopravna i podređena mužu kojeg zove gospodarom; teme seksualnosti i sazrijevanja u pjesmi
se ne otvaraju, nego se interpretiraju na način da pjesma govori o tuzi i usamljenosti i sl.). To se
ne potvrđuje samo u lekcijama i temama koje se obrađuju, nego se može naći i u ilustracijama
koje podržavaju rodne stereotipe (jedna djevojčica briše tablu, druga zalijeva cvijeće, a dječak
čita Male novine).
Pored udžbenika, kulturni stereotipi prisutni u našem društvu reflektiraju se i u obrazovanju, u
smislu da je tradicionalizam prisutan i u izvođenja nastave. „Nastavnici teško prihvataju prom-
jene koje zahtijevaju proces globalizacije i savremeni trendovi u društvu. Veći broj nastavnika
smatra da najbolje radi svoj posao po već uhodanom sistemu, te oni ne prihvataju bilo kakvu
47 Nastavni planovi i programi, udžbenici i rodni stereotipi. Socijaldemokratska partija BiH, Forum žena. Sarajevo. (2016)
22 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
obuku i protive se promjenama bilo koje vrste.”48
U tom smislu, a u pravcu nekih budućih djelovanja, bilo bi dobro raditi na osposobljavanju
nastavnika i stručnih saradnike škole kako bi uočili problem i adekvatno na njega reagirali. To
se može postići kroz obuke stručnog usavršavanja prosvjetnih radnika kako bi lakše prepoznali
i identificirali rizično ponašanje učenika i njihovu izloženost nasilju u porodici. Ovi programi
mogu biti inkorporirani u druge programe (prevencija zloupotreba opojnih droga, alkoholizam).
2.2. Porodica – rodni stereotipi - djeca
Tradicionalna rodna ideologija podrazumijeva rodno zasnovanu podjelu rada i mušku dominaci-
ju, dok egalitarna rodna ideologija zastupa ravnopravnost oba spola i odbacuje tradicionalne
rodne norme. Moderne porodice prakticiraju kombinaciju i jedne i druge ideologije. Tradicional-
na podjela uloga unutar porodice podrazumijeva da suprug odlučuje, suzdržan je u pokazivanju
emocija, ima informacije važne za sve segmente porodičnog života, pa samim tim i kontrolira
komunikaciju unutar porodice. U egalitarnoj raspodjeli svaki partner ima svoje kompetencije i u
porodičnom i u profesionalnom životu, komunikacija je češća, osjećanja se pokazuju, pruža se
uzajamna podrška. (Todorić, Simić, 2016).
Izvještaj UNICEF-a iz 1992. godine navodi da: „Djevojčice se od samog početka socijaliziraju
tako da prihvate situaciju i ideologiju muške supremacije, koja doprinosi tome da se prihvati
primjena širokog dijapazona diskriminatorskih praksi. To ne znači samo da djevojke i žene nisu
društveno i ideološki opremljene da uzvrate (pa čak ni da ih dovedu u pitanje) na otvorene ili
podrazumijevajuće nepravde kojima su podvrgnute nego da u odsutnosti alternativnih modela i
uloga ponašanja one, zapravo, usvajaju i propagiraju dominantne socijalne i kulturne vrijedno-
sti, koje su usmjerene protiv njihove vlastite spolne grupe.“49
Rodne norme su drugačije u različitim kulturama, ali se ipak mogu identificirati neke zajedničke
karakteristike. U smislu ranog utjecaja na ličnost djeteta, dječake se uči da ne pokazuju slabost,
emociju i nesigurnost. Značaj pokazivanja fizičke snage znači ne plašiti se opasnosti i razmatrati
nasilje kao prihvatljiv put za rješavanje konflikta. Vrednovanje snage može također biti poveza-
no s pojmom da su muškarci superiorniji u odnosu na žene zbog fizičkih razlika i u mnogim
kulturama od muškaraca se očekuje da primijene silu i autoritet nad ženama. Među vršnjačkim
muškim grupama postoji izvjesna količina „rodnog policijskog djelovanja“ sa ciljem sprečavanja
ponašanja na feministički način.50 Tradicije i rodne uloge mogu imati utjecaja na obrazovni iz-
bor, odnosno izbor zanimanja.
 
3. RODNI NORMATIVI I PATRIJARHAT
Muškost je, kroz historiju, usko povezana s pojmom moći, a muškarci se ocjenjuju i procjenjuju
prema atributima moći i statusu, pri čemu se misli na njihovu fizičku sposobnost, politički i ekon-
omski status. Patrijarhat je društveni sistem u kojem muškarci imaju primarnu moć, dominantni
su u političkom životu, kontroliraju imovinu. To je sistem u kojem muškarci imaju moć nad žena-
ma, a to se preslikava i na individualne odnose. Osnovne karakteristike patrijarhata su dom-
inacija muškarca, identifikacija muškarca, muškarac u centru svega i opsjednutost kontrolom.
Dominacija podrazumijeva da muškarac odlučuje o svemu, u svim sferama života (u društvu i
u porodici), na nekoj je poziciji moći i superiorniji je. Identifikacija je nešto što brine muškarce i
48 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Prirucnik%20Ukljuci%20se%20u%20ravnopravnost%20polova_173274534.pdf
49 Ibid.
50 Prevazilaženje neravnopravnosti. Muškarci i rodna ravnopravnost u regionu OSCE-a. (2013)
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 23
potrebna im je potvrda njihovog kvaliteta, snage, radne etike, racionalnosti. U patrijarhatu cen-
tar aktivnosti i napretka leži na muškarcu i onome šta on čini da društvo ide naprijed. Muškarac
je onaj koji treba stalno imati kontrolu, kontrolirati društveni život, porodičnu situaciju, finansije,
obrazovanje žene itd.
Izvori patrijarhata usko su povezani s konceptom rodnih normi, ili setom društvenih normi i
normi ponašanja koje se smatraju društveno prihvatljivim za određeni spol.
3.1. Patrijarhat kroz vrijeme
Glava porodice (lat. pater familias) vlasnik je svojine i „vlasnik“ porodice, njen hranitelj. Istovre-
meno, žena je usmjerena na domaćinstvo i majčinstvo, a njen radi u kući, kao i nerijetko fizički
rad oko kuće, podrazumijeva se i nije priznat kao hraniteljski. Podređenost žene je duboko
urezana u individualne, sociološke i kulturne matrice, u porodične odnose, javni život. Također,
kroz historiju su žene u politici, javnom životu, obrazovanju i stvaralaštvu bile rijetkost.
Osnovna karakteristika patrijarhata su tradicionalne rodne uloge u kojima je muškarac jak, čvrs-
tih stavova, odlučan, zaštitnik, dok je žena emotivna, iracionalna, slaba, podređena. Ove rodne
uloge su takve kakve jesu i bilo bi ponižavajuće da muškarac ima neku žensku karakteristiku ili
žena mušku. Rodne uloge se prvenstveno gledaju kroz prizmu porodice, ali isto tako i društva
uopće i kao takvi rodni stereotipi prenose se s jedne generacije na drugu.
Položaj žena određen je patrijarhalnom strukturom odnosa koja podrazumijeva hijerarhijske
odnose između spolova, podređenost žena muškarcima i podređenost djece roditeljima. Po-
dređenost žena je još evidentnija u slučaju siromašnih žena. Ovaj potčinjeni odnos je posljedica
patrijarhalne matrice društvenih konstrukata rodnih uloga.
U patrijarhalnim društvima na djecu se ne gleda isto. Rođenje dječaka je ono što se preferira, za
razliku od rođenja djevojčice.
Porodica je ta gdje dijete formira prve stavove, gdje formira stav o tome kako odnosi u porodici
trebaju izgledati. Na taj način djeca indirektno uče i o rodnim ulogama.
Ne treba zanemariti ni utjecaj religije i vjerskih institucija na stavove i rodne norme, jer većina
njih smatra da je muškarac superiorniji, a norme koje se tiču porodice, braka, razvoda i nasli-
jeđa pretpostavljaju supremaciju muškarca naspram žene. Većina religija odobrava patrijarh-
alne vrijednosti i sve glavne religije interpretiraju i kontroliraju muškarci višeg ranga.
Moderno doba je donijelo određene promjene i pomake u emancipaciji, tako da se, paralelno
s uspostavljanjem rodne ravnopravnosti, pokušava očuvati patrijarhat. Težnja emancipaciji je,
očekivano, izraženija u razvijenim zemljama, dok je ispoljavanje patrijarhalne tendencije, ta-
kođer očekivano, najizraženije u autoritarnim društvima s jakom religijom. Ipak, globalizacijski
trendovi za rezultat imaju da se i u najzaostalijim društvima mogu naći tragovi emancipacije.
Inicijalni utjecaj na proces emancipacije dolazi od masovne industrijske proizvodnje koja otvara
vrata ženama da dobiju zaposlenje, ali i kao posljedica ratnih zbivanja, jer su žene zapošljavane
na mjestima koje su muškarci morali napustiti radi odlaska na ratišta (Offen, 2015). Dugo go-
dina je trajala borba žena za pravo na obrazovanje, posebno visoko obrazovanje. Prvi put su
žene dobile pravo upisa na univerzitet u Cirihu 1863. godine, a pravo glasa tek nakon Drugog
svjetskog rata. Povećanje broja žena koje su sticale obrazovanje bilo je ključno za osvješćivanje
žena.
Odnos patrijarhata i emancipacije u modernom i savremenom dobu metaforički se može up-
orediti sa „sistemom spojenih posuda”. Što je više emancipatorskih potencijala u praktičnom i
legislativnom smislu, to će manje biti obnove starog i novog patrijarhata (Vujadinović, 2016).
24 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
3.2. Kako mijenjati percepciju?
Već smo rekli da se stavovi o mnogim temama, pa tako i o rodnoj ravnopravnosti, formiraju još
u ranoj fazi odrastanja. Pored porodice, gdje djeca formiraju prve stavove, iste stiču i u obra-
zovnim institucijama. Ponašanje vaspitačica i vaspitača, nastavnika i nastavnica, ima eho u dječi-
jim emocijama i utječe na njihovo ponašanje. Možda su oni stroži prema dječacima, a nježniji
prema djevojčicama, češće tješe djevojčice, a dječake podržavaju da se takmiče itd.
Međutim, nastavi kadar može uraditi sljedeće:
- u komunikaciji, igri i radu s djecom vodi računa o tome da se igre i igračke ne dijele na
one namijenjene dječacima i one namijenjene djevojčicama;
- ne treba podržavati opredjeljenje da je sport za dječake, a ples za djevojčice;
- podstaći djecu da se igraju igračkama uobičajenima za suprotan spol;
- izbjegavati da podrži ponašanje koje je u skladu s rodnim ulogama (djevojčice spremaju
sobu, a dječaci prenose stolove);
- o porodici i ulogama u porodici razgovarati bez stereotipa, na način da se podržava da
djeca pomažu roditeljima u kućanskim poslovima, a ne majci;
- pričati priče koje prikazuju junake u nestereotipnim ulogama;
- truditi se govoriti u oba roda (trener i trenerica, psiholog i psihologinja), a također i povre
meno koristiti ženski ili muški rod u stereotipnim zanimanjima (policajka, vaspitač,
vozačica autobusa, medicinski brat);
- reagirati na komentare djece, pa i roditelja, koji sadrže stereotipe – duga kosa je samo
za djevojčice, roza je boja za djevojčice, dječaci su nemirni, a djevojčice mirne;
- djecu treba podsticati da razgovaraju o stereotipima – zašto i djevojčice ne mogu igrati
fudbal s dječacima;
- djecu treba izlagati nestereotipima – naprimjer, dovesti im nekoga ko obavlja
nestereotipno zanimanje;
- dozvoliti da djeca ispolje emocije, npr., dječaci tugu i strah;
- ne treba pohvaljivati ljepotu, izgled i odjeću samo kod djevojčica. Jednako ne treba samo
pohvaljivati hrabrost i snagu kod dječaka;
- kad djeca budu malo starija, treba ih uključiti u pronalaženje i prepoznavanje stereotipa
i njihovo preispitivanje.51
 
4. MEDIJI I RODNE NORME
4.1. Rodne uloge u medijima u Bosni i Hercegovini
Ne treba zanemariti ulogu medija koju oni imaju u potvrđivanju, tj. u održavanju stereotipa, ali
treba znati da oni mogu biti dobar način za podizanje svijesti i za promjenu stavova. U Bosni
i Hercegovini mediji su glavni izvor informacija, pa samim tim stvaranja stavova i formiranja
mišljenja, a građani BiH gaje veliko povjerenje u medije. Na osnovu podataka iz 2019. godine
(Internet World Stats, 2019),52 postotak stanovnika koji ima pristup Internetu se povećao sa 2,7%
u 2002. godini na 80,8% u 2019, dok Facebook ima 42,8% stanovnika BiH.
Bosna i Hercegovina je 2005. godine učestvovala u Global Media Monitoring Project (GMMP)
„Who makes the news“, svjetskom istraživačkom projektu o položaju žena u medijima koje se or-
ganizira svake pete godine, koristeći jedinstvenu metodologiju. Istraživanje obuhvata sve medije
51 Priručnik za korištenje metodologije rada centara za rani rast i razvoj. Save the Children. Sarajevo. (2017)
52 https://www.internetworldstats.com/stats4.htm#europe
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 25
– štampane, radio, televiziju, Internet stranice i Twitter. GMMP je najveća zagovaračka inicijativa
na svijetu za promjenu prisustva žena u medijima.
Prvi GMMP za BiH je pokazao da su 52% voditelja i 49% reportera bile žene, dok je samo 15%
vijesti uključivalo žene. Žene u BiH su bile tema u 11% medijskih izvještaja koji su se ticali politike
i vlade, u 13% vijesti koje su se ticale ekonomije i privrede i 14% vijesti o temi kriminala i nasilja.
Kao tema vijesti bilo je 14% žena, 21% su bili eksperti za određenu temu, a 10% žena su bile
glasnogovornice.53
Deset godina kasnije, situacija je sljedeća. Žene su bile prisutne u samo 14% štampanih medija,
15% na radiju i 18% na televiziji, dok su muškarci bili zastupljeni u 82-85% vijesti u svim mediji-
ma. I dalje su muškarci ključne figure kada se priča o politici. Istovremeno, područja u kojima su
žene najmanje zastupljene su politika i vlada (16% u štampanim medijima, na radiju i televiziji
te 8% na Internetu i Twitteru), kriminal i nasilje (12% ukupno, od čega 21% na Internetu i Twit-
teru), umjetnost, mediji, sport i slavne ličnosti (13%, od čega 36% na Internetu i Twitteru). Žene
su dominantno prikazane kao žrtve nesreća i siromaštva (71%) i žrtve rata (14%). Istovremeno,
žene su brojnije kao reporteri (62%). Samo 2% žena bilo je prisutno u vijestima o politici i vladi.
Analiza vijesti u digitalnim medijima je pokazala da su žene prisutne u 75% vijesti o temama
nauke i zdravlja, a nakon toga, ekonomije (40%), dok su muškarci dominirali na Internetu (100%
u oblasti politike i vlade, 25% nauka i zdravlje). Isti izvještaj je pokazao pomak u upotrebi gender
osjetljivog jezika.54
Vijeće za štampu BiH izradilo je Kodeks za štampu i online medije u BiH55 te u članu 4a propisuje
da će „novinari izbjegavati direktne ili indirektne komentare kojima ličnosti stavljaju u neravno-
pravan položaj ili ih diskriminiraju po osnovi njihovog spola, roda, spolnog identiteta, rodnog
identiteta, rodnog izražavanja i/ili seksualne orijentacije”.
U GMMP izvještaju za 2010. godinu je istaknuto da 46% medijskih priča pojačava rodne ste-
reotipe, 4% osporava takve stereotipe, dok 49% niti pojačava niti osporava stereotipe u vezi
s rodom. Samo 3% priča u Evropi je potaklo propitivanje pitanja jednakosti ili nejednakosti
spolova.56
Evropska istraživačka mreža o muškarcima provela je studiju u 10 evropskih zemalja (Estonija,
Finska, Njemačka, Irska, Italija, Latvija, Norveška, Poljska, Rusija i Velika Britanija) o prikazivanju
muškaraca u novinama i drugim medijima. Studija je pokazala da se izvještavanje zasniva na
dominantnim pretpostavkama o muškarcima, maskulinitetu i muškom ponašanju (Hearn, 2002).
Mediji se ne bave iskustvima muškaraca u vezi sa, naprimjer, nezaposlenosti, iako su se mnogi
muškarci morali suočiti s tim problemom. Kada su u pitanju žene, u medijima su rijetke kampanje
koje promoviraju žene kao ravnopravne u društvu, nego su naprotiv najčešće prikazane u stereo-
tipnim ulogama (majka, domaćica). Situacija nam pokazuje da su mediji, bilo pisani, štampani
ili elektronski, željni senzacionalističkih vijesti tako da, nažalost, rodno zasnovano nasilje skoro
pa uvijek nađe svoje mjesto u medijima. Izvještavanja o ovim temama mogu se interpretirati kao
da podržavaju stav da je nasilje, koje počini muškarac nad ženom i djecom, očekivano. Dječaci
su posebno aktivni kada je korištenje medija u pitanju, tako da je za pretpostaviti da poruke koje
čuju ili pročitaju u medijima imaju veliki utjecaj na njih.
Sa ciljem da se podstakne odgovorno medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju, iz-
rađen je Priručnik za izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju (Dekić, 2017). Priručnik sa-
drži konkretne smjernice koje trebaju pomoći medijskim radnicima da svojim izvještavanjem i
načinom izvještavanja doprinesu da javnost aktivnije reagira na slučajeve nasilja i da se uključi
u prevenciju nasilja.
53 http://cdn.agilitycms.com/who-makes-the-news/Imported/reports_2005/gmmp-report-en-2005.pdf
54 http://cdn.agilitycms.com/who-makes-the-news/Imported/reports_2015/national/Bosnia-Herzegovina.pdf
55 https://www.vzs.ba/index.php/vijece-za-stampu/kodeks-za-stampu-i-online-medije
56 http://whomakesthenews.org/gmmp/gmmp-reports/gmmp-2010-reports
26 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Također, Komisija za jednake mogućnosti muškaraca i žena Vijeća Evrope smatra da je potrebno
preduzeti određene korake kako bi se eliminirala diskriminacija koja je prisutna tokom reklam-
iranja u kojima se koriste stereotipne i nerealne slike o ulozi i funkcijama žena i muškaraca u
društvu.57 Komisija promovira pristup koji čine tri elementa. Prvi element su državne zakonske
regulative, uključujući i kodekse o reklamiranju. Drugi element je samoreguliranje reklamnih
agencija i izrada etičkih smjernica o prikazivanju muškaraca i žena u reklamnoj industriji. Treći
element podrazumijeva obuke javnosti kako bi mogli kritički da reagiraju na seksističko ili ste-
reotipno oglašavanje. Od posebne je važnosti da se ukaže i na stereotipno prikazivanje muška-
raca, a ne samo na stereotipno prikazivanje žena, odnosno da se ohrabri češće promoviranje
pozitivne i nestereotipne slike i muškaraca i žena.
Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u Bosni i Her-
cegovini,58 koje je proveo UN Women 2016. godine, daje osvrt na izvještavanja medija o rodno
zasnovanom nasilju. Kako se može vidjeti iz izvještaja, o rodno zasnovanom nasilju mediji iz-
vještavaju gotovo svakodnevno. To upućuje na to da je taj problem prepoznat, ali su detaljnije
analize pokazale da se članci o nasilju nad ženama tiču konkretnog slučaja, a nisu članci koji se
tematski vežu uz pojam nasilja nad ženama, ne bave se tim društvenim problemom, niti njegov-
om prevencijom. Ipak, oko 20% članaka koji se bave temom rodno zasnovanog nasilja na neki
način je propitivalo stereotipe. U izvještaju je naveden i primjer ubistva djevojke u Olovu o kome
su mediji izvještavali u „crnoj hronici”, a ubistvo nisu povezivali sa rodno zasnovanim nasiljem.
Kao vid nezadovoljstva, žene u Olovu su se okupile 8. marta i protestnom šetnjom simbolične
obilježile Međunarodni dan žena.
4.2. Dobri primjeri
Učešće udruženja Novi put iz Mostara u GMMP-u 2015 omogućilo je da se podigne svijest
novinara i novinarki o važnosti rodne ravnopravnosti, te podstaknu promjene stavova prema
ženama sa ciljem medijskog zagovaranja, a u svrhu prevazilaženja postojećih rodnih stereotipa i
unapređenja senzibiliteta o rodnoj ravnopravnosti. Kroz predstavljanje rezultata GMMP izvješta-
ja, Novi put je radio na podizanju svijesti o značaju rodne ravnopravnosti, rodno zasnovanom
nasilju i zagovarao za medijsko izvještavanje koje bi rezultiralo prevazilaženjem postojećih rod-
nih stereotipa.
Projekt „Isključimo nasilje – mediji protiv nasilja”, koji je Udruženje BH novinara, u saradnji sa
Asocijacijom XY i uz podršku UN Women i Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju
(SIDA), realiziralo 2017. godine sastojao se od radionica za novinare, studente i blogere sa
ciljem povećanja kapaciteta medijskih profesionalaca pri izvještavanju o rodno zasnovanom
nasilju. U sklopu projekta organizirano je i takmičenje za novinare i blogere za najbolje medijske
sadržaje o temi rodno zasnovanog nasilja, a sa ciljem promocije prava i interesa žrtava, stavl-
janjem u kontekst pitanja rodno zasnovanog nasilja.
Također, na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 2016. godine, Udruženje za
hrišćansku komunikaciju (Association for Christian Communication - WACC), GMMP mreža i
drugi partneri najavili su kampanju sa ciljem zaustavljanja seksizma u medijima do 2020. go-
dine. Cilj kampanje je da se podstakne i pomogne zagovaranje promjena medijskih politika i
novinarske prakse.
 
57 The image of women in advertising, Committee on Equal Opportunities for Women and Men to the Parliamentary Assembly, Council of Europe, Doc. 11286,
21 May 2007.
58 https://www.undp.org/content/dam/unct/bih/PDFs/UN%20WOMEN/Istrazivanje_o_medijskom_izvjestavanjuUNWOMEN_BiH_BHS.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 27
5. OBRAZOVNI MODELI PREVENCIJE RODNO
ZASNOVANOG NASILJA
Kao što je već rečeno, analiza udžbenika je pokazala da se u redovnom školskom sistemu ne
posvećuje pažnja rodnoj ravnopravnosti. Iako Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da će
biti eliminirani nastavni programi koji sadrže stereotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, kao
i da će sadržaji koji promoviraju jednakost spolova biti sastavni dio nastavnog programa za sve
nivoe obrazovanja, djevojčice i dječaci, kao i žene i muškarci, i dalje su prikazani u stereotipnim
ulogama.
Stoga, kako bi radili na razumijevanju koncepta rodne ravnopravnosti i podizanju svijesti o
njenom značaju, brojne organizacije i udruženja građana su realizirali razne programe koji su
se ticali rodne ravnopravnosti.
5.1. Rodna ravnopravnost kroz projektne aktivnosti u BiH
Veliki broj nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, najčešće u saradnji i uz finansijsku po-
dršku međunarodnih organizacija, realizira različite programe o temi rodne ravnopravnosti i s
tim u vezi rodno zasnovanog nasilja, vršnjačkog nasilja i slično. Navodimo neke od njih.
Od 2006. godine do danas, Care International s lokalnim partnerima na Balkanu aktivno pro-
vodi projekt koji se odnosi na prevenciju rodno zasnovanog nasilja i stereotipa. U okviru projekta
jedna od važnih komponenti je i inicijativa mladih poznata pod nazivom Budi muško.59 Projekt
je regionalnog karaktera i uključuje mlade iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Tokom
odrastanja, a samim tim i formiranja stavova, najveći utjecaj na izgradnju stavova kod mladića,
a i djevojaka, imaju društveni i vršnjački utjecaji. Cilj projekta je osnažiti mladiće (od 13 do 19
godina) da izgrade stavove i ponašanja koja doprinose rodnoj ravnopravnosti u društvu. Ta-
kođer, radi se na jačanju mladića da niti biraju, niti prihvataju nasilno ponašanje prema vršnjaku
ili suprotnom spolu. Projekt se dominantno provodi u školama, s tim što postoje i brojne akcije
i kampanje u zajednici. Isti projekt provode i još neke partnerske organizacije, poput Asocijacije
XY Sarajevo, koja je kao nastavak aktivnosti 1.12.2017. počela s realizacijom projekta „Inici-
jativa mladića – promoviranje zdravijih životnih stilova među mladima u Bosni i Hercegovini
osporavanjem rodnih stereotipa II“ i „Inicijativa mladića II“.60 Krajnji cilj projekta je da se poveća
prihvatanje zdravih, nenasilnih i rodno ravnopravnih životnih stilova kod mladića i djevojaka u
Bosni i Hercegovini.
Tokom 2015. godine, Udružene žene Banja Luka, Glas žene Bihać, Udruženje žena Derventa,
Žene ženama Sarajevo i Amica Educa Tuzla realizirale su aktivnosti u sklopu projekta „Prevenci-
ja rodno zasnovanog nasilja u školskom okruženju”.61 Aktivnosti su uključile 1.711 djece, 482
roditelja i 142 nastavnika koji su se upoznali s oblicima i uzrocima vršnjačkog i rodno zasnova-
nog nasilja, a unaprijedili su i svoja znanja o rodnoj jednakosti, rodno zasnovanoj diskriminaciji
i rodno zasnovanom nasilju. Također, zahvaljujući ovim projektima, 11 osnovnih i srednjih škola
primjenjuje model vršnjačke edukacije o prevenciji rodno zasnovanog nasilja, u okviru kojeg su
33 učenika postala vršnjački edukatori za ovu temu.
U školskoj 2015/2016. godini u osnovnim školama Posavskog kantona (Orašje, Donja Mahala,
Vidovice, Boka, Domaljevac, Tolisa i Odžak) realiziran je projekt „Prevencija vršnjačkog nasilja
59 http://www.pm.rs.ba/programi/budi-musko/
60 http://www.asocijacijaxy.org/inicijativa-mladica--promovisanje-zdravijih-zivotnih-stilova-medju-mladima-u-bosni-i-hercegovini-osp
61 https://infondacija.org/rodno-zasnovano-nasilje-u-skolskom-okruzenju
28 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
i rodno zasnovanog nasilja u osnovnim školama“.62 Projekt je djeci, nastavnicima i roditeljima
osigurao instrumente, vještine i znanja potrebna da aktivno reagiraju na rizike vršnjačkog i rod-
no zasnovanog nasilja.
Aktivnosti unutar programa „Prevencije rodno zasnovanog nasilja“,63 In fondacija je realizirala
kroz dva pravca. Jedan je uključivao rad u školama, kroz edukacije učenika i nastavnika, sa cil-
jem podizanja svijesti učenika o pitanju rodne ravnopravnosti. Za učenike srednjih škola, koji su
imali negativna iskustva u intimnim vezama, pokrenut je program podrške koji je podrazumije-
vao edukaciju vršnjačkih savjetnika, pružanje stručne i savjetodavne podrške kako bi ostvarivali
sigurne i kvalitetne partnerske veze. Drugi pravac se provodio kroz inicijative mladih u ruralnim
dijelovima BiH, usmjerene ka podizanju svijesti o prisutnosti rodno zasnovanog nasilja.
Fondacija CURE učestvovala je u realizaciji projekta „Kako zaustaviti rodno zasnovano nasilje?“
(2016-2017).64 Projekt, koji je za cilj imao da kroz umjetnost osnaži pojedinca da stvori pozitivne
promjene u svom okruženju, realiziran je kroz više aktivnosti: predstavljanje umjetničkih radova
o temi „Nulta tolerancija” na nasilje koje se vrši nad ženama i djevojčicama; online kampanja
16 dana aktivizma; obuke i radionice u pet bh. gradova; putujući umjetnički karavan. U sklopu
projekta organizirana je izložba „Umjetnost kao medij za prevenciju rodno zasnovanog nasilja“
koja je za cilj imala predstaviti radove mladih umjetnica temeljene na propitivanju rodne ravno-
pravnosti, položaja žene u bh. društvu, kao i u borbi protiv patrijarhata.
Fondacija Udružene žene iz Banje Luke provodila je projekt „Preventivne aktivnosti rodno zas-
novanog nasilja”.65 Projekt je u trogodišnjem trajanju implementiran u osam osnovnih škola u
ruralnim područjima općine Gradiška i grada Banje Luke. Evaluacijom održanih radionica za
učenike/ice od petog do devetog razreda utvrđeno je da učenici/ice imaju veoma nizak nivo pre-
thodnih znanja o pitanju rodne ravnopravnosti, jednakosti i prevencije rodno uvjetovanog nasil-
ja. Njihovi stavovi o navedenim temama uglavnom su zasnovani na tradicionalno učvršćenim i
ukorijenjenim rodnim stereotipima i informacijama dobijenim iz porodičnog ili školskog okružen-
ja, putem medija, Interneta i dr. Djeca određene nametnute rodne uloge ili ne prepoznaju kao
takve, ili uopće ne propituju. Konstatirano je da teme koje se odnose na rodnu ravnopravnost
nisu obrađivane u školi, niti u porodičnom okruženju. U radu s nastavnim i stručnim osobljem
škola uključenih u projekt potvrđeno je da se rodni, ali i mnogi drugi stereotipi, ni na koji način
ne dovode u pitanje unutar obrazovnog sistema. Međutim, radionice, na kojima je učestvovalo
nastavno i stručno osoblje, ocijenjene su pozitivno, jer su omogućile drugačije sagledavanje
konteksta rodne ravnopravnosti i prevencije rodno zasnovanog nasilja u školskim zajednicama.
Posebni zahtjevi odnosili su se na izdvajanje više vremena za diskusiju i razmjenu stavova u vezi
s navedenim pitanjima, te navođenje primjera koji su naučno zasnovani, kao i primjera iz drugih
kultura sa ciljem boljeg razumijevanja uzroka, posljedica i modela preveniranja nasilja.
Kao dio projekta „Prevencija vršnjačkog i rodno zasnovanog nasilja“, a u saradnji sa Transkul-
turnom psihosocijalnom obrazovnom fondacijom (TPO Fondacija) iz Sarajeva, Ministarstvom
obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Pedagoškim zavodom Mostar i Zavodom za školstvo,
u drugoj polovini 2018. godine održani su seminari za nastavnike u 10 osnovnih škola u Mosta-
ru sa ciljem osnaživanje školske sredine u prevenciji svih oblika nasilja, kao i podizanja svijesti
o neprihvatljivosti nasilja kao modela ponašanja. Na seminarima, čije su teme bile Sociologija
roda i Rodno zasnovano nasilje te Trauma i kako utječe na kvalitet života, učestvovalo je 200
nastavnika i nastavnica, školskih pedagoga i pedagogica.
Od oktobra 2019. godine Asocijacija XY, u saradnji sa Forum Teatrom iz Istočnog Sarajeva,
Otaharinom iz Bijeljine, Novom Vizijom iz Novog Travnika i Centrom za izgradnju mira iz Sansk-
62 https://www.zupanijaposavska.ba/projekt-prevencija-vrsnjackog-nasilja-i-rodno-zasnovanog-nasilja-u-osnovnim-skolama/
63 https://infondacija.org/06-2
64 http://www.fondacijacure.org/index.php?do=article&article_id=892
65 https://www.amicaeduca.ba/prevencija-rodno-zasnovanog-nasilja-u-skolama.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 29
og Mosta, provodi projekt „Uključenost zajednice u smanjenje rodnih stereotipa i eliminaciju
nasilja nad ženama i djevojčicama“.66 Projekt je nastavak edukativnog Programa Y i predstavlja
obrazovni alat koji kroz primjenu radionica vodi ka jačanju psihosocijalnih vještina kod učenika
srednjih škola. Projektne aktivnosti su usmjerene na jačanje kapaciteta lokalnih zajednica da sa-
mostalno provode sveobuhvatne i naučno utemeljene preventivne programe, jačanje kapaciteta
nevladinih organizacija da budu dostupan edukativni resurs u lokalnoj zajednici u kojoj su sm-
ještene i na jačanje kapaciteta srednjih škola u cilju uspostavljanja škola izvrsnosti za prevenciju
nasilja.
 
6. DODATNI ASPEKTI I KORELATI
RODNIH NORMI
U ovom dijelu ćemo dati pregled istraživanja koja se tiču rodno zasnovanog nasilja, rodnih ste-
reotipa te povezanosti rodnih stavova i drugih pojava.
In fondacija, u saradnji s partnerskim organizacijama civilnog društva, provela je istraživanje u
BiH (2016) da bi utvrdila prisutnost i oblike rodno zasnovanog nasilja u adolescentskim partner-
skim vezama. Dio istraživanja se odnosio na utvrđivanje porodičnih faktora rizika i stavova koji
doprinose ovoj pojavi. Ispitivanje je obuhvatilo 2.397 učenika srednjih škola, uzrasta od 16 do
19 godina, iz 23 grada u BiH. Rezultati istraživanja su pokazali da 67,7% ispitanih ima barem
jedno iskustvo nekog oblika rodno zasnovanog nasilja u svojim dosadašnjim partnerskim ve-
zama. Kontrola i manipulacija su najširi oblik nasilja (61,9%), dok su seksualno i fizičko nasilje
prisutni u manjoj mjeri. Rezultati su pokazali i da su stavovi, koji su zasnovani na tradicionalnim
uvjerenjima o rodnim ulogama, stereotipima i pozitivnim stavovima prema nasilju uopće, pov-
ezani s nasiljem u partnerskim vezama. Najznačajniji faktori rizika iz porodice ispitanika, a koji
su povezani s nasiljem u partnerskim vezama su: alkoholizam i zloupotreba droga, svjedočenje
nasilju i iskustvo emocionalnog nasilja, zatim psihijatrijski poremećaji, hronične bolesti i prob-
lemi sa zakonom nekog od članova porodice.67
U sklopu projekta „Jačanje institucionalnog i socijalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje u
BiH”, In fondacija je uradila analizu stanja koju je predstavila u Izvještaju o rezultatima inicijal-
nog istraživanja.68 Rezultati tog istraživanja, provedenog u osam ruralnih zajednica na području
općina Livno, Bosansko Grahovo, Gornji Vakuf-Uskoplje, Derventa i Brod, ukazuju da većina
mladih smatra da fizičko nasilje prema ženama nije prihvatljivo (83,4%). Također, da žene ima-
ju jednako pravo kao i muškarci na visoko obrazovanje smatra 74,5% ispitanika, dok između
62,7% i 73% njih je mišljenja da odgajanje djece i kućanske poslove partneri trebaju zajednički
obavljati. Ipak, kada su u pitanju rodni stereotipi, 40,5% ispitanika smatra da je prirodnije da
muškarac zarađuje, dok je 26,3% izjavilo da ženama na prvom mjestu moraju biti potrebe
porodice i da su one obavezne slušati muža (20,7%). Nadalje, 18,1% ispitanika smatra da je
neprihvatljivo da muškarci pokažu emocije, dok su za 14,9%-26,2% kontroliranje ponašanja
partnera i ljubomora poželjni. Ovakvi stavovi kod mladih najviše koreliraju sa zloupotrebom
alkohola u porodici (39,1%), pri čemu 28,7% ispitanika izjavljuje da se ovo ponašanje rjeđe
pojavljuje, a 10,4% da se opijanje nekog od članova porodice češće dešava. Korelacija je znača-
jna i s iskustvom emocionalnog nasilja koje je doživjelo ukupno 24% ispitanika, dok je 21,9%
svjedočilo emocionalnom nasilju, a 18,8% je imalo iskustva sa fizičkim nasiljem. Nakon niza ak-
tivnosti realiziranih u saradnji s partnerskim organizacijama, a koje su za cilj imale unapređenje
66 http://www.asocijacijaxy.org/ukljucenost-zajednica-u-smanjenje-rodnih-stereotipa-i-eliminaciju-nasilja-nad-zenama-i-djevojcicama
67 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2016/09/Izvjestaj-o-istrazivanju-rodno-zasnovanog-nasilja-u-BiH-2016.pdf
68 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2017/04/Ja%C4%8Danje-institucionalnog-i-socijalnog-odgovora-na-rodno-zasnovano-nasilje-u-BiH.pdf
30 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
znanja i podizanje svijesti o prisutnosti i problemima rodno zasnovanog nasilja, upoznavanje
stanovništva s institucionalnim mehanizmima, protokolima i referalnim sistemom u slučajevima
rodno zasnovanog nasilja, urađeno je i završno istraživanje koje je pokazalo pomake u stavovi-
ma mladih osoba. „Značajni pomaci su se pokazali za stav o tome da djecu trebaju odgajati
samo žene. U početnom istraživanju 40,5% ispitanika se slagalo sa stavom da ‘ako je samo
jedan partner zaposlen, prirodnije je da je to muškarac’, što se promijenilo na 20,5% ispitanika
u novijem uzorku. Taj rezultat ukazuje na značajne promjene u stavu mladih u odnosu na rodne
uloge. Statistički značajnim su se pokazali i rezultati za stavku ‘muškarci ne trebaju plakati i
pokazati kad su ranjivi i emotivni’. To bi značilo da je došlo do smanjenja broja ispitanika koji
podržavaju stav o tome da muškarci ne trebaju pokazati emocije, odnosno do povećanja broja
onih koji se protive tome stavu.”69
Tokom 2018. godine Centar za društvena istraživanja Analitika, u sklopu EU-UN Women regio-
nalnog programa „Provođenje normi, mijenjanje mišljenja“, provelo je anketiranje na uzorku od
504 žene, djevojke, muškaraca i mladića u 27 općina u urbanim i ruralnim sredinama. Rezultati
anketiranja su pokazali da veliki broj ispitanika nije bio upoznat sa činjenicom da su i nasilje koje
nije isključivo fizičko, kao i drugi manje poznati oblici nasilja, kažnjivi zakonom. Kad se govori o
poznavanju koje je nasilje kažnjivo, muškarci imaju veće znanje o tome od žena. Naprimjer, neš-
to više od 30% ispitanika je znalo da je ekonomsko nasilje kažnjivo zakonom. Nadalje, bez ob-
zira na to što je 96% ispitanika znalo da je silovanje/seksualno zlostavljanje kažnjivo zakonom,
samo 51% je vjerovao da bi osoba bila kažnjena ukoliko bi nametnula seksualni odnos svojoj
partnerki/partneru. Također, iako je 88% ispitanika znalo da je fizičko nasilje krivično djelo,
samo 73% ih vjeruje da bi osoba koja je vršila nasilje nad nevjenčanim partnerom/partnerkom
za to bila i kažnjena. Značajan postotak ispitanika je pokazao stavove koji opravdavaju nasil-
je nad ženama. Naprimjer, preko 30% muškaraca smatra da ukoliko tokom seksualnog čina
žena ne uzvrati fizičkom silom, to nije silovanje. Takvi stavovi umanjuju odgovornost počinilaca
i stavljaju teret krivice na žrtvu. Kad je riječ o spremnosti da spriječe ili prijave nasilje, 91% ispi-
tanika spremno je pružiti pomoć ženi koju tuče muž, a samo 27% je spremno podruzeti akciju
da sprijeće nasilje protiv LGBTQI osoba. U smislu stavova o rodnim ulogama, muški ispitanici su
pokazali veću podršku tradicionalnim rodnim ulogama koji limitiraju mogućnosti i sigurnost za
žene. S obzirom na to da muškarci imaju ekonomsku, političku i društvenu nadmoć nad ženama,
veoma je važno raditi s muškarcima i mladićima kako bi se vršio utjecaj i mijenjali njihovi stavovi
i vjerovanja o rodnim normama.
U martu 2020. godine Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini objavila je izvještaj „Diskriminacija
u Bosni i Hercegovini: percepcije, stavovi i iskustva javnosti“, koji predstavlja analizu istraživanja
koje je OSCE proveo tokom augusta i septembra 2019. godini na uzorku od 1.001 punoljetne
osobe, od toga 523 muškarca i 478 žena. Analiza je pokazala da je diskriminacija na osnovu
spola česta pojava. Izvještaj navodi i to da je 29% ispitanika/ca izrazilo uvjerenje da žene i
muškarci nisu jednaki po prirodi tako da i ne mogu imati istu društvenu ulogu. Također, 36,9%
ispitanika/ca je izrazilo uvjerenje da su žene bolje prilagođene za brigu o porodici nego za rad
izvan kuće, a 34,2% je izjavilo da su muškarci bolji politički lideri od žena. Ovi brojevi pokazuju
da stanovnici/e BiH različito gledaju na položaj muškaraca i žena u društvu, a mnogi/e podrža-
vaju tradicionalnu podjelu društvenih uloga prema spolu te na taj način ograničavaju žene u
onome šta mogu ili ne mogu raditi. Stavovi 34,6% muškaraca i 22,8% žena koji vjeruju da žene
i muškarci nisu jednaki po prirodi i da zato ne mogu imati istu društvenu ulogu, u korelaciji su
sa stručnom spremom ispitanika (41,2% završena osnovna škola, 30,4% završena srednja škola
i 22,7% visokoobrazovanih). Također, stavovi 48,8% muškaraca i 23,8% žena da su žene bolje
prilagođene da se brinu o porodici nego da rade izvan kuće isto tako su u korelaciji sa stručnom
69 https://infondacija.org/wp-content/uploads/2018/11/Matra-komparativni-rezultati-istrazivanja-PDF.pdf
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 31
spremom (58,8% osnovna škola, 38,3% srednja škola i 28,4% visokoobrazovanih). Kada se
vršila analiza na osnovu spola ispitanika/ca, otkriveno je da su muškarci veći zagovornici tradi-
cionalnih uloga na osnovu spola. Naprimjer, 45,5% muškaraca, ali samo 18,3% ispitanih žena,
izjavilo je da su muškarci bolji politički lideri od žena. Kada govorimo o ličnom iskustvu diskrimi-
nacije na osnovu spola, 25,3% ispitanika je reklo da su svjedočili diskriminaciji na osnovu spola.
Velike varijacije po osnovama diskriminacije uočene su u iskustvima sa diskriminacijom kod
ispitanika koji imaju različit nivo prihoda. Tako je 26,9% ispitanika nižih prihoda, 9,3% ispitan-
ika srednjih prihoda i 22,1% ispitanika viših prihoda izjavilo da su doživjeli diskriminaciju zbog
spola.
Rezultati istraživanja (Gerber, 1991) pokazuju da spolni stereotipi o pozitivnim osobinama, kao
što su prilagođavanje i briga za druge, nastaju zbog moći koja je prethodno dodijeljena svakom
spolu. Konačni rezultati pokazuju da zlostavljana žena ima manje osobina i kapaciteta poveza-
nih sa djelovanjem nego zlostavljani muškarac i cijeli odnos, tj. veza karakterizirana je sa manje
pozitivnih osobina zajedništva kada je prije muškarac zlostavljač nego žena.
Ekonomsko nasilje je jedan od ključnih oblika nasilja kojim nasilni partner vrši kontrolu nad žen-
om i pokazuje svoju moć. Ekonomsko nasilje je u uskoj vezi s ekonomskom nezavisnošću žene,
(patrijarhalnom) strukturom društva i rodnom socijalizacijom.
Visoka zastupljenost rodno zasnovanog nasilja u partnerskim vezama mladih i njegova pov-
ezanost s porodičnim faktorima rizika poziva na odgovorniji, blagovremeni i aktivniji odnos
prema mladima kroz različite psihoedukativne, preventivne i interventne programe.
U smislu rodnih stereotipa, ranija istraživanja (Prentice i Carranza, 2002; Rudman et al., 2012)
pokazala su da se očekuje da žena bude topla, osjetljiva, otvorena za saradnju, da izbjegava
dominaciju, agresivnost, aroganciju, dok muškarci trebaju biti asertivni, takmičarski nastrojeni,
nezavisni, te ne trebaju pokazivati slabost, nesigurnost, emocije. Deskriptivni rodni stereotipi
(uvjerenja koja su ponašanja tipična za muškarce, a koja za žene) mogu izazvati predrasude i
diskriminaciju na osnovu nepodudaranja između rodnih stereotipa i uloge. Preskriptivni stereo-
tipi također mogu izazvati predrasude ako neko prekrši rodne norme. Prema Koenigu (2018),
deskriptivni stereotipi kod djece visoko koreliraju sa preskriptivnim stereotipima.
Osmond (1975) u rezultatima istraživanja pokazuje da je više muškaraca nego žena davalo
tradicionalne odgovore o rodnim ulogama, dok je više žena nego muškaraca pružilo odgovore
karakteristične za moderne stavove o rodnim ulogama.
U istraživanju (Leutar, 2002) koje je uključivalo maturante i njihove roditelje iz Austrije, Poljske
i Hrvatske, više od pola roditelja se slaže s tvrdnjom da je bolje da žena bude kod kuće, dok
se mladi manje slažu s tom tvrdnjom. Također je utvrđeno da mjesto stanovanja nema ulogu
u stavovima, dok su pronađene razlike s obzirom na spol i nivo obrazovanja. Žene su više od
muškaraca sklone mišljenju, posebno one s manjim stepenom obrazovanja, da žena može biti
zaposlena i dobra majka. U sve tri zemlje je utvrđeno da postoji podjela poslova unutar porod-
ice na muške i ženske. Kada je riječ o donošenju odluka unutar porodice, prevladava zajednički
dogovor, ali se mogu primijetiti i neki elementi tradicionalne porodice; obrazovaniji roditelji su
manje opterećeni tradicionalnim vrijednostima u porodici, ali ne treba zanemariti ni individualne
karakteristike partnera.
Galić (2004) je utvrdio da su se razlike u stručnoj spremi pokazale značajnim za tri faktora: 1.
tradicionalističke predrasude i dodjeljivanje rodnih uloga ženi i muškarcu u društvu prema patri-
jarhalnom rodnom odnosu; 2. ustrajnost porodičnog patrijarhata i nasilnog ponašanja prema
ženama, svaljujući čak i krivicu za takvo ponašanje na žrtve; 3. potreba za ukidanjem patrijar-
hata i uspostavljanje egalitarnog društva. Dokazano je da od slabijeg obrazovanja vjerovatnije
se može očekivati rigidniji patrijarhalni koncept, da je veća vjerovatnoća da oni s višim stepenom
obrazovanja ne prihvataju ustrajnost porodičnog patrijarhata i nasilnog ponašanja prema žena-
 2
ma, dok treba imati stepen obrazovanja niži od zanatskog da bi se pokazala razlika u shvatanju
POGLAVLJE
potrebe za ukidanjem patrijarhata, a ta razlika postoji u odnosu na višu školu.
Istraživanje koje se tiče poimanja bračne zajednice (Denmark, Shaw, Ciali, 1985) pokazuje da je
pronađena veza između rodnih uloga i načina življenja u zajednici, to jeste, da je kod ispitanika
koji su u bračnoj zajednici izraženije tradicionalno shvatanje rodnih uloga. Zatim, dok je razlika
između muškaraca i žena prema broju sati u sedmici provedenih u kućanskim poslovima veća
za bračne parove, nevjenčane žene su i dalje izvještavale da troše gotovo dvostruko više sati na
kućanske poslove od svojih partnera. Također, veza između sati rada u kući i seksualnih uloga
pronađena je samo za muškarce.
Kako činjenica da li je neko zaposlen ili ne utječe na učestvovanje u ženskim zadacima, pokazali
su Beckman i Houser (1979) koji su rekli da su žene s višim statusom zaposlenja pokazale rela-
tivno manje učestvovanje u ženskim zadacima nego one žene koje imaju niži status zaposlenja.
 
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 33
1. MODALITETI I PREPORUKE ZA
UKLJUČIVANJE OČEVA I MAJKI U
ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA
1.1. Uvod
Porodica predstavlja jedan od najutjecajnijih faktora na proces socijalizacije djeteta u okviru
kojeg se usvajaju i razvijaju rodno tipična ponašanja, stavovi, preferencije i osobine ličnosti
(Galambos, 2004). Rodno tipična ponašanja razvijaju se preko principa socijalnog učenja koje
podrazumijeva da dijete kroz potkrepljivanje i kaznu nauči da pretpostavi koje ponašanje dovodi
do odgovarajućeg ishoda (Bandura, 1989). Djeca također uče od svojih modela, opažajući nji-
hova ponašanja i reakcije okoline na njih, usvajajući ona ponašanja koja su dovela do pohvale
i/ili odobravanja (Lips, 2007). Prema tome, okolina koja nagrađuje dječake za tipično muška
ponašanja, a kažnjava ih i negoduje kada se ponašaju feminizirano, doprinosi usvajanju rodno
tipičnog ponašanja i internalizaciji takve podjele ponašanja. Ovakvi postupci vode ka formiranju
internaliziranih normi o rodnom ponašanju koje se dalje prenose na sljedeće generacije.
Pored teorije socijalnog učenja, kognitivistička perspektiva dala je značajan doprinos objašnjen-
ju procesa usvajanja rodno tipičnog ponašanja. Kognitivistički modeli pretpostavljaju da je dijete
aktivno u svom procesu socijalizacije te da ono aktivno istražuje i koristi dostupne informacije
iz okoline koje su odgovarajuće za njegove lične ciljeve (Lips, 2007). Tako dijete koje dolazi iz
tradicionalne, rodno neravnopravne porodice, ne mora nužno da usvoji takav sistem podjele
uloga ukoliko ima kontinuiran i kvalitetan kontakt sa porodicom koja njeguje rodnu ravnoprav-
nost.
Istraživanja potvrđuju postojanje razlika u odnosima prema ženskoj i muškoj djeci. Očevi se
grublje igraju sa dječacima nego sa djevojčicama i pokazuju izrazito negativne reakcije na fem-
inizirana ponašanja svojih sinova (Maccoby, 1998).
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2010. godine, koje je uključivalo 1.363 ispitanika, uglavnom
je potvrdilo hipotezu o negativnom utjecaju ranog negativnog iskustva na veću osviještenost o
problemu rodne neravnopravnosti. I muškarci i žene koji su doživjeli rodnu neravnopravnost
imali su pozitivnije stavove prema rodno ravnopravnom sistemu kao i veću spremnost na aktivno
djelovanje protiv rodne diskriminacije. Također, žene koje su bile rodno diskriminirane percip-
iraju hrvatsko društvo kao više rodno diskriminatorno nego žene koje nisu imale takva iskustva
(Kamenov, et all., 2010).
Istraživanje javnog mnjenja o rodnoj ravnopravnosti provedeno u Republici Srpskoj provjeravalo
je intenzitet prihvatanja iskaza koji su reflektirali strukturu patrijarhalnog sistema. Više od 40%
ispitanika izrazilo je slaganje sa stavom da je zadatak muškarca osiguravanje prihoda, a briga
o porodici zadatak žene, od kojih je 59,4% patrijarhalne vrijednosne orijentacije. Pored toga,
skoro polovina patrijarhalno orijentiranih ispitanika (49,1%) usaglasilo se sa stavom da ma-
jke trebaju odlučivati o vaspitanju djece. Ovakvi podaci ukazuju na institucionalizirane norme
vezane uz muškarce od kojih se očekuje minimalno uplitanje u vaspitanje djece (Centar za društ-
vena istraživanja, 2012).
34 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
1.2. Primjeri modaliteta za uključivanje očeva i majki u eliminaciju
rodnih stereotipa
Kampanja Super tata
Super tata je kampanja nastala kao dio MenCare globalne kampanje za promoviranje uk-
ljučivanja muškaraca kao ravnopravnih, odgovornih i nenasilnih očeva i staratelja. U ovom
trenutku MenCare vodi aktivne kampanje u preko 25 zemalja na pet kontinenata. Kampanja na
Balkanu se odvijala pod pokroviteljstvom organizacije Care International, a u Bosni i Hercego-
vini aktivno su je provodili Institut za razvoj mladih, Perpetuum mobile iz Banje Luke, Asocijacija
XY iz Sarajeva kao i brojni Budi muško klubovi širom BiH. Kampanja je podsticala promoviranje
pozitivnih primjera očinstva i staranja u svakodnevnom životu djeteta. Kroz predavanja, pos-
tere i edukativna videa, aktivisti su promovirali adekvatno očinstvo kao važan aspekt razvoja
djeteta. Primarna ciljna grupa tokom iniciranja kampanje su očevi, očusi i budući očevi, kojima
se pokušalo približiti koliko je važno odvajati vrijeme za djecu i biti ravnopravan majkama u
odgoju. Tokom kampanje poseban akcent se stavlja na uključivanje očeva u svakodnevnu brigu
o djeci, obrazovanje, zdravlje djeteta i prevenciju nasilja.
Radionice Klub očeva Rastimo zajedno
Program radionica Klub očeva Rastimo zajedno razvijen je tokom 2016. godine u okviru jed-
nogodišnjeg projekta Klub očeva Rastimo zajedno, koji je Centar Rastimo zajedno provodio u
partnerstvu sa Dječijim vrtićem Velika Gorica i Gradom Velika Gorica, uz finansijsku podršku
MSPM-a u Hrvatskoj. Radionice Klub očeva Rastimo zajedno polaze od pretpostavke da se
roditeljstvo najčešće gleda kroz majčinstvo, a da se očinstvo zanemaruje, te koriste postojeće
naučne podatke o jedinstvenom doprinosu djetetovom psihosocijalnom razvoju koju daje očeva
uključenost. Radionice su namijenjene osobama koje imaju ulogu oca u životu djeteta uzrasta
od jedne do pet godina. Ciljevi ovih radionica su stvoriti poticajno i podržavajuće okruženje za
očeve u kojem stiču nova znanja o ulozi oca u ranom djetinjstvu, upoznaju sebe kao oca, razm-
jenjuju informacije i podršku u ostvarivanju svojih uloga. Program radionica se sastoji od četiri
dvosatne radionice: očinska uloga u ranom djetinjstvu, očevi i osjećaji, očevi i majke te tata od
zanata (Pećnik, et al., n.d.).
Program podrške očevima
Program podrške očevima je obrazovni program za odrasle muškarce u Turskoj, a realizirala ga
je nevladina organizacija Mother Child Education Foundation (Anne Cocuk Egitim Vakfi, ACEV).
Ideja za program podrške očevima izrasla je iz rada ACEV-a s majkama u vezi s obrazovanjem u
djetinjstvu i osnaživanjem žena, kada su žene kao jedan od problema implementacije naučenog
iznijele manjak znanja njihovih muževa. Pored toga, mnogi muškarci traže savjet o tome šta oni
mogu učiniti kako bi pomogli u odgoju djece, jer sve više žena počinje raditi. Ciljna grupa pro-
grama su pismeni očevi djece od tri do jedanaest godina. Osnovni cilj je unapređivanje znanja
očeva o razvoju djece, vještina u komunikaciji i usvajanju više demokratskog roditeljskog stila.
Trajanje implementacije programa je od 10 do 12 sedmica kroz 13 radionica u trajanju od po
dva i po sata (OSCE, 2011).
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 35
UNICEF-ov pristup pozitivnoj rodnoj socijalizaciji
U sklopu Globalnog godišnjeg izvještaja, UNICEF navodi rezultate pozitivne rodne socijalizacije
za dječake i djevojčice. Pristup pozitivnoj rodnoj socijalizaciji podrazumijeva rad s faktorima
socijalizacije tokom života djeteta kako bi se stvorilo rodno nediskriminativno okruženje na indi-
vidualnom, porodičnom i lokalnom nivou. Intervencije se fokusiraju na unapređenje nacional-
nog pravnog i političkog okvira za promociju, provođenje i monitoring diskriminacije na osnovu
spola, kao i za promociju promjene ponašanja putem roditeljstva, ranog djetinjstva i programa
za osnaživanje adolescenata (UNICEF, 2019).
Gender model families
Rodna neravnopravnost je jedan od većih problema koji usporavaju razvoj države Siere Leone.
Iako pravni sistem podržava rodnu ravnopravnost, tradicionalni zakoni imaju mnogo veću moć
u ovoj zemlji. Inovativni pristup nazvan pozitivna devijacija koristi rodne model porodice da budu
primjer u svojoj zajednici. Cilj pristupa pozitivne devijacije jeste kreirati zajednice u kojima su
žene u mogućnosti da koriste jednaka prava kao i muškarci tako što jednako doprinose u pro-
cesu donošenja odluka. U okviru projekta porodice prolaze kroz trening u okviru kojeg usvajaju
znanja o tome zašto je rodna ravnopravnost bitna u porodici i kako primjenjivati rodnu ravno-
pravnost. Nakon toga, te rodne model porodice dalje rade s drugim porodicama u njihovoj
zajednici kako bi ih ohrabrili da primjenjuju rodnu ravnopravnost kroz poštovanje, jednako
učestvovanje u procesu donošenja odluka i jednakim prilikama za mušku i žensku djecu. Imple-
mentiranje programa doprinosi pozitivnim ishodima i za žene i za muškarce (Actallience, 2012).
Program podrške rodnoj ravnopravnosti
Još jedan uspješan program implementiran u svijetu jeste program podrške rodnoj ravnoprav-
nosti čija je autorica Fatma Özdemir Uluç iz Britanskog vijeća. Samo jedan od brojnih ciljeva ove
autorice bio je podstaći roditelje da rodnu ravnopravnost njeguju i u kući. Program je proveden
u školama širom Turske. Nastavnici su učenicima kao domaću zadaću zadavali da prate život
svoje porodice i naprave izvještaj o tome ko se najviše umorio u kući. Dobijeni rezultati su na-
kon toga razmatrani na roditeljskom sastanku te su roditelji na taj način postali direkti učesnici
programa (Uluç, 2017).
#BecauseWhy
Koristeći medije i online platforme kao moćno oružje, australska organizacija Our Watch aktiv-
no se bori za smanjenje rodne neravnopravnosti te za slobodan i jednak život žena u Australi-
ji. Jedan od implementiranih projekata nosi naziv „#BecauseWhy“ i kreiran je kao popularni
hešteg koji se koristi na svim populariziranim društvenim mrežama. Na zvaničnoj stranici pro-
jekta nalaze se informativni videoklipovi koji na zanimljive načine prikazuju na koji način rodni
stereotipi ograničavaju našu djecu. Platforma je primarno namijenjena roditeljima, ali uključuje
i sve ljude slobodne volje koji se žele aktivirati (Our Watch, n.d.).
36 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
1.3. Preporuke za dalji rad
Tradicionalno i patrijarhalno orijentirano društvo Bosne i Hercegovine treba što prije poduzeti
korake kako bi smanjilo rodnu diskriminaciju. Ugledajući se na komšije, kao i na svjetske pro-
jekte koji su uspješno implementirani, Bosna i Hercegovina ima dobru polaznu osnovu putem
koje može djelovati. Projekti koji uključuju očeve, edukaciju očeva i njihovo aktivno uključivanje u
život svoje djece, jedna su od mogućnosti koje je neophodno razmotriti. Rezultati/ishodi ovakvih
projekata bili bi dalekosežniji, jer utječu direktno na jedan od najzastupljenijih stereotipa u BiH,
a to je da je briga o porodici zadatak žene, a osiguravanje porodice briga muškarca.
S obzirom na to da u 21. vijeku Internet, mediji i društvene mreže predstavljaju jedan od najjačih
sredstava utjecaja, jedna od također realnih mogućnosti za BiH bila bi formiranje online plat-
forme koja bi služila kao edukativni kutak u kojem bi se roditelji i zainteresirani aktivisti mogli
informirati o rodnim stereotipima i rodnoj ravnopravnosti, po ugledu na australsku inicijativu
#BecauseWhy. Jedan od prvih koraka koji je neophodan jeste edukacija šireg društva Bosne i
Hercegovine o tome šta je rodna ravnopravnost i kako ona utječe na svakog pojedinca, jer bi
kroz takav pristup lično uključili svaku osobu koja vas sluša ili čita vaš tekst.
 
2. MODALITETI I PREPORUKE ZA
UKLJUČIVANJE MLADIĆA I DJEVOJAKA
U ELIMINACIJU RODNIH STEREOTIPA I
PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG
NASILJA
2.1. Uvod
Period adolescencije predstavlja značajan i buran period života mlade osobe u kojem dolazi do
bioloških, fizioloških, kognitivnih i socijalnih promjena koje počinju ulaskom u pubertet (Blake-
more i Mills, 2014). Kao posljedice ovakvih promjena, javljaju se mnoge razlike između djece,
odraslih i adolescenata, kao što su, naprimjer, stavovi prema socijalnim razgovorima (Smetana,
1988). Neki autori smatraju da u periodu adolescencije, uslijed mnogostrukih promjena koje
nosi pubertet i njegovog utjecaja na mozak, adolescenti postaju osjetljiviji na svoje socijalno
okruženje (Crone i Dahl, 2012). Shvatajući značaj ovog životnog perioda, Erik Erikson je pred-
ložio teoriju psihosocijalnog razvoja koja se sastoji od osam faza, od kojih peta faza obuhvata
period adolescencije. Faza adolescencije nosi naziv identitet naspram difuziji identiteta, a ključni
konflikt ove faze predstavlja razvijanje identiteta u aspektima rodne uloge, političkog i religijskog
opredjeljenja itd. (Woolfolk, 2010).
Autori Hill i Lynch (1983) navode da početkom puberteta, u adolescenciji, postoji povećan priti-
sak za usvajanje rodno povezanih stavova i ponašanja. S obzirom na to da su u ovom periodu
života adolescenti posebno osjetljivi na utjecaje vršnjaka, postoji velika tendencija usvajanja
rodno stereotipnih ponašanja. Pored uloga koje dodjeljujemo osobama u zavisnosti od njihovog
spola, često je pripadnost određenom spolu (najčešće ženskom) jedan od povoda za nasilje.
Istraživanja ukazuju da se procent izloženosti rodno zasnovanom nasilju povećava s uzrastom, a
njegovi oblici se razlikuju prema rodnoj pripadnosti (i prema djevojčicama i prema dječacima).
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 37
U istraživanju provedenom u Srbiji navodi se da 48% učenica 4. razreda osnovne škole prijavlju-
je da su trpjele neki oblik rodno zasnovanog nasilja i taj procent se povećava s uzrastom i dostiže
85% u 8. razredu (Ćeriman et al. 2015).
2.2. Primjeri projekata za uključivanje mladića i djevojaka u
eliminaciju rodnih stereotipa i rodno zasnovanog nasilja
Djevojčice i dječaci, glasno protiv rodno zasnovanog nasilja
U periodu od januara 2017. godine do decembra 2019. godine, Udruženje Vive Žene, u sarad-
nji s Pozorištem mladih, provelo je projekt „Djevojčice i dječaci, glasno protiv rodno zasnovanog
nasilja”. Cilj projekta bio je smanjenje rodno zasnovanog nasilja te podsticanje i promocija ne-
nasilnog pristupa i rodne ravnopravnosti širom Bosne i Hercegovine. Ciljna grupa ovog projekta
bilo je 300 dječaka i djevojčica iz šest osnovnih škola u Tuzli, Brčkom i Bratuncu, uzrasta od 13
do 18 godina (u Brčko distrktu: Deseta OŠ Bijela, Treća OŠ i Peta OŠ; OŠ „Branko Radičević“
u Bratuncu; u Tuzli Katolički školski centar „Sveti Franjo“ Tuzla i OŠ „Sjenjak“). Projekt je pored
edukativnog dijela, u kojem djeca uče o rodno zasnovanom nasilju, sadržavao nekoliko radi-
onica na kojima su djeca sticala lične kompetence i vještine. Pored toga, u sklopu projekta 30
djevojčica i dječaka obučeno je za provođenje vršnjačke edukacije o prevenciji rodno zasnova-
nog nasilja (Vive Žene, n.d.).
Svi su drugačiji. Budi i ti!
Organizacija Perpetuum mobile 2016. godine izdala je priručnik pod nazivom Svi su drugačiji.
Budi i ti! - za borbu protiv rodne diskriminacije. Priručnik je objavljen u okviru programa „Jed-
nakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program
grantova u okviru kojeg Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banja Luka pro-
vodi projekt „Svi su drugačiji. Budi i ti!“. Priručnik je kreiran da bude podrška mladima u razumi-
jevanju i borbi protiv rodne diskriminacije. Uprkos činjenici da je namijenjen radu s mladima od
14 do 19 godina, sadržaj i radionice priručnika mogu biti prilagođene i radu sa ljudima raznih
životnih dobi. Na prvim stranicama priručnika objašnjeno je šta je to diskriminacija i koje su
njene posljedice. U drugom poglavlju razjašnjena je razlika između predrasuda i stereotipa kao
i koje su to vrste rodne diskriminacije. Na kraju se nalaze detaljno opisane radionice koje mogu
služiti vršnjačkim edukatorima kao i nastavnicima u radu s mladima srednjoškolskog uzrasta o
temi prevencije i razumijevanja rodne diskriminacije (Darnić, et al., 2016).
Muškarci i dječaci kao partneri u promoviranju rodne ravnopravnosti i rješavanju
pitanja ekstremizma i nasilja mladih na Zapadnom Balkanu
Projekt „Muškarci i dječaci kao partneri u promoviranju rodne ravnopravnosti i rješavanju pitanja
ekstremizma i nasilja mladih na Zapadnom Balkanu“ nadovezuje se na CARE-ove prethodne
projekte i napore čiji je cilj bio prevencija rodno zasnovanog nasilja kao i unapređivanje rodne
ravnopravnosti u regionu te razmatranja preventivnih postupaka koje je moguće preuzeti kako
bi bili eliminirani ekstremizam i nasilje među mladima. Projekt je osmišljen tako da nastavi i
poveća obim te uključi ranija dostignuća vezana uz implementaciju Programa rodno transfor-
mativnih životnih vještina ili, skraćeno, Programa Y. Jedan od glavnih ciljeva projekta je razvoj
edukativnih alata za formiranje aktivnosti kao što su online edukacija i saradnja s univerzitetima
38 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
u obuci novih edukatora. Plan je također pokrenuti Program Y u odabranim srednjim stručnim
školama kako bi škole dobile vodeću ulogu u implementaciji ovog programa. Kroz ovakav prist-
up doći će do osnaživanja zajednice te će se analizirati višestruki slojevi isključenosti koji dovode
do ekstremizma. Rezultati projekta su, među ostalim, kampanje kojima su cilj mladi i odabrane
zajednice u pogledu govora mržnje i promoviranja pozitivnih uloga svih članova zajednice u
rješavanju pitanja ekstremizma i nasilja. Također, korištene su i društvene mreže i mediji za slan-
je poruka i dalje širenje utjecaja. Projekt je implementiran u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji,
a namijenjen je mladima, posebno mladićima ugroženim nasiljem, antisocijalnim ponašanjem,
kako bi ojačali ključne vještine, znanja i stavove koji podržavaju rodno ravnopravne norme i
nenasilje (Young Men Initiative, n.d.).
Youth4Youth
U sklopu projekta pod nazivom „Youth4youth” razvijen je specifičan program podizanja svijesti,
treninga i vršnjačkih edukativnih programa za formalna i neformalna edukativna izlaganja. Pro-
gram je razvijen na osnovu inputa 2.300 mladih iz pet različitih država Evropske unije (Italija,
Litvanija, Grčka, Španija i Kipar). Na osnovu prikupljenih rezultata kreiran je program podizanja
svijesti i treninga kroz iskustveno učenje i lično osnaživanje. Učesnici su kroz ovaj program nauči-
li šta su to rodno zasnovano nasilje i rodna diskriminacija te su usvojili neophodne vještine da
se bore protiv štetnih stavova koji direktno doprinose razvoju okoline koja ne samo da tolerira
rodnu diskriminaciju i rodno zasnovano nasilje nego i podržava i odobrava. Još 350 mladih iz
navedenih pet država učestvovalo je u programu, od kojih se 200 njih dobrovoljno prijavilo da
postanu vršnjački edukatori, te su ovaj program uspješno prenijeli u svojim školama (Europian
Commision, n.d.).
The Gender Roles, Equality and Transformation (GREAT) Project
Ugroženost seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te položaj žena u postkonfliktnoj situaciji, gdje
su žene bile meta diskriminacije i nasilja, u Ugandi su predstavljali veliki problem. „The Gender
Roles, Equality and Transformation (GREAT) Project“ osmišljen je 2010, a implementiran od
2011. do 2014. godine. Ideja projekta bila je promoviranje rodno nediskriminativnih stavova i
ponašanja sa ciljem smanjenja rodno zasnovanog nasilja i rodne ravnopravnosti te poboljšanje
reproduktivnog zdavlja u sjevernoj Ugandi. U projekt su bili uključeni mladi od 10 do 19 godina,
koji su diskutirali o tome kako da pomognu dječacima i djevojčicama da odrastu u nenasilnom
okruženju i zajednici. Aktivnosti u sklopu GREAT projekta, pored diskusija, uključivale su i radi-
onice u okviru kojih su kao zajednica preuzimali korake da unaprijede zadovoljstvo životom kod
adolescenata, kao i slušanje i čitanje priča i pjesama o porodicama koje žive u sjevernoj Ugandi
(Compass, n.d.).
Youth for gender equality
Sa druge strane okeana, u Kanadi, pokrenuta je trogodišnja inicijativa koja angažira mlade ši-
rom Kanade kako bi efikasnije napredovali ka postizanju rodne ravnopravnosti. Inicijativa Youth
for Gender Equality uključuje mlade u dobi od 14 do 24 godine u razgovore o načinima na koje
je moguće postići ravnopravno društvo. Pored rodne ravnopravnosti, koja predstavlja peti razvo-
jni cilj Ujedinjenih nacija kojem Kanada teži, inicijativa YGE također promovira rasnu i etničku
ravnopravnost te se zalaže za ravnopravnost ljudi s onesposobljenjima. Jedan od direktnih rezu-
ltata ove inicijative jeste izvještaj koji su mladi sačinili u obliku priručnika za građane Kanade u
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 39
kojem se oni mogu informirati kako da doprinesu građenju ravnopravnog društva. U priručniku
su također prikazani i istaknuti glasovi pojedinaca koji pripadaju marginaliziranim grupama
kako bi njihov glas bio uvažen (Plan International, n.d.).
2.3. Preporuke za dalji rad
Rodno zasnovano nasilje nosi mnogobrojne štetne posljedice ne samo po žrtve nego i po širu
zajednicu. Prema uspješnosti prethodno navedenih projekata, nazire se nada da, ipak, postoji
način da se začarani krug prekine. Radeći s mladima u kritičnom pubertetskom periodu, kada
je utjecaj vršnjaka jak, ima najveće implikacije za dalju budućnost. Mlađe generacije su nosioci
naše budućnosti, mladi mozgovi kojima treba predstaviti bolje načine i metode življenja koje će
dalje graditi bolje sutra. Prema ugledu na već provedene projekte za koje znamo da rade, trebali
bismo utjecati i na našu omladinu. Projekt „Youth4youth” predstavlja jednu od mogućnosti za
Bosnu i Hercegovinu. Uključujući mlade da uče, možemo iskoristiti utjecaj vršnjaka u pubertets-
kom periodu te na taj način širiti ideju nenasilne i rodno ravnopravne zajednice.
3. MODALITETI I PREPORUKE ZA
UKLJUČIVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA U
PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG
NASILJA
3.1. Uvod
Iako se mnogo toga do sada učinilo, pitanje ravnopravnosti spolova je i dalje u kontroverznoj
vezi s religijom i vjerom. Paradoksalno, većina religija proklamira da su svi ljudi jednaki, ali
postizanje ovog cilja veoma često ometaju tradicionalna i dogmatska uvjerenja koja nerijetko
imaju ograničeno shvatanje ravnopravnosti i jednakosti (Stuart, 2010). Sagledavajući savre-
menu perspektivu ravnopravnosti spolova kao nužnosti, ne možemo je posmatrati odvojeno od
kulturoloških, političkih i socioekonomskih prilika koje su često u vezi ili su uvjetovane religijom
(Klingorová i Havlíček, 2015). Istraživanja ljudskih prava u oblasti rodne ravnopravnosti najviše
su su bazirala na istraživanja položaja žena u različitim religijama i stepene u kojem je religija u
vezi s nasiljem nad ženama, dok su pitanja religijskih uvjerenja žena i njihovih stavova o pitanju
rodne ravnopravnosti manje istraživana tema (Klingorová i Havlíček, 2015). U velikom broju
država, pa tako i na prostorima BiH, tradicija, kultura i religija igraju važnu ulogu u socijalizaciji
spolova, pa je neophodno u diskurs o rodu i ravnopravnosti uključiti i religijsku perspektivu koja
ima ambivalentnu ulogu u vezi s ovim temama (Vrljić, 2017). Bez obzira na nužnost, danas se još
uvijek s određenom dozom opreznosti priča o ulozi religije u poticanju ravnopravnosti spolova.
Rasprave o ovom složenom odnosu, uključujući i feministički narativ, idu u smjeru negiranja mo-
gućnosti da se religija može dovoditi u vezu sa savremenim shvatanjem rodne ravnopravnosti
(UNRSID). Ovakvi narativi često predstavljaju glavnu prepreku za vođenje politike ravnoprav-
nosti i uključivanje vjerskih zajednica za potrebe iste. Istraživanja načina implementacije religije
u povećanje rodne ravnopravnosti obično počinje propitivanjem tradicionalnih stajališta na šta
se, kao odgovor, najčešće javlja odbrambeni stav s umanjivanjem potrebe za takvim analizama
(Imširović, 2017).
Pitanje rodno zasnovanog nasilja je također kontroverzno u kontekstu vjerskih zajednica. Is-
40 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
traživanja pokazuju da žene koje žive u religioznim porodicama i koje su same religiozne imaju
veću šansu da dožive neki oblik porodičnog nasilja (Simister, 2016). Ovakva statistika veoma
često ide u prilog onima koji argumentiraju da religija ne može zajedno s pravima žena.
Ipak, rodna ravnopravnost kao osnovu svoje ideje ima potrebu za osnaživanjem žena koje
dovodi do njihovog zadovoljstva životom, a ne treba zanemariti da religioznost vrlo često na
pojedinca ima slične efekte. Intrinzička religioznost, koja u svojoj osnovi podrazumijeva pošto-
vanje ljudskih prava, a intrinzički religiozne osobe su one koje se većinski protive nasilju, u is-
traživanjima je povezivana s boljom kvalitetom i generalnim zadovoljstvom životom (Jackson i
Bergeman, 2011). Upravo ovakva istraživanja su potakla mnoge projekte i kampanje koje imaju
za cilj povezati ulogu vjerskih zajednica i potenciranje rodne ravnopravnosti te smanjenje rodno
zasnovanog nasilja.
3.2. Primjeri uloge vjerskih zajednica u smanjenju rodno zasnovanog
nasilja
O Etosu rodne ravnopravnosti
„O Etosu rodne ravnopravnosti” tema je projektne aktivnosti održane u Bosni i Hercegovini sa cil-
jem otvaranja teme odnosa religije i rodne ravnopravnosti. Predavanja, rasprave i druge prateće
aktivnost realizirali su Internacionalni multireligijski interkulturalni centar (IMIC) Zajedno, TPO
Fondacija i Omladinski forum iz Mostara, uz podršku Ekumenske inicijative žena. Seminari su
bili namijenjeni nastavnicima/icama, pedagozima/icama, studentima/icama kao i svima koji su
se željeli informirati o odnosima nauke o rodu i ravnopravnosti i religijskih tradicija hrišćanstva
i islama. Ideja aktivnosti je, prije svega, bila otvoriti diskusiju o odnosu religije i rodnih odnosa,
kao i generalno pitanje religije u sekularnom društvu. U dva grada u Bosni i Hercegovini, u Mo-
staru i Tuzli, u sklopu ovog projekta održani su seminari o temi razvoja nauke o rodu i rodnim
odnosima te o ulozi različitih religija u procesu nastajanja iste. Tokom seminara otvorena je tema
viđenja rodne ravnopravnosti u Bibliji i Kur’anu te diskusije kako se to viđenje može primijeniti za
poticanje rodne ravnopravnosti i smanjenje rodno zasnovanog nasilja. Kao nastavak aktivnosti
održanih tokom seminara nastala je publikacija „Kad se sretnu feminizam i religija” u kojoj se
propituje u kakvom su odnosu ovi pojmovi i šta učiniti da se jaz između njih smanji.
Religion, Politics and Gender Equality
Istraživački projekt „Religion, Politics and Gender Equality“ nastao je kao potreba da se u različi-
tim zemljama svijeta proučava odnos religije i roda kroz prizmu društvenog konteksta svake od
zemalja. Osnovna ideja je da se u 11 zemalja svijeta (Čile, Indija, Iran, Izrael, Meksiko, Nigeri-
ja, Pakistan, Poljska, Srbija, Turska i Sjedinjene Američke Države) razviju analitički i normativni
kriteriji za razlikovanje različitih religija i njihovih društvenih i političkih posljedica, uključujući
implikacije na ravnopravnost spolova. Cilj je bio mapirati mjesta u kojima se vjerske zajednice i
organizacije, koje se bave rodnom ravnopravnošću, preklapaju u stavovima i u kojima bi se mo-
gle dalje razvijati metodologije koje omogućavaju uzajamnu podršku ovih populaciju sa ciljem
razvijanja rodno ravnopravnog društva i smanjenja rodno zasnovanog nasilja. Na osnovu pro-
jekta nastalo je nekoliko naučnih radova i publikacija te je cilj da se proširi u što veći broj zemalja
svijeta što bi omogućilo individualizaciju inkluzije vjerskih zajednica u programe zagovaranja
rodne ravnopravnosti zavisno od potreba i društvene klime u zemljama. Nastavak prethodnog
projekta, a ujedno i novi pristup odnosu religije i roda, jesu aktivnosti održane u Turskoj gdje su
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 41
predstavljeni rezultati studija i otvorene diskusije o temi uključivanja vjerskih zajednica u procese
ostvarenja rodne jednakosti u toj zemlji.
Global women of faith network
Global women of faith network je mreža žena sa svih kontinenata koja za osnovni cilj svog djelo-
vanja ima širenje pozitivnih aspekata religije i vjere u izgradnji mira i brigu o ljudskim pravima.
Osnovna područja djelovanja ove organizacije jesu zagovaranje očuvanja mira, prevazilaženje
nasilja nad ženama kao uobičajene prakse i osnaživanja žena širom svijeta. Članice kroz vlastiti
primjer pokušavaju kampanjama širom svijeta podstaći vjerske zajednice da prate njihov primjer
i dignu glas protiv rodne neravnopravnosti. Kroz organizaciju sastanaka, edukacija i seminara s
vjerskim zajednicama širom svijeta, organizacija pokušava da im pruži alate kako da reagiraju
i na koji način da djeluju kad su pitanju teme kao što su dječiji brakovi, nasilje nad ženama te
generalno pitanja ravnopravnosti u njihovim državama. U kampanji ove organizacije Welcom-
ing the Other učestvovalo je više od 600 vjerskih lidera koji su u svojim zemljama promovirali
vrijednosti organizacije. Aktivnosti su podrazumijevale uključivanje lidera u lokalne zajednice,
organiziranje edukacija za stanovnike, pripremanje različitih predstava i performansi koji zag-
ovaraju ravnopravnost, ljudska prava i borbu protiv nasilja. Cilj većine aktivnosti jeste povezati
vjeru i religiju s temama kao što su rodna ravnopravnost, nasilje nad ženama i ljudska prava
generalno. Globalna kampanja uključuje veliki broj religija.
Churches say „no” to violence against women – Action plan for the churches
The Lutheran World Federation je objavio akcioni plan u kome predlažu različite strategije crk-
vama i vjerskim zajednicama kako da pomognu u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. U
priručniku se stavlja akcent na edukaciju o važnosti prepoznavanja nasilja te se daju preporuke
šta lokalne zajednice i države mogu raditi u vezi s tim. Prijedlozi aktivnosti koje se nude vjerskim
zajednicama usmjerene se na više aspekata. Prije svega, daju im se preporuke kako da rade
na osnaživanju žena u svojoj zajednici (primjeri seminara na kojima se razmatraju teme kao
što su brak, djeca, seksualnost na neosuđujući način i planiranje djece zavisno od ekonomske
situacije i želja žena). Drugi dio aktivnosti je usmjeren na medije, gdje se vjerskim zajednica-
ma preporučuje da vrše monitoring web-stranica koje se bave temama religije i da potenciraju
razmatranje tema kao što su ravnopravnost i rod. Preporučuje se zalaganje crkve za ravnoprav-
nost kroz podržavanje ženskih organizacija, otvaranje pitanja zakonodavstva, jednaku brigu
za građane u svojim zajednicama. Posebno se preporučuje otvaranje crkava za ove teme kao i
disuksije na događajima u crkvi. Ovim se želi, kroz pozitivne primjere, podići svijest o važnosti
uloge crkve u ovim temama.
3.3. Preporuke za dalji rad
Projekti i kampanje koje stavljaju akcent na ulogu religije u ravnopravnosti i ljudskim pravima
i nisu toliko rijetke kao što dominantni narativi naglašavaju. Iako se većina aktivnosti bazira na
kampanjama i podizanju svijesti, neki projekti, kao što je „Churches say ‘no’ to violence against
women – Action plan for the churches“, stvorili su metodologiju i dali jasne i konkretne ideje kako
povećati ulogu crkve u procesu osnaživanja žena i smanjivanju zastupljenosti rodno zasnova-
nog nasilja. U Bosni i Hercegovini odnos religije i rodne ravnopravnosti najčešće se spominje i
razmatra u akademskoj zajednici, te je neophodno da se provodi više aktivnosti u zajednici koje
42 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
se dotiču ovog odnosa. Vjerske zajednice treba poticati da zajedno rade na osnaživanju žena i
podržavanju emancipacije kroz seminare, edukacije, radionice, ali i na insistiranje na takvom
narativu u medijima. Također, potrebno je poticati žene koje su članice vjerskih udruženja da
pružaju podršku i zagovaraju smanjenje rodno zasnovanog nasilja. Potrebno je da se u nastavu
vjeronauke uključe teme ovog tipa i kritičko razmatranje vjerskih knjiga o pitanju ravnopravnosti
spolova kako bi djeca imala novu perspektivu o tome.
 
4. STRATEGIJE ELIMINACIJE DISKRIMINACIJE
MARGINALIZIRANIH PODGRUPA
POPULACIJE ŽENA I DJEVOJČICA
4.1. Uvod
Intersekcijska diskriminacija je termin koji označava da je neka društveno ranjiva grupa diskri-
minirana prema više osnova, npr., prvo su diskriminirane kao žene, a zatim i kao pripadnice
marginaliziranih društvenih grupa (Mršević, 2011). Istraživanja pokazuju da žene koje su pri-
padnice manjinskih grupa, koje su i same u društvu diskriminirane, češće doživljavaju porodično
nasilje. U studiji koja je rađena u Španiji 2016. godine, od 154 romske žene koje su učestvovale
u istraživanju, njih 149 je identificirano kao žrtve nasilja, ili rodno ili etnički ili rasno zasnovanog
(Sordo, 2019). Društvena marginalizacija, pravna i faktička diskriminacija i nedostatak resursa,
povećavaju rizik od neobrazovanosti, nezaposlenosti i siromaštva, uzrokujući pojavu višestruko
diskriminiranih i marginaliziranih grupa žena. U odnosu na prosjek, žene iz marginaliziranih
grupa imaju mnogo manje šanse za zaposlenje (Mršević, 2011). Ovakvi podaci ukazuju na
važnost utvrđivanja u kakvoj su relaciji rodna i drugi oblici diskriminacije žena i djevojčica kako
bi se razvijali specifični mehanizmi djelovanja na smanjenje stereotipa prema ovim populacija-
ma.
Ko su žene koje trpe intersekcijsku diskriminaciju? Zaključni komentari UN Odbora za eliminaci-
ju diskriminacije žena iz 2019. identificiraju postojanje višestruko diskriminiranih grupa žena
i probleme njihovog društveno-ekonomskog položaja. Posebno se ističu problemi Romkinja,
žena žrtava rata, samohranih majki, starijih žena, pripadnica manjina, nezaposlenih žena, ne-
plaćenih radnica, žena iz ruralnih krajeva, žene bez dokumenata, žena s invaliditetom i žena iz
LGBT+ populacije (UN Odbor za eliminaciju diskriminacije žena, 2019).
Problem višestruke diskriminacije je veoma složen i zahtijeva pristup koji ne podrazumijeva samo
rad na smanjenju pojedinačnih oblika stereotipizacije i diskriminacije već zahtijeva razumijevan-
je složenih relacija i faktora koji mogu uporedo djelovati i povećati diskriminaciju ovih populaci-
ja, a u skladu s tim, planovi i metodologije koje se bave ovom složenom problematikom moraju
imati u vidu da su žene koje trpe intersekcijsku diskriminaciju marginalizirane po više osnova i da
rad na njihovoj rezilijentnosti i ojačavanju predstavlja vrlo složen zadatak (Sordo, 2019).
4.2. Primjeri strategija eliminacije stereotipnih stavova koji vode ka
intersekcijskoj diskriminaciji
Prevencija rodno zasnovanog nasilja nad djecom u romskoj zajednici
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 43
Projekt je nastao u saradnji IN fondacije i Udruženja Brčko youth activists. Cilj je bio da se
pokrenu promjene u lokalnim zajednicama putem kojih bi se poboljšao položaj romske zajed-
nice u Bosni i Hercegovini. U romskim naseljima su organizirana predavanja i radionice o temi
rodno zasnovanog nasilja, rad je posebno usmjeren da djecu koja redovno posjećuju dnevne
centre u tim naseljima. U sklopu svake aktivnosti na projektu, grupa Brčko youth activists želi
raditi na poboljšanju i stvaranju realne slike o stanju kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje,
koliko su građani informirani o problemu i koliko često se radi s ranjivim kategorijama o ovoj
temi. Kroz rad s djecom u dnevnom centru, organiziranjem radionica, terenskih posjeta zajednici
i informiranjem građana o samom problemu, mladi iz organizacije žele biti pokretači pozitivnih
promjena i inicirati svjesnost zajednice kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje (Husić, 2019).
Također, kako je jedan od uvjeta smanjenja diskriminacije poznavanje vlastitih prava, cilj je kroz
edukacije upoznati ovu populaciju s pravnim okvirima i mogućnostima traženja pomoći kada se
susretnu s nekim oblicima nasilja i diskriminacije.
Obrazovanje za rodnu jednakost
Obrazovanje za rodnu jednakost je projekt Ženske udruge Izvor. Specifični cilj projekta bio je
promoviranje rodno osviještene politike kroz obrazovanje nastavnika, saradnika i pedagoga koji
rade ili su u kontaktu s osjetljivim grupama. Kao dio programa održane su i edukacije za učenike
osnovnih škola u Hrvatskoj. Posebna pažnja kroz projekt pružena je temi intersekcijske diskrim-
inacije kroz dvije odvojene aktivnosti. Jedna je Multikulturalnost, ravnopravnost i ostvarivanje
prava nacionalnih manjina kroz knjižnice u Republici Hrvatskoj, dok je druga podrazumijevala
rad sa ženama i djecom iz romskih zajednica o temi ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
Projekt u bibliotekama Hrvatske podrazumijevao je otvaranje posebnih dijelova biblioteka za
nacionalne manjine kako bi se umanjile posljedice diskriminacije. U sklopu projekta rađene su
po četiri radionice za mlade Rome i Romkinje o temama: Rod i rodni stereotipi, Identiteti, vjera
i tradicija, Ravnopravnost i Vršnjačko nasilje. Većinski su radionicama prisustvovale djevojčice,
koje su ovim putem osnaživane i upoznate sa svojim pravima. Nakon završenih radionica,
djeca su popunjavala upitnike kako bi se provjerilo njihovo znanje i stavovi o trenutnom stanju
ravnopravnosti i rodnih stereotipa u njihovoj zajednici, sa ciljem razrade plana prema kojem bi
se nastavilo raditi s ovom manjinom u Hrvatskoj.
Mentorski program za žene s invaliditetom
Dva feministička udruženja, FemPlatz i Ženska mirovna grupa (ŽMIG), realizirala su prvi put
u Srbiji projekt koji za cilj ima osnaživanje žena s invaliditetom. Program obuhvata mentorski
rad žena koje imaju aktivističko, profesionalno ili lično iskustvo u unapređivanju položaja žena
s invaliditetom sa mentorinama. Prvi cilj projekta koji se provodi jeste identificiranje glavnih
poteškoća žena s invaliditetom u Srbiji kroz različite oblike platformi, diskusija i istraživanja sa
ciljem kasnijeg razvijanja metodologije putem koje se projekt može koristiti u zajednici. Osobe
s invaliditetom u ovom projektu aktivno učestvuju u razvijanju metodologije, a akcent se stavlja
na pitanje nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom, potenciranje društvene i političke
participacije žena s invaliditetom te ostvarivanje njihovih prava. Kroz daljnje aktivnosti je plan-
iran rad sa ženama i djevojčicama iz ove populacije u svim dijelovima Srbije.
Aktivnosti organizacije Iz kruga – Beograd
Iz kruga - Beograd je organizacija koja je osnovana 1997. sa ciljem da pomogne osobama s
44 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
invaliditetom, a, prije svega, ženama koje trpe neki od oblika nasilja i diskriminacije, kroz psi-
hološku i besplatnu advokatsku pomoć. Kroz aktivnosti organizacije provode se projekti obuke
zdravstvenih radnika o pristupima ženama i djevojčicama s invaliditetom koje su žrtve nasilja.
Također, organizacija provodi projekt „Zdravstvena zaštita djevojčica i žena s invaliditetom – BEZ
DISKRIMINACIJE“ putem kojeg se sa zdravstvenim i obrazovnim radnicima rade edukacije koje
imaju za cilj smanjenje predrasuda prema ženama i djevojčicama s invaliditetom te načinima
kako da iste osnažuju i podržavaju u vlastitom razvoju. U sklopu aktivnosti organizirane su i be-
splatne softverske obuke za žene s invaliditetom sa ciljem veće zapošljivosti ove populacije što
dugoročno predstavlja i važan aspekt smanjenja nasilja u porodici kojem su ove žene vrlo često
izložene.
LBTQ žene i seksualnost - LORI
Cilj projekta bio je upoznati korisnice i učesnice projekta s raznim aspektima seksualnosti, potak-
nuti bolje prihvatanje vlastitog seksualnog identiteta i/ili orijentacije, te utjecati na povećanje
svjesnosti o važnosti brige za seksualno zdravlje. U sklopu aktivnosti su provedene radionice o
temama: seksualnost, emocije vezane uz seksualnost, kako poštivati svoje tijelo i tijelo partnera/
ice, kako brinuti za svoje seksualno zdravlje. Iz projekta je nastala brošura Mozaik seksualnosti,
koju su pripremile stručne saradnice LORI organizacije. Brošura obuhvata teme vezane uz seksu-
alnost žena iz LGBTQ populacije, a nastala je na osnovu radionica održanih u sklopu projekta.
Ideja je da se o ovim temama počne više razgovarati i da se podigne svijest u društvu o seksu-
alnosti žena iz LGBTQ zajednice.
Sarajevski otvoreni centar
Sarajevski otvoreni centar ima sveobuhvatne programe podrške LGBT+, kao i programe po-
drške pravima žena. U sklopu svojih zagovaračkih programa bavili su brojnim pitanjima, pa
tako i pitanjima zločina i govora mržnje, diskriminacije, interspolnosti, gdje su, nakon praćenja
stanja u bh. društvu, zagovarali izmjene postojećih zakona i politika. Tokom 2017. godine re-
alizirali su projekt „Korištenje procesa EU integracija za poboljšanje LGBT prava na Zapadnom
Balkanu“ te je uspostavljena besplatna pravna pomoć za LGBTI osobe i dokumentirana su kršen-
ja LGBTI ljudskih prava. Također, radili su na podizanju kapaciteta organizacija civilnog društva
u svrhu suzbijanja diskriminacije i zločina iz mržnje, a sa ciljem promocije poštivanja ljudskih
prava LGBTI osoba.
Action Plan for an Inclusive Society (Akcioni plan za inkuzivnu zajednicu)
Danski institut za ljudska prava osnovao je Odbor za jednak tretman koji se sastoji od organi-
zacija civilnog društva i vladinih organizacija, te nezavisnih stručnjaka različitih rasa, etničkih
pripadnosti, spolova, religija, životnih dobi, fizičke osposobljenosti i seksualnih orijentacija. Cilj
formiranja Odbora bio je da članovi zajedno osmišljavaju aktivnosti i projekte koji bi na držav-
nom nivou utjecali na smanjenje intersekcijske diskriminacije prema svim osnovama. Ono što
ovaj projekt čini posebnim jeste što je osnovan uz institucionalnu podršku te je Danski parlament
svaku kampanju i projekt razmotrio i javno dao saglasnost, čime je omogućena i podrška države
u implementaciji svih aktivnosti. Početna aktivnost Odbora je bila mapirati trenutno stanje u
Danskoj kad je u pitanju intersekcijska i multipla diskriminacija na osnovu kojeg bi se dalje pro-
vodile aktivnosti. U projekt su se uključile 22 nevladine organizacije koje su se obavezale da će
u svojim područjima djelovanja i zajednicama provoditi aktivnosti sa ciljem smanjenja diskrimi-
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 45
nacije. Od početka rada Odbora, provedeno je nekoliko kampanja, projekata, edukacija.
DEEP (Disabled Women’s Empowerment & Energy)
DEEP je projekt koji je proveden u Finskoj, Rumuniji i Švedskoj putem kojeg su djevojke s invalid-
itetom podučene da obavljaju vršnjačku edukaciju drugih žena, djevojaka i djevojčica s onespos-
obljenjem u svojoj državi. Osnovni cilj je bio da se kroz vršnjačke edukacije osigura kvalitetniji
život žena s onesposobljenjem i da se osnaže za društvenu i političku participaciju. Aktivnosti
su organizirane kroz forme radionica, predavanja i neformalnih druženja kako bi se spojile
žene iz ove populacije. Metode su prenesene i na žene s onesposobljenjem koje su u riziku od
porodičnog nasilja, marginalizirane etničke i druge grupe. Rezultati projekta su pokazali da su
vršnjačke edukacije koristan metod u smanjenju intersekcijske diskriminacije.
Sistemska zaštita od rodno zasnovanog nasilja za žene i djevojčice Romkinje
Uz podršku CARE International Balkans, Otaharin Bijeljina realizirala je projekt „Sistemska zašti-
ta od rodno zasnovanog nasilja za žene i djevojčice Romkinje“. Cilj projekta je da bio da se kroz
osnaživanje romskih organizacija i postojećih mehanizama u zajednicama, poboljša pristup i
poveća kvalitet pružanja usluga Romkinjama, naročito iz područja zaštite seksualnog i repro-
duktivnog zdravlja i majčinstva, prevencije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, obra-
zovanja, rane udaje itd. U sklopu projekta obučene su dvije romske medijatorice, provedeno je
istraživanje u zajednicama o rodno zasnovanom nasilju, procijenjeni resursi i dostupnosti zaštite
od rodno zasnovanog nasilja, trgovine ljudima i dječijih brakova u lokalnim zajednicama Bijelji-
na i Prnjavor, te je pokrenut i rad dva mobilna interventna tima u Bijeljini i Prnjavoru.
Prihvatanje rodne ravnopravnosti za bolju perspektivu djevojčica i žena Romkinja
Projekt „Prihvatanje rodne ravnopravnosti za bolju perspektivu djevojčica i žena Romkinja” reali-
ziralo je bijeljinsko Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma Otaharin, a podržao je
Kanadski fond za lokalne inicijative. Cilj projekta je da se kroz podizanje svijesti mladih, članova
romske zajednice i institucija, osvijesti neophodnost prihvatanja standarda rodne ravnopravnosti
kao preduvjeta za unapređenje položaja djevojčica i žena Romkinja. U okviru projekta realiziran
je niz aktivnosti kao što su podizanje svijesti mladih romske i neromske populacije o rodnoj
ravnopravnosti kroz tematske radionice te podizanje svijesti Roma o neophodnosti prihvatanja
standarda rodne ravnopravnosti. Također, unaprijeđena je saradnja sa Gender centrom Repub-
like Srpske i Agencijom za ravnopravnost spolova BiH. Provedene su i informativne kampanje
sa ciljem podizanja svijesti o problematici rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja,
s posebnim akcentom na neophodnost nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju i
buđenju društvene odgovornosti svih da rade na postizanju rodne ravnopravnosti i prevenciji
rodno zasnovanog nasilja. Pružena je i direktna podrška djevojčicama i ženama Romkinja-
ma kroz terenski rad, program podrške porodicama i kroz pravnu pomoć, a unaprijeđeni su i
kapaciteti Udruženja žena Romkinja da bi mogle aktivno pratiti primjenu zakona i međunarod-
nih standarda vezanih uz rodnu ravnopravnost i rodno zasnovano nasilje.
Rad u zajednicama
U više od 16 godina rada, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost” Tuzla realiziralo je preko
46 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
130 projekata koji su, među ostalim, usmjereni na jačanje prava žena, ravnopravnost spolova,
ekonomsko osnaživanje, prevenciju nasilja u porodici itd.
Ženska romska mreža Uspjeh, koja se bavi pitanjem žena Romkinja, neformalna je mreža pet
organizacija (UŽR Bolja budućnost, Tuzla; ORIV Budi mi prijatelj, Visoko; Centar za majke Nada,
Kakanj; UR Romska djevojka - Romani ćej, Prnjavor; UR Romkinja, Bijeljina) i šest istaknutih
romskih aktivistica.
Metodologija rada se fokusirala na rad u zajednicama, na pravnom opismenjavanju te us-
postavljanju saradnje između zajednica i pružaoca usluga kao što su centri za socijalni rad,
policija itd.
4.3. Preporuke za dalji rad
Iako je intersekcijska diskriminacija žena tema koja je pokrenuta i na našim prostorima, još
uvijek ne postoji veliki broj projekata i kampanja koji se sistemski bave ovom temom. Većina
aktivnosti koje se provode usmjerene su na jedan od oblika diskriminacije, dok je manje njih koji
se bave problemom višestruke stereotipizacije pojedinih društvenih grupa. Dobar primjer inici-
jativa su one koje se bave osnaživanjem žena s invaliditetom putem kojih su one u mogućnosti
da se zaposle, budu politički aktivne i spremne oduprijeti se rodno zasnovanom nasilju. Također,
potrebni su projekti koji za ciljnu grupu imaju žene iz LBTQ+ populacije, te se bave pitanjem
nasilja nad ženama iz ove populacije u romantičnim odnosima. Romske zajednice su još uvijek
marginalizirane te je neophodno razviti akcioni plan na koji način osnažiti i raditi sa ženama
žrtvama nasilja u ovoj etničkoj grupi kao i na generalnom podizanju svijesti u društvu o ovom
problemu. Isto bi se moglo reći i za žene s invaliditetom i žene LBTQ+. Dobar primjer je svakako
Danska, u kojoj su državne institucije podržale aktivnosti nevladinih organizacija i Odbora za
jednak tretman svih grupa u državi. Također, edukacija djece u školama i porodicama o pitanju
intersekcijske diskriminacije i razumijevanju ove problematike bile bi od koristi.
5. POTENCIJALNA ULOGA SPORTA I
REKREACIJE U ELIMINACIJI RODNIH
STEREOTIPA
5.1. Uvod
Sport se može posmatrati iz dvije perspektive: kao profesionalna i kao rekreativna aktivnost. U
oba slučaja on predstavlja veliki ekonomski sektor koji je u porastu i značajno doprinosi ekon-
omskom rastu i stvaranju velikog broja radnih mjesta. Ipak, bez obzira na sve benefite koje
sport nosi, podaci govore da postoji značajna razlika o zastupljenosti muškaraca i žena u svim
sferama sporta. Danas imamo čvrste naučne dokaze da je redovna fizička aktivnost značajna
za zdravlje, kako muškaraca tako i žena. Međutim, fiziološke, anatomske, psihološke i socijal-
no-kulturalne specifičnosti ženskog spola zahtijevaju posebne obzire u svim sferama njihovog
bavljenja sportom (Greydanaus & Patel, 2002). Bavljenje sportom daje ženama mnoge predno-
sti. Djevojčice aktivne u sportu imaju bolji uspjeh u školi, rjeđe se suočavaju s neželjenom trud-
noćom u tinejdžerskoj dobi, posjeduju veće samopoštovanje i samopouzdanje, lakše se i češće
upisuju na fakultete i mnogo rjeđe imaju problema s bolestima ovisnosti (Ponorac i sar., 2013).
Ipak, ideja žene koja se bavi rekreativnim ili profesionalnim sportom još je uvijek u suprotnosti s
uvjerenjima da te aktivnosti nisu kompatibilne s ulogom žene i s tradicionalnim društvenim i kul-
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 47
turološkim predrasudama o muško-ženskim razlikama s obzirom na spol i njihovu sposobnost
bavljenja sportom (Fontayne, et all. 2002). Također, postoje jasni podaci koji govore o nerav-
nomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca u sportskim medijima (Blinde, et. al., 1994).
Sport se baš zbog stereotipnog povezivanja s maskulinošću, smatrao plodnim tlom za uključivan-
je muškaraca i dječaka u programe koji će potencirati rodnu jednakost i usmjeravati instituciona-
lizirane norme u pravcu zagovaranja ravnopravnosti. Na samom početku inicijativa koje se bave
rodnom ravnopravnosti prepoznata je važnost sporta u prevenciji rodno zasnovanog nasilja.
Strategije koje će biti korištene mogu se prilagoditi i učiniti relevantnim svim uzrastima sportista,
profesionalcima i rekreativcima. Dobar primjer je akcija White ribbon u kojoj je veliki broj spor-
tista globalno podizao svijest o nasilju nad ženama (Minerson et al., 2011). Istraživanja pokazu-
ju da se samo veće prisustvo ženskog sporta u medijima pokazuje kao efikasan metod razvijanja
svijesti o rodnoj nejednakosti kako na terenima tako i generalno (Farrell, et all., 2011).
Nedostatak rodne ravnopravnosti bi se mogao posmatrati i kao gubitak za sportski sektor. Umjes-
to da se rodna pitanja smatraju nevažnim ili da su čak prepreka glavnim strateškim ciljevima u
sportu, zainteresirane strane u sportu, razumijevanjem vrijednosti rodne ravnopravnosti, mogu
osigurati društveni i ekonomski razvoj i napredak, te privući više mladih, jer bi imali uzore i među
ženama i muškarcima, profesionalnim sportistima (Hrvatski olimpijski odbor, 2018).
Ovakvi pristupi nužno ne impliciraju samo povećanje broja žena u profesionalnom i rekreativ-
nom sportu, već stavljaju akcent i na važnost ravnopravnosti na trenerskim pozicijama, u medi-
jima i generalno na mjestima na kojima se donose odluke u sportskom kontekstu.
5.2. Primjeri uloge sportskih i rekreativnih inicijativa u smanjenju
rodnih stereotipa
Jedna inicijativa je pronađena u Bosni i Hercegovini i nekoliko usvojenih startegija koje se tiču
rodne ravnopravnosti u sportu. U zemljama regiona ovom temom bavili su se putem nekoliko
kampanja, inicijativa i projekata, dok je ona, ipak, mnogo zastupljenija globalno nego na našim
prostorima. Teme kojima se inicijative i programi dominantno bave su podizanje svijesti o važno-
sti sporta i rekreacije te povećanje broja žena uključenih u sve aspekte sporta kao i borba protiv
rodno zasnovanog nasilja putem sporta.
Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena - UN Women u BiH
2018. godine analizirala je ženski sport u BiH i ulaganja u ženski sport. U periodu od tri godine
(2015-2017) ženski sportski kolektivi su dobili manje od 10% budžeta za finansiranje klubova
sa državnog nivoa. Taj procent jeste rastao od 0,16% u 2015. godini, preko 3,42% u 2016, do
4,63% u 2017, ali je i dalje daleko od rodno odgovornog izdvajanja iz budžeta. Spomenuta
analiza je identificirala preporuke koje bi mogle dovesti do unapređenja pozicije ženskog sporta
u Bosni i Hercegovini. Neke od preporuka su da je potrebno uvesti kriterije promoviranja ravno-
pravnosti spolova pri dodjeli finansijskih sredstava sportskim udruženjima, budžetska sredstva
pravičnije i djelotvornije rasporediti kako bi doprinijela jednakom učešću žena i djevojaka u
sportskim aktivnostima i manifestacijama, uvesti mjere za veću afirmaciju sporta i određenih
sportova među djevojčicama i ženama, unaprijediti gender statistiku u sportu kako bi se moglo
ostvariti sistematsko praćenje i evidencija stanja u sportu uvođenjem zahtjeva za razvrstavanje
podataka prema spolu.
Dobar primjer projekta koji ima za cilj podizanje svijesti žena o važnosti uključivanja u sport
jeste projekt Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa NVO Nahla, pod nazivom „Učestvovanje u
organiziranim tjelesnim aktivnostima – sredstvo za borbu protiv stresa među ženama (Bosna i
Hercegovina)“. Osnovni ciljevi projekta su uključiti žene u fizičke aktivnosti i pružati praktične
savjete o načinima opuštanja u individualnim i ekipnim sportovima, s posebnim naglaskom na
48 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
žene srednje životne dobi koje su bile učesnice rata. Pod nadzorom stručnih lica žene su ukl-
jučene u sportske aktivnosti, a projekt se vrednuje na osnovu kasnijih preferencija prema fizičkim
aktivnostima te prema poboljšanju motornih vještina i općeg zdravlja učesnica. Projekt je pro-
moviran putem društvenih mreža i medija sa ciljem podizanja svijesti o važnosti fizičke aktivnosti,
pogotovo u srednjoj životnoj dobi (Talleu, 2011).
Kampanja „Za veću vidljivost ženskih sportova u elektronskim medijima“, pokrenuta 2018. u
Hrvatskoj, ima za cilj promociju i afirmaciju ženskih sportova, posebno onih kolektivnih, kako
u elektronskim medijima tako i u društvu generalno. Potpisivanjem sporazuma sa televizijskim
kućama organizirane su sedmične emisije u kojima se prikazuje isključivo ženski sport kao i
žene koje rade u sportskim upravljačkim tijelima čime se podiže svijest o sportu kao dominantno
muškoj aktivnosti. Kampanji je pridružena i inicijativa „Žene i mediji” koja već nekoliko godina
vodi portal pod istim nazivom gdje se kao stalna rubrika predstavljaju žene u sportu, te se po-
tencira rodna ravnopravnost i senzibilnost u svim sportovima. U kampanju su uključene poznate
sportistkinje i sportisti kao i stručnjaci čiji je zadatak edukacija medijskih radnika o prednostima
rodno ravnopravnog medijskog izvještavanja u sportu.
Treći primjer dobre prakse na našim prostorima je i Festival ženskog sporta koji se održava u
Beogradu već nekoliko godina. Osnovna ideja projekta jeste podsticanje većeg učešća žena u
sportskim i rekreativnim aktivnostima u pravcu kreiranja novih generacija zdravih i uspješnih
žena. Na Festivalu učestvuje više od 50 sportskih klubova iz Srbije te iz nekoliko okolnih zemalja,
kao i žene rekreativci svih uzrasta koje demonstriraju svoja sportska umijeća. Strateški imperativ
projekta je doprijeti do što većeg broja žena i djevojčica te razbijanje stereotipa o sportu kao
o “muškom” zanimanju. U sklopu Festivala se održavaju seminari, predstavljaju dokumentarni
filmovi o uspješnim ženama na sportskim terenima te takmičenja u velikom broju sportova (Gen-
der centar, 2011). Pored osnaživanja djevojčica i žena za bavljenje sportom, indirektni cilj jeste i
povećati zastupljenost ravnopravnosti u izvještavanju medija o sportu.
Pored stavljanja akcenta na važnost treniranja, pojedini projekti su istaknuli i ravnopravnost u
trenerskim poslovima. Jedan od identificiranih primjera je i projekt „#tagsport coaching school:
new generations of football coaches”, koji su u Rusiji osmislili #tagsport Football Academy i Girl-
Power Football School, sa ciljem osporavanja prevladavajućih stereotipa kod trenera, posebno
fudbala, i doprinosa podizanju nove generacije djece - fudbalskih trenera koji će dijeliti vrijed-
nosti rodne ravnopravnosti i poštovanja principa jednakosti. Aktivnosti koje se provode podra-
zumijevaju edukaciju mladih o trenerskim poslovima, ali uz naglasak na ravnopravnost spolova
kroz aktivnosti u kojima djevojke treniraju zajedno s dječacima. Kroz zajedničke aktivnosti se
potencira kritičko mišljenje i vrši edukacija budućih trenera o rodnoj ravnopravnosti, motivaciji
djece, rješavanju sukoba i drugim srodnim vještinama. Dodatni cilj kurseva je otvaranje vrata
trenerske profesije za žene. Projekt je još u početnim fazama, a dalji koraci podrazumijevaju
otvaranje Internet platforme i pripremu metodologije rada na osnovu procjene efekata samih
treninga i projekta u kontekstu rodne ravnopravnosti, smanjenja stereotipa između dječaka i
djevojčica učesnika te razumijevanja važnosti ravnopravnosti u sportu.
Jedna od inicijativa koja je usmjerena na aktivne sportiste, trenere i predstavnike sportskih orga-
nizacija u Švedskoj se organizira pod nazivom Five steps towards a gender equal and inclusive
sports movement. U sklopu inicijative, u periodu od četiri godine, redovno se održavaju kursevi
na kojima se vrši edukacija sportskih radnika i profesionalaca o važnosti rodne ravnopravnosti
u sportu. Ključ implementacije je da se polaznicima pruže korisni alati koje mogu primjenjivati
u vlastitom okruženju te da ih se osnaži da koriste svoje organizacije za promoviranje smanjen-
ja rodnih stereotipa. Pitanja na koja treninzi daju odgovor su: Koji se argumenti iznose protiv
jednakosti spolova ili uključivanja žena u sport? Kako se klubovi i sportske organizacije mogu
ojačati korištenjem politike rodne ravnopravnosti i inkluzije? Zašto su ravnopravnost spolova i
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 49
uključivanje žena važni za sport u budućnosti? Tokom rada s učesnicima se prave akcioni pla-
novi koji se zasnivaju na trenutnoj poziciji kluba o pitanju ravnopravnosti, mapiraju se potenci-
jalne tačke u kojima se može napredovati i postavljaju se strateški ciljevi za buduće aktivnosti
uključenih. Inicijativa je do sada uključila oko 1.000 sportskih radnika, a u nekoliko dijelova
Švedske model rada se počeo primjenjivati i u lokalnim zajednicama, čime je priključen veliki
broj klubova i sportskih organizacija. Svi materijali koje treneri u programu koriste dostupni su
besplatno te se potiču i druge države da model prenesu u svoje strategije rada na ravnopravnosti
spolova kroz sport.
Podizanjem svijesti o seksualnom uznemiravanju žena u sportu bavi se projekt „Athena’s program
for the prevention of sexual abuse in sports” u Izraelu. Projekt ima za cilj edukaciju sportskih rad-
nika i sportista o problemu seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja djevojčica i žena u sportu.
Organiziraju se seminari, radionice i predavanja za trenere, radnike u klubovima, muškarce i
žene sportiste. Program se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu učesnicima se predstavljaju ana-
lize rasprostranjenosti seksualnog zlostavljanja u sportu, dok se u drugom dijelu vrši edukacija
o mjerama i načinima prevencije. Kroz edukacije je prošao veliki broj sportskih organizacija i
klubova u državi.
5.3. Preporuke za dalji rad
Na osnovu primjera dobre prakse koje su predstavljeni, može se identificirati nekoliko preporuka
u kojem smjeru ići kada je u pitanju uloga sporta u prevenciji rodnih stereotipa. Da bi se provele
adekvatne mjere koje imaju za cilj rodnu ravnopravnost, potrebno je aktivno raditi na povećanju
zainteresiranosti žena i djevočica za profesionalni sport kao i njihove vidljivosti. Ovo se može
postići organiziranjem inicijativa i kampanja koje podstiču zapošljavanje žena u sportu putem
prilagođenih obrazovnih programa za žene trenere. Dobra praksa je koristiti uspješne žene,
profesionalne sportistkinje i trenere za promociju rodne ravnopravnosti i ukidanje stereotipa. Ta-
kođer, potrebno je iskoristiti sport kao resurs za edukaciju muškaraca i dječaka o važnosti rodne
ravnopravnosti. Razvijanjem programa obaveznih edukacija za sportiste i trenere o rodnim ste-
reotipima, može se podići nivo znanja o ovoj temi. Ovakvi projekti traže obaveznu podršku
medija, stoga je neophodan i rad na osvještavanju važnosti rodno nepristrasnog izvještavanja
u sportu kroz obavezne edukacije novinara i studenata novinarstva. Prethodne navedene mjere
mogu služiti kao osnova za izgradnju važne uloge sporta u smanjenju rodno zasnovanih stereo-
tipa u svim aspektima društvene realnosti.
 
6. VRŠNJAČKE INTERAKCIJE I IMPLIKACIJE ZA
PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG
NASILJA I ELIMINACIJU RODNIH
STEREOTIPA
6.1. Uvod
Prilikom svakog susreta muškarca i žene postoji prilika za rodno zasnovano nasilje, ali i za rodnu
ravnopravnost. Antropolozi su dokumentirali male zajednice (npr., Wape of Papua, Nova Gvine-
ja) u kojima porodično nasilje praktično nije postojalo, što iz ove perspektive zvuči nerealno, ali
činjenica je da ravnopravna zajednica kao takva može da postoji (Counts et al., 1992). Rodne
50 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
kategorije dio su svakog društva kao i osobine i ponašanja koje se pripisuju i očekuju od svake
specifične kategorije, ali ono što prostor južnog Balkana čini specifičnim jeste učestalo vjerovanje
da su rodne razlike biološki utemeljene spolne razlike (Vesta, 2009). Ono što dodatno utječe na
rasprostranjenost rodno zasnovanog nasilja jeste neznanje ili pak neosviještenost. Istraživanje
koje su proveli Johnson i sar. (2005) ukazuje na činjenicu da mladići i djevojke imaju problem
sa definiranjem jasnih granica između šale, uznemiravanja i nasilja, dok je djevojkama bilo
teško definirati da li rodno zasnovano nasilje može biti oblik ispoljavanja ljubavi. S obzirom
na patrijarhalno vrijednosnu orijentaciju južnog Balkana, te na našu tendenciju da sačuvamo
običaje i tradicije, kritične tačke poput rodno zasnovanog nasilja ostaju dio naše kulture. Nauka
je do sada nesporno dokazala da se nasilje uči, što se odnosi i na rodno zasnovano nasilje.
Lichter i McCloskey (2004) su u longitudinalnoj studiji, koja je pratila 204 dijade majka-dijete,
pokazali da je veća vjerovatnoća da djeca koja su odrasla u domovima u kojima se praktici-
ralo nasilje podržavaju nasilje u intimnom odnosu, kao i da posjeduju tradicionalno shvatanje
muško-ženskih odnosa. Ovakvi podaci ukazuju na potencijalni princip putem kojeg se kroz naše
naraštaje zadržavaju nasilje i neravnopravnost.
Socijalna interakcija predstavlja jedan od najbitnijih aspekata čovjekovog života te se mnogo te-
oretičara i istraživanja bavilo ovim fenomenom. Sullivan (1953) je bio jedan od prvih istraživača
u okviru ovog polja. U svojoj teoriji interpersonalnih odnosa naglašava potrebu za intimnošću
u socijalnim odnosima kao i značaj emotivnih reakcija na potencijalne probleme koji proizlaze
iz turbulentnih socijalnih odnosa. Kao što teorija naglašava, interpersonalne relacije su bitne
u ljudskom životu, a kao što je već navedeno, u adolescentnom periodu odnosi s vršnjacima
i utjecaj vršnjaka postaje najviši. Razumno je pretpostaviti da ćemo učenjem ljudi kako da se
kvalitetnije ophode prema drugim ljudima doprinijeti i kvalitetu života same osobe, a kroz takav
proces možemo učiti ljude kako da poštuju i prakticiraju ravnopravnost.
6.2. Primjeri dobre prakse i uspješno implementiranih modela
Program za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika rodno zasnovanog nasilja u ad-
olescentskim vezama u srednjim školama TK
Program za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika rodno zasnovanog nasilja u adolescentskim
vezama u srednjim školama TK nastao je kao rezultat zajedničkog djelovanja vladinog i nevla-
dinog sektora kroz projekt „Prevencija rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama i
promocija vrijednosti ravnopravnosti spolova među adolescentima”. Projekt je provelo udruženje
Vesta iz Tuzle, a baziran je na prethodno provedenom istraživanju o učestalosti rodno zasno-
vanog nasilja u adolescentskim vezama koje je provedeno u 32 srednje škole na području Tu-
zlanskog kantona na uzorku od 1.022 učenika/ce. Jedan od ciljeva projekta, pored osvješćivan-
ja i upoznavanja s pojmom rodno zasnovanog nasilja i njegovom prevalencijom u našem drušvu
i šire, bio je utjecati na promjenu stavova koji direktno podržavaju rodno zasnovano nasilje te
razviti vještine neophodne za ostvarivanje kvalitetne adolescentske veze. Pored direktnog rada
sa učenicima, ovaj program uključuje i nastavnike i roditelje, ali i pedagoge i psihologe te na taj
način kreira sistematsku intervenciju (Vesta, 2009).
Prevencija rodno zasnovanog nasilja
Program „Prevencija rodno zasnovanog nasilja“, koji je provela In fondacija, sastoji se od dva
segmenta. Prvi dio projekta bio je proveden u školama, a osnovni cilj je bio da se podigne svijest
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 51
učenika o pitanju rodne jednakosti i ravnopravnosti kroz edukativna predavanja. Pored toga,
program podrške za učenike srednjih škola koji imaju negativna iskustva u intimnim partnerskim
vezama također je pokrenut u sklopu ove inicijative. U ovom dijelu programa vršene su inter-
vencije u obliku edukacije vršnjačkih savjetnika, mapiranja servisa podrške i pružanja savjeto-
davne podrške srednjoškolcima kako bi ostvarivali kvalitetne i sigurne partnerske veze. Drugi dio
ovog projekta direktno uključuje njegove učesnike. Nakon edukacija u okviru prvog dijela pro-
grama, mladi su stekli neophodna znanja, te su podržani da kreiraju i implementiraju aktivnosti
usmjerene ka podizanju svijesti o prisutnosti rodno zasnovanog nasilja u svojim zajednicama,
primarno u ruralnim dijelovima Bosne i Hercegovine (In fondacija, n.d.).
SASA!
Kooperativni model za suzbijanje rodnih stereotipa i poboljšanje reproduktivnog zdravlja formi-
ran je 2010. godine i predstavlja osnovu na kojoj je izgrađena inicijativa pod nazivom SASA!
koju je u Ugandi pokrenula organizacije Raising voices. Osnovni cilj inicijative je prevencija
side i porodičnog nasilja, a fokus rada predstavlja neravnopravna raspodjela snage u intimnim
vezama. Ova inicijativa sastoji se od četiri etape. U prvom dijelu programa učesnici uče o pov-
ezanosti nasilja nad ženama i side, nakon čega se radi na osvješćivanju načina na koji današn-
jica podržava korištenje sile nad ženama, što predstavlja drugu fazu programa. U okviru treće
i četvrte faze učesnici uče na koji način mogu pomoći osobama koje su obuhvaćene ovakvim
problemima te na koji način mogu sami poduzeti korake ka prevenciji ovih problema. SASA!
inicijativa evaluirana je kroz četverogodišnje randomizirano kontrolno ispitivanje, a rezultati uka-
zuju na značaj rada sa ženama i muškarcima zajedno u okviru čega su bile podsticane razmjene
ideja i perspektiva (Raising voices, n.d.).
Youth Relationships Project
Jedan od primjera dobre prakse dolazi iz Velike Britanije i nosi naziv „Youth Relationships Project“
koji polazi od zdravstvenog pristupa prevenciji nasilja u vezama koje formiraju adolescenti. Os-
novni cilj programa bio je upoznati adolescente sa znakovima adverzivne veze te ih naučiti kako
da razviju zdrave, nenasilne odnose s partnerima. U projekt su uključeni adolescenti između 14
i 16 godina koji su imali adverzivna iskustva, a ovaj uzrast predstavlja najoptimalniji period za
intervenciju, jer predstavlja kritičnu tačku između adverzivnih iskustava u djetinjstvu i kasnijih ad-
verzivnih partnerskih odnosa u odraslom dobu. Program se sastojao od 18 sesija koje su trajale
dva sata u okviru kojih su mladi učili kako da izbjegavaju nasilne odnose, učeći kako da adek-
vatno komuniciraju i donose odluke. Program je imao tri komponente: edukativni dio, učenje
vještina i socijalni aktivizam u okviru kojeg su učesnici promovirali značaj prevencije nasilja u
vezama (Crime Solutions.gov, n.d).
Bandebereho
Još jedan primjer dobre prakse predstavlja projekt „Bandebereho“ proveden u Ruandi. Projekt
je koristio kooperativni model za suzbijanje rodnih stereotipa (poput projekta SASA). Učesnici
projekta bili su uključeni u strukturirane sesije u okviru kojih su u parovima razgovarali te grup-
no kritički diskutirali o zadatim temama. Sesije su vodili vršnjaci učesnika i podupirali su rodno
ravnopravne stavove i ponašanja. Kroz takav proces i muškarci i žene su imali priliku da usvoje
rodno ravnopravne stavove te ih direktno primijene u toku programa. Pored ovog dijela projek-
ta, organizatori su se bavili i radom u zajednici kao i kampanjom u vezi s očinstvom. Program
52 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
je evaluiran putem randomizirane kontrolne studije u koju su bili uključeni muški učesnici pro-
grama i njihove žene. U poređenju s kontrolnom grupom, žene muškaraca koji su učestvovali u
programu prijavljivale su znatno manje fizičkog i seksualnog nasilja (PRB, n.d.).
6.3. Preporuke za dalji rad
Proučavajući literaturu, uviđamo značaj socijalnih odnosa i utjecaj kvaliteta istog na život lju-
di, pogotovo značaj i utjecaj naših vršnjaka i to ne samo u adolescentnom periodu. Vodeći se
ovakvim razmišljanjima, pokrenuti su mnogi projekti od kojih su neki prethodno navedeni. Naši
vršnjaci nam mogu služiti kao uzori, modeli kako trebamo postupati da bismo imali što kvalitet-
nije odnose. Društvo Bosne i Hercegovine ima dug put ka ravnopravnom i nediskriminirajućem
društvu, ali na taj put moramo krenuti. Primjena kooperativnog modela za suzbijanje rodnih ste-
reotipa predstavlja dobar i validiran metod suzbijanja stereotipa te ga treba iskoristiti. U sklopu
ovog metoda muškarci i žene imaju priliku da u zdravoj atmosferi dobiju input od druge strane,
što olakšava proces razbijanja stereotipa. U ovakvim programima jednakost i ravnopravnost su
a priori uspostavljeni te učesnici kroz projekt u realnom vremenu doživljavaju atmosferu rodne
ravnopravnosti. Ovakvi programi su mogući i neophodni za društvo Bosne i Hercegovine, jer
imaju direktan utjecaj na učesnike, a indirektno sami učesnici postaju modeli adekvatnih stavova
i ponašanja te na taj način dalje šire utjecaj.
 
7. MUŠKARCI KAO SAVEZNICI U PREVENCIJI
RODNO ZASNOVANOG NASILJA I
ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA
7.1. Uvod
Na razlici maskulino/feminino počiva veliki broj stereotipa koji su usko vezani uz spol i rod.
Društvene konstrukcije pojma maskuliniteta razlikuju se od društva do društva te su i historijski
različite. U većini društava od muškaraca se očekuje da budu fizički jaki i (hetero)seksualno
uspješni, da preuzimaju rizike, donose odluke, finansijski brinu o porodici i da ne pokazuju
emocije ili brižnost. Ove karakteristike predstavljaju stereotipne rodne norme koje se odnose na
društveno prihvaćene ideje i očekivanja o tome što znači biti muškarac u društvu (Bijelić, 2011).
Ova razlika maskuliniteta nasuprot feminitetu veoma često se koristi kao argument za nasilje
nad ženama. Smatra se da su muškarci prirodno skloni agresiji i nasilju, a tu ideju podržavaju
mediji i popularna vjerovanja. Ono što moramo uzeti u obzir jest snaga vjerovanja većine u
društvu u ovu ideju koja doprinosi legitimaciji da muškarci upotrijebe nasilje (Connell, 2007).
Međutim, sam maskulinitet nije osnova za percipiranje muškaraca kao nasilnika (Hautzinger,
2003). Nasilje je rezultat strukturalne neravnopravnosti i dio sistema dominacije te problem koji
ima veliki broj psiholoških i socioloških dimenzija. Ovi problemi su posebno izraženi u kolektiv-
ističkim kulturama u kojima dominira patrijarhalna društvena orijentacija koja se preliva na sve
aspekte funkcioniranja a ne samo na rodno zasnovano nasilje. Istraživanje javnog mnjenja u Re-
publici Srpskoj pokazalo je da 46% ispitanih misli da je ženi mjesto u kući, a da muškarci trebaju
raditi, dok 60% ispitanih smatra da potrebe porodice ženama trebaju biti ispred karijere, što,
međutim, ne važi i za muškarce (Babović i sar., 2012). Rodna ravnopravnost se ne može smatrati
isključivo „ženskim“ problemom, kako to dominantni narativ nalaže. Istraživanja pokazuju da
muškarci, koji imaju pozitivnije stavove prema rodnoj ravnopravnosti, iskazuju veće poštovanje
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 53
prema suprotnom spolu, manje koriste nasilje kao način rješavanja problema i generalno izv-
ještavaju o većem seksualnom i ukupnom životnom zadovljstvu (Levtov et al., 2014).
Ovakvi rezultati ukazuju na važnost uključivanja muškaraca u pitanje rodne ravnopravnosti i
rodno zasnovanog nasilja. Savez za uključivanje muškaraca (The MenEngage Alliance), global-
na mreža nevladinih organizacija i agencija UN-a čija je misija da uključe dječake i muškarce u
postizanje rodne ravnopravnosti, zasnovan je na ideji da je rod odnosan i zbog toga muškarci,
zajedno sa ženama, trebaju biti uključeni u unapređenje rodne ravnopravnosti i prava žena
i djevojčica te da je specifičnim rodnim pitanjima muškaraca, njihovoj ranjivosti, potrebama
i iskustvima, također, mjesto kod izrade politike djelovanja, jer sve to nije namijenjeno samo
ženama (Duban, 2013).
7.2. Primjeri uključivanja muškaraca u eliminaciju rodnih stereotipa i
rodno zasnovanog nasilja
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (2013-2017)
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2013-2017. godine strateški je dokument
koji sadrži ciljeve, programe i mjere za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima
društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi, a posebno poglavlje plana je usmjereno na
ulogu muškaraca u ovom procesu. U sklopu tog poglavlja promoviraju se i daju prijedlozi za
uključivanje muškaraca, koji su skloni nasilju u porodici, u zajednicu kroz psihološku i socijalnu
podršku stručnjaka kako bi mijenjali ustaljene oblike ponašanja. Također, naglašava se važnost
podržavanja očeva da se posvete vaspitanju djece i brizi o njima, a poseban akcent je stavljen
na muškarce – učesnike rata. Ideja akcionog plana je i poticati muškarce da podržavaju žene
u zapošljavanju na mjesta i u poslovima koja se dominantno smatraju „muškim“ zanimanjima,
kao što su poduzetništvo i IT sektor. Akcioni plan je predviđao da se vrši istraživanje javnog mn-
jenja i monitoring trenutne situacije u BiH o pitanju rodne ravnopravnosti, a da se dalje aktivnosti
usmjere na lokalne zajednice i nevladine organizacije kako bi se situacija poboljšala. Nakon
završetka ovog dijela projekta, prelazi se na konkretne kampanje i promocije dobijenih rezultata
kao i na preporuke za dalji nastavak akcije.
Uključivanje muškaraca u promoviranje rodne ravnopravnosti i procjenu rodnih ulo-
ga na Kosovu
Projekt je pokrenula Misija OSCE-a na Kosovu, a osmišljen je na način da se mladići i odrasli
muškarci uključe u aktivnosti, prije svega, istraživanja, a kasnije i rada na smanjenju rodno zas-
novanog nasilja i generalno preispitivanju ukorijenjenih stereotipa o rodnim ulogama. Najak-
tivniji su imali priliku da svoje znanje stečeno kroz inicijativu prodube na dodatnim treninzima,
a zadatak koji su dobili jeste da vrše dalju diseminaciju preporuka i mjera koje su usvojili tokom
treninga. Kao rezultat rada, veliki broj nevladinih organizacija na Kosovu se obavezao na rad
u zajednici o ovoj temi te je izdat priručnik o istraživanju trenutne situacije u vezi s rodnom rav-
nopravnosti na Kosovu. Također, sažete su preporuke kako dalje razvijati inicijative o ovoj temi.
Muškarci udruženi protiv nasilja nad ženama – Liga pravih muškaraca
Ujedinjene nacije su, u saradnji s organizacijama iz Bosne i Hercegovine, prije nekoliko godi-
na pokrenule kampanju Muškarci udruženi protiv nasilja nad ženama. U okviru ove kampanje
54 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
su kroz period od pola godine provedene aktivnosti sa ciljem uključivanja muškaraca u borbu
protiv nasilja nad ženama. Jedna od aktivnosti je bila i osnivanje Lige pravih muškaraca. Kam-
panja podrazumijeva i potpisivanje Deklaracije pravih muškaraca protiv nasilja nad ženama u
kojoj se, među ostalim, navodi da „pravi muškarac nije nasilan i on se bori za ukidanje svakog
nasilja nad ženama i djevojčicama“. Ligu pravih muškaraca čine muškarci iz svijeta politike,
novinarstva, muzike, filma, sporta i drugih oblasti, a koji se bore protiv nasilja nad ženama i dje-
vojčicama. Aktivnosti su podrazumijevale uključivanje velikog broja dječaka, mladića i odraslih
muškaraca u edukacije, radionice i prikazivanje filmova koji se tiču nulte tolerancije na nasilje.
Kroz kampanju su se, pored teme rodno zasnovanog nasilja, doticale i druge teme usko vezane
uz rodnu ravnopravnost, a sve sa ciljem poboljšanja položaja žena u Bosni i Hercegovini.
Šta sa muškarcima?
“Šta sa muškarcima?” je projekt koji je realizirala Les Traboules, francuska organizacija za društ-
veno istraživanje u saradnji sa 10 organizacija u Francuskoj, Belgiji i Grčkoj. Kroz projekt je u
prvoj fazi prošao veliki broj muškaraca koji su se izjašnjavali o stavovima o rodnoj ravnoprav-
nosti i razlozima zbog kojih se odupiru promjenama u vezi s njom. Aktivnosti su bile posebno
usmjerene na muškarce u politici i poduzetništvu sa ciljem razumijevanja njihovih razloga za
manje uključivanje žena u ove oblasti. Ovakva istraživanja su potakla strategije i akcione pla-
nove u spomenutim zemljama sa ciljem poboljšanja položaja žena na osnovu podataka koji su
dobijeni. Organizacije su, također, na osnovu mapiranja glavnih problema ponudile preporuke
za promjene koje mogu biti korisne u ovim oblastima rodne ravnopravnosti.
Strategije i alati za rad sa muškarcima i mladićima sa svrhom zaustavljanja nasilja
prema djevojkama, ženama i drugim muškarcima
Ukupno 27 organizacija iz Azije učestvovalo je u projektu uključivanja muškaraca u borbu protiv
nasilja. Projekt su organizirali UNIFEM South Asia office i Save the Children Sweden, a imao je
za cilj uključivanje muškaraca u osmišljavanje strategija za smanjenje nasilja u njihovim zemlja-
ma. Osnovna ideja je da svi članovi društva podjednako razviju svijest o rodnoj ravnopravnosti
i rade na povećavanju iste. Aktivnosti radionica su bile interaktivne, tokom kojih su se osmišlja-
vale akcije koje će biti primijenjene u zajednicama učesnika, i to sve kroz interakciju i podršku
supervizora. Predavanja koja su održana doticala su se važnosti uloge religije, ranog djetinjstva
i politike pri uključivanju muškaraca u rad na smanjenju nasilja u društvu. Kao rezultat rada,
objavljen je priručnik u kojima su sažete aktivnosti na radionici i koji daje praktične savjete kako
naučeno primijeniti u praksi.
Stavi se u njenu poziciju (engl. Walk a Mile in Her Shoes)
Projekt „Walk a Mile in Her Shoes“ organiziran je u Kanadi sa ciljem podizanja svijesti o ras-
prostranjenosti nasilja nad ženama, a podrazumijevao je da muškarci doslovno hodaju milju
u ženskim cipelama. Oko hiljadu muškaraca je hodalo u ženskim cipelama sa ciljem skretanja
pažnje na problem rodno zasnovanog nasilja svuda u svijetu. Ova kampanja je organizirana
kao dio projekta „The White Ribbon“ koja podrazumijeva internacionalnu kampanju koja ukl-
jučuje muškarce u borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Aktivnosti se provode širom svijeta, a
inicirale su ih nevladine organizacije uz podršku mnogih poznatih ličnosti.
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 55
On za nju ( engl. HeForShe)
HeForShe je internacionalna kampanja čiji osnovni cilj jeste borba protiv rodno zasnovanih ste-
reotipa i nasilja. Kroz kampanju se ohrabruju muškarci i dječaci da budu saradnici u borbi protiv
nasilja nad ženama te da budu začetnici promjena u svojim zajednicama. Na web-stranici kam-
panje postavljen je broj muškaraca i dječaka koji su se svuda u svijetu obavezali da će u svojim
zajednicama promovirati rodnu ravnopravnost. Cilj je da stalnim povećanjem broja potaknu i
druge da se obavežu na isti način. Također, na web-stranici postoji veliki broj akcionih planova
koje su osmislili UN i organizacija civilnog društva. U njima se mogu naći korisni materijali za
aktivnosti koje se mogu provoditi u cilju ostvarenja rodne ravnopravnosti. Kao dio kampanje
pokrenut je projekt „10x10x10 IMPACT“ koji ima za cilj uključivanje univerziteta, parlamenata i
velikih korporacija u aktivnosti kampanje. Ideja je bila da se ovim obuhvate oni članovi društva
koji imaju najveći utjecaj na rodne uloge i odnose, a i oni koji imaju mali utjecaj ali u svojim
zajednicama mogu biti pokretači promjena. Fakulteti uključeni u projekt redovno organiziraju
događaje, predavanja i radionice koji potiču odrasle muškarce i studente da se uključe u borbu
protiv nasilja i neravnopravnosti.
7.3. Preporuke za dalji rad
Uključivanje muškaraca u borbu za ravnopravnost predstavlja jedan od glavnih ciljeva velikog
broja projekata koji se bave ovim pitanjem. Razlog je što bez osviještenih muškaraca i žena ne
možemo raditi na dubljoj promjeni svijesti o štetnosti nasilja i neravnopravnosti te otklanjati insti-
tucionalizirane norme u patrijarhalnim društvima koji suštinski ne dopuštaju promjenu u smjeru
ravnopravnosti. Na osnovu prikazanih kampanja i projekata treba imati na umu da postoji još
dug put koji treba preći da bi se muškarci aktivnije uključili u ovu problematiku. Preporuke idu u
smjeru edukacija i podrške muškarcima da se uključe u akcije, osmišljavanje projekata koji za
primarni cilj imaju da upravo odrasli muškarci rade na osvještavanju zajednice te da na taj način
budu pozitivni modeli na koje se budući muževi i očevi mogu ugledati. Posebne kampanje i akci-
je bi trebalo usmjeriti na muškarce na višim pozicijama u korporacijama i politici, da potenciraju
poštovanje rodnih kvota u svojim organizacijama. Aspekt promjene podrazumijeva i uključivanje
muškaraca koji su u riziku od izvršenja nasilnih akata, gdje bi se kroz sisteme psihosocijalne po-
moći radilo na prevenciji i sprečavanju recidiva. Kampanje kao što su Liga pravih muškaraca i
Stavi se u njenu poziciju predstavljaju dobar primjer kako se pitanje rodne ravnopravnosti može
omasoviti među muškom populacijom i na taj način utjecati ne samo u svojim sredinama već
internacionalno.
 
8. ŽENE KAO SAVEZNICE U ELIMINACIJI
RODNO ZASNOVANOG NASILJA I
ELIMINACIJI RODNIH STEREOTIPA
8.1. Uvod
Rodno prihvatljiva ponašanja i stavovi uče se od rođenja i imaju značajan utjecaj na život os-
obe, njen identitet i njenu socijalnu ulogu (Pidgeon, 1994). Iako rodni stereotipi obuhvataju i
muškarce i žene, stereotipi vezani uz žene više su ograničavajući. Naprimjer, ukoliko žena iskaže
usmjerena ponašanja koja bi bila shvaćena kao neophodna za rukovodeće uloge u firmi, ona
56 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
rizikuje efekt povratne reakcije u vidu socijalnih posljedica, za razliku od muškarca s identičnim
kvalitetama (Rudman & Glick, 2001). Ovakvi rodni stereotipi dovode žene u teške pozicije u
kojima moraju birati između ličnog uspjeha i društvene prihvaćenosti, što je grub i nepravedan
zadatak. Pored toga, u mnogim kulturama danas muškarci ovise o ženama (npr., kućanstvo,
briga o djeci i porodici), što podstiče muškarce da osiguravaju defanzivnu ulogu žene, njenu
poslušnost i spremnost da izvršava podređenu ulogu (Rudman & Glick, 2001). Ovo predstavlja
samo jedno od mogućih objašnjenja trenutne hijerarhijske strukture društva u kojoj žene imaju
potčinjene uloge. Iako ovakva očekivanja i stavovi u posljednje vrijeme slabe kao posljedica neu-
mornog aktivizma žena i borbe za svoja prava, ipak, postoje zajednice u kojima se ravnoprav-
nost ne čini kao moguća stvarnost, kao što su, naprimjer, zemlje Bliskog Istoka i Afrike, gdje su
rodni stereotipi i rodno zasnovano nasilje svakodnevnica žena. Kada se spominje termin rodno
zasnovanog nasilja, podrazumijeva se nasilje i nad ženama i nad muškarcima, mada se većina
istraživanja i programa usmjerava na nasilje nad ženama za koje se vjeruje da je rasprostran-
jenije. Istraživanja u Americi ukazuju na visoku prisutnost rodno zasnovanog nasilja i silovanja,
gdje 17% žena prijavljuje silovanje ili pokušaj silovanja, a više od jedne petine žena prijavljuje
nasilje koje je počinio intimni partner (Tjaden & Thoennes, 2000). Na osnovu ovako visoke prev-
alencije ovih fenomena u tako razvijenoj zemlji, možemo da pretpostavimo kakve su brojke u
nešto manje razvijenim zemljama.
8.2. Primjeri projekata i dobre prakse
Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene
Fondacija CURE, u saradnji s Fondacijom za osnaživanje žena, provela je dvogodišnji projekt
pod nazivom „Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene“ koji je finansirala Evropska unija.
Cilj projekta bio je promocija poštovanja ženskih ljudskih prava, povećanje društveno-
-ekonomske inkluzije žena i djevojčica koje pripadaju manjinskim grupama kroz jačanje njihovih
kapaciteta kao i kreiranje konkretnih akcija za borbu protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije.
Projekt je obuhvatao deset općina Bosne i Hercegovine i zauzeo je integrativni pristup u okviru
kojeg su formirani zajednički treninzi, usporedive aktivnosti i razmjena dobre prakse sa ciljem
pokretanja mehanizama u nastavku praktičnog rada oko ljudskih prava žena, pripadnica man-
jinskih i marginaliziranih grupa (CURE, n.d.).
Povećanje razumijevanja i prihvatanja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednica-
ma - put ka prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama
Udruženje građana Vive Žene iz Tuzle, tokom 2018. i 2019. godine, implementiralo je projekt
„Povećanje razumijevanja i prihvatanja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama - put ka
prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama“ u okviru regionalnog projekta „Provođenje normi,
mijenjanje stavova“. Projekt je finansirala Evropska unija, a provela UN Women. Priprema pro-
jekta temeljila se na 22 godine iskustva i stručnosti udruženja Vive Žene u radu sa ženama koje
su bile žrtve različitih oblika nasilja te na zaključku da bi ukidanje nasilja nad ženama trebalo
posmatrati u širem kontekstu koji zahtijeva društvene, obrazovne, kulturne i političke promjene
koje direktno mogu dovesti do smanjenja i nestajanja rodne hijerarhije, individualnih i institucio-
nalnih predrasuda, diskriminacije i nasilja. Kako bi ovo uspjelo, bilo je neophodno transformirati
rodno diskriminativne stavove, uvjerenja i obrazace ponašanja žena i muškaraca. Kratki film je
nastao na osnovu prikupljenog i snimljenog foto i videomaterijala tokom realizacije mnogobro-
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 57
jnih aktivnosti projekta (Vive Žene, n.d.).
Determined
Online kampanju Determined 2015. godine formirao je Globalni fond za žene. Kampanja je
uključivala žene i djevojke širom svijeta koje su se zauzimale za svoja prava. Snažni glasovi
žena usmjereni su ka podizanju svijesti i kritičkog mišljenja o značajnim problemima sa kojima
se žene danas susreću, kao što su rodno zasnovano nasilje, ekonomska zavisnost i brakovi u
djetinjstvu. Osnovni cilj bio je povećati finansiranje, vidljivost i zamah borbe za ženska prava
koja je pokrenuta smjelim potezom Komiteta Ujedinjenih nacija da u okviru održivih razvojnih
ciljeva uključe i rodnu ravnopravnost. Kampanja Determinated ističe značaj rada Globalnog
fonda za žene, grupe koju vode žene koje rade na unapređenju ženskih prava u svojim zajed-
nicama. Jedna od članica, to jest, učesnica kampanje, bila je 16-godišnja Maria Fernanda koja
je podstakla i osnažila svoju zajednicu da se bori protiv tinejdžerske trudnoće u Nikaragvi, kao
i Swastika - advokatica za prava transrodnih žena u Nepalu, te mnoge druge (Global Fund for
Woman, n.d.).
UNiTE by 2030 to End Violence against Women
Kampanju UNiTE by 2030 to End Violence against Women pokrenule su Ujedinjene nacije, a
provele su je Ujedinjene nacije žena i ona predstavlja višegodišnji projekt usmjeren ka prevenciji
i eliminaciji nasilja nad ženama i djevojkama širom svijeta. Globalni nacrt za ženska i djevojač-
ka prava 1995. godine jednoglasno je usvojilo 189 država članica, što je Pekinška platforma
za akciju, u okviru strateškog plana, postavila kao jedan od ciljeva. Sa početkom od 16 dana
aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, UNiTE kampanja u prve dvije godine fokusira se na
problematiku silovanja. Ideja je proistekla iz prethodnih godina rada u toku kojih se spoznala
učestalost i rasprostranjenost seksualnog nasilja i silovanja (UN Women, n.d.).
Fighting the Harmful Labels Put on Women of Colour
Studentski tim Šejni Univerziteta u toku jednog semestra proveo je projekt „Fighting the Harmful
Labels Put on Women of Colour“. Šejni Univerzitet je tradicionalno afroamerički, a nalazi se u
Pensilvaniji. Studenti ovog univerziteta identificirali su problem koji je bio specifičan za njihovu
zajednicu, a to su oštri stereotipi sa kojima se susreću žene afroameričkog porijekla. Studenti
su ovom problemu pristupili iz više uglova, a posebno su istaknuta iskustva afroameričkih žena.
Jedan od dijelova projekta fokusirao se na redefiniranje samih učesnika i njihovo „skidanje
etiketa“ koje su im propisane. Studenti su napravili video u kojem su pisali nazive etiketa na
ogledalo karminom, a onda ih brisali i nakon toga pisali lično izabrane nazive. U okviru pro-
jekta provedena je anketa o rodnim stavovima, a održano je i više događaja koji su uključivali i
muškarce, afroameričke žene s netradicionalnim karijerama itd. Održane su i panel-diskusije sa
svim ženskim i muškim učesnicima na kojima se diskutiralo o medijskom utjecaju na formiranje
stereotipa o afroameričkim ženama. Projekt je uključivao i predavanja kao i radionice samo-
poštovanja s ciljem osnaživanja žena da grade karijere u tradicionalno muškim zanimanjima
(Moulton Belec, 2015).
58 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
8.3. Preporuke za dalji rad
Uključivanjem žena u borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i rodnih stereotipa, uvodimo pozi-
tivne modele u zajednice koje mogu inspirirati ostale ljude. Konzervativnost bosanskohercegov-
ačkog društva dovodi u pitanje efekte kampanje poput kampanje Determinated, što može pred-
stavljati prepreku u podsticanju zajednice da počne govoriti o problemu. Međutim, u današnje
doba, kada su društvene mreže i modni moguli toliko moćni, neophodno je iskoristiti takvu situ-
aciju po ugledu na kampanju Determinated, jer jedan od prvih koraka ka rješavanju problema
jeste razgovor o njemu. Također, u konzervativnim zajednicama mogli bismo aktivirati ljude kao
što su to napravili studenti Cheyneya, kroz panel--diskusije, aktivizam i radionice samopouzdan-
ja. Dovoljna je samo jedna žena koja će biti model u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, koja
će ispričati svoju priču i tako inspirirati društvo da se uključi u borbu koja je naša zajednička.
 
9. DODATNE STRATEGIJE ZA
SUPROTSTAVLJANJE RODNO
ZASNOVANOM NASILJU I ELIMINACIJU
RODNIH STEREOTIPA
9.1. Uvod
Pored promocije uključivanja i muškaraca i žena, i djevojaka i mladića u pitanje rodne ravno-
pravnosti, postoji i veliki broj zanimanja, oblasti i specifičnih grupa koje je potrebno uključiti u ovo
pitanje. Globalne kampanje se dominantno usmjeravaju na širi kontekst i poticanje kompletnog
društva na ravnopravnost i sprečavanje nasilja, ali ovo pitanje se može otvoriti i u specifičnijim
kontekstima. Jedno od pitanja koje se danas sve više otvara jeste položaj i ravnopravnost starije
populacije u društvu, a posebno žena. Istraživanje provedeno 2017. godine u Srbiji pokazuje
da je položaj starijih žena u društvu izuzetno nepovoljan. Starije žene se susreću sa izazovima
prilikom korištenja javnih servisa, javnog prevoza, kao i prilikom učestvovanja u kulturnim i dru-
gim aktivnostima u zajednici, a kao problem se navodi i suočavanje s nasiljem (Janković, 2017).
Također, u posebno senzitivnom položaju su i žene u dominantno muškim strukama kao što je
vojska. Skoro polovina žena koje su u vojsci izvještavaju o nekom obliku seksualnog zlostavljanja
na radnom mjestu (Donohoe, 2005). Specifičniji konteksti na koje je potrebno usmjeriti napore
su i obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravna dostupnost imovine i novca u porodici.
Pored posebno ranjivih kategorija, na čijoj ravnopravnosti je potrebno raditi, ne treba zanemariti
ni specifične grupe na koje program edukacije za rad s osjetljivim grupama treba biti usmjeren.
Zaposleni u sektoru obrazovanja imaju veliku odgovornost i zadatak da rodnu ravnopravnost
postave kao imperativ u svom radu s djecom. Istraživanja ukazuju da i dalje postoji neravnopra-
van odnos nastavnika prema učenicima zavisno od njihovog spola (Dowling, 2006). Pored poti-
canja jednake mogućnosti školovanja za dječake i djevojčice, neophodan je i rad s nastavnicima
i učiteljima kako bi usvojili metode rada koje potenciraju rodnu ravnopravnost i nultu toleranciju
na nasilje.
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 59
9.2. Primjeri uključivanja mladića i djevojaka u eliminaciju rodnih ste-
reotipa i rodno zasnovanog nasilja
Rodna ravnopravnost u vojsci
U saradnji sa Centrom za kontrolu lakog naoružanja u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, održana
je dvodnevna radionica namijenjena predstavnicima za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane
(MO) i Vojsci Republike Srbije (VRS). Cilj obuke bio je da predstavnici unaprijede znanje i vještine
o rodnoj analizi podataka i da takav pristup iskoriste za formuliranje rodno odgovornih politika
u ovom sektoru. Radionica je rađena po principu učenja kroz praksu, gdje su pripadnici vojske
učili kako da analiziraju trenutnu situaciju u vojnom sektoru o pitanju rodne ravnopravnosti i
kako da formuliraju strategije za napredak. Sve aktivnosti koje su vršene u sklopu radionica su
sažete u izvještaju koji će biti korišten za dalji monitoring rada Ministarstva i Vojske, a sve sa
ciljem primjenjivanja rodno ravnopravne politike.
Žene na prekretnici
Udruženje Žene na prekretnici je nastalo kao potreba za osnaživanjem žena srednje i starije dobi
koje su ostale bez stalnog zaposlenja. Udruženje im kroz svoj rad nudi psihološku pomoć i os-
naživanje u traženju novog radnog mjesta kao i rada na sebi. Rad organizacije je osmišljen kroz
dvije aktivnosti – radionice i savjetovalište. Svaka polaznica ima priliku da pohađa redovne dvo-
satne informativne i praktične radionice, te da dobije podršku u psihološkom, pravnom ili po-
duzentičkom savjetovalištu. Povremeno se za širu javnost održavaju edukacije sa ciljem skretanja
pažnje na problem žena koje ostaju bez posla u poznijim godinama.
Poticanje ženskog poduzetništva kroz održivi turizam
Projekt je nastao u Italiji sa ciljem uključivanje žena u poduzetništvo gdje ih ima znatno manje
nego muškaraca. Ideja je da se kroz aktivnosti poticanja žena za rad u turizmu, prije svega, po-
spješi ekonomija zemlje, a ujedno i promovira rodna ravnopravnost u pojedinim zanimanjima.
Projekt je kroz različite aktivnosti i podršku državnih organa Italije educirao mlade i starije žene
za rad u turizmu, dodijeljene su im olakšice pri osnivanju vlastitih biznisa te sticanje potrebnih
stručnih kvalifikacije. Projekt je prošao kroz nekoliko faza. U prvoj fazi su identificirane potrebe
tržišta te je na osnovu njih napravljen plan uključivanja žena. U drugoj fazi pokrenuta je kam-
panja putem koje se motiviraju žene da se uključe u projekt da bi, prije svega, došle do lakšeg
zaposlenja u poduzetništvu, a ujedno i pomogle zajednici što daje osjećaj korisnosti. Najbolje
projektne ideje su novčano podržane i ženama je omogućeno da započnu svoje biznise.
Poticanje dječaka da čitaju
Uvjerenje da sve djevojčice imaju veću verbalnu inteligenciju od dječaka uveliko utječe na per-
cepciju dječaka u osnovnoj školi kao nekoga ko ima poteškoće sa čitanjem i pisanjem. Is-
traživanja također pokazuju da dječaci imaju lošije ocjene iz jezičkih predmeta nego djevojčice.
Sa ciljem poticanja ovih vještina kod dječaka, nekoliko zemalja je pokrenulo projekte koji domi-
nantno rade sa dječacima, ali nisu isključene ni djevojčice. U Njemačkoj je pokrenuta inicijativa
Lesetart u sklopu koje se sa pedijatrima i psiholozima radi sa djecom već od treće godine i potiču
se njihove govorne sposobnosti, a kasnije i sposobnosti čitanja i razumijevanja. U Australiji je
60 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
pokrenut projekt „Boys, Blokes, Books & Bytes“ koji potiče dječake da razvijaju navike čitanja i da
u budućnosti kao očevi primjenjuju stečena znanja na svojoj djeci. Cilj je potaknuti dječake da
budu pozitivni modeli budućim generacijama. U Americi postoji inicijativa My Brother’s Keeper u
okviru koje se povezuju dječaci crne rase koji zajedno uče i stvaraju nove vještine, među ostalim,
navike čitanja i diskusija o pročitanom.
Rodno ravnopravno obrazovanje u svijetu
Kao poseban aspekt rodne ravnopravnosti navodi se važnost rodno ravnopravnog načina obra-
zovanja učenika. Mnoge zemlje svijeta su usvojile inicijative koje potiču ovakvu politiku. U Bra-
zilu je 2004. godine usvojena Nacionalna strategija obrazovanja koja zagovara obrazovanje
izolirano od rasne, spolne ili bilo koje druge stereotipizacije učenika. U Njemačkoj se godinama
unazad provode aktivnosti sa ciljem odstranjivanja bilo kakvog rodno stereotipnog sadržaja u
knjigama što je do sada gotovo potpuno primijenjeno u praksi. Također, u zemljama Evrope, kao
što su Švedska i Francuska, nastavnici imaju obavezu da u toku godine prisustvuju seminarima
i radionicama na kojima im se nude strategije rada koje zagovaraju rodnu ravnopravnost. U
sklopu edukacija, nastavnicima se daju alati kako da postupaju sa djecom, a da ih ne stereotip-
iziraju ili diskriminiraju prema spolu.
9.3. Preporuke za dalji rad
U sklopu aktivnosti koje zagovaraju rodnu ravnopravnost na globalnom ili državnom nivou, neo-
phodan je rad i sa specifičnim grupama koje trpe neki oblik diskriminacije. Jedan od primjera su
osobe treće životne dobi, pogotovo žene. Projekt koji promovira Udruženje Žene na prekretnici
veoma je važan, jer omogućava osnaživanje žena koje su ostale bez posla u kasnijim godina-
ma, a koje su naknadno diskriminirane na tržištu rada. Ovaj oblik diskriminacije svakako traži
dodatni rad sa privrednicima i poduzetnicima i na državnom nivou s idejom ravnopravnog ukl-
jučivanja ove populacije na tržište rada kao i omogućavanje prekvalifikacije.
Aktivnosti koje se provode u školama i s nastavnicima krucijalne su s aspekta zagovaranja
rodne ravnopravnosti. One ne podrazumijevaju samo jednako obrazovanje već i ravnopravan
kvalitet obrazovanja za sve učenike. To znači da projekti trebaju biti usmjereni i na poticanje
djevojčica za usmjeravanje u oblasti u kojima nemaju ravnopravan odnos s muškarcima, ali
i poticanje dječaka za zanimanja koja se u društvu smatraju dominantno „ženskim“. Dalji rad
treba biti usmjeren i na posebne sektore, kao što su vojska i zdravstvo, gdje se kroz edukacije i
osmišljavanje strategija treba omogućiti jednak tretman za sve članove društva, ali i mogućnost
rodno ravnopravnog zapošljavanja, što nužno ne podrazumijeva samo uvođenje rodnih kvota
za muškarce ili žene nego i osiguravanje motivacije ženama da odabiru zanimanja u kojima ih
je manje i obratno.
 
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 61
ZAKLJUČAK
U ovom izvještaju su predstavljeni rezultati Analize ulaznih strategija suprotstavljanja rodnim
stereotipima i prevencije rodno zasnovanog nasilja. U prvom dijelu, tj. u kontekstualnoj analizi
smo prevashodno dali pregled rodnih normativa u Bosni i Hercegovini, te inozemnih koje je BiH
ratificirala. Analiza normativa pokazuje da je BiH ratificirala brojne međunarodne dokumente
o rodnoj ravnopravnosti i diskriminaciji, a da je i domaće zakonodavstvo tome posvetilo znača-
jnu pažnju. Veći izazov je kako ključne regulative iz tih dokumenata provesti u praksi. Pogotovo
je izazov kako promijeniti neke nepisane norme koje se nalaze u glavama ljudi, a posljedica
su dominantnih tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosnih orijentacija na našim prostorima.
Nažalost, nerijetko tome doprinose i institucije koje bi trebale biti dio rješenja a ne problema,
kao što su mediji i obrazovne institucije. U medijima se često govori o negativnim primjerima
rodno zasnovanog nasilja, ali se rijetko taj fenomen obrađuje i analizira u vaspitno-obrazovnom
kontekstu. U obrazovnim ustanovama se rodnoj ravnopravnosti ne pridaje prevelika pažnja,
pa se nerijetko i kroz njih provuku poruke o rodno stereotipnim ulogama, što kroz udžbenike
ili stavove nastavnog osoblja. Utjecaj porodice zavisi od stavova roditelja i rodnih uloga u po-
rodicama. Takvi odnosi u porodici su najčešće odraz dominantnog ambijenta u društvu, a na
balkanskim prostorima je on prevashodno tradicionalan. Svi ovi faktori socijalizacije mogu biti
i najjači promoteri rodne ravnopravnosti, a neki od konkretnih načina su i navedeni u prvom
dijelu ove analize.
U drugom dijelu analize predstavljeno je više poglavlja koja su se odnosila na modalitete i prim-
jere smanjenja rodnih stereotipa kroz ulogu muškaraca, žena, vršnjaka, te kroz različite sfere
poput religije i sporta. Posebnu pažnju privlače poglavlja o ulozi vršnjačke interakcije i sporta,
koji mogu biti i prostor za ispoljavanje rodnih stereotipa, ali i pogodna oblast za provođenje ve-
oma kreativnih programa koji podrazumijevaju promociju rodne ravnopravnosti. Preporuke na-
jčešće podrazumijevaju obrazovne programe i kampanje koje se realiziraju na različite načine.
Najčešći sastavni dijelovi tih programa su: radionice; vršnjačka edukacija; promocija na društ-
venim mrežama; nastupi u medijima; kratki videoklipovi; ulični performansi i simboličke akcije;
promocija putem utjecajnih osoba u zajednici; obilato korištenje humora u promotivnim ak-
tivnostima; svjedočenja pojedinaca itd. Ukoliko su akcije usmjerene prema mladima, onda je
dodatno poželjno da imaju Internet i online komponentu. Npr., kreiranje amaterskih tematskih
videoklipova i fotografija koje se postavljaju na Internet gdje mladi glasaju o učinkovitosti nji-
hovih poruka i slično. Poželjno je svakako da sve akcije koje se vode budu interesantne i da na
specifičan način privuku pažnju ciljne grupe i šire publike.
U prilog tome ističemo primjer kreativne simboličke akcije iz projekta „Walk a Mile in Her Shoes“
koja je podrazumijevala da 1.000 muškaraca hoda jednu milju u ženskim cipelama sa ciljem
skretanja pažnje na problem rodno zasnovanog nasilja širom svijeta. U zadnjem poglavlju su
istaknuti i neki dodatni izazovi u vezi s ovim fenomenom, kao što su prava starijih žena, položaj
žena u vojsci, u poduzetništvu itd.
Nadamo se i očekujemo da je ova analiza ispunila dva glavna cilja, tj. da argumentirano i de-
taljno predstavi rodnu normativnu platformu u kojoj obitavamo, te da dâ primjere modela kako
u različitim sferama života podsticati i promovirati rodnu ravnopravnost. Svaki od ovih modela
svakako treba prilagođavati aktuelnom kontekstu te se ne ograničavati samo na njih, već razvi-
jati i neke nove.
62 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
  LITERATURA
Actalliance. (2012). Clapping with both hands. ACT Alliance Secretariat. https://reliefweb.int/
sites/reliefweb.int/files/resources/Full_Report_3610.pdf
Analiza situacije - Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. (2009).
UNICEF. Dostupno na: https://www.unicef.org/bih/izvje%C5%A1taji/analiza-situacije-izv-
je%C5%A1taj-o-stanju-ravnopravnosti-spolova-u-bosni-i-hercegovini
Babović, M., Vuković, O. & Petrović, I. (2012). Rodna ravnopravnost u Republici Srpskoj; Is-
traživanje javnog mnjenja. Banja Luka: Gender Centar – Centar za jednakost i ravnopravnost
polova
Bandura, A. (1989). A social cognitive theory of action. In J. P. Forgas & M. J. Innes (Eds.), Re-
cent advances in social psychology: An international perspective (pp. 127-138). North Holland:
Elsevier.
Baranović, B., Doolan, K., Jugović., I. (2010). Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko
obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Beckman, L. J., & Houser, B. B. (1979). The More You Have, the More You Do: The Relationship
Between Wife’s Employment, Sex-Role Attitudes, and Household Behavior. Psychology of Women
Quarterly, 4(2), 160-174.
Bhandari, N. (2004). Strategies and tools for working with men and boys to end violence against
girls, boys, women and other men. Nepal: Save the Children Sweden Regional Programme for
South & Central Asia
Bijelić, N. (2011). Muškarci i rodna ravnipravnost u Hrvatskoj. Zagreb: CESI
Blakemore, S.J., & Mills, K. L. (2014). Is Adolescence a Sensitive Period for Sociocultural Process-
ing? Annual Review of Psychology, 65(1), 187-207.
Blinde, E. M., Taub, D. E., & Han, L. (1994). Sport as a site for women’s group and societal em-
powerment: Perspectives from the college athlete. Sociology of sport journal, 11(1), 51-59.
Božić, A. et al. (2016). Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama - priručnik za nastavno i
stručno osoblje osnovnih i srednjih škola. In Fondacija. Banja Luka
Centar za društvena istraživanja. (2012). Rodna ravnopravnost u Republici Srpskoj; Istraživanje
javnog mnjenja. Gender Centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
Dostupno na http: //www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/
Rodna%20ravnopravnost%20u%20Republici%20Srpskoj%20-%20Istrazivanje%20javnog%20
mnjenja_195070610.pdf
Ćeriman, J., et al. (2015). Istraživanje rodno zasnovanog nasilja u školama u Srbiji. Beograd:
UNICEF.
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 63
Chick, K. A., Heilman-Houser, R. A., & Hunter, M. W. (2002). Early Childhood Education Journal,
29(3), 149-154.
Compass. (n.d.) The Gender Roles, Equality and Transformation (GREAT) Project. https://www.
thecompassforsbc.org/sbcc-spotlights/gender-roles-equality-and-transformation-great-project
Councile of Europe. Towards gender balance in sport - 25 best practices. Retrieved from https://
pjp-eu.coe.int/en/web/gender-equality-in-sport/online-library-25-best-practices
Counts D.A., Brown J., & Campbell J. (1992). Sanctions and sanctuary: cultural perspectives on
the beating of wives. Boulder. Colorado: Westview Press.
Crime Solutions.gov. (2016, maj 16) Program Profile: Youth Relationships Project. https://www.
crimesolutions.gov/ProgramDetails.aspx?ID=467
Crone EA, Dahl RE. (2012). Understanding adolescence as a period of social-affective engage-
ment and goal flexibility. Nature Review Neuroscience 13, 636-650.
CURE. (n.d.) Informacije o projektu “Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene”. http://
www.fondacijacure.org/index.php?do=article&article_id=1090
Dardić, D., Trninić, B., & Slijepčević, A. (2016). Svi su drugačiji. Budi i ti! – priručnik za borbu protiv
rodne diskriminacije. Perpetuum mobile. http://www.pm.rs.ba/wp-content/uploads/2016/01/
Svi-su-drugaciji.-Budi-i-ti-Prirucnik-za-borbu-protiv-rodne-diskriminacije.pdf
Dekić, S. (2017). Priručnik za izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju. UN Women.
Denmark, F. L., Shaw, J. S., & Ciali, S. D. (1985). The relationship among sex roles, living ar-
rangements, and the division of household responsibilities. Sex Roles, 12(5-6), 617-625.
Donohoe, M. (2005). Violence against women in the military. Medscape US web journal for
health professionals, 14.
Dowling, F. (2006). Physical education teacher educators’ professional identities, continuing pro-
fessional development and the issue of gender equality. Physical Education and Sport Pedagogy,
11(3), 247-263.
Duban, E. (2011). Prevazilaženje neravnopravnosti: Muškarci i rodna ravnopravnost u regio-
nu OSCE-a. OSCE. https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/Uloga-muskaraca_
OSCE.pdf
Duban, E. (2013). Mending inequalities. Men and Gender Equality in the OSCE Region. BiH:
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini
European Commission. (2007). Tackling Multiple Discrimination: Practices, policies and laws.
Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities.
64 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Europian Commision. (n.d.) Youth4Youth: Empowering Young People in Preventing Gen-
der-based Violence through Peer Education. https://ec.europa.eu/justice/grants/results/daph-
ne-toolkit/content/youth4youth-empowering-young-people-preventing-gender-based-vio-
lence-through-peer-education_en
Farrell, A., Fink, J. S., & Fields, S. (2011). Women’s sport spectatorship: An exploration of men’s
influence. Journal of Sport Management, 25(3), 190-201.
Fontayne, P. (2002). Effet du genre sur le choix et le rejet des activités physiques et sportives en
Éducation Physique et Sportive: une approche additive et différentielle du modèle de landrogy-
nie. Science & Motricité, (45), 45–66. doi: 10.3917/sm.045.0045
Galambos, N. L. (2004). Gender and gender role development in adolescence. In R. M. Lerner
& L. Steinberg (Eds.), Handbook of adolescent psychology (pp. 233-262). New York: Wiley.
Galić, B. (2004). Seksistički diskurs rodnog identiteta. Socijalna ekologija: časopis za ekološku
misao i sociologijska istraživanja okoline, 13(3-4), 305-324.
Gerber, G. L. (1991). Gender stereotypes and power: Perceptions of the roles in violent marriag-
es. Sex Roles, 24(7-8), 439-458.
Global Media Monitoring Project 2005. (2005). Who makes the news. WACC London.
Global Media Monitoring Project 2015. (2015). National report. Who makes the news. WACC
London.
Grujić, S. (2015). Priručnik za prevenciju rodno zasnovanog nasilja. Ministarstvo prosvete, nauke
i tehnološkog razvoja Republike Srbije. UNICEF Beograd
Global fund for women. (n.d.) News Release: Global Fund for Women launches Determined
campaign, new brand to advance global agenda for gender equality. https://www.globalfund-
forwomen.org/news-release-global-fund-for-women-launches-determined-campaign-new-
brand-to-advance-global-agenda-for-gender-equality/
Greydanus, D. E., & Patel, D. R. (2002). The female athlete. Before and beyond puberty. Pediatric
Clinics of North America, 49(3), 53-80. doi: 10.1016/s0031-3955(02)00005-6
Hautzinger, S. (2003). Researching men’s violence: personal reflections on ethnographic data.
Men and Masculinities, 6(1), 93-106.
Hearn, J. et al. (2002). Critical Studies on Men in Ten European Countries: Newspaper and Me-
dia Representations, CROME Project: Critical Research on Men in Europe
Hearn, J. et al. (2002). Critical Studies on Men in Ten European Countries: Newspaper and Me-
dia Representations Men and Masculinities, Vol. 4 No. 4, str. 380-408
HeForShe Global Champions For Gender Equality. Retrived from https://www.heforshe.org/en/
impact
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 65
Hrvatski olimpijski odbor. (2018). Ravnopravnost u sportu. Retrieved from https://www.hoo.hr/
images/dokumenti/zene-u-sportu/rodna-ravnopravnost.pdf
Husić, M. (2019, jun 21). Mladi iz Brčkog realizuju projekat prevencije rodno zasnovanog
nasilja u romskoj zajednici. Retrived from https://www.portal-udar.net/mladi-iz-brckog-realizu-
ju-projekat-prevencije-rodno-zasnovanog-nasilja-u-romskoj-zajednici/?fbclid=IwAR1Nseqeqy-
jiZWVQLi5IqzVw0dFDT1cQfUv8xjm6HMlnlh04NRqEKHVavJo
Klasnić, K. (2011). Ekonomsko nasilje nad ženama u intimnim vezama u Hrvatskom društvu –
konceptualne pretpostavke, Soc. Ekol. Zagreb, 3 (20), 335-355
Koenig, A.M. (2018). Comparing Prescriptive and Descriptive Gender Stereotypes About Chil-
dren, Adults, and the Elderly. Frontiers in Psychology.
In fondacija. (n.d.) Prevencija rodno-zasnovanog nasilja. https://infondacija.org/06-2
Jackson, B. R., & Bergeman, C. S. (2011). How does religiosity enhance well-being? The role of
perceived control. Psychology of religion and spirituality, 3(2), 149
Janković, B. (2017). Istraživanje o položaju starijih žena u Srbiji. Beograd: Poverenik za zaštitu
ravnopravnosti
Johnson, S. B., Frattaroli, S., Campbell, J., Wright, J., Pearson-Fields, A. S., & Cheng, T. L. (2005).
„I Know What Love Means.” Gender-Based Violence in the Lives of Urban Adolescents. Journal
of Women’s Health, 14(2), 172–179. doi:10.1089/jwh.2005.14.172
Kamenov, Ž., Huić, A., & Jugović, I. (2011). Uloga iskustva rodno neravnopravnog tretmana u
obitelji u percepciji, stavovima i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Revija Za Socijalnu Politiku, 18(2),
195–215.
Kancalarija za ljudska i manjinska prava. (2007). Konvencija o eliminisanju svih oblika diskrim-
inacije žena. Retrived from https://ljudskaprava.gov.rs
Klingorová, K., & Havlíček, T. (2015). Religion and gender inequality: The status of women in the
societies of world religions. Moravian Geographical Reports, 23(2), 2-11.
Levtov, R. G., Barker, G., Contreras-Urbina, M., Heilman, B., & Verma, R. (2014). Pathways to
gender-equitable men: Findings from the international men and gender equality survey in eight
countries. Men and Masculinities, 17(5), 467-501.
Leutar, Zdravka (2002). Žena između svijeta rada i obitelji, Društvena istraživanja Zagreb, 6
(74), 1159-1177
Lips, H. M. (2007). A new psychology of women: Gender, culture, and ethnicity (3rd ed.). New
York: McGraw-Hill.
Maccoby, E. E. (1998). The two sexes: Growing up apart, coming together. Cambridge, MA:
Harvard University Press.
66 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Men are Changing: Case study evidence on work with men and boys to promote gender equality
and positive masculinities. (2014). The International Planned Parenthood Federation (IPPF).
Mladi – Inovativni pristupi u prevenciji rodno zasnovanog nasilja i promociji zdravih životnih
stilova mladića i devojaka (2016). Priručnik za obuku edukatora/ki i omladinskih radnika/ca.
Sarajevo: CARE Deutschland-Luxemburg e.V. u BiH.
Moulton Belec, H. (2015, jul 7). 11 Projects That Will Inspire You to Fight Gender Stereotypes.
AAUW. https://www.aauw.org/2015/07/07/cap-project-recaps/
Mršević, Z. (2011). Ka demokratskom društvu – rodna ravnopravnost. Beograd: Institut društ-
venih nauka
Mujkić Jukić, E. (2016) Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad
ženama u Bosni i Hercegovini. UN Women.
Mujić, M. (2017). Kada se sretnu feminizam i religija. Sarajevo: IMIC Zajedno Sarajevo.
Nastavni planovi i programi, udžbenici i rodni stereotipi. Socijaldemokratska partija BiH, Forum
žena. Sarajevo. (2016).
OECD (2015). The ABC of Gender Equality in Education: Aptitude, Behaviour, Confidence. PISA:
OECD Publishing.
OSCE (2020). Diskriminacija u Bosni i Hercegovini: percepcije, stavovi i iskustva javnosti. https://
www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/448855?download=true
Osmond, M. W., & Martin, P. Y. (1975). Sex and Sexism: A Comparison of Male and Female Sex-
Role Attitudes. Journal of Marriage and the Family, 37(4), 744.
Our Watch. (n.d.). #BecauseWhy. Retrieved from: https://www.ourwatch.org.au/What-We-Do/
BecauseWhy
Offen, K. (2011). Feminism and the Republic, The French Republic – History, Values, Debates
(eds. E. Berenson, V. Duclert, and C. Prochasson), Cornell University Press, Ithaca and London
289-299.
Pećnik, N., Milanković Belas, R., Pribela-Hodap, S., Duspara, Lj., Vela Vrabec, Nina., Butorac,
D., & Brnić, P. (n.d.) O radionicama u Klubu očeva. Rastimo zajedno. Retrived from https://www.
rastimozajedno.hr/klub-oceva/radionice-klub-oceva/
Perpetuum mobile. Super TATA. Retrived from http://www.pm.rs.ba/programi/budi-musko/su-
per-tata/
Plan International. (n.d.) Youth for gender equality. Retrived from https://plancanada.ca/
youth-for-gender-equality
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 67
Prentice D. A., Carranza E. (2002). What women and men should be, shouldn’t be, are allowed
to be, and don’t have to be: the contents of prescriptive gender stereotypes. Psychol. Women Q.
26, 269-281
Prevazilaženje neravnopravnosti. (2013). Muškarci i rodna ravnopravnost u regionu OSCE-a.
OSCE.
Prime, J., and Moss-Racusi, C.A. (2009). Engaging Men in Gender Initiatives: What Change
Agents Need To Know, Catalyst.
Priručnik za korištenje metodologije rada centara za rani rast i razvoj. (2017). Sarajevo: Save
the Children.
Ponorac, N., Palija, S., & Popović, M. (2013). Women and sport. SportLogia, 9(1).
PRB. (n.d.) Involving Everyone in Gender Equality by Synchronizing Gender Strategies. Re-
trived from https://www.prb.org/involving-everyone-in-gender-equality-by-synchronizing-gen-
der-strategies/
Raising Voices. (n.d.) SASA!. Retrived from http://raisingvoices.org/sasa/
Ravnopravnost polova i sport. (2011, januar 6). Retrieved from http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/Ravnopravnost_polova_i_sport.aspx
Religion, Politics and Gender Equality. United Nations Research Institute for Social Development.
Retrived from: http://www.unrisd.org/unrisd/website/projects.nsf/(httpProjectsForProgrammeAr-
ea-en)/3F3D45E0F8567920C12572B9004180C5?OpenDocument
Religions for peace. Social & Cultural Violence. Retrived from https://rfp.org/act/build-commu-
nities/social-cultural-violence/
Rodna ravnopravnost u vojsci. (2015, septembar). Retrived from https://www.secons.net/project.
php?p=33
Rudman, M. (1995). Children’s Literature: An issues approach. (3rd edition). White Plains, NY:
Longman.
Rudman L. A., Moss-Racusin C. A., Phelan J. E., Nauts S. (2012b). Status incongruity and back-
lash effects: defending the gender hierarchy motivates prejudice against female leaders. J. Exp.
Soc. Psychol. 48, 165-179
Simister, J., & Kowalewska, G. (2016). Gender-based violence and Christianity: Catholic preven-
tion of divorce traps women in an abusive marriage. Psychology, 7(13), 1624.
Smetana, J. C. (1988). Concepts of self and social conventions: Adolescents’ and parents’ rea-
soning about hypothetical and actual family conflicts. In M. R. Gunnar & W. A. Collins (Eds.),
Minnesota Symposia on Child Psychology: Vol. 21. Development during the transition to adoles-
cence, 78-122. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
68 ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Society, O. (2004). Prevazilaženje rodnjih stereotipa u osnovnom obrazovanju. Budva: Founda-
tion Open Society Institute, Ženska akcija.
Sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj - Priručnik za postupanje subjekata
zaštite. Vlada Republike Srpske. Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova.
Sordo, T. V. (2019). Guide on intersectional discrimination: the case of roma women. Madrid:
Fundación Secretariado Gitano
Stuart, A. (2010). Freedom of religion and gender equality: inclusive or exclusive? Human Rights
Law Review, 10(3), 429-459.
Sullivan, H.S. (1953). Interpersonal theory of psychiatry. New York: W.W. Norton & Company,
Inc.
Šahinović, M., Kahrović-Posavljak, A. (2017). Prevencija vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja:
Jačanje kompetencija nastavnika u radu sa djecom – Priručnik. Sarajevo: TPO fondacija.
Obrazovanje u BiH: čemu (ne) učimo djecu? Analiza sadržaja udžbenika nacionalne grupe
predmeta u osnovnim školama (2017). Školegium. Sarajevo.
Talleu, C.. (2011). Ravnopravnost spolova u športu: dostupnost športskih aktivnosti djevojčicama
i ženama: priručnik o dobroj praksi. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost
spolova.
The Lutheran World Federation,Department for Mission and Development Women in Church
and Society. (2002). Churches say „no” to violence against women – Action plan for the church-
es. Switzerland: The Lutheran World Federation.
Tjaden P., & Thoennes, N. Extent. (2000). Nature and Consequences of Intimate Partner Violence:
Findings From the National Violence Against Women Survey. Washington, DC: Department of
Justice.
Todorić, J., Simić, I. (2016). Tradicionalno shvatanje rodnih uloga i komunikacija u porodici.
Godišnjak za psihologiju, Vol. 13, No 15, str. 7-20
Uključi se u ravnopravnost polova - Priručnik za primjenu principa jednakosti i ravnopravnosti
polova u lokalnoj zajednici, Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade
Republike Srpske, uz podršku „Mreže graditelja zajednica BiH“ i SNV – Holandske razvojne or-
ganizacije (2007).
Uluç, F. Ö. (2017, februar 23). How to approach teaching gender equality to boys and girls.
Voices Magazine. https://www.britishcouncil.org/voices-magazine/how-approach-teaching-
gender-equality-boys-and-girls
UN Committee on the Elimination of Discrimination against Women (2019). Concluding obser-
vations on the sixth periodic report of Bosnia and Herzegovina.
ANALIZA STRATEGIJA ZA SUPROTSTAVLJANJE RODNIM STEREOTIPIMA I RODNO ZASNOVANOM NASILJU 69
UN Women. (2008). Muškarci udruženi protiv nasilja nad ženama. Retrived from https://ww-
w.16dana.ba/koncept-kampanje-muskarci-udruzeni-protiv-nasilja-nad-zenama/
UN Women. (n.d.) UNiTE by 2030 to End Violence against Women campaign. https://www.un-
women.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/take-action
UN women, EU. (2018). Public Perceptions of Gender Equality and Violence Against Women. Bos-
nia and Herzegovina. https://eca.unwomen.org/en/digital-library/publications/2019/05/2018-
public-perceptions-of-ge-and-vaw-in-the-western-balkans-and-turkey
UNICEF. (2019). Gender Equality, Global Annual Results Report 2018. UNICEF: New York. https://
www.unicef.org/media/54911/file/Global_Annual_Results_Report_2018_Gender_Equality.pdf.
pdf
Vaselić, N., Ivanović, B., Mišćević, S. (2016). Izvještaj o rezultatima istraživanja o rodno zasnova-
nom nasilju u intimnim partnerskim vezama mladih u BiH. Banja Luka: In fondacija.
Vesta. (2009). Prevencija rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama i promocija vrijed-
nosti ravnopravnosti spolova me|u adolescentima. Tuzla, BiH.
Vive Žene. (n.d.) Djevojčice i dječaci, glasno protiv rodno zasnovanog nasilja. https://www.
vivezene.ba/program11.htm
Vive žene. (n.d.) Sprovođenje normi, mijenjanje stavova. http://vivezene.ba/vijesti3/vijest14.html
Vrljić, Marko. (2017, februar 2). O Etosu rodne ravnopravnosti – vrijeme je za depatrijarh-
alizaciju religijskih i kulturoloških narativa. Retrived from https://www.tacno.net/kultura/o-eto-
su-rodne-ravnopravnosti-vrijeme-je-za-depatrijarhalizaciju-religijskih-i-kulturoloskih-narativa/
Vujadinović, D. Teorijsko-metodološki okvir za razumevanje rodnih odnosa - slučaj Srbije, u: S.
Lilić ur. Pravni kapaciteti Srbije za evropske integracije, Univerzitet u Beogradu - Pravni fakultet u
Beogradu, Beograd 2016, 99-111.
Williams, J.A., Vernon, J.A., Williams, J.C., Malecha, K. (1987). Sex Role Socialization in Picture
Books: an Update. Social Science Quarterly 68:1 (March 1987), pp. 148-156.
Weitzman, L.J., Eifler, D., Hokada, E., and Ross, C. Sex-Role Socialization in Picture Books for
Preschool Children. American Journal of Sociology Vol. 77, No. 6 (May, 1972), pp. 1125-1150
Wells, L., Lorenzetti, L., Carolo, H., Dinner, T., Jones, C., Minerson, T., & Esina, E. (2013). Engag-
ing men and boys in domestic violence prevention: Opportunities and promising approaches.
Calgary, AB: The University of Calgary, Shift: The Project to End Domestic Violence
Woolfolk, A. (2010). Edukacijska psihologija. Naklada Slap. https://www.nakladaslap.com/kn-
jige/pregled/a054d7143fcb54e94ab719d37fd780653
Young Men Initiative. (n.d.) ADA komponenta. https://youngmeninitiative.net/sr/ada/
Ženska udruga Izvor. (2010). Obrazovanje za rodnu jednakost. Osijek: Ženska udruga Izvor.