Sveučilište u Rijeci

Ekonomski fakultet Rijeka

Protekcionizam i nova kretanja u međunarodnoj razmjeni (negacija EU) –

20.5.2019.

Članovi negacije:
Ana-Marija Bukvić, Međunarodno poslovanje, 0081152678
Laura Lončarić, Međunarodno poslovanje, 0081150652
Sandra Matković,
Antonio Stanković,

Akademska godina 2018./2019.

UVOD
Dana 20.5.2019. godine na seminarskoj nastavi iz kolegija Ekonomika i politika međunarodne
razmjene je održana tematska rasprava o Protekcionizmu i novim kretanjima u međunarodnoj
razmjeni. Pritom, negacijsku skupinu su činili: Ana-Marija Bukvić, Laura Lončarić, Sandra
Matković i Antonio Stanković. Članovi debatne skupine su obradili sljedeće teze:
1. Protekcionističke mjere uvedene od strane SAD-a su opravdane
2. Globalizacija svjetskoga gospodarstva je dosegnula svoj vrhunac
3. Kina postaje predvodnik liberalizacije na svjetskom tržištu
4. Regionalne integracije predstavljaju najbolji način uključivanja otvorenih
gospodarstva na globalno tržište
5. Trgovinsko partnerstvo SAD-a i EU-a ključno je za razvoj svjetske razmjene

RAZRADA PREMA TEZAMA

Prva teza glasi da su protekcionističke mjere uvedene od strane SAD-a opravdane. Prvi
argument prikazan je na Grafu 1 u kojem se može vidjeti kako je EU najvažniji partner SAD-
u.
Graf 1:Razmjena između EU i SAD-a

Izvor: https://www.heritage.org/sites/default/files/2019-02/BG3389.pdf
Europska unija je najveći trgovinski partner Amerike zajedno s Kinom, Kanadom i
Meksikom. Ukupni promet u 2017. između SAD-a i EU je činio više od 1 bilijuna dolara.
Prema podacima iz 2017., SAD je izvezao robu u vrijednosti od 283 milijarde USD u zemlje
EU i uvezao robe u vrijednosti od 435 milijardi dolara.
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede tarife za čelik i aluminij
predstavlja veliki rizik za Europu i globalni trgovinski sustav. SAD je nametnuo 25% carina
na uvoz čelika iz EU. Prije toga, tarife su bile ili 0% ili zanemarivo niske, ovisno o određenim
proizvodima. Tarife za čelik su nametnute globalno, ali uglavnom utječu na EU, kao najvećeg
pojedinačnog izvoznika čelika u SAD. Na Grafu 2 prikazan je izvoz čelika i aluminija iz
Europske unije u SAD.
Graf 2: Izvoz aluminija i čelika iz EU

Izvor: https://www.heritage.org/sites/default/files/2019-02/BG3389.pdf
Konkretno, europske tvrtke vjerojatno će trpjeti gubitke u prodaji kao posljedica novih
američkih tarifa jer će se preveliki kapaciteti iz drugih zemalja poput Kine preusmjeriti u
Europu. EU je uzvratila uzajamnim odgovorom prema tarifama SAD-a. EU je nametnula
carine za poznate američke proizvode kao što su motocikli Harley-Davidson, maslac od
kikirikija, burbon iz Kentuckyja i Levi's traperice. Najveća opasnost, međutim, leži u tome što
bi globalni trgovinski poredak i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) mogli biti oštećeni
ili čak puknuti. EU sa svoje strane može tvrditi da je Donald Trump zaustavio transatlantske
pregovore o slobodnoj trgovini (TTIP). U okviru TTIP-a, EU i Sjedinjene Države ukinuli bi
gotovo sve tarife i mnoge druge trgovinske prepreke među sobom. U slučaju eskalirajućeg
trgovinskog rata, EU bi također osjetila znatne makroekonomske posljedice u cijenama, rastu
i financijskoj stabilnosti.
Međutim, kada je riječ o ulaganjima, obje zemlje su približno jednako ovisne o stranim
ulaganjima ali EU ima više utjecaja na SAD. EU je najveći investitor u SAD-u, s udjelom od
60 posto u ukupnim stranim ulaganjima u 2016. Iako su SAD najveći investitor u EU, samo je
u 2016. činio 40 posto ukupnih stranih ulaganja.
Ako dođe do trgovinskog rata, inflacija u SAD-u, naglo bi se povećala zbog američke
ovisnosti o uvozu. Federalne pričuve, morale bi povećati kamatne stope mnogo brže i
ozbiljnije. Budući da je Fed pokretačka snaga na globalnoj razini za financijske cikluse,
pritisak na Europsku središnju banku (ECB) povećao bi se kako bi se brže povećale njihove
kamatne stope.
Uzimajući u obzir da je Trumpova administracija uvela carinske pristojbe od 10 posto na 200
milijardi dolara uvoza iz Kine, te da je trgovinski rat između ove dvije države u tijeku, te
carinske pristojbe koje se odnose na europske proizvode, sa sigurnošću možemo zaključiti da
protekcionističkim mjerama SAD ugrožava ne samo ostale države, već i samu sebe, te one
nikako nisu opravdane.

Četvrta teza glasi da su regionalne integracije najbolji način uključivanja otvorenih

gospodarstava na globalno tržište. Prvi razlog prikazan je na grafu 4. u kojem uočavamo
kretanje FDI od 2005. do 2018. godine.

Graf 4: Kretanje FDI (2005.-2018. godina)

I
zvor: OECD (https://data.oecd.org/fdi/fdi-flows.htm)

Izravna strana ulaganja (FDI) ključni su pokretač konkurentnosti i gospodarskog razvoja. S

druge strane, također na tokove izravnih stranih ulaganja mogu utjecati čimbenici kao što su
oporezivanje i prijenosi poduzeća. Na grafu je vidljivo da u usporedbi s tokovima uočenim
prije krize 2008–2011., a osobito brzom dostizanju nakon krugova proširenja 2004. i 2007.
godine, priljev unutarnjih i vanjskih izravnih stranih ulaganja značajno je pao u svim
državama članicama osim Velike Britanije i Luxemburga što i nije tako čudno, pošto su to
zemlje koje predstavljaju financijska središta EU, dok je dubina krize i duljina razdoblja
oporavka izravnih stranih ulaganja varira u različitim zemljama. Niska FDI i dalje je jedan od
glavnih razloga zašto su ulaganja u EU općenito još uvijek ispod dugoročnih trendova budući
da gospodarstva EU-a nisu uspjela privući dovoljno izravnih stranih ulaganja kako bi
nadoknadila niska domaća ulaganja. Volatilni tokovi izravnih stranih ulaganja ne mogu
kompenzirati ukupna ulaganja i posebice javna ulaganja koja još uvijek čine relativno nizak
udio BDP-a.
Nadalje, što se tiče integriranja i uključivanja u međunarodnu razmjenu, to najviše šteti malim
i otvorenim ekonomijama, kao što je to Republika Hrvatska. To možemo zaključiti na temelju
današnje situacije u brodogradnji.
Graf 5:Prikaz industrije (brodogradnja)

IZVOR:https://www.oecd-ilibrary.org/science-and-technology/an-analysis-of-market-
distorting-factors-in-shipbuilding_b39ade10-en

U svijetu preživljava ona najjača industrija brodogradnje, zatim ona koja je preuzeo moćni
kapital i ona koja su se odlučila na tehnološke inovacije i specijalizirala se za gradnju
određenih vrsta brodova. Na potpore europskih fondova mogu računati samo one tvrtke koje
nude inovacije. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje vojne brodove
koji su uz to prilagodljivije namjene. Dok europska brodogradnja proživljava crne dane,
svjetska bilježi ekspanziju što nam potvrđuje i gornji graf. Zanimljivo je spomenuti da je
brodogradnja u 2007. bila jedina gospodarska djelatnost u Hrvatskoj po čemu je naša zemlja
bila među prvih 10 u svijetu. Gospodarska kriza i recesija te drugi problemi učini su svoje, pa
nacionalna brodogradnja danas strepi za svoju budućnost. Europske intervencije u ovoj
cikličkoj industriji čine više štete nego koristi pogoršavajući i produžavajući gospodarske
krize kroz dva kanala. Prvo, promiče prekomjerno naručivanje plovila kroz niže vrijeme
isporuke, narušavajući investicijsko ponašanje brodara. Drugo, može zadržati neproduktivne
kapacitete na tržištu koji ponovno ulaze u novi ekonomski ciklus, ponovno pokrećući začarani
krug viška industrijskih kapaciteta. Danas su u ovoj industriji u prednosti zemlje istoka zbog
više ulaganja u svoje prednosti koje su stekli nizom godina poslovanja, većoj efikasnosti,
nižim cijenama i to pogoduje da imaju veći izvoz brodova te kupci više naručuju iz tih
zemalja, što EU smanjuje konkurentnost na globalnom tržištu.
Što se tiče političkih kretanja, otvorena gospodarstva primaju izbjeglice dajući im azile kako
bi ih primili, odnosno implementirali u društvo, što se u prvu ruku čini pozitivo, no događanja
su pokazala kako dolazi do sve većih terorističkih napada u EU. U 2017. godini, 62 osobe su
ubijene u 33 teroristička napada vjerski inspiriranih u EU, u usporedbi s 135 smrtnih slučajeva
u 13 napada u 2016., prema podacima Europola.
U 2017. godini još je više napada bilo neuspješno ili neuspješno u odnosu na 2016.
godinu: 23 u 2017. u odnosu na tri prethodne godine. Otvaranjem EU-a svjetskom
tržištu povećava rizik od sve većeg broja terorističkih napada i samim time kako bi se
zaštitili, moglo bi doći do povećanja vlastitih barijera, čime se odmah smanjuju
izvozne šanse, što utječe na visinu BDP-a i time odmah dolazi do smanjenja
otvorenosti gospodarstva.

Graf 6: Prikaz terorizma u EU (u %)

Izvor: Europol
LITERATURA
https://www.heritage.org/sites/default/files/2019-02/BG3389.pdf
https://geopoliticalfutures.com/us-cant-afford-trade-war-eu/
http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/integration_market_openness/fdi/index_en.htm
https://data.oecd.org/fdi/fdi-flows.htm
https://www.oecd-ilibrary.org/science-and-technology/an-analysis-of-market-distorting-factors-in-
shipbuilding_b39ade10-en